Ova publikacija je nastala kao rezultat istraživa č kog projekta „Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini”, koji je od po č etka do kraja finansijski podražala Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung”. Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Izdava č Art print, Banja Luka Recenzenti Prof. dr Igor Lukši ć Dr Nebojša Petrovi ć Autori Sr đ an Puhalo Prof. dr Zdravko Zlokapa Prof. dr Tihomir Cipek Lektor Nataša Savanovi ć Naslovna strana Sr đ an Puhalo Priprema za štampu Vedran Č i č i ć Štampa Art print, Banja Luka Za izdava č a i štampariju Milan Stijak Tiraž 300 primjeraka 2 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Priredio: Sr đ an Puhalo Banja Luka 2008 3 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 4 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Govoriti o politici, a ne obazirati se na ljudska bi ć a, zapravo je najve ć a pogreška u našem politi č kom mišljenju. W. Lippman 5 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 6 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini SADRŽAJ Odkud ideja za ovu monografiju?..........................................................9 POLITI Č KE IDEOLOGIJE – Dr Tihomir Cipek.............................13 1. Liberalizam..........................................................................................14 2. Konzervativizam..................................................................................25 3. Socijalizam...........................................................................................29 4. Fašizam/ nacionalsocijalizam.............................................................32 5. Populizam............................................................................................34 Literatura..................................................................................................41 IDEOLOGIJA I DRUŠTVENA STVARNOSTZnaju li jedna za drugu u BiH?- Dr Zdravko Zlokapa..........................43 1. Ra đ anje pluralizma..............................................................................43 2.„Karta u rukavu“..................................................................................47 3. Ideologija-rukovodstvo, č lanstvo, bira č i..............................................50 4. Pregled programa nekoliko bh. partija.................................................54 4. 1 Nacionalna(samo)identifikacija..................................................54 4. 2 Ideološka orijentacija...................................................................55 Literatura..................................................................................................61 IDEOLOŠKI STAVOVI APSTINENATA I GLASA Č A U BOSNI I HERCEGOVINI- Sr đ an Puhalo........................................................63 1. Uvod.....................................................................................................63 1. 1 Uopšte o stavu..............................................................................64 1. 2 Politi č ki stavovi............................................................................65 1. 3 Teorije o dosljednosti stavova......................................................67 1. 4 Ideologija kao sistem stavova......................................................69 1. 5 Da li možemo o č ekivati ideološku profilisanost kod doma ć ih partija......................................................................70 1.6 Vrijednosti koje pojedine ideologije zastupaju ili operacionalizacija varijabli.......................................73 7 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1.6.1 Nacionalizam.........................................................................74 1.6.2 Anarhizam...........................................................................75 1.6.3 Socijaldemokratija..........................................................................77 1.6.4 Liberalizam/ konzervativizam.........................................................78 2. Istraživa č ki postupak............................................................................80 2. 1 Metodologija................................................................................80 2. 2 Instrument.....................................................................................82 2. 3 Pouzdanost instrumenta................................................................84 3. Socio-demografske karakteristike ispitanika.......................................84 3. 1 Metode obrade podataka..............................................................89 4. Ideološki profil glasa č a i apstinenata...................................................89 4. 1 Da li postoji razlika izme đ u glasa č a i apstinenata u ideološkim stavovima?.......................................................................91 4. 2 Zaklju č ak......................................................................................93 5. Ideološki profil glasa č a pojedinih politi č kih partija............................95 5. 1 Da li se glasa č i ovih osam politi č kih partija me đ usobno razlikuju?..................................................................97 5. 2 Zaklju č ak....................................................................................104 Literatura................................................................................................107 Prilog 1 Odgovori svih ispitanika za svaku stavku posebno..................111 Prilog 2 Socio-demografske karakteristike glasa č a i apstinenata..........127 Prilog 3 Socio-demografske karakteristike glasa č a osam politi č kih Partija...........................................................................135 Prilog 4 Spisak politi č kih partija koje su se spominjale u istraživanju(pun naziv i skra ć enice)......................................................161 8 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Otkud ideja za ovu monografiju? Ova publikacija je prirodan nastavak projekta Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini autor ā Puhalo, Topi ć i Šijakovi ć, jer su dobijeni rezultati, kao i njihova prezentacija, otvorili mnoga pitanja i nedoumice. Postoje dva neposredna povoda za nastanak ove monografije. Prvi povod je odgovor gra đ ana Bosne i Hercegovine(istraživanje objavljeno 2007. godine) na pitanje:„Kada razmišljate za koju partiju ili politi č ara da glasate šta vam je najvažnije...?”. Najve ć i broj glasa č a(65%) je odgovorio da je najvažniji ekonomski i politi č ki program stranke. Budu ć i da je č itanje politi č kih programa stranaka prili č no dosadan posao i da se ti programi ne razlikuju mnogo bez obzira kojoj stranci pripadaju, teško je povjerovati da ovoliki broj glasa č a u Bosni i Hercegovini č ita i analizira politi č ke i ekonomske programe partija za koje glasaju. Prije ć e biti da su ispitanici željeli sebe prikazati kao promišljene i racionalne bira č e. Tako đ e je interesantno da veliki dio politi č kih partija u Bosni i Hercegovini uopšte nema politi č ke programe. Drugi neposredni povod za ovo israživanje bila je izjava jednog visokopozicioniranog predstavnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je prilikom jedne od prezentacija istraživanja Sociopsihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini izjavio da je njegovoj stranci nacionalisti č ka ratorika 2006. godine poslužila da do đ u na vlast, ali da je SNSD i dalje stranka ljevice i socijaldemokratije. Kao što on re č e:„Oti đ ite na veb sajt SNSD-a, pro č itajte naš program i vidje ć ete da smo istinske socijaldemokrate.” Imaju ć i u vidu ove dvije č injenice, zapitao sam se koliko se danas glasa č i pojedinih politi č kih partija i apstinenti u Bosni i Hercegovini, razlikuju u prihvatanju i odbacivanju ideoloških stavova i vrijednosti koje odre đ ene ideologije zastupaju i promovišu. Tako đ e sam se zapitao da li postoji razlika u strana č kim programima i platformama s obzirom na ideološke vrijednosti koje te stranke promovišu. 9 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Kako demokratija i višepartijski sistem na našim prostorima postoji tek dvadesetak godina(a pitanje je da li i toliko) neki zapadni ali i naši istraživa č i s pravom postavljaju pitanja koja u velikoj mjeri problematizuju odnos izme đ u politi č kih partija i ideologija u zemljama bivše Jugoslavije. Naveš ć emo neka od njih: • Da li je proteklo dovoljno vremena da bi ti rascjepi u društvu postali vidljivi i bili preto č eni u odre đ enu ideologiju? • Da li je došlo do deideologizacije politi č kih partija? • Da li su doma ć i politi č ari ideološki indiferentni i interesuje ihsamo vlast? • Koliko je ideologija važna glasa č ima? • Da li se partijski programi sprovode? Ova monografija ć e, barem donekle, pokušati da odgovori na neka pitanja koja se ti č u ideologija, politi č kih partija i njihovih programa na prostoru Bosne i Hercegovine. Publikacija se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu monografije profesor Fakulteta politi č kih znanosti Sveu č ilišta u Zagrebu Tihomir Cipek nas upoznaje sa pojmovima: ideologija, liberalizam, konzervativizam, socijalizam, fašizam i populizam, a to je neophodno za razumijevanje ove studije. Na kraju ovog teksta autor pravi poseban osvrt na razvoj ideologija u Bosni i Hercegovini. Profesor Zdravko Zlokapa daje pregled politi č kih progma najve ć ih politi č kih partija u Bosni i Hercegovini, od njihovog nastanka do danas. Tako đ e se analizira i(zlo)upotreba ideologija od strane politi č kih partija i njihovih vo đ a. Ovaj autor razmatra ideološku identifikaciju politi č kih partija na dva na č ina: kako partije sebe vide i, analiziraju ć i pojedine aspekate partijskih programa, kakve jesu ako ih posmatramo kroz prizmu razli č itih ideologija. Tekst psihologa Sr đ ana Puhala je baziran na empirijskim nalazima dobijenim kroz istraživanje obavljeno 2008. godine. Analizi prethodi definisanje pojmova neophodnih za razumijevanje ovog rada. Tako đ e, on daje sve potrebne inforacije da bi se stekla potpuna slika o metodologiji istraživanja, uzorku i metrijskim karakteristikama koriš ć enog upitnika. Samu analizu možemo podijeliti na dva dijela: u prvom dijelu se 10 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini razmatra razlika izme đ u glasa č a i apstinenata prema odre