ANALIZA Nina Novak, Marija Martić, Ivona Čarapina Zovko Juli 2025. Psihološki profil Milorada Dodika Primjena psihobiografske metode u opisu političkog aktera Bosna i Hercegovina

Impressum Izdavač Friedrich-Ebert-Stiftung(FES) Ured u Bosni i Hercegovini Kupreška 20, 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina bih@fes.de Izdavački odjel Odjel – međunarodna saradnja(Internationale Zusammenarbeit IZ) Odgovornost za sadržaj i uredništvo Sarah Hees-Kalyani Kontakt Tanja Topić tanja.topic@fes.de Dizajn Filip Andronik Stavovi, mišljenja i zaključci u ovoj publikaciji ne moraju nužno odražavati stavove Friedrich-Ebert-Stiftung. Friedrich-Ebert-Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u publikaciji. Sva prava zadržana od Friedrich-Ebert-Stiftung. ISBN 978-9926-576-12-7 Juni 2025. © Friedrich-Ebert-Stiftung e.V. Weitere Publikationen der Friedrich-Ebert-Stiftung finden Sie hier: ↗bosnia-and-herzegovina.fes.de

Nina Novak, Marija Martić, Ivona Čarapina Zovko Juli 2025. Psihološki profil Milorada Dodika Primjena psihobiografske metode u opisu političkog aktera

Sadržaj Uvod.............................................................  3 Biografija.........................................................  4 Psihološki profil.................................................... 6 SWOT analiza......................................................  7 Zaključak......................................................... 8 Literatura......................................................... 8 2 Friedrich Ebert Stiftung

Uvod Politički sustav je ukupnost elemenata koji međusobnim djelovanjem podupiru jedinstvo političkih funkcija zajedni ce i zato obuhvaća mnogo više od velikih institucija odluči vanja političkog administrativnog sustava. On uključuje sve cjeline, aktere, koji na bilo koji način sudjeluju na pripremi, izvršenju i provedbi političkih odluka. Akteri političkog su stava su prvenstveno same institucije koje su ustavom određene, a njihove funkcije opisane i ograničene. Tu spa daju institucije poput vlade, predsjednika države, parla menta, sudstva, birokracije i administracije te gradske i područne vlasti i sl., dakle, državni aparat. Na razini društva to su aktivnosti artikulacije interesa građana, inicijative, ci vilne udruge i organizacije, ali prije svega političke stranke i komunikacijski mediji, koji sudjeluju u oblikovanju javnosti (Ravlić i Čepo, 2014). Dakle, politički akteri nisu samo oni koji su formalno na vlasti već svatko tko na neki način utje če na političke odluke, zakonodavstvo, upravljanje ili javno mnijenje. Ovisno o njihovoj poziciji, odnosno moći koji ima ju, utječu ili su sami donositelji odluka. Institucionalne od luke donose zakonodavna tijela, a provode ih izvršna tijela tj. vlade često na temelju prijedloga ministarstava, struč njaka i savjetnika. Postoje interesne skupine koje nastoje nametnuti svoje ciljeve i lobiranjem ih dovesti na dnevni red. U moći građana je da sudjeluju na demokratskim pro cesima kao što su izbori, referendumi, javne rasprave ili pak aktivnosti poput prosvjeda, štrajkova, blokada. U političkoj znanosti razlikujemo kolektivne i pojedinačne(individual ne) političke aktere ovisno o tome djeluju li u ime grupe ili kao samostalne osobe. To su organizirane grupe koje nastupaju kao jedno tijelo u političkom procesu. Iako ih čine pojedinci, donose odluke i djeluju zajednički, često kroz for malne strukture. Individualni akteri su osobe koje djeluju samostalno i imaju direktan utjecaj na politiku, bilo kroz funkcije, izjave, odluke ili osobni angažman. Osim što ima ju direktan utjecaj, oni