STUDIJA DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? Slaven Živkovi ć i Olivera Komar jul 2025 Glasanje se smatra gra đ anskom vrlinom ( eng. civic virtue), a visoka izlaznost na izborima se posmatra kao jedan od klju č nih pokazatelja zdrave demokratije, koji ukazuje na angažovano i reprezentativno donošenje odluka od strane izabranih predstavnika. Izlaznost u Crnoj Gori je naglo opala, posebno na izborima 2023. godine, što izaziva zabrinutost u pogledu legitimnosti izbornog procesa i povjerenja gra đ ana u zna č aj njihovog glasa. Klju č ni faktori koji uti č u na izlaznost u Crnoj Gori uklju č uju zadovoljstvo demokratijom, starost, obrazovanje i etni č ku pripadnost, pri č emu su neophodni zna č ajni napori da budu smanjene nejednakosti i da bude angažovan ve ć i broj bira č a kako bi izborno tijelo bilo dobar represent svih punoljetnih gra đ ana.

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI?

Sadržaj ZAŠTO NAM JE STALO DO IZLAZNOSTI 2 KO(NE) GLASA NA IZBORIMA 3 PRIDRUŽIVANJE TRENDU OPADAJU Ć E IZLAZNOSTI 4 NALAZI 6 ZAKLJU Č AK 10 PREPORUKE 11 BIBLIOGRAFIJA   12

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? ZAŠTO NAM JE STALO DO IZLAZNOSTI Glasanje se č esto posmatra kao suštinski dio dobrog gra đ anstva, odnosno – kako to akademska literatura formuliše – kao č in gra đ anske vrline(Clarke et al., 2004). Tako đ e, izlaznost na izborima, odnosno procenat gra đ ana sa pravom glasa koji u č estvuju na izborima, č esto se navodi kao jedan od klju č nih pokazatelja stanja demokratije. Normativno gledano, visoka izlaznost se smatra poželjnom jer ukazuje na to da klju č ne društvene odluke donose zvani č nici koje je izabrao živ, angažovan i reprezentativan politi č ki kolektiv. Vlada izabrana iz parlamenta koji je formiran na osnovu visoke izlaznosti vjerovatnije odražava širi spektar društva. Time se dodatno ja č a legitimitet i prihva ć enost izabranih predstavnika. Poželjnost visoke izlaznosti dovela je č ak do toga da su neke zemlje uvele obavezno glasanje na dan izbora, iako su te zemlje i dalje u manjini na globalnom nivou. Ova ideja se povremeno razmatra i u drugim državama, kao pokušaj da se pove ć a broj gra đ ana koji glasaju. Glasanje je oduvijek bilo interesantna pojava za akademske istraživa č e, predmet nau č nih debata, ali i tema novinara-komentatora i svakodnevnih razgovora. Ipak, u po č etku su studije i diskusije uglavnom bile usmjerene na pitanje – zašto ljudi glasaju onako kako glasaju. Prošlo je neko vrijeme prije nego što je napravljen korak unazad i postavljeno i drugo, podjednako važno pitanje –„Zašto ljudi uopšte glasaju?“ Kako je izlaznost opala u mnogim „ starim “ demokratijama, istraživa č i su sve više po č eli da se bave razlozima zbog kojih neki ljudi odlu č uju da ne glasaju. Opadaju ć i nivo izlaznosti na izborima može predstavljati ozbiljan izazov i za funkcionisanje i za percepciju demokratije, naro č ito u novijim evropskim demokratijama, gdje se demokratske institucije i norme još uvijek u č vrš ć uju. Zbog toga je neizlazak na izbore postao važna tema istraživa č a širom svijeta(Aldrich, 1993; Franklin, 2004). Iako se odluka o glasanju donosi na individualnom nivou, istraživanja pokazuju da se neglasa č i č esto koncentrišu u odre đ enim društvenim grupama, te da su neke grupe gra đ ana sklonije da glasaju, dok su druge sklonije apstinenciji. To ukazuje na to da odre đ ene karakteristike uti č u na ve ć u vjerovatno ć u da ć e neko glasati, dok druge pove ć avaju šansu da ć e osoba „ ostati kod ku ć e “ tokom izbornog dana. 2