đ enim ideologijama, dok se u drugom dijelu analiziraju ideološke razlike izme đ u glasa č a osam politi č kih partija u Bosni i Hercegovini. Sam kraj monografije sadrži priloge u kojima su dati odgovori svih ispitanika na svako pitanje, detaljne socio-demografske karakteristike glasa č a i apstinenata, glasa č a svake politi č ke partije ponaosob i pun naziv i skra ć enice naziva politi č kih partija koje se spominju u istraživanju. Ova publikacija može biti korisna svima koji se bave izu č avanjem politike, ideologije i višepartijskog sistema u Bosni i Hercegovini. Koristi ć e sociolozima, socijalnim psiholozima, politikolozima koji žele razumjeti ideološki profil bosanskohercegova č kih glasa č a i apstinenata. Postoji mogu ć nost da ovu publikaciju pro č itaju i neki od doma ć ih politi č ara i pokušaju svoj rad usmjeriti u ostvarivanje boljitka za sve ljude u Bosni i Hercegovini. Prire đ iva č Sr đ an Puhalo 11 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 12 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini POLITI Č KE IDEOLOGIJE Dr. sc. Tihomir Cipek, izvanredni profesor Fakultet politi č kih znanosti Sveu č ilišta u Zagrebu Politi č ke poruke i vrijednosti koje odre đ uju politi č ku orijentaciju i djelovanje ljudi prenose se u ideološkom obliku. Ideologije su jasno formulirani i proglašeni sustavi doktrina i ideja, vrijednosti, uvjerenja i predodžba o relativno širokom rasponu osnovnih životnih i društvenih pitanja. Svojim tuma č enjem životnih situacija one nastoje pridobiti pristaše i mobilizirati ih u svrhu ostvarenja nekog ideologijom postavljenog cilja. Ideologije svojim pristalicama pružaju jasno razlikovanje izme đ u dobra i zla, a njezini nositelji smatraju da sustav ideja koje sadrže predstavljaju kona č nu pravu istinu, isprano tuma č enje društva koje mora biti klju č ni orijentir u aktivnostima svih ljudi, jer se tek ako se slijedi ispravna ideologija može ostvariti poželjan politi č ki poredak. Ideologije stoga pou č avaju o smislu života i svojim pristašama omogu ć uju stvaranje ispravne slike svijeta. Društvenu i politi č ku stvarnost nastoje oblikovati prema svojim zamislima, a preduvjet za to je stvaranje vjernih sljedbenika koji ć e slijediti ideološki nauk te njime povezani nastojati ostvariti ideale koja propisuje ideologija. Suvremene ideologije svoj prvi izraz našle su i liberalizmu koji je nastojala srušiti srednjovjekovnu sliku svijeta, a zatim su slijedile konzervativizam, demokrš ć anstvo, socijalizam, komunizam, anarhizam, fašizam, nacionalsocijalizam, a zatim brojne neo-varijacije navedenih ideologija. U najnovije vrijeme zanimljiv je i relativno utjecajan fenomen populisti č kih pokreta i stranaka, kod kojih se tako đ er može prona ć i niz elemenata izgra đ enog ideološkog sustava. Razdoblja društvenih napetosti, sukoba i velikih društvenih promjena koje kod ljudi izazivaju potrebu tuma č enja novih društvenih okolnosti, rodno su mjesto ideologija. U takvim okolnostima njihova je osnovna funkcija da tuma č e što je dobro, a što zlo, tko je prijatelj a tko neprijatelj. Utjecaj i zna č enje pojedinih ideologija snažno ovisi o identitetu koji jednu društvenu skupinu ili zajednicu dijeli od druge i mentalitetu kao cjelini misli i osje ć aju odre đ ene društvene sredine. Oni su pak č esto bitno odre đ eni formom i ritmom nacionalno-integracijskih procesa i ulogom 13 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini religije u pojedinom društvu. Navedeno vrijedi i za nacionalne zajednice u Bosni i Hercegovini u kojoj su zna č enje i utjecaj vrijednosti ideologija bitno posredovane i odre đ ene pripadnoš ć u pojedinoj nacionalnoj zajednici. Rat i propast starog politi č kog poretka u SFRJ, ako i same države izazvao je strah od nepoznatog i sklonost prihva ć anju nacionalisti č kih tuma č enja zbivanja, a nacionalizam se uvla č i u sve prisutne ideologije. Stoga je njihova percepcija i prihva ć enje bitno odre đ ena zna č ajkama pojedine nacionalne zajednice. Istraživanje je usmjereno upravo na prikaz i analizu vrijednosti koje su dominantne u bosansko-hercegovač kom društvu i njezinim nacionalnim zajednicama. Uvodna studija nastojati ć e omogu ć iti da č itateljice i č itatelji istraživanje vrijednosti i stavova gra đ ana spoznaju kroz idejni i vrijednosni okvir osnovnih ideologija. Izlaganje zapo č injemo s prvom suvremenom ideologijom: liberalizmom. 1. Liberalizam Liberalizam je mogu ć e definirati na razli č ite na č ine, ali sve se definicije slažu u jednom: osnova liberalizam je ideja individualne slobode. Pojedinac sa svojim izvornim prirodnim pravima središnja je figura liberalnog svjetonazora. Liberalizam se stoga odre đ uje kao ideologija koja polazi od sposobnosti samoodre đ enja pojedinca pomo ć u uma i zagovara slobodu pojedinca privatnog vlasnika, nasuprot državne vlasti te njezino ograni č enje ustavom i zakonima koje su donijeli sami slobodni pojedinci. Osnovna je ideje da č ovjek sam može birati na č in i smisao svog života, uvažavaju ć i slobodu i prava drugih ljudi. Sloboda je prema liberalnom u č enju utemeljena u privatnom vlasništvu, a odre đ ena je kao odsustvo prinude pa su ljudi obvezni č initi samo ono što su dobrovoljno prihvatili. Stoga se liberalizam javlja kao filozofija prirodnih prava č ovjeka i č ini teorijsku osnovu svim deklaracijama i drugim pravnim dokumentima o ljudskim pravima. U gospodarskom pogledu liberalna ideologija zagovara samoregulaciju ekonomije tržišnim zakonima, koji reguliraju konkurentske odnose privatnih vlasnika na tržištu, pa je gospodarska uloga države ograni č ena na oblikovanje ekonomskih i pravnih uvjeta za korektnu tržišnu utakmicu. Liberalna misao je ujedno i prvi ideološki sustav koji u pitanje dovodi dotadašnji apsolutisti č ki politi č ki poredak zasnovan na vladavini monarha i crkve te sustavno gradi recepte za njegovu promjenu. Konzervativizam, naime, dugo vremena ne promišlja i ne raspravlja o važe ć em starom feudalnom poretku, jer ga 14 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini smatra samorazumljivim, odnosno božanski legitimiranim, pa mu zbog njegove same prirode nije ni potrebno sustavno ideologijsko legitimiranje. Na koncu konca, u konzervativnom svjetonazoru ve ć samo postojanje- a feudalci i kmetovi prema ranom konzervativizmu postoje oduvijek, isto kao što oduvijek postoje oni koji zapovijedaju i oni koji slušaju- jam č i legitimitet politi č kim i društvenim pojavama. Tek kada liberalizam po č inje odlu č no dovoditi u pitanje stari režim vladavine monarhije i sve ć enstva javlja se konzervativna ideologija kao sustavna doktrina koja ga nastoji legitimirati i obraniti od liberalnih napada. Liberalne ideje i ideolozi predstavljaju dakle, prvu modernu ideologiju koja nastoji dati sustavne odgovore na sve politi č ke, društvene i ekonomske fenomene. U povijesti politi č kih ideja, odnosno intelektualnoj historiji, liberalni mislioci imaju istaknuto mjesto: Locke, A. Smith, Montesquieu, Rousseau, Tocqueville, Kant, Fichte, John Stuart Mill itd. nezaobilazni su klasici politi č ke misli 18. i 19. stolje ć a. Stolje ć a u kojima se č inilo da je u Europi nastupilo vrijeme dominacije liberalizma, a i samo se doba u povijesti politi č kih ideja č esto nazivalo razdobljem klasi č nog liberalizma. Za razliku od prethodnog 20. je stolje ć e u svom dobrom dijelu obilježeno fašisti č kim ili komunisti č kim protivljenjem liberalizmu i demokraciji, pa ga njema č ki politolog i povjesni č ar Karl Dietrich Bracher naziva«vremenom ideologija», a britanski povjesni č ar Eric Hobsbawm«dobom ekstrema». U najnovije se vrijeme ovo povijesno razdoblje imenuje dobom europskog gra đ anskog rata. Povijesna su zbivanja u 20. stolje ć u- dolaskom na vlast totalitarnih protivnika liberalizma: fašizma i komunizma- najavljivala kraj liberalizma i liberalnedemokracije. Totalitarne su ideologije tražile pokoravanje slobodnog pojedinca zajednici, ideje slobode ideji jednakosti, a slobodno tržište je ustuknulo pred državnim ekonomskim intervencionizmom. Politi č ka karta Europe postepeno je postajala sve siromašnija liberalno-demokratskim politi č kim poredcima. Ova je tendencija u tridesetim godinama postala potpuno jasna: 1920. godine je u od tadašnjih 28 država Europe u samo dvije bilo na vlasti diktatorski poredak, dok 1938. nalazimo još samo 12 država s liberalno-demokratskim poretkom, dvije godine kasnije broj demokracija je sveden ne svega pet država: Veliku Britaniju, Irsku, Švedsku, Finsku i Švicarsku(Schmeichen-Ackerman, 2002: 2-3). Pristaše totalitarnih ideologija sprdale su se s liberalizmom govore ć i o njemu kao o ideologiji«mlakonja» nesposobnih za djelovanje, nemo ć nih pružiti toč ne odgovore na izazove vremena. Danas su navedeni cini č ni«heroji» radikalnih lijevih i desnih utopija stvar prošlosti, totalitarne i autoritarne diktature su ostavljaju ć i za sobom brojne nevine žrtve svojih eksperimenata neslavno propale, a liberalna je demokracija izašla kao pobjednik. Do15 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini duše, brojni kriti č ni pristaše liberalne-demokracije č esto sa skepsom promatraju svoj povijesnu pobjedu nad totalitarnim fašisti č kim i komunisti č kim neprijateljima. Smatraju da demokracija nije izbjegla pobjednič ku aroganciju te se č esto upozoravaju na njezinu krizi i nesposobnost da pruži prave odgovore na izazove globalizacije. No neposredno nakon trijumfa nad totalitarizmom politi č ki su se teoreti č ari s pravom, pitali u č emu leži njegova snaga.