Buch 
Finansijska autonomija i održivost javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini : studija slučaja Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru
Einzelbild herunterladen
 

Tabela 1: Studenti na univerzitetima, diplomirani studenti na univerzitetima i broj nastavnika/saradnika (Svi podaci o studentima odnose se isključivo na univerzitete, i javne i privatne, ne na visoke škole; broj nastavnika i saradnika obuhvata sve javne i privatne visokoškolske ustanove) Školska godina 2017/2018. 2018/2019. 2019/2020. 2020/2021. 2021/2022. 2022/2023. 2023/2024. 2024/2025. Upisani studenti na univerzitete 76.579 69.804 63.995 63.274 60.681 59.108 57.352 63.679 Diplomirani na univerzitetima 13.358 13.268 13.174 12.093 11.199 10.410 9.066 9.043 Nastavnici i saradnici 10.150 10.122 9.872 9.851 9.782 10.588 10.647 10.620 Podaci o ukupnom broju studenata i diplomiranih stude­nata u BiH pokazuju dugoročno smanjenje studentske populacije na univerzitetima. Broj upisanih studenata se u razdoblju 2017–2024. smanjio za više od četvrtine, dok se broj diplomiranih studenata smanjuje nešto ravnomjernije, ali također evidentno. Ovi trendovi ukazuju na snažan demografski pad koji se odražava na visoko obrazovanje, ali i na slabljenje tokova generacija koje završavaju studij što ima direktan utjecaj na tržište rada, kvalifikacijsku strukturu radne snage i buduću održivost univerziteta. Za razliku od studenata, broj nastavnika i saradnika uglavnom ostaje stabilan, s blagim oscilacijama. To znači da se sistem visokog obrazovanja objektivno suočava s ras ­tućim jediničnim troškovima obrazovanja po studentu, s obzirom na to da ulazna baza postaje manja, dok se kadrovska struktura ne smanjuje proporcionalno. Ovaj ras ­korak između kadrovske i studentske dinamike jedan je od ključnih indikatora finansijskog pritiska u sektoru. Tabela 2: Upisani i diplomirani studenti prema vrsti svojine visokoškolske ustanove (I univerziteti i visoke škole, svi ciklusi zajedno) Školska godina 2017/2018. 2018/2019. 2019/2020. 2020/2021. 2021/2022. 2022/2023. 2023/2024. 2024/2025. Upisani JAVNE 65.185 64.995 61.356 58.572 55.869 61.402 Upisani PRIVATNE 17.724 17.749 17.792 18.390 19.147 21.073 Diplomirali JAVNE 12.941 11.910 11.878 10.377 9.439 9.224 Diplomirali PRIVATNE 4794 4.687 4.212 4.432 3.724 3.559 Podaci o javnim i privatnim visokoškolskim ustanovama pokazuju stabilno povećanje studentske populacije u pri ­vatnom sektoru, čak i u uslovima općeg demografskog pada. Privatne ustanove bilježe kontinuirani rast upisanih, što ukazuje na fleksibilnost njihove ponude, specifične modele studiranja i veću komercijalnu usmjerenost. Istovre ­meno, privatne ustanove ostvaruju značajan udio u ukupnom broju diplomiranih između četvrtine i trećine diplomanata u zemlji dolazi iz privatnog sektora. Javni univerziteti, iako i dalje nose glavni teret sistema i obrazuju većinu studenata, suočavaju se sa izrazitijim padom upisa. Ova razlika između dva sektora pokazuje da se struktura visokog obrazovanja u BiH mijenja, te da je potrebno bolje razumjeti razlike u misiji, kvaliteti, finansir ­anju i ulozi javnih i privatnih institucija u cjelokupnom sistemu. 16 Friedrich-Ebert-Stiftung e.V.