Ko(ne) glasa na izborima KO(NE) GLASA NA IZBORIMA Obimna literatura iz ove oblasti pružila je empirijske dokaze o postojanju odre đ enih obrazaca niske izlaznosti koji se mogu uo č iti u razli č itim zemljama i izbornim sistemima(Avery, 2015; Franklin, 2004; Lefevere& Van Aelst, 2014). Obi č no, mladi ljudi rje đ e izlaze na izbore u pore đ enju sa starijim odraslim osobama(Blais et al., 2004). Brojne studije su pokazale da u č eš ć e na izborima raste s godinama. Mladi bira č i č esto se osje ć aju isklju č eno iz politi č kog procesa, vjeruju da njihov glas nema zna č ajan uticaj ili jednostavno nemaju interesovanje za politiku. Pored toga, mlade osobe su č esto manje ukorijenjene u svojim zajednicama i sklonije č estim promjenama prebivališta, što dodatno može doprinositi nižoj izlaznosti. Tako đ e, socioekonomski status ima zna č ajnu ulogu u glasa č kom ponašanju. Osobe sa nižim nivoom obrazovanja i/ili prihodima rje đ e izlaze na izbore(Leighley& Nagler, 1992). Ovaj trend se č esto objašnjava nizom faktora, uklju č uju ć i nedostatak resursa poput vremena i prevoza, kao i niži stepen politi č ke efikasnosti – uvjerenje da ne č iji glas može napraviti razliku. Istraživanja dosljedno pokazuju da sa porastom nivoa obrazovanja i prihoda raste i vjerovatno ć a da ć e osoba glasati. Northmore-Ball, 2016). Sli č no kao i u razvijenijim demokratijama, mladi ljudi u ovim zemljama č esto pokazuju nižu izlaznost na izbore. Socioekonomski status tako đ e igra klju č nu ulogu – osobe sa nižim prihodima i nižim nivoom obrazovanja rje đ e u č estvuju na izborima. Tako đ e, etni č ke manjine i migranti pokazuju niže stope u č eš ć a. Ipak, ovaj region ima i svoje specifi č nosti. Naime, istraživa č i su uo č ili da u novim evropskim demokratijama faktori koji uti č u na izlaznost predstavljaju kombinaciju institucionalnih uslova i socioekonomskih okolnosti. Nove demokratije Evrope dodatno se suo č avaju sa izazovima poput ekonomske nejednakosti i korupcije, što može obeshrabriti gra đ ane da u č estvuju u izborima. Ova studija istražuje u kojoj mjeri Crna Gora prati ove obrasce i da li su ovi nalazi primjenjivi na jednu od najmanjih evropskih zemalja, sa veoma turbulentnim politi č kim dešavanjima. Tako đ e, manjinske grupe č esto imaju nižu izlaznost na izbore u pore đ enju sa ve ć inskim stanovništvom(Hajnal& Trounstine, 2005; Zonszein& Grossman, 2023). To može biti posljedica strukturnih prepreka, poput zakona o identifikaciji bira č a i ograni č enog pristupa bira č kim mjestima, ali i osjeć aja isklju č enosti ili uvjerenja da je politi č ki sistem pristrasan prema njima. Na primjer, u Sjedinjenim Ameri č kim Državama, latino i afroameri č ke zajednice tradicionalno u č estvuju na izborima u manjoj mjeri nego bira č i iz ve ć inskih grupa, iako se te razlike mogu zna č ajno mijenjati u zavisnosti od konkretnih izbora i lokalnog konteksta. Na kraju, migranti i gra đ ani koji nijesu ro đ eni u zemlji u kojoj borave u mnogim državama glasaju u manjoj mjeri od domać eg stanovništva(Wass et al., 2015). Ova grupa može se suoč avati sa pravnim preprekama, poput nedostatka državljanstva, ili sa prakti č nim izazovima, kao što su jezi č ke barijere ili nepoznavanje politi č kog sistema nove zemlje. Odre đ eni obrasci, primije ć eni širom svijeta, primjenjivi su i na nove demokratije isto č ne Evrope(Kostadinova, 2003; 3

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? PRIDRUŽIVANJE TRENDU OPADAJU Ć E IZLAZNOSTI Istraživanja izbornog ponašanja u Crnoj Gori, kao relativno mladoj demokratiji, manje su razvijena u pore đ enju sa drugim postkomunisti č kim zemljama. Crna Gora je, iz razli č itih razloga, č esto bila zanemarena od strane istraživa č a koji prou č avaju post-socijalisti č ke regione Evrope. Ipak, važno je napomenuti da se to u posljednjih nekoliko godina mijenja, jer se sve više nau č nih radova, pretežno crnogorskih politikologa, objavljuje u me đ unarodnim recenziranim č asopisima (Darmanovic, 2007; Dzankic, 2014; Komar, 2021; Komar& Živkovi ć , 2016; Vukovi ć & Batri ć evi ć , 2022). Zanimljivo je da izlaznost predstavlja jednu od tema koja nije dobijala mnogo pažnje. Razlog za to može biti č injenica da izlaznost dugo nije bila problem u Crnoj Gori, s obzirom na to da je zemlja imala veoma visok nivo izborne participacije gra đ ana sve do izbora 2023. godine. Na posljednjim izborima, održanim u junu 2023. godine, zabilježen je ogroman pad izlaznosti bira č a – č ak 20 procentnih poena manje u odnosu na izbore iz 2020. godine. Dugo vremena Crna Gora je bila na meti kritika politi č kih komentatora upravo zbog visoke izlaznosti. Neki su tvrdili da je visoka izlaznost rezultat emocionalne reakcije gra đ ana na teme poput nezavisnosti države, nacionalnog identiteta, odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom i sli č nih pitanja. Ti komentatori su smatrali da visoka izlaznost ne odražava istinsku spremnost gra đ ana da se uklju č e u rasprave o javnim politikama ili rješavanju„svakodnevnih problema“, kako su to č esto formulisali. Me đ utim, č ak je i to sada nestalo. Nakon više od 15 godina konstantno jedne od najviših izlaznosti u Evropi, Crna Gora 4