(Posavec, 1991, 7) Zaista, koje su to odlike liberalne ideologije omogu ć ile da se pokaže kao žilav borac i da naposljetku iz sukoba s totalitarizmom iza đ e kao pobjednik. Osnovu liberalne ideologije oblikuje ideja slobodne privrede i društva, slobodnih izbora i parlamentarizam, podjele i ravnovjesja vlasti, ali i nacionalnog samoodre đ enja i socijalnog morala zasnovanog na politi č koj slobodi i jednakosti svih ljudi. Navedeno tvrdo jezgro liberalizma odoljelo je svim izazovima, ali do njegovog oblikovanja i u č vrš ć ivanja prije đ en je dug put. Po č eci liberalne ideologije slobode spadaju u sam nastanak modernog razdoblja u kojem se napušta dogmatska srednjovjekovna slika svijeta. Pridjev«liberalan» potje č e od latinskog termina«liberalis» koji zna č i «pripadan slobodi»,«dostojan slobodno ro đ enog», tako đ er se rabi u zna č enju«dobrostiv»,«plemenit». Kao oznaka za osobi eti č ki stav i i vrlinu rabio se sve do po č etka 18. stolje ć a kada dobiva politi č ki prizvuk. Španjolski ustanici protiv francuske okupacije nazivali su se«los liberales» slobodnjacima, a sam Napoleon iako je termin«liberalan» upotrebljavao u uvredljivom smislu popularizirao je ovaj pojam diljem Europe. Vremenom je nestao stari naziv«liberalité», a zamijenio ga je novi oblik«libéralisme» u zna č enju programa i naziva politi č kih stranaka. Program liberalizma su oblikovali i prihvatile nove snage u usponu: prosvije ć eni apsolutizam i nadasve, gra đ anstvo, socijalni sloj koji se postepeno uzdizao na materijalnoj i statusnoj društvenoj ljestvici. Obzirom na svoju društvenu funkciju liberalizam bespoštedno kritizira i naposljetku ruši crkveno-teološku sliku svijeta. Liberalizam je kao politi č ka ideologija gra đ anstva, srednjih slojeva, zauzimao dinami č nu sredinu izme đ u želje za osvetom i rušila č kih energija potla č enih slojeva seljaštva i radništva, te vladaju ć eg plemstva koje živi«uronjeno» u tlo i vje č nost, stoga iz svoje središnje pozicije pokazuje sklonost kompromisu (Manheim, 1978). Ova ideologija smatra da se društvena proturje č ja mogu prevladati racionalnom raspravom, a um se veli č a kao vrhovno na č elo organizacije me đ uljudskih odnosa i društveni sudac. Politi č ka teorija stoga smatra da u doba razdora uzrokovanog izostankom dogovora izme đ u razli č itih društvenih slojeva i svjetonazorskih grupa te njime uspostavljenog konsenzusa o temeljnim na č elima ustrojstva politi č ke 16 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini zajednice- koji priznaje postojanje pluralizma i poštuje razli č ito mišljenje- na vidjelo izlaze slabosti liberalizma.(Posavec, 1991, 8). One doduše ne mogu razoriti osnovnu snage liberalne ideologije: ideju da č ovjek ima pravo na samopotvr đ ivanje, da on posjeduje prirodna prava prije ulaska u društvenu i povijesnu egzistenciju.Navedeni preokret od ideje dužnosti prema pravu svakog pojedinca kao svoju osnovu ima za liberalizam karakteristi č no shva ć anje č ovjeka i povijesti. Liberalizam, naime, č ovjeka postavlja pred njega samog i č ini ga odgovornim za osiguravanje vlastite egzistencije. Č ovjek je u liberalnom shva ć anju oslobo đ en prvobitnog grijeha i straha. Straha kojim je njegova egzistencija bitno odre đ ena u srednjem vijeku, liberalno u č enje ruši srednjovjekovnu skolasti č ku sliku č ovjeka. Srednjovjekovni je dogmatizam izvrsno opisan u romanu Umberta Ecca:«Ime ruže». Autor ovog popularnog romana opisuju ć i lik i ideje samostanskog knjižni č ara, radikalnog tradicionaliste koji je trovanjem stranice zabranjene knjige uzrokovao smrt njezinih č itatelja. Nekolicine svoje subra ć e, pripadnika crkvenog reda kojem je i sam pripadao. Ustanovljeno je da je fatalna knjiga č iji su č itatelji, prema mišljenju ubojice, č itaju ć i je po č inili strašan grijeh pa su zaslužili smrt: Aristotelovo djelo«O smijehu». Otkrivši njegov zlo č in crkveni ga je istražitelj, za č u đ en nemilosrdnoš ć u ubojice, a još više njegovim motivima, upitao što je tako strašno u smijehu, odnosno u Aristotelovoj knjizi koja tematizira taj prirodni poriv č ovjeka. Odgovaraju ć i na pitanje zloč inac se otkriva kao zarobljenik fundamentalisti č ke srednjo-vjekovne interpretacije religije te tvrdi:«Kad se smije...seljak se osje ć a gospodarom, jer je preokrenuo odnose vlasti. Ali ova bi knjiga mogla obrazovane ljude nau č iti da dosjetljivim, pa od tog č asa i štovanim sredstvima taj preokret ozakone....Smijeh, na koji č asak, odvra ć a seljaka od straha. No, zakon se i name ć e strahom, kojem je pravo ime strah Božji....Iz ove bi knjige mogla nastati nova pogubna težnja da se oslobo đ enjem od straha uništi smrt. A što bismo mi, grešna stvorenja, bez straha možda najkorisnijeg i najljubaznijeg od svih darova božjih?...Od ove bi knjige potekla misao kako č ovjek na zemlji može(...)zahtijevati i samo obilje kao u zemlji u kojoj teku med i mlijeko..... Sluge bi propisivale zakone, mi bismo se pokorili(...) odsutnosti ikakva zakona.» No istražitelju, koji je i sam č ovjek Crkve, bliska je ideja slobode. Stoga je ustvrdio da:«... Đ avo nije vladar materije, đ avo je obijest duha, vjera bez smijeha, istina koju nikad ne obuzima sumnja.»(Eco, 2004, 445, 448.) Upravo liberalizam sumnja, ali on sumnja u cjelinu feudalnog poretka, te se uzda u snagu uma koji prema njegovom tuma č enju č ovjeka vodi dobru. Liberalizam skolasti č koj srednjovjekovnoj slici prestrašenog č ovjeka suprotstavlja ideju č ovjeka koji je samome sebi svrha, pa ima zada ć u samo17 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini potvr đ ivanja spram prirode i drugih ljudi. Samodokazivanje pojedinca se pak ogleda u pravolinijskom napretku č ovje č anstva. Futuristi č ki optimizam postaje jedna od glavnih zna č ajki liberalne ideje povijesti. Uostalom liberalnim je misliocim i pristašama- č iju jezgru predstavlja gra đ anstvo- kao protivnicima starog feudalnog režima, vjera u bolju budu ć nost prijeko potrebna. Ideja povijesti kao linearnog napretka č ini stoga jednu od osnovnih sastavnica liberalizma. I dok konzervativci smatraju da se sve dobro ve ć dogodilo i naglasak stavljaju na prošlost, pa za njih sadašnjost i nije ništa drugo nego jedna etapa prošlosti; liberalima je sadašnjost samo polazna stanica za budu ć nost. Napredak je za liberala ili pravolinijski ili je barem uvijek mogu ć, njegov nužan uvjet je djelovanje moralno i intelektualno nadmo ć nih pojedinaca. Izme đ u tri dimenzije vremena: prošlosti, sadašnjosti i budu ć nosti. Liberalizam se sasvim jasno odlu č uje za budu ć nost i naglašava njezin zna č aj. Isti č e se da je budu ć nosti u pravilu uvijek bolja od sadašnjosti i prošlosti. Raspravljaju ć i o liberalno-prosvjetiteljskom shva ć anju povijesti kao neprekidnom pravolinijskom napretku Karl Manheim je istakao njezina dva izvorišta (1978, 220-221). Prvo nalazi u fakti č nom razvoju zapadnog svijeta, koje pokazuje da se gra đ anski ideal razuma dovodi u vezu s postoje ć im egzistencijalnim stanjem. Ovu č injenicu potvr đ uje poboljšanje kvalitete života č ovjeka, koja dovodi do toga da nekada neizlje č ive bolesti postaju stvar rutinskih medicinskih postupaka, a niz tehni č kih pomagala omogu ć uju lagodan život, a sve to rezultira jasnim produljenjem životnog vijeka osobito u zapadnim zemljama. Drugo vrelo liberalnog shva ć anja povijesti Manheim nalazi u sekularizaciji ideje o Bogu kao dobrom doma ć inu, koji upravlja svijetom omogu ć uju ć i mu stalni ravnomjerni napredak, koji je prisutan od samoga po č etka. Dio filozofije je preuzeo i reinterpretirao navedenu teološki utemeljenu ideju beskona č nog usavršavanja ljudskog roda: sekulariziraju ć i je i povezuju ć i je s vjerom u ljudski um koji omogu ć uje č ovje č anstvu da se neprekidno usavršava i da poboljšava život svakog pojedinca. Pretpostavke za ovaj preokret oblikuje filozofija prosvjetiteljstva koja č ovjeka- kako je to svojom sintagmom«Cogito ergo sum» nazna č io Descartes – postavlja u središte svijeta i č ini ga tvorcem povijesti. Č ovjek sada sam oblikuje svoj život. Pretpostavka navedenog misaonog preokreta je kriti č ka sumnja u skolasti č ku ideju da su priroda i č ovjek, duh i materija, u suglasju koje jam č i Bog. Ukoliko naime svijet nije stvoren na korist č ovjeka, on onda ima pravo suprotstaviti se ugroženosti razaranja. Prirodna prava č ovjeka stoga proizlaze – smatra liberalizam- iz nepostojanja poretka zajam č enog od Boga. Naime, ukoliko bi postojao takav božanski poredak č ovjek bi imao dužnost da ga obnavlja i tek na osnovu izvršavanja dužnosti imao 18 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini bi i prava. Liberalizam dovodi u pitanje navedenu ideju savršenog od Boga zajam č enog ovozemaljskog feudalnog poretka, pa naglašava da č ovjek ima prirodna prava prije ulaska u politi č ku egzistenciju. Prirodno pravo je pojmljeno kao pravo č ovjek da opstoji u slobodi.«Pravo se sastoji u slobodi da se što č ini ili da se od toga uzdrži“(Hobbs, 1961, 112). Ideja prirodnog prava je osnova cjelokupnog liberalnog sustava. Uvijek se polazi od prava č ovjeka pojedinca–privatnog vlasnika, a osnovna je zada ć a države odlu č na zaštita prirodnoga prava svih ljudi. Stoga se pravna država ne može svesti na državu u kojoj se postupa po zakonima, nego isklju č ivo ona č iji zakoni sadrže ideju prava č ovjeka. Iz ideje naravne slobode č ovjeka kao u umu utemeljenog bi ć a izvode se i pravno sankcioniraju: sloboda govora, udruživanja, okupljanja, tajnost pisma, nepovredivost doma itd. Liberalizam se dosljedno zalaže za obranu individualnih prava u okviru pravne države. Ideja prirodnog prava pojedinca ruši tezu o utemeljenosti društva i države u unaprijed od Boga zadanom svjetskom poretku. Liberalizam u na č elu ne negira postojanje Boga ili nekih drugih viših bi ć a, nego religijska uvjerenja smatra privatnom stvari svakog pojedinca. Ljudske vrijednosti za liberale nisu isklju č ivo religijski propisane, a vjerska uvjerenje treba tolerirati kao i svako drugo osobno mišljenje pojedinca. Ona dakle nisu ništa bolja ili gora od drugih privatnih uvjerenja, pa je prema liberalnom sudu nužno odvojiti državu od crkava, odnosno razli č itih vrsta religijskih udruženja. Liberalizam dakle smatra, da ne postoji do Boga unaprijed dat i zajam č en državni i društveni poredak. Zato se tvrdi da država ima samo onoliko prava prema pojedincima koliko su joj oni sami predali. Legitimna vlast prema liberalnoj ideologiji može nastati samo pristankom individua da jedan dio svojih prirodnih prava prenesu na institucije vlasti. Politi č ka teorija stoga smatra da se prijenos dijela izvornih suverenih prava gra đ ana na institucije vlasti vrši č inom sklapanja«društvenog ugovora». Sklapanje«društvenog ugovora» ujedno zna č i prelazak iz prirodnog stanja u društveno, dakle, hobsovski re č eno iz stanja«rata svakog sa svakim» u stanje mira, kada monopol nad legitimnom silom ima država. Ustanovljavanje civilnog stanja ujedno oblikuje civilno tj. gra đ ansko društvo. Osnova konstitucija društva je razum koji nalaže udruživanje ljudi u civilno društvo da bi zaštitili svoj život i vlasništvo. U svom spisu«Civilizacija» J.S. Mill promišljaju ć i o zna č ajkama i samom pojmu civilizacije dolazi do zaklju č ka da je ona društvo u kojem su na dijelu mir i sigurnost privatnog vlasništva, a pouzdanu provjeru napretka civilizacije jam č i mo ć me đ uljudskog koordiniranja, sposobnost me đ usobne suradnje. Kooperacija i racionalna rasprava 19 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini omogu ć uju napredak cjelokupnog društva sastavljenog od privatnih vlasnika koji me đ usobno konkuriraju i iz vlastitih interesa se pokoravaju - od njih samih – unaprijed ustanovljenim pravilima nesumnjivo suparnič kog, ali ujedno i korektnog ponašanja.