sami snose osobnu odgovornost za svoje postupke. U složenim društvima, kakvo je u Bosni i Hercegovini, po litički akteri se uglavnom zalažu za interese etničke skupi ne kojoj pripadaju bilo da su to državni akteri koji djeluju na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj ili lokalnoj razini, bilo da su to političke stranke, udruge, organizacije, a čak i mediji. Uključimo li u to sve i međunarodne aktere koji djeluju u BiH poput OHR-a, EUFOR-A, EU, SAD-a i UN-a, dobijemo izuzetno složen, slojevit i kompliciran politički sustav. Samim tim, suradnja aktera biva nerijetko oteža na, s mnogo nesuglasica i nerazumijevanja. U ovom radu će se detaljno analizirati izabrani politički akter Milorad Dodik zbog presude u veljači 2025. godine, kojom ga je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja političkih funkcija zbog potpisivanja zakona koji su suspendirali odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ova presuda izazvala je snažnu političku krizu i zabrinutost međunarodnih zvaničnika zbog mogućeg destabiliziranja zemlje, a britanski časopis je u jednom od svojih naslova ovaj politički trenutak nazvao najopasnijim trenutkom od 1995. godine. Kroz daljnji tekst izabrani akter, Milorad Dodik bit će pri kazan koristeći metodu psihobiografije sa svim njezinim elementima. Uvod 3

Biografija Milorad Dodik rođen je 12. ožujka 1959. godine u Banjaluci, tada u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Odrastao je u Laktašima, gdje je pohađao osnovnu, a ka snije je u Banjaluci završio srednju poljoprivrednu školu. Odrastao je u radničko-seljačkoj obitelji, što je oblikovalo njegov svjetonazor, a kasnije i njegovu političku retoriku, u kojoj se predstavljao kao„čovjek iz naroda“. Njegov otac Bogoljub Dodik bio je poljoprivrednik, dok je majka Mira bila domaćica. U to vrijeme takve socijalne pri like bile su znak skromnog, ali stabilnog načina života. Milorad Dodik je u braku sa suprugom Snježanom Dodik, koja se rijetko pojavljuje u javnosti. Milorad i Snježana ima ju dvoje djece: Goricu, koja je aktivna je na društvenim mrežama i često javno brani stavove svoga oca. Osim nje, imaju sina Igora, koji je poznat po angažmanu u poslov nom sektoru, a povremeno se veže za poslove bliske vlasti, što izaziva optužbe za nepotizam. Dodikova obitelj živi po vučeno, no u medijima se često povezuje s privilegiranim položajem, osobito u kontekstu imovine i utjecaja u RS-u. 1983. godine Dodik je diplomirao na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu u Beogradu. Tijekom studija navodno nije bio ideološki jasno profiliran, ali je stekao kontakte i znanje koje će mu koristiti u političkom usponu. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, početkom devedesetih godina, aktivno se uključio u politiku. Njegova prva poli tička pobjeda dovela ga je na funkciju predsjednika Izvršnog komiteta Skupštine općine Laktaši. Kasnije, na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini 1990. kao član Saveza reformskih snaga, koju je osnovao Ante Marković s ciljem modernizacije i liberalizacije tadašnje Jugoslavije, biva izabran u parlament Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je kako upravo ova liberalna i re formistička struja za koju se zalagao na početku karijere čini važan kontrast njegovom kasnijem političkom zaokre tu prema nacionalističkoj i autoritarnijoj politici. Taj zao kret predstavlja pažljivo osmišljenu prilagodbu novim po litičkim okolnostima te usklađivanje javnog diskursa s po rukama koje narod želi čuti. U kontekstu političkih kriza, poput rata, raspada Jugoslavije i porasta nacionalizma, takav