bilježi nagli pad – na parlamentarnim izborima 2023. godine gotovo polovina gra đ ana sa pravom glasa odlu č ila je da ne u č estvuje. Niska izlaznost otvara č itav niz novih pitanja. Nau č na literatura isti č e da postoji niz opravdanih razloga za zabrinutost kada izlaznost opada(Lijphart, 1998; Saunders, 2012). Generalno, pad izlaznosti može narušiti legitimitet izbornog procesa i vlasti koja iz njega proistekne. Ako na izborima u č estvuje samo mali dio bira č kog tijela, postavlja se pitanje da li vlast zaista predstavlja volju gra đ ana. To može dovesti do smanjenja povjerenja u politi č ke lidere i institucije, ali i do rasta politi č ke apatije me đ u stanovništvom. Uz to, niža izlaznost može poja č ati uticaj dobro organizovanih manjinskih grupa koje ne predstavljaju interese šire javnosti, što može dovesti do usvajanja politika koje pogoduju maloj grupi na štetu ve ć ine. Posebno u kontekstu novih evropskih demokratija – od kojih su mnoge nastale nakon pada Sovjetskog Saveza i još uvijek prolaze kroz politi č ke, ekonomske i društvene tranzicije – pad izlaznosti može imati dodatne implikacije. Ove zemlje č esto se suo č avaju sa izazovom izgradnje povjerenja u demokratske procese me đ u gra đ anima koji su živjeli u autoritarnim režimima(Tavits, 2005). Visoka izlaznost može biti znak rastu ć eg povjerenja u demokratiju i njene institucije, dok niska izlaznost može ukazivati na razo č aranje ili skepticizam prema sposobnosti demokratije da donese promjene. Nadalje, nove demokratije č esto karakteriše krhki politi č ki pejzaž u kojem demokratske norme i vladavina prava još uvijek nijesu u potpunosti ukorijenjene. Niska izlaznost može dodatno oslabiti te nedovoljno stabilne sisteme, jer omoguć ava neproporcionalan uticaj ekstremisti č kim ili populisti čkim partijama koje ne moraju nužno podržavati demokratske procese. Takve partije mogu do ć i do mo ć i ne zbog široke podrške me đ u gra đ anima, ve ć zbog apstinencije i neangažovanosti ve ć ine(Kostadinova, 2003). Kona č no, u kontekstu evropske integracije, gdje nove demokratije teže da ispune kriterijume politi č ke stabilnosti i dobrog upravljanja, opadaju ć a izlaznost može dodatno otežati ove napore. Ona može oslabiti sposobnost zemlje da dokaže demokratsku zrelost i time usporiti ili kompromitovati put ka dubljoj integraciji sa evropskim institucijama (Pacek et al., 2009). Ovaj rad ima za cilj da odgovori na pitanje – ko ne glasa u Crnoj Gori? Namjera nam je da otkrijemo da li postoje određ eni obrasci kroz vrijeme, a zatim da diskutujemo o moguć im implikacijama koje apstinencija tih grupa ima po politi č ki život i demokratske perspektive zemlje. 5 e izlaznosti