«Samo se civilizirana bi ć a mogu povezivati. Svako povezivanje je kompromis, žrtvovanje nekog dijela individualne volje u neku zajedni č ku svrhu». Upravo sposobnost zaključ ivanja kompromisa – isti č u liberali- razlikuju civiliziranog č ovjeka od divljak koji«ne može podnijeti žrtvovanje nekog dijela individualne volje u ma kakvu svrhu. Njegovi društveni osje ć aji ne mogu ni za trenutak nadja č ati sebi č ne, niti može svoje impulse podrediti kalkulaciji». Civilizirani i slobodan č ovjek je prema liberalnom sudu otvoren argumentima drugih ljudi i može biti uvjeren te ć e uvažavaju ć i argumente drugih ljudi iznesenih u racionalnoj raspravi promijeniti svoj prvobitni sud. Uvjet rasprave i dogovora je da svaki pojedinac ima vlastiti prostor slobode u koje nitko drugi nema pravo dirati. Na č in na koji se netko obla č i, hrani, vrsta glazbe koju sluša, tako đ er i politi č ka i religijska uvjerenja privatna su stvar svakog pojedinca i nitko mu nema prava ugrožavati njegovu slobodu. Naravno, uz pretpostavku da on poštuje isti takav prostor slobode drugog pojedinca. Sloboda pojedinca je ograni č ena slobodom drugog pojedinca. Slobodu jam č i država, koja ima svoje vrelo u volji naroda, dakle u pu č kom suverenitetu. Država za liberale nije više kao što je to bilo u srednjem vijeku božanska ustanova, nego ustanova koju oblikuju ljudi. Njezin se legitimitet izvodi iz volje njezinih gra đ ana, na č ela pu č kog suvereniteta. Svrha joj je da služi ljudima, da jam č i njihova prirodna prava: na život, vlasništvo, slobodu, a neki dodaju i na traganje za sre ć om. Deklaracija o nezavisnosti SAD-a iz 1776. godine zapo č inje temeljnom idejom liberalizma: «Mi smatramo da su ove istine same po sebi jasne: da su svi ljudi stvoreni jednaki; da su od stvoritelja obdareni stanovitim neotu đ ivim pravima, me đ u kojima su život, sloboda i težnja k sre ć i; da se radi osiguranja tih prava me đ u ljudima postavljaju vlade koje svoju pravednu vlast izvode iz pristanka onih kojima se vlada;...».(Ljudska prava, 1990.: 13).Liberalne ideje tako đ er č ine osnovu francuske Deklaracije o pravima č ovjeka i gra đ ana iz 1789. godine u kojoj se tvrdi: «I. Ljudi se ra đ aju i uvijek ostaju slobodni i jednaki u svojim pravima. Društvene se razlike mogu temeljiti samo na op ć oj koristi. 20 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini II. Cilj svakog državnog politi č kog udruživanja jest zaštita prirodnih i nezastarivih prava č ovjeka; ta su prava: sloboda, vlasništvo i otpor protiv ugnjetavanju. III. Politi č ka je sloboda da č ovjek može č initi sve što ne daje zlo drugome. Tako se prirodna prava č ovjeka ogra đ uju me đ ama koje drugim č lanovima društva jam č e uživanje tih istih prava. Ove me đ e mogu se odrediti samo zakonom».(Ljudska prava, 1990, 14). Snagu zakona jam č i narod/puk organiziran kao država, a sami zakoni su desubjektivizirani i na sve se jednako odnose. Vlast prema liberalnom u č enju ne pripada pojedinom društvenom sloju, nego svim gra đ anima. Idealan oblik vladavine je prema liberalnom u č enju parlamentarna republika ili monarhija, odnosno bitno je da se uspostavi reprezentativna,tj. predstavni č ka demokracija u kojoj politi č ki narod, gra đ ani, sami biraju kontrolore vlasti: parlament. No strah od vladavine masa sprije č avao je rani liberalizam da prihvati demokratsko na č elo jedan č ovjek jedan glas, pa se izborno pravo ograni č avalo imovinskim i obrazovnim cenzusom. Ova se odredba argumentirala stavom da onaj tko ne pla ć a poreze ne može ni odlu č ivati o njihovom trošenju, ali i još daleko važnijom liberalnom postavkom o potrebi racionalnog utemeljenja politi č ke zajednice. Liberalizam smatra da politi č ku zajednicu trebaju oblikovati isklju č ivo racionalni pojedinci koji pomo ć u argumentirane rasprave u parlamentu nastoje ustanoviti op ć i interes, odnosno samu istinu. Napredak ovisi o prihva ć anju novih ideja, a to je mogu ć e jedino u racionalnoj i slobodnoj raspravi. Razum je za liberale, dakle, osnova za oblikovanje politi č ke volje gra đ ana. Filozofija slobode i uma, koja je vjerovala u mo ć razuma i pružila osnovu navedenim liberalnim stavovima, bila je prosvjetiteljstvo. Prosvjetiteljstvo je izlazak č ovjeka iz stanja nepunoljetnosti. Naglašavanje politi č kog zna č aja razuma je na po č etcima liberalizma imalo i jasne posljedice na doktrinu izbornog prava. Pošto samo racionalni pojedinci mogu sudjelovati u oblikovanju politi č ke volje, zaklju č ilo se da isklju č ivo oni trebaju imati aktivno i pasivno izborno pravo. Rani liberalizam polazi od pretpostavke da se racionalno postupanje može dokazati posjedovanjem novaca odnosno sposobnoš ć u pla ć anja poreza. Zanimljivo je da je ovaj kriterij posredno primjenjivan i na žene koje se na č elno nije smatralo dovoljno racionalnim za sudjelovanje u politi č kom odlu č ivanju, ali je ženi ukoliko je naslijedila imanje od supruga i nije ga«proć erdala» to je uzimano kao dokaz njezine racionalnosti, pa joj se znalo omogu ć iti aktivno bira č ko pravo.(Žene su izborno pravo u Europi dobile uglavnom tek nakon Drugog svjetskog rata). Jasno je da liberalizam na svojim po č ecima smatra da privatno prisvajanje predstavlja bit racional21 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini nosti. Locke č ak postulira prirodne razlike u racionalnosti, pa radništvo prema njegovom sudu zbog nesposobnosti vo đ enja racionalnog život (privatnog prisvajanja materijalnih dobara) ne može sudjelovati u politi č kom odlu č ivanju. Racionalnost, a samim time i sposobnost sudjelovanje u oblikovanju politi č ke volje za rani liberalizam dokazivala se i obrazovanjem tj. završavanjem odre đ enog studija koji jam č io obavljanje odre đ ene profesije. Izborno pravo su uz sve ć enstvo i plemstvo, na po č etku parlamentarizma u pravilu imali odvjetnici, ljekarnici, sveu č ilišni profesori, zanatlije tj. pripadnici cehova, a postepeno se znalo širiti i na druge profesije. Liberalni su mislioci postepeno zauzimali razli č ite stavove prema demokraciji i njezinom osnovnom na č elu: vladavini ve ć ine koja po č iva na primjeni op ć eg i jednakog prava glasa izvedenog iz principa: jedan č ovjek-jedan glas. Neki su poput J. S. Milla uspjeli nadvladati strah od prosje č nosti mase koja bi mogla zako č iti vrsno ć u pojedinca i tako sprije č iti napredak društva te su uz odre đ ena ograni č enja prihvatili na č elo op ć eg prava glasa, dok su drugi poput Tocquevilla upozoravali na nespojivosti demokratske ideje o vladavini ve ć ine i liberalnih na č ela o zaštiti manjine. On upozorava da je mo ć ve ć ine jednako opasna za slobodu pojedinca kao i svaka druga mo ć i da vladavina ve ć ine lako prerasta u tiraniju.«Kad u Sjedinjenim Državama», piše Tocqueville,«neki č ovjek ili neka stranka pretrpe nepravdu, kome ć e se obratiti? Javnome mnijenju? Ta upravo ono i tvori ve ć inu. Zakonodavnome tijelu? Ono zastupa ve ć inu i slijepo joj se pokorava. Izvršnoj vlasti? Nju imenuje ve ć ina kojoj služi kao pasivno oru đ e. Snagama javnog reda? Snage javnog reda i nisu ništa drugo nego ve ć ina pod oružjem. Poroti? Porota je ve ć ina kojoj je dodijeljeno pravo da izri č e presude: u pojedinim državama, i same suce bira ve ć ina. Ma koliko mjera koja vas poga đ a bila nepravi č na i bezrazložna, valja joj se, dakle, pod č initi»(Tocqueville, 1995, 101). Upozoravaju ć i na mane demokracije koja se može pretvoriti u tiraniju ve ć ine, isticao je da se ova opasnost može smanjiti iako ne i potpuno izbje ć i, odgojem slobodoljubivih gra đ ana. Važnost razvoja liberalno-demokratske politi č ke kulture i pedagogijske funkcije politike došla je do svog punog izražaja u politi č koj teoriji J. S. Milla. On naime isti č e da upravo predstavni č ka demokracija negira svaku mogu ć nost tiranije ve ć ine, a protiv opasnosti od njezinog despotizma predlaže primjenu proporcionalnog izbornog sustava te uvo đ enje pluralnog izbornog prava, koje bi omogu ć ilo da obrazovaniji i imu ć niji gra đ ani neko vrijeme, dok se ne razvije liberalno-demokratska politi č ka kultura, imaju više glasova od obi č nog neobrazovanog puka. Ali i taj puk prema njegovom sudu ima u sebi klicu racionalnosti koju odre đ enim odgojem treba njegovati i razvijati te mu tako omogu ć iti da postepeno sudjeluje u politi č kom 22 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini životu. Svi ljudi mogu – prema njegovom sudu napredovati u racionalnosti. Politi č ka teorija J.S. Milla stvorila je pretpostavke za povezivanje liberalne ideologije s demokratskim na č elom konstitucije vlasti. Liberalizam s jedne strane zagovara narodni suverenitet, pa se legitimnost države izvodi iz volje ljudi tj. njezinih gra đ ana, dok branu mogu ć oj tiraniji ve ć ine predstavlja predstavni č ka demokracija i za nju karakteristi č na trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Liberalna je ideologija davala jasnu prednost parlamentu, kao tijelu zakonodavne vlasti u kojem je oživotvoreno na č elo narodnog suvereniteta. Zanimljivo je da današnja politi č ka teorija ma koliko i sam eventualno bila inspirirana liberalnim u č enjima naglašava sustav ko č nica i ravnoteže izme đ u sva tri tipa vlasti. Liberalizam ne podupire bilo kakvu državu, nego isklju č ivo pravnu državu u kojoj su prirodna prava č ovjeka i gra đ anina ustavno formulirana, odnosno u kojoj su ideje prirodnih prava preoblikovane u pozitivno pravo. Središnja je ideja liberalizma, naime, zaštita pojedinca od vlasti i njezinih zloupotreba. Zato se teorija nužnosti kontrole mo ć i u liberalizmu sagledava uvijek usporedo s teorijom ograni č avanja uloge države. Zada ć a navedenog u č enja je sprje č avanje tiranije ve ć ine. Potrebu da se ograni č i uloga izvršne vlasti izvrsno je objasnio J.S. Mill, koji smatra da postoji sfera privatnosti koja mora ostati van intervencije vlade, drugih pojedinaca, pa