diskurs pokazao se izrazito učinkovit. Godine 1998., nakon rata u BiH, Dodik postaje predsjed nik Vlade Republike Srpske kao predstavnik male i umjerene stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Njegov uspon tada je podržala međunarodna za jednica, koja je u njemu vidjela alternativu ratnim vođa ma. Madeline Albright, diplomatkinja i državna tajnica SAD-a, kasnije ga je nazvala“daškom svježeg vjetra u Bosni” 1 . U to vrijeme bio je poznat po prozapadnim stavovima, spremnosti na suradnju i naglašavanju ekonomskih reformi. Nakon izbora u jesen 1998. godine visoki pred stavnik Carlos Westendorp smatrao je Dodika umjerenim političarem, te je podržao njegovo ponovno imenovanje za mandatara. Nikola Poplašen, tadašnji predsjednik Republike Srpske, rabeći svoje ustavne ovlasti, pokušao je smijeniti Dodika s dužnosti predsjednika Vlade u ožujku 1999. godine. Međutim, Westendorp je reagirao prijeteći Poplašenu da će ga suspendirati sa dužnosti, što je i uči nio 5. ožujka 1999. godine. Ovu Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio“nedemokratskom i nedejtonskom“. Dodik je tad rekao:“Pravo je Visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta” 2 . Usporedimo li ovo s onime što Dodik danas govori o instituciji Visokog predstavnika i o Ustavu BiH, ponovno vidimo zaokret u stavovima i odnosu prema navedenim institucijama. Danas on potpisuje zakone kojima su suspendirane odluke Ustavnog suda i Visokog predstavnika. Dodik se ne libi izražavati stavove koji dovode u pitanje integritet BiH kao države:„Bosna i Hercegovina nije država nego teritorij.“ 3 ili„Srbi u dijaspori trebaju izbjegavati identificiranje s BiH.“ 4 , čime nastoji oja čati autonomiju Republike Srpske i smanjiti utjecaj središ njih institucija BiH. Nakon nekoliko godina u oporbi, na vlast se vraća 2006. godine. Dodik je postao premijer Vlade Republike Srpske. Od tada se njegova politika postepeno transformirala iz prozapadne i reformističke u nacionalističku i separatistič ku. Ovu promjena su pratile i kontroverzne izjave poput negiranja genocida u Srebrenici, slavljenje ratnih zločina ca i insistiranje na odcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Udaljio se od umjerene retorike, a prigrlio je nacionalistički, populistički narativ. Isticao je zaštitu srpskog identiteta i interesa Republike Srpske, če sto ulazeći u sukobe s institucijama BiH, međunarodnom 1 N1 Srbija(15.lipnja 2021.) Milorad Dodik – Sluga svoje vlasti, serijal Junaci doba zlog. 2“Dodik je podržavao i pravno pravdao odluke visokog predstavnika kada je imao korist”, Klix.ba, 16. kolovoz 2023., https://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-je-podrza vao-i-pravno-pravdao-odluke-visokog-predstavnika-kada-je-imao-korist/230815037 3“Dodik: Bosna i Hercegovina nije država nego teritorij“, Dnevnik.ba, 24.veljača 2018., https://www.dnevnik.ba/vijesti/dodik-bosna-i-hercegovina-nije-drzava-ne go-teritorij-2525387/ 4 „Srbi u inozemstvu trebaju izbjegavati identificiranje s BiH, odbijte to“, Večernji.hr, 24.veljača 2018., https://www.vecernji.hr/vijesti/milorad-dodik-bih-srbi-inozemst vo-srbija-1228595 4 Friedrich Ebert Stiftung