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? NALAZI Kako bismo ispitali apstinente na izborima u Crnoj Gori, oslanjamo se na tri talasa istraživanja u sklopu Nacionalne izborne studije u Crnoj Gori(MNES), sprovedena neposredno nakon parlamentarnih izbora 2012, 2016. i 2023. godine. Fokus je stavljen na parlamentarne izbore, kao najvažnije i najvidljivije izbore u politi č kom sistemu Crne Gore. Sva tri istraživanja sprovedena su na nacionalno reprezentativnim uzorcima, sa po 1000, 1200 i 1200 ispitanika. Istraživanja su objavljena u okviru modula Komparativne studije izbornih sistema(CSES), što potvr đ uje da su sprovedena u skladu sa me đ unarodnim metodološkim standardima koje ovaj renomirani projekat zahtijeva 1 . Koristimo ovaj skup podataka kako bismo ispitali uticaj tzv. „uobi č ajenih osumnji č enih“ – sociodemografskih varijabli – na vjerovatno ć u da ć e neko iza ć i na izbore. Analiziramo uticaj pola, starosti, obrazovanja, radnog statusa, urbane/ ruralne pripadnosti i etni č ke pripadnosti, koja se s pravom smatra jednim od najvažnijih prediktora politi č kog ponašanja grupa u Crnoj Gori. Pored toga, uklju č ujemo i varijablu zadovoljstva demokratijom, polaze ć i od pretpostavke da je rije č o važnoj normativnoj odrednici, i jasno o č ekuju ć i da ć e osobe koje su zadovoljne na č inom funkcionisanja demokratije imati ve ć u vjerovatno ć u da iza đ u na izbore. Zadovoljstvo demokratijom u Crnoj Gori doživjelo je preokret. Naime, nakon tridesetogodišnje vladavine Demokratske partije socijalista(DPS), koja je bila dominantan č lan svake vlade od 1989. do 2020. godine, ova partija je nakon izbora 2020. po prvi put prešla u opoziciju. U literaturi je jasno potvr đ eno da je ova varijabla snažno povezana sa takozvanim efektom izbornih pobjednika i gubitnika, pri č emu glasa č i pobjedni č kih partija imaju zna č ajno više zadovoljstvo demokratijom u zemlji. Podaci pokazuju jedan efekat koji je jasno konzistentan kroz sva tri izborna ciklusa: osobe koje navode da su zadovoljne demokratijom u Crnoj Gori imaju zna č ajno ve ć u vjerovatno ć u da iza đ u na izbore u pore đ enju sa onima koji izražavaju nezadovoljstvo stanjem demokratije u zemlji. Važno je napomenuti da je u tre ć em talasu istraživanja izbora u Crnoj Gori iz 2023. godine ova varijabla mjerena nešto druga č ije, odnosno druga č ije je operacionalizovana 1 Podatke je mogu ć e preuzeti sa CSES sajta – – www.cses.org u odnosu na prethodne talase. Ipak, bez obzira na tu razliku, rezultati ostaju konzistentni. U prosjeku, kroz sva tri istraživanja, gra đ ani koji su zadovoljni funkcionisanjem demokratije u Crnoj Gori imaju 14% ve ć u vjerovatno ć u da iza đ u na izbore u odnosu na one koji izražavaju nezadovoljstvo. Ovaj nalaz dodatno potvr đ uje tezu da percepcija legitimnosti i efikasnosti demokratskog sistema ima snažan uticaj na politi č ku participaciju. Tako đ e, uo č avamo i jasan efekat starosti. Stariji gra đ ani imaju ve ć u vjerovatno ć u da glasaju u odnosu na mla đ u populaciju. Ovaj nalaz je u skladu sa prethodnim istraživanjima, kako u novim, tako i u razvijenim demokratijama. Iako se na prvi pogled efekat može č initi malim, važno je napomenuti da se on odnosi na promjenu od jedne jedinice u varijabli starosti – dakle, na svaku dodatnu godinu starosti. Na primjer, u izborima 2023. godine, vjerovatno ć a da ispitanik iza đ e na izbore raste za otprilike 1% po svakoj dodatnoj godini starosti, što je izra č unato na osnovu predikovanih vjerovatno ć a. Ovaj kumulativni efekat postaje posebno zna č ajan kada se posmatraju razlike izme đ u generacija. Sa izuzetkom izbora iz 2012. godine, nijesmo uo č ili zna č ajne razlike u vjerovatno ć i izlaska na izbore izme đ u muških i ženskih ispitanika. Ovo je vjerovatno i najiznena đ uju ć i nalaz, imaju ć i u vidu patrijarhalni karakter crnogorskog društva. Kada je rije č o obrazovanju, ovi nalazi prate prethodna istraživanja u Crnoj Gori(Živkovi ć , 2017a). Suprotno dominantnoj literaturi o izlaznosti, stanovništvo Crne Gore je oduvijek karakterisalo to da gra đ ani sa nižim nivoom obrazovanja i nižim prihodima – generalno oni sa nižim socio-ekonomskim statusom – glasaju u jednakom, a ponekad i ve ć em obimu nego oni sa višim socio-ekonomskim statusom. Neki autori su ovaj fenomen objašnjavali visokom zastupljenoš ć u klijentelizma, tvrde ć i da upravo ova grupa naj č eš ć e postaje meta klijentelisti č kih praksi koje politi č ke partije u Crnoj Gori primjenjuju. Na kraju, vrijedi ista ć i i efekat etni č ke pripadnosti. Prethodna istraživanja su pokazala da pripadnici srpske etni č ke grupe glasaju u manjoj mjeri u odnosu na druge etni č ke grupe u Crnoj Gori(Živkovi ć , 2017b). To se dešavalo u periodu kada su politi č ke partije koje su se percipirale kao prosrpske konstantno gubile izbore. Ove partije su provele decenije u 6