i javnosti. Aktivnosti koje se obavljaju unutar privatne sfere ti č u se isklju č ivo djelatnika, jer on svojim djelovanjem ne zadire u interese drugih, tj. u privatni prostor slobode drugih gra đ ana. Dok pojedinac djeluje u okviru«vlastitog prostora slobode», nitko ga nema pravo smetati, ukoliko ne ugrožava prava drugih ljudi. Osim toga, liberalizam na č elno sumnja u djelotvornosti vladinog intervencionizma. Smatra da bi svako pridavanje novih funkcija vladi pove ć alo njen autoritarni utjecaj, što su nositelji funkcija vlasti spremni zloupotrijebiti. Sumnja u vlastodršce karakteristi č na je za liberalne mislioce. Iskazana je stavom da je svaki gra đ anin nevin dok mu se ne dokaže suprotno, a politi č ar je kriv dok se ne dokaže da je nevin. Zato vladu(stru č njake) kontrolira parlament jer znanje ne štiti od korupcije. Nove funkcije izvršne vlasti – isti č e liberalizam- smanjile bi njezinu djelotvornost. S druge strane, smatra se da pojedinci svoje interese poznaju bolje od vlade, pa ć e se o njima i bolje brinuti. Naposljetku slijed najvažniji liberalni argument: ukoliko bi vlada č ak i uspjelo da svoje poslove obavlja gotovo savršeno, uskratila bi ljudima «širenje znanja, aktivnosti i javnog duha u narodu», koji su jedini zalog napretka i brana tiraniji. Izuzetno je zanimljiva i još uvijek aktualna liberalna Millova argumentacija:«Koliko su ljudi naviknuti da vlastitom aktivnom intervencijom upravljaju svojim poslovima, umjesto da ih 23 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini prepuštaju vladi, toliko ć e njihove želje prije ć i u suzbijanje tiranije, prije negoli u tiraniziranje. Naprotiv kada je ukupna stvarna inicijativa i upravljanje prepušteno vladi, a pojedinci su naviknuti razmišljati i postupati pod njezinim stalnim skrbništvom, tada narodske institucije ne razvijaju u njima želju za slobodom, nego neumjerenu glad za položajem i vlaš ć u, glad što skre ć e inteligenciju i aktivnost zemlje od njezinog glavnog posla prema kukavnoj borbi za sebi č ne nagrade i sitne ispraznosti položaja».(Mill, 1988, 86) Upozoravaju ć i na mogu ć nost korupcije liberalizam predvi đ a mehanizam kontrole vlasti: njezinu, ve ć spomenutu, trodiobu: na zakonodavnu izvršnu i sudsku te oblikovanje kriti č ke javnost. Dioba vlasti na izvršnu, sudsku i zakonodavnu, ostvarena u svim demokratskim politi č kim poredcima tekovina je liberalizam. Iako današnja situacija u kojoj se izvršna vlast nametnula kao«jednakija», odstupa od izvorne liberalne ideje o prvenstvu zakonodavne vlasti, snaga izvorne liberalne argumentacije i danas je potrebno imati na umu pri raspravljanju o pravnoj državi. Njezina je pretpostavka ustavno formuliranje ideje prirodnih prava, odnosno pretvaranje prirodnih prava u pozitivno pravo. Za to su potrebni sljede ć i č imbenici: a) podre đ enost izvršene vlasti zakonodavnoj, b) odgovornost parlamenta nadležnom sudu koji kontrolira ustavnost zakona, c) relativna autonomija lokalne vlasti od centralne, d) neovisno sudstvo. Liberalizam pri tom isti č e da zada ć a pravne države nije ukidanje konkurentskog nadmetanja me đ u pojedincima slobodnim privatnim vlasnicima, nego upravo obrnuto njezino omogu ć avanje u fer granicama. Polazi se naime od Kantovog stava da bi«ljudi bez suparništva bili poput ovaca». Pojedincu se stoga mora omogu ć iti poštene konkurentska borba, jer je ona zalog napretka, a država mora osigurati uvjete za ekonomski i duhovni napredak pojedinca. Slobodno tržište i slobodna konkurencija bitne su vrijednosti ekonomskog liberalizma. Njegovi zagovornici polaze od na č ela«laissez-faire». Ovo je na č elo trebalo postati op ć e prihva ć enom praksom, koja omoguć uje ekonomski prosperitet društva. S vremenom se pojavila sumnja u svemo ć navedenog na č ela, pa dio liberalnih mislioca smatra da je za privredni napredak poželjna povremena intervencija države u ekonomiju. No i danas liberalizam u na č elu zazire od prevelikog državnog intervencionizma, a neoliberalizam se i dalje č vrsto poziva na ovo na č elo i vjeruje u«nevidljivu ruku» Adama Smitha. Neoliberali smatraju da bi«oživljavanje» ove maksime trebalo ujedna č iti sve interese na tržištu i na kraju omogu ć iti uspostavljenje javnog dobra u interesu svih č lanova dru24 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini štva. Smith je naime bio uvjeren da pojedinac rukovode ć i se u svojim akcijama sebi č nim motivima(samoljubljem, naklonoš ć u, željom za slobodom, osje ć ajem pristojnosti, radnim navikama i sklonoš ć u za trgovanjem) istodobno može posti ć i svoju osobnu korist i djelotvorno unaprijediti op ć e dobro. Prema navedenom sudu djelovanje pojedinca na tržištu«vodi nevidljiva ruka», pa on«promi č e cilj koji uop ć e nije namjeravao ostvariti». Slobodno tržište je pojmljeno kao svemogu ć i recept. Zato se intervencija vlade treba svesti na izgradnju i osiguravanje pravne države koja ć e omogu ć iti ekonomske slobode, a sami time i svekoliki privredni razvoj. Ekonomski aspekt liberalizam kao njegova bitna karakteristika, slobodno kretanje robe i kapitala kao osnova slobodnog poduzetništva, slobodno tržište na globalnoj razini, maksime su liberalizma, ali liberali prije svega isti č u da je uvjet efikasne privrede sloboda pojedinca. Stoga se slobodni pojedinac neupitno ispostavlja kao odre đ uju ć i moment cjelokupne liberalne ideologije. 2. Konzervativizam Konzervativizam je politi č ka ideologija koja naglašava zna č enje legalnosti. Termin je preuzet iz naslova č asopisa Chateaubrianda ovog „La Conservateur“ kojeg je ure đ ivao i izdavao Chateaubriand, a izlazio od 1818 do 1820. godine. U široj upotrebi pojam je postao prihva ć en tek pedesetih godina 19. stolje ć a. Najprije je ozna č avao ljude koje se protive promjenama. Što je bilo karakteristi č no za plemstvo, crkve i seljaštvo č ije se egzistencija temeljila na obradi zemlje i zemljoposjedu. Stoga je selo bilo i do danas je ostalo glavno uporište konzervativne svijesti, dok je u gradu osobito me đ u intelektualcima i poduzetnicima bila popularnija liberalna ideologija. I dok je gra đ anstvo bilo društveni nositelj liberalizma, konzervativizam je u pravilu bio ideologija plemstva, sve ć enstava i seljaštva. Ovi društveni slojevi su se protivili promjenama koje je zagovaralo gra đ anstvo ideja slobodnog pojedinca bila im je neprihvatljiva, u njoj su vidjeli opasnost za slogu unutar zajednice koja je preme njihovom sudu proizlazila iz hijerarhije prirodnih autoriteta. U središte svog svjetonazora konzervativizam stavlja ideju o potrebi poštivanja pravnog poretka. Konzervativci smatraju da bez prava nema države, a kako upravo država jam č i mir i ustaljeni red stvari naglašavaju da se njezini pravni temelji trebaju bezuvjetno poštovati. Na svojim po č ecima konzervativizam brani satus quo, staleški poredak feudalnog društva, njegovu patrijarhalnu strukturu zasnovanu na vlasti zemljoposjednika: feudalaca i crkve. 25 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Stoga se javlja kao odlu č an protivnik ideja francuske gra đ anske revolucije iz 1789. godine. Upravo je revolucija dovo đ enjem u pitanje feudalni poredak potaknula javljanje konzervativne ideologije. Naime, sve do pojave njezinih ideje i djela, konzervativci žive u samorazumljivoj suglasnosti sa svijetom, ukorijenjeni u zemlju i tradicionalne vrijednosti koje jam č i sam Bog. Feudalni im poredak izgleda samorazumljivim, feudalci su vje č nim zakonima ukorijenjeni u zemlju, stoga je njihov autoritet i vladavina rezultat same povijesti. Naprosto vrijeme, kao slijed proteklih doga đ aja, pokazuju nužnost poštivanja feudalnog poretka. Zbog toga konzervativna svijest sama po sebi nije teorijski orijentirana, jer se o nekoj situaciji ne promišlja sve dok je č ovjek u nju u potpunosti ukorijenjen. Svijet feudalizma za ranu konzervativnu misao bio je potpuno aproblemati č an, tek kada liberalizam po č inje osporavati valjanost ovog poretka, konzervativna svijest po č inje oblikovati svoju ideologiju kako bi ga obranila. Prvi konzervativni mislioci su se stoga profilirali kao odlu č ni protivnici francuske revolucije i branitelji starog režima. Svim njim bez obzira da li dolaze iz Engleske, poput Burka ili Francuske, kao De Bonald i De Maistre ili su pak Nijemci poput Genza, Schlegala, Muellera, Stahla, odbacuju racionalizam i iz njega izvedeni liberalizam. Glavni predmet napada konzervativnih mislioca je liberalna ideje društvenog ugovora utemeljena na suverenitetu naroda. Konzervativci naglašavaju da se poredak ne može izvoditi iz umne volje č ovjeka i njegovog dobrovoljnog pristanka. Liberalna teza da se zakoni trebaju temeljiti na pristanku gra đ ana jer se na njih i odnose konzervativcima je potpuno neprihvatljiva. Oni naglašavaju da se poštivanje zakone ne može uvjetovati suglasnoš ć u, nego se zakoni trebaju poštivati bez obzira na na č in na koji su donijeti i tko ih donosi.„Zakon je zakon“ te ve ć samim svojim postojanjem zaslužuje da ga se poštuje, smatraju konzervativci. Prema njihovom mišljenju poslušnost zakonu ne može se uvjetovati suglasnoš ć u gra đ ana i njihovim sudjelovanjem u njegovom donošenju. Konzervativci smatraju da politi č ki poredak ne treba dijeliti pravdu, ve ć su gra đ ani prije svega dužni da slijediti pravo, a izvor prava nije suglasnost gra đ ana, nego vje č ite moralne norme. Poštivanje prava je stoga u konzervativnoj ideologiji izjedna č eno sa poštivanjem morala, a pravo u sebi sadrži vje č ite moralne norme koje omogu ć uju harmoni č an život u zajednici. Od tuda proizlazi važnost moral u konzervativnoj misli. Vrelo morala je crva i obitelj, pa od tuda ujedno proizlazi i njihova važnost. Moral je dakle onaj nezaobilazni faktor koji jam č i č vrsto ć u spona unutar politi č ke zajednice. 