zajednicom i političarima iz Federacije BiH. Ova transfor macija, iz psihološke perspektive, ukazuje na pragmatičan i oportunistički pristup politici. Pristup u kojem ideologija biva zanemarena, dok glavnu ulogu preuzima potreba za zadržavanjem moći i kontrole. Dodik pokazuje političku vještinu u mobilizaciji podrške kroz medije, koristi ih, drži pod kontrolom institucije i često dijeli javnost na„nas i njih“. Njegov stil vodstva je stil autoritarnog lidera koji ima nisku toleranciju na kritiku, nastoji centralizirati moć, te koristi konflikt kao sredstvo kojim održava dominantan položaj. Njegovu pragmatičnost i dokaz prilagodbe stavo va političkom okruženju dokazuju usporedbe njegovih izjava o pojedinim temama u različitim fazama njegovog djelovanja na političkoj sceni. Recimo, ovako je govorio o genocidu u Srebrenici nekada: ”Ja znam savršeno dobro što je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Haagu. I to je nesporna pravna činjenica” 5 , rekao je Milorad Dodik u televizijskom intervju 2008. godine. Danas govori ovako:”Tamo(u Srebrenici) se nije desio genocid, to znamo svi ovdje u Republici Srpskoj” 6 . Magazin Slobodna Bosna je 22. ožuj ka 1996. godine objavio opširniji intervju s Miloradom Dodikom, a jedno od zanimljivijih pitanja novinara Aleksandra Čotrića bilo je o sudbenom procesu nad Karadžićem i Mladićem koji je komentirao ovako:„I Karadžić i Mladić? I njih dvojica. Neka sud utvrdi da li su krivi ili ne, a ne da svoju odgovornost svaljuju na leđa cije log srpskog naroda. Krivica je individualna stvar, pa neka svako ispašta zbog zločina koje je počinio.” 7 Zanimljivo je kako je u nekoliko godina Mladić od zločinca postao “historijski heroj i patriota”. Iako je nekoć govorio kako je Bosna i Hercegovina njegova domovina, prilikom jednog intervjua je izjavio kako bi za nogometnu reprezentaciju BiH navijao samo kada bi igrala protiv Turske. 2007. Izjavio je i kako su Bošnjaci okupatori u srpskom entitetu te kako“u Sarajevu ima više Kineza nego Srba i Hrvata.“ 8 Ovakvim nacionalističkim izjavama nastoji između Srba iz BiH i same države BiH stvoriti odnos netrpeljivosti, uda ljenosti čak i mržnje. Dodikovo naglašavanje nacionalnog identiteta Republike Srpske i njegove kritike prema Bosni i Hercegovini kao cjelini ukazuju na duboko ukorijenjene nacionalističke tendencije. Njegova retorika često uključuje populističke elemente, pozivajući se na“glas naroda” i predstavljajući se kao borac za prava i interese običnih ljudi. Njegov politički uspon pratilo je cvjetanje poslovnog carstva, kako njegovog tako i tvrtki čiji su vlasnici njegovi najbliži su radnici ili članovi obitelji. Ključ Dodikovih poslovnih početa ka bila je tvrtka„Igokea“, osnovana 3. lipnja 1991. godine, pr votno registrirana za proizvodnju tapeciranog namještaja, dekorativnih artikala, izvođenje inženjerskih radova, te uvozizvoz i reklamne usluge. U početku je zaista proizvodila na mještaj. Tijekom rata nastavio je s proizvodnjom, ali je 12. lipnja 1992. godine proširio djelatnosti tvrtke na trgovinu naftnim derivatima, cigaretama i alkoholom, a kasnije i na ugostiteljske usluge. U to vrijeme Dodik je bio zastupnik u tadašnjoj Narodnoj skupštini Srpske Republike BiH(kasnije Narodna skupština Republike Srpske). Prema izvješćima Financijske policije Republike Srpske iz ratnog i poratnog razdoblja, Dodik je entitet financijski oštetio kroz utaju pore za i neplaćanje raznih davanja. Rješenjem iz svibnja 1993. naloženo mu je plaćanje poreza za prvi kvartal te godine i zaostatka iz 1992. godine. Tijekom kontrole poslovanja u srp nju i kolovozu 1993. utvrđene su brojne nepravilnosti: nepri kazana prodaja parfema, skrivenih 44 tisuće litara dizela te sumnje na poreznu utaju i šverc alkohola. Još ozbiljnije optužbe dolaze iz nalaza iz lipnja 1994., prema kojem je MUP RS utvrdio da je„Igokea“ falsificirala dokumentaciju kako bi prikazala manju vrijednost robe i njezino porijeklo, s ciljem izbjegavanja plaćanja trošarina i poreza. Ministarstvo financija SAD-a(OFAC) uvelo je 2023. sank cije protiv Milorada Dodika i