Nalazi Tabela 1 Rezultati logisti č ke regresije za tri izborna ciklusa, sa izlaskom na izbore kao zavisnom varijablom Izlaznost 2012 2016 Pol Ženski Godine Godine ispitanika Obrazovanje Srednje Visoko Status zaposlenja Zaposlen/a Student Penzioner/ka Osoba koja vodi doma ć instvo Urban-rural podjela Urban Etni č ka pripadnosz Crnogorci Bošnjaci/Muslimani Albanci Zadovoljstvo demokratijom Zadovoljan Neutralan –0 , 725** (0 , 269) 0 , 00446 (0 , 0121) –0 , 274 (0 , 627) –0 , 215 (0 , 685) 0 , 689* (0 , 317) 0 , 151 (0 , 532) 1 , 443* (0 , 608) 0 , 949 (0 , 640) –0 , 483 (0 , 302) 0 , 463 (0 , 310) 0 , 675 (0 , 570) 0 , 0330 (0 , 554) 0 , 632* (0 , 299) – 0 , 164 (0 , 199) 0 , 00659 (0 , 00913) 0 , 386 (0 , 307) 0 , 249 (0 , 366) 0 , 393 (0 , 267) –0 , 286 (0 , 349) 0 , 239 (0 , 374) –0 , 396 (0 , 401) –0 , 446 (0 , 259) 0 , 469* (0 , 222) 0 , 315 (0 , 377) 0 , 163 (0 , 593) 1 , 372*** (0 , 223) – Konstanta Ispitanika 1 , 775* (0 , 876) 714 1 , 133 (0 , 579) 1094 Standardne greške u zagradama Izvor: Crnogorska Nacionalna Izborna Studija(Montenegro National Election Study – MNES) * p< 0,05,** p< 0,01,*** p< 0,001 7 2023 –0 , 00994 (0 , 183) 0 , 0357*** (0 , 00793) 0 , 652 (0 , 372) 0 , 585 (0 , 402) 0 , 150 (0 , 251) –0 , 275 (0 , 427) 0 , 439 (0 , 450) –0 , 0711 (0 , 452) –0 , 231 (0 , 218) –0 , 134* (0 , 107) –0 , 367* (0 , 215) –1 , 124** (0 , 387) 1 , 357*** (0 , 219) 0 , 849*** (0 , 220) –0 , 975 (0 , 591) 1128

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? 8

Nalazi opoziciji, a č ak su i njihovi bira č i rijetko vjerovali da mogu pobijediti, budu ć i da se DPS tada doživljavao kao nepobjediv (Komar& Živkovi ć , 2016). Takvo uvjerenje je prirodno vodilo ka nižoj izlaznosti – ako gra đ ani vjeruju da njihova preferirana opcija nema nikakve šanse, ve ć a je vjerovatno ć a da ć e ostati kod ku ć e jer smatraju da ishod izbora unaprijed poznat. Me đ utim, situacija se zna č ajno promijenila 2020. godine. To su bili klju č ni izbori, na kojima je DPS prvi put izgubio vlast. Iako je ta partija osvojila najviše glasova u odnosu na sve ostale izborne liste, to nije bilo dovoljno da formira parlamentarnu ve ć inu. Time je DPS prešao u opoziciju. Ova promjena je zna č ajno oja č ala samopouzdanje prosrpskih bira č a u Crnoj Gori, i ne iznena đ uje što upravo ta grupa – u kontekstu parlamentarnih izbora 2023. godine – pokazuje najvišu vjerovatno ć u izlaska na izbore u pore đ enju sa ostalim analiziranim grupama(Crnogorcima, Bošnjacima/Muslimanima i Albancima). Ova dinamika bi ć e posebno interesantna za pra ć enje u narednim izbornim ciklusima. Uticaj izbora iz 2020. godine na razli č ite aspekte politi č kog ponašanja, uklju č uju ć i i izlaznost, tek treba detaljnije istražiti u akademskoj literaturi. 9