26 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Društvo i država za konzervativce nisu nastale dogovorom ljudi, nekakvim društvenim sporazumom, nego kao božanske ustanove ili naprosto iz egzistencije i povijesnog trajanja ili iz„nacionalne duše“. U kraljevstvima se vidi božje djelo a modernim državama duh naroda. Društvo i država dakle nisu djelo voljnog ljudskog planiranja, nego viših sila koje treba bezuvjetno poštovati. Ideje evropskog konzervativizma su u srednju i jugoisto č nu Evropu dolazile preko njema č ke recepcije i interpretacije engleskog i francuskog konzervativizma, a oblikovali su se u nacionalisti č ki pokret koji se protivio prosvjetiteljstvu i polazi od mitski definirane nacionalne duše. Ideal ovog tipa konzervativizma je nacionalna zajednica s organski ure đ enom državom. Zada ć a politike je prema mišljenju njema č kog konzevativnog politi č kog romantizma, usuglasiti prirodu s„duhom nacije“. Ideal su velika srednjovjekovna kraljevstva, imperiji koji su omogu ć avali objedinjavanje svih pripadnika nacije u romanti č no shva ć anom vladarskom duhu. Prava vladavina je u tom tipu konzervativizma utemeljena na plemstvu koje je dokazuje povezanost nacije sa njezinim„svetim tlom“. Antropologijska slika konzervativaca je pesimisti č ka, stoga smatraju da se formiranje politi č kog poretka ne može prepustiti slobodnoj ljudskoj volji. Č ovjek sveden na samoga sebe i svoju individualnu volju je vrlo opasan. Stoga on ne treba biti slobodan jer ć e nužno ugroziti i sebe i druge. Djelotvorna vladavina se zato ne može temeljiti na slobodnoj volji pojedinca nego na apsolutnom autoritetu, kojeg treba oja č ati vjerom, predrasudama, tradicijom. Ukratko, narod ne treba promišljati i društveno se angažirati na temelju svog kriti č kog stava, nego isklju č ivo na osnovu predrasude i vjere u neprikosnovene autoritete. Klasik konzervativne misli Edmund Burke je navedeni stav sažeo u re č enici:„Putem sretno vo đ ene predrasude naposljetku dužnost postaje dio č ovjekove prirode“ (Burke, 1993, 123). U istom duhu nastavlja de Maister kad tvrdi da ljudima„nisu potrebni problemi ve ć vjerovanja u dogme“. Polaze ć i od navedenih stavova konzervativna ideologija naglašava da vlast treba biti nešto sveto što se ne može niti stvoriti niti razoriti, nešto što se nikada i ni pod kojim uvjetima ne može dovesti u pitanje. Mora postojati provalija izme đ u mase i autoriteta kako se masa ne bi osje ć ala jednaka autoritetu. Pokvarenu ljudsku prirodu isklju č ivo stegom i autoritetom može se držati u pokornosti. Autoritet vladara je stoga izvor i osnova stabilnog politi č kog poretka. Patrijarhalna obitelj je pak za konzervativce osnova društva jer zauzima odlu č uju ć e mjesto u organizaciji društvenog autoriteta. Obitelj je za 27 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini državu od životnog interesa i ona se je za nju dužna brinut jer upravo u porodici jer je upravo u njoj izvor svih predrasuda i dogmi koji ja č aju autoritet i u č vrš ć uju poredak. Konzervativci smatraju da je„pravi“ č ovjek kralj svoje djece. Ako dakle otac kao glava obitelji ne dozvoljava dovo đ enje u pitanje svog autoriteta ne ć e se dovoditi u pitanje ni autoritet vladara. Uloga žene je da svojom poslušnoš ć u prema mužu služi kao primjer djeci svojom primjerom djeci pokaže nužnost poštivanje autoriteta i držanja reda u domu. Ona se brine za red u ku ć i i obitelji, a smisao za red koji kao majka prenosi djeci, treba omogu ć iti da djeca kao odrasli č lanovi politi č ke zajednice prihvate poštovanje državnih autoriteta. Maksima na kojoj po č iva zajednica i država, a stje č e se u obitelji je da„reda mora biti“. Prava proizlaze ne iz prirodne slobode pojedinca nego isklju č ivo iz njegovog pokoravanje zajednici, tek obnašanje dužnosti prema zajednici pojedincu može jam č iti njegova prava. Prava za konzervativce proizlaze dakle iz izvršavanja dužnosti koju svako ima prema zajednici. Prvobitni konzervativni koncept vlasništva odbija liberalni koncept vlasništva oslonjen na rimsko civilno pravo u kojem vlasnik prema vlastitom naho đ enju raspolaže svojim vlasništvom. On ga može prenijeti na druge, prodati ga, uništiti, ukratko, njegova je volje u potpunosti sadržana u predmetu njegovog vlasništva. Ranom konzervativizmu sporna je liberalna ideja o prenosivosti vlasništva, kako je u feudalizmu najvažnije vlasništvo iz kojeg proizlaze politi č ki status, vlasništvo nad zemljom, ono je trajno. Zemljoposjednik je doživotno vezan uz svoj posjed. On vje č no pripada jednoj obitelji i prenosi se s generacije na generaciju njezinih č lanova. Veleposjednik je trajno ukorijenjen u svoj posjed. On i nije ništa drugo doli njegov posjed. Vlasništvo je dakle trajno vezano uz konkretnog pojedinca, odnosno njegovu obitelj. Ova ideja u seoskim sredinama djeluje i danas, pa seljaštvo u pravilu vrlo nerado prodaje zemlju koja je generacijama u vlasništvu obitelji. S vremenom su konzervativci prihvatili ideju o prenosivosti vlasništva i djelovanju tržišnih zakona, vlasništvo se prstalo vezivati isklju č ivo uz konkretnu osobu te je postalo apstraktno i prenosivo, iako naravno uvijek privatno, shva ć ano kao osnova ljudske egzistencije i dostojanstva. Samo privatni vlasnici zaslužuju visok društveni status, što više vlasništva i što je ono duže u posjedu obitelji to su vlasnici u o č ima konzervativaca bili ugledniji. Povijest za konzervativce po č inje i završava u prošlosti. U njezinom promišljanju zagovaraju fatalisti č ki realizam, povijest svojim djelovanjem neminovno, poput usuda, odre đ uje djelovanje pojedinca i društve28 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini nih skupina oni joj se ne mogu oduprijeti pa je njihovo djelovanje i mišljenje u najve ć oj mjeri unaprijed odre đ eno. Dok je za liberale sadašnjost samo po č etak nužno bolje budu ć nosti, za konzervativce je sadašnjost samo zadnja etapa prošlosti. Konzervativno mišljenje je usmjereno na prošlost koja ljude bezuvjetno pod č injena postoje ć em kao ne č em što oduvijek vrijedi. Zbog toga je prou č avanje povijesti važno za razumijevanje politike. Ono služi da bi se razvio instinkt za politi č ko odlu č ivanje u kojem je važno iskustvo. Konzervativci individualnu slobodu uvjetuju ispunjavanjem obaveza spram zajednice. Ideal konzervativno shva ć ene slobode je uklapanje pojedinca u obiteljsku i nacionalnu zajednicu. Osnovana politi č ka poruka je da se sre ć a može na ć i isklju č ivo u izvršavanju obaveze prema zajednici( Nisbet, 2003) . U strogom smislu rije č i konzervativci žele društvo, zamijeniti zajednicom. Stoga smatraju da na mjesto surove konkurencije treba staviti obiteljsku i nacionalnom zajednicu u kojoj vladaju odnosi solidarnosti i osje ć aj sigurnosti. Nacija sa svojom tradicijom je sinonim jedinstvene zajednice, a tradicija utjelovljuje višu mudrost jer se temelji na konkretnom životnom iskustvu mnogih generacija. Stoga isti č u da se treba vratiti tradicionalno moralu koji proizlazi iz vjere, a garantira ga crkva. Eti č ke vrijednosti i autoritet koji se gradi u obitelji i crkvi osnovana su postavka konzervativizma. Politi č ki poredak se treba poštovati naprosto zato što on postoji, samom svojom egzistencijom on je pokazao da je legitiman. 3. Socijalizam Socijalisti č ka ideologija u svojoj osnovi ima ideju socijalne i politi č ke jednakosti, koja ć e se ostvariti ukidanjem privatnog vlasništva. Termin se javlja sredinom 19. stolje ć a, a prvobitno ozna č ava protivljenje individualizmu kojem suprotstavlja kolektivizam i ideju jednakosti. Politi č ka jednakost ostvarena u liberalno-demokratskim poredcima nastoji se dopuniti socijalistima još važnijom društvenom jednakoš ć u. Prvi uzori se nalaze u utopisti č kim projektima novog vijeka osobito u ideje C.H SaintSimona, R. Fouriera i R.Owena. Socijalisti nastoje koncept politi č ke jednakosti prenijeti i u društvenu sferu. Socijalisti č ka ideologija se temelji na marksizmu koji u nasuprot č iste teorije liberalizma u razmatranje uvodi djelovanje sukob društveno uvjetovanih snaga. Historija je stoga neprekidna povijest klasnih borbi, a ekonomsko-društvena struktura postaje realnost koju socijalisti apsolutiziraju. 29 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Socijalisti smatraju da povijesni zakoni neminovno vode prema uspostavljanju novog socijalisti č kog društva. Cjelokupna historija pokazuje se klasnim sukobima ruše stare„društveno-ekonomske formacije“. Naglašavaju da je propalo robovlasni č ko društvo, feudalno, pa je takva sudbina neizbježna i za kapitalizam. Propast je uzrokovana klasnim sukobima, a stari poredak uvijek ruši sukob klasa; robovlasništvo sukob robovlasnika i robova( kao primjer revolucije navode Spartakov ustanak); feudalizam sukob feudalaca i kmetova, a kapitalizam ć e srušiti sukob kapitalista i radnika. Radni č ke klasa stoga ima historijsku zada ć u stvaranja budu ć eg besklasnog društva, a njezini su interesi proglašeni interesima cijelog č ovje č anstva. Prema marksisti č koj doktrini sama povijest svojim zakonima vodi prema novom društvu jednakih i slobodnih ljudi. Antropološka slika socijalizma je optimisti č ka, polazi se od pretpostavke da su ljudi izvorno dobri, ali da ta karakteristika ne može do ć i do izražaja zbog društveno-ekonomskih okolnosti koje društvo dijele da podre đ ene i povlaštene, na one koji rade i one koji iskorištavaju njihov rad. Naglašava se rad kao osnova ljudske egzistencije,„ č ovjek je č ovjekom po radu“ te se traži„pravedna raspodjela“ dobara prema radu. Socijalisti č ka ideplogija se uspjela realizirati kao politi č ki poredak u socijaldemokratskoj i boljševi č koj varijanti. Anarhizam koji uz socijaldemokraciju i komunizamboljševizam spada u socijalisti č ku doktrinu nije se uspio realizirati kao poredak. On uostalom i nastupa protiv poretka, zagovara zajedni č ko vlasništvo sredstva za proizvodnju i raspodjelu prema potrebama, dok bi samo društvo bilo organizirano kao skup slobodno udruženih komuna u kojim se odlu č uje na osnovu op ć e suglasnosti svih č lanova utemeljen u moralu. Anarhisti su se inspirirali idejama P.J Proudhona i Pariške komune iz 1871. godine. Istaknuti anarhisti Bakunjin i Kropotkin zalagali su se za društvo bez države i privatnog vlasništva. Odlu č no su odbacivali svaku formu socijalisti č ko reformizma i sukobljavao se s komunizmom i socijaldemokracijom. Anarhizam je bio utjecajan u Španjolskoj i Francuskoj, a njegove ideje su prisutne i u studentskom pokretu 1968. godine. Za razliku od njih boljševi č ka struja zahvaljuju ć i uspješnoj Oktobarskoj revoluciji u Rusiji 1917. uspostavila se i kao politi č ki predak. Osnovu sistema tvori diktatura proletarijata koja se temelji na državnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju, planskoj privredi i diktaturi komunisti č ke partije. Službena boljševi č ka doktrina bio je lenjinizam koji je odbacio reformisti č ki put u socijalisti č ko društvo koji su zagovarali socijaldemokrati i odlu č io se za revoluciju