njegove djece – sina Igora i kćeri Gorice – i četiri povezane tvrtke. Sankcije su dio ši reg američkog napora za borbu protiv korupcije i očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Sankcionirani su zbog: organizirane mreže kojom Dodik koristi javna sredstva RS-a za osobno bogaćenje, uključivanja svoje djece u poli tičko-poslovne aktivnosti, čime se RS pretvara u„obitelj ski biznis“, kupovanja političke podrške i namještanja iz bora, donošenja zakona kojim se osporavaju odluke Ustavnog suda BiH, čime se podriva ustavni poredak ze mlje. Nove mjere uključuju zamrzavanje imovine pod američkom jurisdikcijom, zabranu svih transakcija američ kim osobama s navedenim osobama i tvrtkama, upozorenje drugim financijskim institucijama da bi mogle biti izložene sankcijama ako posluju s njima. Među sankcioni ranim tvrtkama su Global Liberty i Fruit Eco – povezane s Igorom Dodikom te Agro Voće i Agape – povezane s Goricom Dodik. 5“Dodik o genocidu u Srebrenici: Od priznanja do negiranja bez kazne“, Radio slobodna Evropa, 23.veljača 2023., https://www.slobodnaevropa.org/a/milorad-do dik-potocari-srebrenica-genocid-bosna-hercegovina/32284742.html 6 “Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici“, Radio slobodna Evropa, 21.veljača 2023., https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-genocid-srebrenica-potocari-repub lika-srpska/32281453.html 7“Milorad Dodik 1996. godine: Karadžić i Mladić moraju u Haag“, N1 BiH, 8.pros inac 2015., https://n1info.ba/vijesti/a72785-Milorad-Dodik-o-Karadzicu-i-Mladicu/ 8“Dodik: U Sarajevu živi više Kineza nego Srba i Hrvata“, Večernji.hr, 8.lipanj 2025., https://www.vecernji.hr/vijesti/milorad-dodik-u-sarajevu-zivi-vise-kineza-nego-sr ba-i-hrvata-1009487 Biografija 5

Psihološki profil Dodikov stil(političkog) vodstva često se percipira kao autoritaran. To može ukazivati na potrebu za kontrolom i sigurnošću u političkom okruženju koje je često nepredvi divo i promjenjivo. Njegov način vođenja politike pokazu je sklonost prema centralizaciji moći i autoritarnim meto dama upravljanja. Često se vidi kao lider koji želi zadržati čvrstu kontrolu nad institucijama Republike Srpske i koji ne pokazuje poštovanje i toleranciju prema opoziciji. Jedna od karakteristika je izražena manipulativnost. Dodik je poznat po svojoj sposobnosti da manipulira in formacijama i koristi strah kao alat za mobilizaciju podrške. Ovaj aspekt može odražavati visoku emocionalnu inte ligenciju, ali i nedostatak etičkih principa kada su u pita nju ciljevi. Odlikuje ga i pragmatizam. Dodik je, iako čvrst u svojoj ideologiji, i pragmatičan političar. Njegova sposobnost pri lagodbe trenutačnim okolnostima i korištenje političke si tuacije u svoju korist pokazuje da je majstor političkog pregovaranja, posebno u odnosu s međunarodnim akteri ma, kao što su EU, SAD i Rusija. Naglašena je impulzivnost/ nedostatak emocionalne re gulacije. Dodik se često prikazuje kao osoba koja reagira impulzivno na kritike, pokazuje nestrpljenje, bahatost, neotpornost na frustracije, ali pokazuje i visoku razinu samopouzdanja. Međutim, ovo može ukazivati na dublje ne sigurnosti i strahove, posebno u kontekstu njegove strahovite potrebe za očuvanjem moći i pozicije. Shodno tomu manifestna je bahatost odnosno niska razina ugodnosti. U medijskim istupima nerijetko biva primitivan i neugodan te mu manjka spremnosti na civiliziran razgovor.“Nemojte me pitati za tog kretena.“ 9 ,“Nisam ja muškarac za tebe. 10 ”,“Imaš telefone, zovi pa pitaj!” 11 samo su neki od mnogih odgovora koje su dobivali novinari čime se potkrepljuje bahatost i izražena neugodnost pre ma drugim osobama. 