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? ZAKLJU Č AK Analiza izlaznosti na izborima u Crnoj Gori otkriva niz faktora koji uti č u na izbornu participaciju u zemlji koja se i dalje može okarakterisati kao mlada demokratija. Crna Gora je na parlamentarnim izborima 2023. godine doživjela nagli pad izlaznosti, koja je opala za č ak 20 procentnih poena u odnosu na izbore 2020. godine. Ovakav pad izaziva zabrinutost u pogledu legitimiteta izbornog procesa, efikasnosti vlasti koja iz njega proizilazi, ali što je najvažnije – i u pogledu spremnosti gra đ ana da u č estvuju na izborima, odnosno njihove vjere da njihov glas ima smisla i zna č aj. Sveukupno, Crna Gora i dalje pokazuje izražene nejednakosti u izlaznosti, ali najzabrinjavaju ć i trend jeste nagli pad ukupne participacije gra đ ana. Sve relevantne institucije moraju uložiti napor kako bi uklju č ile ve ć i broj gra đ ana i obezbijedile da izbori zaista odražavaju volju naroda, bez izostavljanja pojedinih grupa iz izbornog procesa. U tom cilju, u završnom dijelu rada bi ć e predložene konkretne preporuke. Studija identifikuje više klju č nih faktora koji uti č u na izlaznost, uklju č uju ć i zadovoljstvo demokratijom, starost, pol, obrazovanje i etni č ku pripadnost. Jedan od najkonzistentnijih nalaza kroz izbore 2012, 2016. i 2023. godine jeste snažna korelacija izme đ u zadovoljstva demokratijom i izlaska na izbore. Osobe koje su zadovoljne na č inom na koji funkcioniše demokratija u Crnoj Gori znatno č eš ć e glasaju od onih koji su nezadovoljni. Ovaj nalaz sugeriše da bi poboljšanje percepcije gra đ ana o demokratskim procesima moglo pozitivno uticati na njihovu politi č ku participaciju. Pored toga, starost se pokazuje kao važan faktor – starije osobe imaju ve ć u vjerovatno ć u da glasaju od mla đ ih, što je trend prisutan i u starim i u novim demokratijama. Suprotno uobi č ajenim o č ekivanjima u patrijarhalnim društvima, analiza nije pokazala zna č ajne razlike u izlaznosti izme đ u muškaraca i žena na izborima 2016. i 2023. godine, iako je ta razlika bila primjetna 2012. godine. Obrazovanje i socioekonomski status, koji se tradicionalno posmatraju kao snažni prediktori glasa č kog ponašanja, u Crnoj Gori pokazuju specifi č ne obrasce. Istorijski gledano, osobe sa nižim socioekonomskim statusom glasale su u istom ili č ak ve ć em obimu u odnosu na one sa višim statusom, vjerovatno zbog klijentelisti č kih praksi koje primjenjuju politi č ke partije. Etni č ka pripadnost se tako đ e pokazuje kao zna č ajan faktor, pri č emu se obrasci glasa č kog ponašanja me đ u etni č kim grupama mijenjaju tokom vremena. Izbori 2020. predstavljaju prekretnicu – partije koje se percipiraju kao prosrpske dobijaju na politi č koj snazi i motivišu bira č e srpske etni č ke pripadnosti, preokre ć u ć i dotadašnji trend niže izlaznosti u ovoj grupi. 10

PREPORUKE Na osnovu ovih nalaza, mogu se formulisati sljede ć e preporuke za rješavanje problema opadaju ć e izlaznosti i unapre đ enje demokratskog procesa u Crnoj Gori: Sprovo đ enje politika, kampanja i inicijativa koje pove ć avaju zadovoljstvo gra đ ana na č inom funkcionisanja demokratije može imati snažan efekat na izlaznost. To uklju č uje ve ć u transparentnost u radu institucija, dosljedne mjere borbe protiv korupcije, kao i inkluzivnije prakse upravljanja koje omoguć avaju gra đ anima da se osje ć aju uklju č enima i uvjerenima da njihov glas ima težinu. Ove mjere mogu zna č ajno pove ć ati spremnost gra đ ana da u č estvuju u izborima. Neophodno je razviti ciljanje kampanje koje ć e se obra ć ati mladima, uzimaju ć i u obzir njihove specifi č ne zabrinutosti i pokazuju ć i im konkretne na č ine na koje njihov glas može uticati na društvene promjene. Edukativni programi koji naglašavaju zna č aj gra đ anske participacije i važnost izbora mogli bi imati dugoro č an efekat. Ovo je izazov sa kojim se suo č avaju i brojne druge demokratije, te Crna Gora ima prostor da u č i iz pozitivnih i negativnih primjera drugih zemalja. Javni zvani č nici treba da prepoznaju potrebu za odlu č nijim suzbijanjem klijentelizma i uspostavljanjem fer i ravnopravnog izbornog procesa. Ovaj korak je klju č an i može zna č ajno pove ć ati motivaciju gra đ ana da iza đ u na izbore, naro č ito onih koji su do sada osje ć ali da je izborni ishod unaprijed poznat ili da nemaju uticaja na politi č ki proces. Adresiranjem ovih tema, Crna Gora može preokrenuti trend opadaju ć e izlaznosti i oja č ati svoje demokratske procese. Osiguravanje da izbori budu inkluzivni, reprezentativni i zaista odražavaju volju naroda klju č no je za legitimitet i stabilnost politi č kog sistema zemlje. 11 Preporuke