i diktaturu. Komunisti č ka, odnosno boljševi č ka revolucija vodila se u ime radni č ke klase koja je nastupala u ime cijelog napa ć enog č ovje č anstva. Cilj je stvaranje bez klasnog komunisti č kog društva, utemeljenog na društvenom vlasništvu 30 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini sredstava za proizvodnju, shva ć anom kao pretpostavkom društvene jednakost. Rad se smatra izvorom društvenog života a plodovi rada se distribuiraju neposredno mimo tržišta u pravednoj razmjeni na osnovu individualnih potreba. Nestala je podjela na siromašne i bogate, vladaju ć e i podre đ ene, svi slobodno razvijaju svoje umne i fizi č ke sposobnosti, a s nestankom klasa odumire i država te nastaje asocijacija slobodnih i jednakih ljudi. U svrhu navedenog cilja lenjinisti č ka doktrina opravdava uvo đ enje terora komunisti č ke partije koji je osobito došao do izražaja u staljinisti č koj fazi boljševizma. Teror kao partijski organizirano, brutalno i neograni č eno nasilje postao je jedno od najvažnijih sredstava vladavine. Usprkos tomu komunisti č ke su se diktature ve ć em dijelu svijeta raspale 1989./1990. godine te se krenulo u proces demokratske transformacije. Propast boljševizma dao je za pravo socijaldemokratima koji su zagovarali demokratski socijalizam. Socijaldemokratska ideologija nastaje revizijom izvornog Marxovog u č enja. Smatraju da svaka država nije nužno diktatura i da ć e u socijalizmu, nego da država u politi č koj formi demokratske republike predstavlja politi č ku formu u kojoj ć e radništvo ostvariti svoju vlast i izgraditi socijalisti č ko društvo. Socijaldemokratski teoreti č ari s odbijali prihvatiti diktaturu proletarijata kao dobar put u socijalizam. K. Kautsky, M. Adler i O. Bauer zagovarali su parlamentarnu demokraciju, a vode ć i teoreti č ar socijaldemokracije E. Bernstein isticao je da demokracija za nije takti č ko pitanje nego put u socijalizam (Na po č etku svojeg djelovanja u svoje glavne ciljeve ubrajaju: op ć e, jednako i tajno pravo glasa, slobodu tiska, legalizaciju sindikata, zakonsko ograni č avanje radnog vremena, zabranu rada nedjeljom, besplatno i obavezno školovanje, socijalnu zaštitu, odvajanje crkve od države. Neupitno je da su demokratsko bira č ko pravo i zakoni socijalnog i zakonodavstva koji štite radnike rezultat politi č ke borbe socijaldemokracije(O. Bauer, R. Hilferding, M. Adler, K. Renner, 1982). Boljševi č ka diktatura potaknuli su socijaldemokrate da još više naglase vrijednost prava i slobode ljudi koje može jam č iti demokratski politi č ki poredak(Kautsky, 1985). Vrijednosti demokratskog politi č kog poretka još su više postali svjesni i isticali nakon iskustva fašisti č kih diktatura, tako da su socijaldemokrati odlu č ni u borbi protiv oba totalitarizma. Socijaldemokrati ne prihva ć aju koncept neke posebne radni č ke demokracije, prema njihovom sudu postoji isklju č ivo demokracija kao takva, u svojoj parlamentarnoj formi. Historija socijaldemokracije pokazuje se kao povijest stalnog revizionizma. Nakon drugog svjetskog rata socijaldemokrati su odustali i od svoje 31 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini do tada temeljne ideje prema kojoj je privatno vlasništvo klju č ni uzrok društven nejednakosti pa ga treba ukinuti i zamijeniti društvenim. Prvi su to u č inili njema č ki socijaldemokrati 1959. godine na svom kongresu Bad Godesbergu zaklju č ivši da se socijalna jednakost može ostaviti i u okviru socijalno-tržišne privrede utemeljene na privatnom vlasništvu. Naglašavaju da se jednakost može ostvariti socijalnim zakonodavstvom i državnom intervencijom u privredu. Krajem 20. stolje ć a socijaldemokrati kroz teoriju„tre ć eg puta“ odustali su državnog intervencionizma i po č eli zagovarati slobodno djelovanje tržišta. Osnovna ideja je bila da ć e smanjenja poreza koje ć e omogu ć iti pove ć anje profita dovesti do novih investicija, a samim time i do otvaranja novih radnih mjesta te u kona č nici omogu ć iti porast izdvajanja za socijalne programe. No nakon po č etnih uspjeha ta se strategija pokazala kao promašaj pa se ve ć ina socijaldemokratski stranka vra ć a naglašavanju socijalne jednakosti i shodno tome neizostavnoj ulozi države u privedi i socijalnoj politici. 4. Fašizam/nacionalsocijalizam Fašisti č ki i nacisti č ki pokret je kao i boljševi č ki tako đ er revolucionaran, ali fašisti č ka revolucija nije bila ekonomska i socijalna, nego kulturna, tobože moralna, ne u ime klase nego u ime nacije. Prezir prema mo ć i novca i buržoaziji kao i prema parlamentarnoj demokraciji bio je zajedni č ki komunistima i fašistima, ali fašizam iako je izazivao strah i odbijanje kod liberala i konzervativaca nije ugrožavao kapitalizam. Upravo suprotno fašizam prihva ć a kapitalizam kao prirodan temelj društva, a u svoje protivnike uz gra đ ansku demokratske ubraja socijaliste i komuniste. Iako su fašisti prezirali kapitalisti č ki poredak, smatrali su da ga mogu kontrolirati kada odstrane parlamentarnu demokraciju te buržoaziju prisile da služi naciji. Termin fašizam je izveden od latinske rije č i fasces kojom se ozna č ava snop povezanog pru ć a sa sjekirom u sredini, koji je simbolizirao vrhovnu vlast u starom Rimu. Ovim terminom se ozna č avaju ideologija, pokret i politi č ki poredak, a č esto se rabi i kao sinonim za njema č ki nacionalsocijalizam. Idejni temelj fašizama je historizam koji napadao temelj liberalizma, racionalizam, univerzalizam i ideju napretka( Sternhell, 2006, 139). U svom protestu prema zapadnja č kom materijalizmu i demokraciji okretao se duhu nacije, č vrsto vjeruju ć i da se on emanira u tijeku povijesti(Herder, 1909). Posljedice prvog svjetskog rata su samo omogu ć ile da se kulturalna pobuna protiv prosvjetiteljstva i demokracije pretvori u politi č ku i stvori fašizam. 32 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Mussolini je pokušavaju ć i definirati fašisti č ki pokret koji je predvodio 1932. izjavio je da se radi o pobuni protiv„materijalisti č kog pozitivizma devetnaestog stolje ć a“. Identitet fašizma zavisio je od definicije njegovog neprijatelja, protiv koga se trebalo boriti stvaraju ć i društvo herojskih vrijednosti, ljudi koju su spremni na rat da bi spasili naciju. Glavno zlo nije kapitalisti č ki poredak, ve ć liberalizam i njegova hedonisti č ka dekadencija, koja veli č a pojedinca, a ne vidi vrijednost nacionalne zajednice. Intervencijom herojske fašisti č ke elite trebala je ruše ć i dekadentni demokratski poredak, uskrsnuti nova duhovno obnovljena nacija. Fašisti č ka pobuna protiv liberalizma i demokracije, njegovo bu đ enje energija, instinkta, volje, pokušaj da se ponovo prona đ e duh i vrijednost nacionalne zajednice vodila je u diktaturu i teror. Talijanski fašizam za razliku od njema č kog nije isticao antisemitsku ideologiju pa njegova jednostrana č ka diktature nije bila toliko brutalna kao nacionalsocijalisti č ka. Hitler je svojom totalitarnom diktaturom utemeljenom u rasisti č koj koncepciji predstavljao radikalni napad na zapadnu civilizaciju, na njezino shva ć anje č ovjeka. Njema č ki fašisti su izvršili genocid nad Židovima i Romima, masovno proganjali svoje politi č ke protivnike, a č isto ć u nacije su nastojali osigurati istrebljenjem svih trajno bolesnih i samim time„manje vrijedne“ sunarodnjaka. Trajnim nasiljem nastojalo se posti ć i ujedna č avanje prema nacisti č kim uzorima iskorjenjivanjem svih koji nisu bili „rasno č isti“ ili su se protivili diktaturi. Nasilje postaje bitni element fašisti č ke vladavine ono je bilo pouzdan na č in da se slome protivnici, ali i da se oni koji su ga vršili ili odobravali još ja č e vežu uz režim. Teror je imao službenu funkciju„spašavanja“ nacije od zavjera politi č kih protivnika i rasno„ne č istih“ skupina. Ideal jedinstva nacionalne zajednice nije se nastojao ostvariti isklju č ivo terorom, nego i propagandom, a sve su obrazovane i kulturne institucije pretvorene u sredstvo fašisti č ke propagande. Za razliku od talijanskog fašizma gdje se nacionalna zajednica trebala organizirati kao jedinstvena organska država. U njema č kom nacizmu zajednica je bila utemeljena u krvi i tlu. Zajednica je za fašiste najviša vrijednost, a njezinu pobjedu i moralnu obnovu garantira jedinstvo. Samo jedinstvena zajednica može se obraniti od neprijatelja, a njezino jedinstvo jam č i vo đ a. Njegova volja je izvor zakona zajednice (Prpi ć, 1990, 45). Fašisti č ke diktature su poražene pobjedom antifašistič kih saveznik u drugom svjetskom ratu, ali elementi fašisti č ke ideologije prisutni su u radikalnim nacionalisti č kim pokretima, a u druga č ijem izmijenjenom obliku u suvremenim organizacijama ultradesnice. *** 33 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Poraz fašisti č kih diktatura u drugom svjetskom ratu i propast komunisti č kih diktatura 1989. godine ozna č io je ujedno i po č etka izgradnje novih demokratskih poredaka te pokazao snagu klasi č nih demokratskih ideologija: liberalizma, konzervativizam i socijaldemokracije. One su uspjele izdržati napade svojih protivnika s radikalne desnice i ljevice i pokazale svoju historijsku snagu. No njihovim trijumfom nisu prestale unutarnje strukturne napetosti liberalno-demokratskih poredaka javila se nova populisti č ka ideologija i pokreti koji se pokazali krhkost demokracije i potrebu stalnog naglašavanja ljudskih i gra đ anskih prava kao klju č nog temelja demokratskog politi č kog poretka. 