9 “Dodik vrijeđao novinara Avdu Avdića: On je najobičniji kreten...”, tuzlanski.ba, 22.svibanj 2019., https://tuzlanski.ba/vijesti/bih/dodik-vrijedjao-novinara-avdu-avdi ca-on-je-najobicniji-kreten/432957 10“Dodik novinarki BN-a: Izvini srce, al’ nisam pravi muškarac za tebe“, kodex.me, 28.ožujak 2024., https://arhiva.kodex.me/clanak/48444/dodik-novinarki-bn-a-izvinisrce-al-nisam-pravi-muskarac-za-tebe-video 11 N1 Srbija(15.lipnja 2021.) Milorad Dodik – Sluga svoje vlasti, serijal Junaci doba zlog. 6 Friedrich Ebert Stiftung

SWOT analiza Kroz daljnji tekst prikazat će se SWOT analiza temeljena na postupcima političkog aktera. S Strengths → snaga W Weaknesses → slabosti O Opportunities → prilike T Threats → prijetnje S – STRENGHTS(SNAGE) Snažna lokalna podrška: Dodik i dalje uživa značajnu podršku birača u Republici Srpskoj, gdje se mnogi poi stovjećuju s njegovim diskursom o„ugroženosti Srba u Bosni i Hercegovini“ i potrebi za većom autonomijom Medijska kontrola: U RS-u kontrolira velik dio medija koji promoviraju njegovu verziju događaja i jačaju osjećaj kolektivne ugroženosti, što mu omogućava mobilizaciju baze kada mu je ona potrebna. Učvršćivanje entitetskog identiteta: Retorika o odcje pljenju i sukobima s državnim institucijama jača iden titet RS-a i njenu političku autonomiju unutar BiH. W – WEAKNESSES(SLABOSTI) Izolacija međunarodne zajednice : Njegove akcije su ga gotovo potpuno udaljile od EU i SAD-a. Gubi podršku ključnih vanjskih partnera BiH pri čemu dobiva sankci je, uglavnom ekonomske, bivših partnera. Ekstremna retorika gubi na važnosti: Prijetnje odcje pljenjem više nemaju težinu kakvu su nekad imale, što dovodi do„zasićenja“ čak i među simpatizerima Milorada Dodika. Politička nefunkcionalnost: Stalni izazovi državnim in stitucijama blokiraju funkcioniranje institucija i usporavaju donošenje odluka. Dodatan gubitak povjerenja između naroda: Dodikova retorika pogoršava međuetničke odnose, osobito izme đu Srba i Bošnjaka. Pravna presuda i gubitak legitimiteta: Osuđen na za tvorsku kaznu i zabranu obnašanja dužnosti, što slabi njegovu institucionalnu moć. Mobilizacija nacionalističke baze: Presuda i međuna rodni pritisci mogu biti prikazani kao dokaz da se„progoni Srbe“ i njega kao njihovog vođu u BiH, čime jača podršku unutar RS-a. Mogućnost institucionalnog jačanja: Prijetnje mogu potaknuti državne strukture i građane da se ujedine u obrani suvereniteta i funkcionalnosti BiH. Međunarodna pažnja: Kriza može privući veći anga žman međunarodne zajednice i ubrzati procese refor mi i zaštite pravne države Geopolitičko pozicioniranje: Dodik koristi složenost međunarodne situacije da se prometne kao saveznik alternativnih centara moći O – OPPORTUNITIES(MOGUĆNOSTI) Sankcije i izolacija: Dodik je već pod sankcijama SAD-a i UK-a; prijeti mu potpuna politička i ekonom ska izolacija. Rastući unutarnji otpor: Unutar RS-a postoje opozicio ne stranke i javne ličnosti koje se sve više protive nje govoj politici i sve težem ekonomskom stanju, a koje privlače sve veći broj simpatizera. Raspad države ili krajnja dezintegracija: Ako se Dodikove prijetnje ozbiljno pokušaju provesti, BiH bi se mogla suočiti s institucionalnim kolapsom ili čak novom vrstom sukoba. Slabljenje ekonomije: Stalne političke krize odvraćaju strane investicije, usporavaju euroatlantske integracije i stvaraju nestabilnu ekonomsku klimu. T – THREATS(PRIJETNJE) SWOT analiza 7