DEMOKRATIJE NEJEDNAKOSTI – KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? BIBLIOGRAFIJA Aldrich, J. H.(1993). Rational Choice and Turnout. American Journal of Political Science, 37(1), 246–278. https://doi.org/10.2307/2111531. Avery, J. M.(2015). Does Who Votes Matter? Income Bias in Voter Turnout and Economic Inequality in the American States from 1980 to 2010. Political Behavior, 37(4), 955–976. https://doi.org/10.1007/s11109-015-9302-z. Batri ć evi ć , N., Vujovi ć , Z.,& Jankovi ć , U.(2024). Intergroup hostility, perceived democratic legitimacy, and satisfaction with democracy in multi-ethnic societies. Democratization, 32(4), 912–937. https://doi.org/10.10 80/13510347.2024.2424974. Blais, A., Gidengil, E.,& Nevitte, N.(2004). Where does turnout decline come from? European Journal of Political Research, 43(2), 221–236. https://doi.org/10.1111/j.1475-6765.2004.00152.x. Clarke, H. D., Sanders, D., Stewart, M. C.,& Whiteley, P.(2004). Political Choice in Britain. In Political Choice in Britain. Oxford University Press. https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/019924488X. 001.0001/acprof-9780199244881. Darmanovic, S. (2007). Montenegro: A Miracle in the Balkans? Journal of Democracy, 18(2), 152–159. https://doi.org/10.1353/jod.2007.0021. Dzankic, J.(2014). Citizenship between the‘image of the nation’ and‘the image of politics’: The case of Montenegro. Southeast European and Black Sea Studies, 14(1), 43–64. https://doi.org/10.1080/14683857.2014.882075. Franklin, M. N.(2004). Voter Turnout and the Dynamics of Electoral Competition in Established Democracies since 1945. Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/CBO9780511616884. Hajnal, Z.,& Trounstine, J.(2005). Where Turnout Matters: The Consequences of Uneven Turnout in City Politics. The Journal of Politics, 67(2), 515–535. https://doi.org/10.1111/j.1468-2508.2005.00327.x. Komar, O.(2021). The elephant in the room: Illiberal politics in Monte­ negro. In Illiberal Politics in Southeast Europe. Routledge. Komar, O.,& Živkovi ć , S.(2016). Montenegro: A Democracy without Alternations. East European Politics and Societies, 30(4), 785–804. https://doi.org/10.1177/0888325416652229. Kostadinova, T.(2003). Voter turnout dynamics in post-Communist Europe. European Journal of Political Research, 42(6), 741–759. https:// doi.org/10.1111/1475-6765.00102. Lefevere, J.,& Van Aelst, P.(2014). First-order, second-order or thirdrate? A comparison of turnout in European, local and national elections in the Netherlands. Electoral Studies, 35, 159–170. https://doi.org/10.1016/j. electstud.2014.06.005. Leighley, J. E.,& Nagler, J. (1992). Socioeconomic Class Bias in Turnout, 1964–1988: The Voters Remain the Same. American Political Science Review, 86(3), 725–736. https://doi.org/10.2307/1964134. Lijphart, A.(1998). The problem of low and unequal voter turnout – And what we can do about it(Vol. 54). Institut für Höhere Studien(IHS), Wien. Northmore-Ball, K.(2016). Increasingly unequal turnout in Eastern European new democracies: Communist and transitional legacies versus new institutions. Electoral Studies, 42, 188–200. https://doi.org/10.1016/ j.electstud.2016.01.012. Pacek, A. C., Pop-Eleches, G.,& Tucker, J. A.(2009). Disenchanted or Discerning: Voter Turnout in Post-Communist Countries. The Journal of Politics , 71(2), 473–491. https://doi.org/10.1017/S0022381609090409. Saunders, B.(2012). The Democratic Turnout‘Problem.’ Political Studies, 60(2), 306–320. https://doi.org/10.1111/j.1467-9248.2011.00914.x. Tavits, M.(2005). The Development of Stable Party Support: Electoral Dynamics in Post-Communist Europe. American Journal of Political Science, 49(2), 283–298. https://doi.org/10.1111/j.0092-5853.2005.00123.x. Vukovi ć , I.,& Batri ć evi ć , N.(2022). Party Politics in Montenegro: In the Shadow of the Statehood Issue. In Party Politics in European Microstates. Routledge. Wass, H., Blais, A., Morin-Chassé, A.,& Weide, M.(2015). Engaging Immigrants? Examining the Correlates of Electoral Participation among Voters with Migration Backgrounds. Journal of Elections, Public Opinion and Parties, 25(4), 407–424. https://doi.org/10.1080/17457289.2015.10 23203. Živkovi ć , S.(2017a). Ro đ eni da(ne) glasaju: Demografske karakteristike kao prediktori izborne apstinencije u Crnoj Gori. Politi č ki život, 13, 47–64. Živkovi ć , S.(2017b). Universal turnout and its implications: 2012 Parliamentary elections in Montenegro Romanian Journal of Political Science, 17(2). https://www.sar.org.ro/polsci/?p=1320. Zonszein, S.,& Grossman, G.(2023). Turnout Turnaround: Ethnic Minority Victories Mobilize White Voters. American Political Science Review, 1–7. https://doi.org/10.1017/S000305542300103X. 12

