10) subgroups, 11) individual, 12) cultural system?» 41 . Denis McQuail(2000, 79id) nadopunio je Wrightov katalog funkcijom mobilizacije , tj. ulogom u okviru političkih kampanja, ratova, gospodarskog razvoja, svijeta rada i religija. U cjelini u literaturi često možemo naći mnogo normativnih popisa funkcija masovne komunikacije. Kao društvene funkcije najčešće se navode: ! funkcija informiranja ! stvaranje javnosti ! funkcija artikulacije ! funkcija posredovanja ! funkcija kompenzacije 42 ! redukcija kompleksnosti ! funkcija tematiziranja/selekcije/strukturiranja ! funkcija kritike i kontrole 43 ! funkcija socijalizacije ! funkcija obrazovanja i odgoja ! funkcija integracije ! funkcija rekreacije odnosno zabave ! poticaji gospodarstvu reklamama. Pri određivanju medijskih funkcija treba međutim uzeti u obzir društveni odnosno politički sustav u kojem se mediji nalaze. Frederick S. Siebert, Wilbur Schramm i Theodore Peter­son u svom utjecajnom djelu Four Theories of the Press (1956) razvili su normativne pre­dodžbe o tome kako masovni mediji funkcioniraju u različitim tipovima društva 44 . Autori polaze od teze da masovni mediji 45 uvijek poprimaju oblik i kolorit određenih socijalnih i političkih struktura. Autori smatraju da je najstarija teorija, koja potječe iz 16. stoljeća,« autoritarna teorija o tisku », koja je izvedena iz državne filozofije apsolutizma. Spoznaja«istine» dopuštena je samo malom broju«mudraca» koji su trebali imati vodeće funkcije. Tisak je trebao po­državati politiku vlade i služiti državi. Izdavače se nadziralo dodjelom licencija i cen­zurom. 41 Kad je riječ o Wrightu, točna je kritika zbog konzervativizma koja se često izriče protiv funkcionalističkih pristupa. Konzervativno usmjerenje Wrightove analize iskazuje se među ostalim i time što se doprinos medija stabilizaciji vlasti ocjenjuje kao funkcionalan, a informacije o boljim društvima označavaju se nasuprot tome disfunkcionalnima jer ugrožavaju stabilnost. 42 Tj. mediji prije svega trebaju imati sluha za one snage u odnosima moći koje su diskriminirane(Gei ß ler 1979, 178). 43 U tom kontekstu Peter Glotz i Wolfgang Langenbucher(1969, 28-34) smatraju da novinari ne bi smjeli kritiku smatrati privilegijem medija nego bi mnogo više trebali građanima otvoriti prostor za njihovu kritiku. 44 Kako ističe McQuail(2000, 154), nastanak knjige treba smjestiti u kontekst hladnog rata i napora SAD-a da diljem cijelog svijeta prošire svoju ideju liberalizma, slobodnog poduzetništva i slobode medija. 45 Prvotni pristup odnosio se na tisak. McQuail je(1983, 85; 1987, 111) četiri teorije nadopunio još dvjema i pokušao ih adaptirati na aktualnije uvjete i ostale medije. 38