Zaključak Milorad Dodik se posljednjih mjeseci prometnuo u najpo pularnijeg bosanskohercegovačkog političara. Stoga je prilikom odabira političkog aktera za analizu metodom psihobiografije, on bio prikladan izbor. Osim presude i događaja vezanih za nju koji su uslijedili netom prije i nakon što je izrečena, koja je bila motiv za pisanje ovog rada, pokazalo se i kako je sama njegova ličnost pogodna za ovakvu vrstu analize. Karizmatičan, energičan, neforma lan, kontroverzan u svojim izjavama, nerijetko bahat i otresit, Dodik je političar koji, vidjeli smo, svoju vlast ni pod koju cijenu ne želi pustiti iz ruku. Spreman je na na gle ideološke zaokrete, ako su oni uvjet opstanka. Vješt u mobilizaciji podrške i procjeni kako ona„diše“ prepoznao je trenutak u kojem poduzeti politički potez koji će niz re akcija domaće, regionalne i svjetske javnosti. 8 Friedrich Ebert Stiftung

Literatura: Ravlić i Čepo(2014). Uvod u političku znanost. Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Internetski izvori: N1 Srbija(15.lipnja 2021.) Milorad Dodik – Sluga svoje vla sti, serijal Junaci doba zlog. “Dodik je podržavao i pravno pravdao odluke visokog predstavnika kada je imao korist”, Klix.ba, 16. kolovoz 2023., https://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-je-podrzavao-ipravno-pravdao-odluke-visokog-predstavnika-kada-je-imao-korist/230815037 “Dodik: Bosna i Hercegovina nije država nego teritorij“, Dnevnik.ba, 24.veljača 2018., https://www.dnevnik.ba/vije sti/dodik-bosna-i-hercegovina-nije-drzava-negoteritorij-2525387/ “Srbi u inozemstvu trebaju izbjegavati identificiranje s BiH, odbijte to“, Večernji.hr, 24.veljača 2018., https://www. vecernji.hr/vijesti/ milorad-dodik-bih-srbi-inozemstvo-srbija-1228595 “Dodik o genocidu u Srebrenici: Od priznanja do negiranja bez kazne“, Radio slobodna Evropa, 23.veljača 2023., https://www.slobodnaevropa.org/a/milorad-dodik-potoca ri-srebrenica-genocid-bosna-hercegovina/32284742.html “Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici“, Radio slobodna Evropa, 21.veljača 2023., https://www.slobodnaevro pa.org/a/dodik-genocid-srebrenica-potocari-republika-srp ska/32281453.html “Milorad Dodik 1996. godine: Karadžić i Mladić moraju u Haag“, N1 BiH, 8.prosinac 2015., https://n1info.ba/vijesti/ a72785-Milorad-Dodik-o-Karadzicu-i-Mladicu/ “ Dodik: U Sarajevu živi više Kineza nego Srba i Hrvata“, Večernji.hr, 8.lipanj 2025., https://www.vecernji.hr/vijesti/ milorad-dodik-u-sarajevu-zivi-vise-kineza-nego-srba-i-hrvata-1009487 “Dodik vrijeđao novinara Avdu Avdića: On je najobičniji kreten...”, tuzlanski.ba, 22.svibanj 2019., https://tuzlanski. ba/vijesti/bih/dodik-vrijedjao-novinara-avduavdica-on-je-najobicniji-kreten/432957 “Dodik novinarki BN-a: Izvini srce, al’ nisam pravi muška rac za tebe“, kodex.me, 28.ožujak 2024., https://arhiva.ko dex.me/clanak/48444/dodik-novinarki-bn-a-izvinisrce-al-nisam-pravi-muskarac-za-tebe-video Literatura 9

Psihološki profil Milorada Dodika U ovom radu će se detaljno analizirati jedan politički akter iz Bosne i Hercegovine. Iza brani ključni politički akter je na osnovu konfliktnih stavova prema državnim institucija ma, nepoštivanja odluka visokog predstavnika i separatističkih prijetnji koje je iznosio. Psihobiografija je svaka životna povijest na koju je primijenjena neka eksplicitna teorija ličnosti. U psihobiografiji se teži ustanoviti je li neki postupak pojedinca uvjetovan ne kom povijesnom činjenicom i ako jest može li se njegovo ponašanje objasniti specifičnim osobinama ličnosti pojedinca. Kroz daljni tekst predstavit će se elementi psihobiografije koji uključuju biografiju, psihološki profil, SWOT analizu, potkrepljene najpoznatijim ci tatima koje je akter iznosio. Više informacija o ovoj temi pronađite na: ↗ bosnia-and-herzegovina.fes.de