Impresum O AUTORIMA IMPRESUM Dr. Slaven Živković je doktor političkih nauka Univerziteta Johanes Gutenberg u Majncu, specijalizovan za komparativno političko ponašanje. Izvršni je direktor agencije DeFacto Consultancy i bivši član Sekretarijata Komparativnog istraživanja izbornih sistema(CSES). Član je istraživačkog tima Istraživanja izbora u Crnoj Gori(MNES). Njegova istraživanja o ekonomskim osnovama glasanja i izbornog odlučivanja objavljena su u časopisima kao što su Party Politics, Comparative European Politics, East European Politics and Societies i J ournal of Contemporary European Studies , kao i u izdanjima izdavačkih kuća Routledge i Springer. Prof. Dr. Olivera Komar je redovna profesorka političkog ponašanja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Nacionalna je koordinatorka Istraživanja izbora u Crnoj Gori(MNES) i glavna istraživačica za Crnu Goru u okviru Komparativnog istraživanja izbornih sistema (CSES). Takođe je koordinisala Evropsko društveno istraživanje(ESS) i Istraživanje evropskih vrijednosti(EVS) u Crnoj Gori, te je članica upravnog odbora Konzorcijuma nacionalnih izbornih studija(CNES, 2022–2025). Njena istraživanja objavljena su u vodećim časopisima kao što su Nationalities Papers, Politics, Problems of Post-Communism i East European Politics and Societies . Izdava č : FES Regionalna kancelarija za me đ unarodnu saradnju Demokratija budu ć nosti Reichsratsstr. 13/5 A-1010 Be č Odgovorna za sadržaj: Johanna Lutz| Direktorica, Demokratija budu ć nosti Telefon:+43 1 890 3811 301 X: @FES_Democracy democracy.fes.de Kontakt/ Narudžbe: democracy.vienna@fes.de Dizajn: pertext, Berlin| www.pertext.de Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno mišljenja Friedrich-Ebert-Stiftung(FES) niti organizacije u kojoj autor radi. Komercijalna upotreba medijskog materijala objavljenog od strane FES-a nije dozvoljena bez prethodne pismene saglasnosti FES-a. Publikacije FES-a ne smiju se koristiti u svrhe politi č ke kampanje. ISBN: 978-3-98628-728-3 © 2025 O PROJEKTU„NEJEDNAKE DEMOKRATIJE“ Nejednake demokratije je projekat koji sprovodi FES Democracy of the Future. Glavni cilj projekta je da promoviše uporedno razumijevanje razloga zbog kojih nejednakost u glasanju, političkoj reprezentaciji i drugim demokratskim procesima šteti našim demokratijama. U seriji „Ko(nema) mjesto u parlamentu?“ analiziramo društvenu zastupljenost evropskih parlamenata. U seriji „Ko(ne) glasa?“ istražujemo nivoe izlaznosti na izbore prema parametrima pola, starosti, društvene klase i obrazovanja u evropskim demokratijama. Obje serije sadrže komparativne studije i pojedinačne nacionalne izvještaje. Komparativne studije prikazuju opšte trendove, dok nacionalni izvještaji nude analize specifične za svaku zemlju, sa ciljem da se razviju i razmotre političke preporuke za donosioce odluka. Više informacija dostupno je na: https://democracy.fes.de/topics/inequality-democracy

KO(NE) GLASA U CRNOJ GORI? Glasanje se smatra gra đ anskom vrlinom(eng. civic virtue), a visoka izlaznost na izborima se posmatra kao jedan od klju č nih pokazatelja zdrave demokratije, koji ukazuje na angažovano i reprezentativno donošenje odluka od strane izabranih predstavnika. Izlaznost u Crnoj Gori je naglo opala, posebno na izborima 2023. godine, što izaziva zabrinutost u pogledu legitimnosti izbornog procesa i povjerenja gra đ ana u zna č aj njihovog glasa. Klju č ni faktori koji uti č u na izlaznost u Crnoj Gori uklju č uju zadovoljstvo demokratijom, starost, obrazovanje i etni č ku pripadnost, pri č emu su neophodni zna č ajni napori da budu smanjene nejednakosti i da bude angažovan ve ć i broj bira č a kako bi izborno tijelo bilo dobar represent svih punoljetnih gra đ ana.