5. Populizam U suvremenoj politi č koj komunikaciji pojam populizam ima negativne konotacije i služi za diskvalifikaciju politi č kih protivnika. Stoga dio stru č njaka smatra da ga se ne može upotrijebiti kao analiti č ku kategoriju pomo ć u koje se propituje i ozna č ava odre đ ena politi č ka ili ideološka pozicija(Minkenberg, 2000, Ignazi, 2003, Dézé, 2004.) Istovremeno nas brojne empirijske č injenice, a i teorijski razlozi, upu ć uju na potrebu i mogu ć nost znanstveno-analiti č ke upotrebe ove kategorije. O č ito je naime da postoje stranke i pokreti koje se ne mogu svrstati u desno ili lijevo ekstremisti č ke, ali se s obzirom na svoje djelovanje, stil i razumijevanje demokracije, tako đ er jasno razlikuju od standardnih demokratskih politi č kih stranaka. Stoga se fenomen populizma ne može razumjeti ako ga se definira kao politiku„jednostavnih rješenja“(Bergsdorf, 2000, 624). Jednako tako ne pomaže ako se od njega skloni pogled te ga se odredi kao„epizodni, antipoliti č ki i kameleonski fenomen(Taggart, 2000, 5). Termin populizam stoga smo odlu č ili koristiti bez vrijednosnih konotacija, naprosto kao analiti č ku kategoriju. U tekstu su prihva ć eni rezultati politologijskih i sociologijskih istraživanja koja smatraju da je navedena upotreba ovog termina znanstveno produktivna te da se populizam, usprkos brojnim pojavnim oblicima, može definirati i kao osobita politi č ka ideologija. Štoviše ovaj pristup nedvojbeno je dominantan u najnovijim istraživanjima kako je to pokazao njema č ki politolog Lars Rensmann(2006). Naravno, jasno je da se kod populizma ne radi o detaljno razra đ enoj ideologiji poput liberalizma, konzervativizam, socijalizma ili fašizma. Sli č na se nedoumica javila i pri analizi nacionalizma, kada je dio autora osporavao njegov uvrštavanje u ideologije. Unato č tomu, brojni spoznajni razlozi upu ć uju na to da je oba 34 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini fenomena opravdano definirati kao ideologije. Pri tom se polazi od minimalisti č ke definicije ideologije koja ju razumije kao skup stavova i normi pomo ć u kojih se ljudi orijentiraju u politi č kom životu. U istom duhu, zanimljivu je definiciju ideologije kao„konceptualnog zemljovida politi č kog svijeta“ dao Michael Freedens(1996, 76). Politika se dakle e može svesti isklju č ivo na proceduralne norme i materijalne interese. Pristaše populizma smatraju, da je njihova osnovna zada ć a, gotovo sveta misija, o č uvanje odre đ enog vjerskog ili nacionalnog identiteta. Polaze od ideje o dihotomnoj podijeli društva na korumpiranu elitu i pošteni narod. Sam pojam je prvobitno ozna č avao protestni pokret ameri č kih farmera krajem 19. stolje ć a, kao i pokret„narodnika“ koji se u isto vrijeme javio u Rusiji. Danas se ovaj termin ne veže prvenstveno- kako se to č esto neupu ć eno tvrdi- uz antidemokratske i autoritarne pokrete, nego uz antiliberalne mutacije u srcu demokratskog poretka. Populisti prema vlastitom samorazumijevanju, ali ni fakti č no, nisu protivnici demokracije. Oni doduše žive od njezinih proturje č ja, ali sam demokratski poredak ne dovode u pitanje. Upravo suprotno, stalno naglašavaju da tek s njima dolazi prava demokracija, koja se uistinu brine o volji naroda. Stoga zagovaraju niz mehanizama neposredne demokracije, poput plebiscita i referenduma. Zastupanje istinske narodne volja, osnovna je parola populizma. Nasuprot narodu, u populisti č koj ideologiji nalazi se korumpirana tradicionalna politi č ka elita koja narod uporno zaobilazi i zanemaruje (Conovan, 2002). Nedvojbeno je dakle, da populizam živi od unutarnjih napetosti i suvremene krize liberalno-demokratskog poretka, ali sam nije antidemokratski. Populisti č kim politi č arima prvenstveno smetaju liberalni elementi demokratskog poretka. Dakle upravo one zna č ajke sustava zbog kojih se politi č ki poredak Zapada, ukoliko se želi biti potpuno precizan i teorijski dosljedan, naziva liberalna-demokracija. Desne populiste smetaju dakle liberalni elementi reprezentativne demokracije, osobito ideja o zaštiti manjina i uop ć e onih koji druga č ijih koji odudaraju od njihove definicije„ve ć ine“(Decker, 2006). Politološka je analiza utvrdila da su uzroci suvremenog populizma društveni sukobi koji su rezultat ubrzanih modernizacijskih promjena. Pokazalo se da se populisti č koj politici priklanjaju gubitnici modernizacijskih procesa, a da populizam osobito snažno poti č u negativne strane procesa globalizacije. U ekonomskom aspektu, globalizacija dovodi do razgradnje socijalne države i sigurnosti radnog mjesta, a to je razlog da društveni slojevi koji slabije prolaze u novoj raspodjeli prihoda ili naprosto, oni koji imaju osje ć aj da su prikra ć eni, rado prihva ć aju emocionalnu populisti č ku retoriku. U kulturnom smislu, globalizacija dovodi u pitanje tradicionalni stil života, 35 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini vrijednosti obiteljske i nacionalne zajednice. Nedvojbeno je da su tradicionalne vrijednosti patrijarhalne obitelji, pa i sama institucija braka na Zapadu u velikoj krizi. Dosadašnji na č in života i vrijednosti zajednice izloženi su procesu stalnih i brzih promjena, pa se ljudi sve više okre ć u politikama identiteta koje bi mogle jam č iti o č uvanje zajednice. I dok tradicionalna politika uglavnom šuti, odgovor na pitanja identiteta nastoje dati populisti č ki lideri. U njihovoj interpretaciji za sve su krvi oni drugi, oni koji nisu kao Mi. U politi č kom smislu globalizacija prepušta velik dio važnih politi č kih odluka me đ unarodnim institucijama. Na taj na č in ona slabi ulogu nacionalne države, a odluke se donose daleko od gra đ ana. O č igledno je da postoji demokratski deficit u procesu odlu č ivanja u me đ unarodnim institucijama. Navedeni procesi stvaraju dobre temelje za uspjeh populisti č kih stranaka i pokreta. Uvjetno ih možemo podijeliti na lijeve i desne. Razlika je u tomu što desni populizam, uz vertikalnu podjelu na pokvarenu politi č ku elitu i dobri narod, isti č e i horizontalnu podjelu, na dobre pripadnike našeg naroda i pokvarene strance(Pelinka, 2002). Populisti č ka ideologija naglašava da formulira politi č ki protest nižih i srednjih slojeva(„poštenog naroda“) protiv etabliranih institucija, protiv„odnaro đ ene i korumpirane“ tradicionalne politi č ke klase. U središtu populisti č ke ideologije je dakle protest protiv„onih gore“, protiv vladaju ć ih i prezir prema politici. U svom protestu populizam se poziva na zdrava razum i samorazumljive č injenice, č esto složene uzroke zbivanja krajnje pojednostavljuje te ih svodi na“crno-bijelu“ sliku; bez obzira na složene uzorke i nekog ekonomskog ili politi č kog procesa u populisti č kom govoru oni su svedeni na neki oblik odnosa prijatelj-neprijatelj. Zato populisti č ka politika ne trpi kompromise. Štoviše svaki kompromis se proglašava rezultatom korupcije. Politi č ka komunikacije populisti č ki vo đ a i pristaša zasnovana je na nepovjerenju u„one druge“, stoga nije orijentirana na uvjeravanje racionalnim argumentima. Umjesto toga, komunikaciju svodi na optužbe, teorije urote i afere, koje su naj č eš ć e zasnovane na politi č ko-borbenoj upotrebi ve ć raširenih predrasuda. Stoga populizam iskazuje prezir prema„intelektualnom kompliciranju“, pa ima svojevrsne anti-prosvjetiteljske zna č ajke. Populizam se trudi i organizacijski razlikovati od etabliranih politi č kih stranaka, stoga se isti č e važna uloga karizmatskog vo đ e i zna č ajke populisti č ki organizacija, što se nastoji pokazati i nazivom(pokret, liga, itd.) Relativni uspjeh populisti č ke ideologije i stranaka pokazuje da unutar same demokracije postoji strukturalna napetost:„paradoks demokratske legitimacije“(Benhabib, 2002). Demokracija se naime legitimira iz dva proturje č na na č ela. S jedan strane iz jedinstvene narodne volje, dakle 36 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini narodnog suvereniteta, a s druge, iz univerzalnih na č ela ljudskih i gra đ anskih prava. Ideja demokratskog poretka je da se narodna volja, ograni č i liberalnim na č elima ljudskih i gra đ anskih prava. Narod stoga u demokraciji ne može odlu č iti baš sve, jer je njegova volja ograni č ena na č elima zaštite ljudskih i gra đ anskih prava. U institucionalnom smislu navedeno ograni č enje provodi ustavni sud. Stoga se u suvremenim demokracijama me đ usobno kontroliraju i ograni č avaju demokratska i liberalna na č ela konstitucije politi č kog poretka. Upravo ovu osjetljivu ravnotežu nastoje srušiti populisti. Naime, populisti č ka ideologije zagovara modelu demokracije u kojem je narodna volja sve, a ustavna na č ela ništa. Populisti tvrde da nacija može vladati bez ikakvih institucionalnih i konstitucionalnih ograni č enja. Stoga u krajnjoj liniji dovode u pitanje klju č ni temelj demokratskog poretka: zaštitu ljudskih i gra đ anskih prava. *** U Bosni i Hercegovini nije u usporedbi sa zapadnom, a dijelom i srednjom Evropom razvio klasi č an sustav politi č kih ideologija. Nije bilo razvijenog gra đ anstva koje bi bilo nositelj liberalizma, a ni radništva koji bi osiguralo razvoj snažne socijaldemokracije. Ideologija je naravno bilo, ali ne i njezinih socijalnih nositelja, pa nije moglo biti govora klasi č nom sistemu jasnih ideologija koje su zagovarale snažne politi č ke stranke i društvene skupine koje su one predstavljale. U ideološkom smislu dominirao je konzervativizam koji je nastojao sa č uvati staleško društvo utemeljeno na nizu privilegija povlaštenih slojeva, a ideologija svih ideologija bio je nacionalizam u svojoj konzervativnoj varijanti. Nacionalizam se uvukao u gotovo sve ostale politi č ke ideologije i uspostavio kao dominantna u bosansko-hercegova č kim zajednicama. Doduše u filozofskom smislu radi se o„tankoj ideologiji“, ali njegove ideje imaju izuzetno snažni emocionalni legitimitet. Stoga ništa ne pomaže ako ga jednostavno odbacimo kao teorijski siromašnu ideologiju i zaobi đ emo, jer se u tom slu č aju ne može shvatiti njegova politi č ka snaga. Ona naime ne proizlazi iz teorijskih nijansi nego iz parola i ideja koje su sposobne potaknuti ljude na politi č ku akciju. A u tu svrhu nacionalisti č ka ideologija može izvrsno poslužiti. Ona naime tvrdi da je č ovje č anstvo prirodno podijeljeno na nacije, koje imaju svoj povijesni kontinuitet, jezik, kulturu, tradiciju, etni č ko porijeklo. Da sve pripadnike nacije nužno povezuje snažan osje ć aj zajedni č kog identiteta. Smatra da se ljudi moraju identificirati sa svojom nacionalnom skupinom ukoliko žele da njihov život ima smisao. Naime, prema nacionalisti č kom sudu sve druge 37 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini vrijednosti poput slobode, ljudskih i gra đ anski prava, socijalne pravde, imaju smisle isklju č ivo u kontekstu nacije. Nacija je tako đ er izvor demokratskog legitimiteta politi č ke zajednice i ima prirodno pravo da svoju izvornu slobodu emanira u vlastitoj državi. Ove„ č arobne“ formule nacionalizma mogu biti prisutne u gotovo svim suvremenim ideologijama, osim u komunisti č koj, a i kod nje to može biti sporno. Naime o č ito je da je i komunisti č ka partija imala u svom programu proces emancipacije nacija. Pokušala je riješiti nacionalno pitanje formiranjem osnova za nacionalnu emancipaciju muslimana, danas Bošnjaka, ali taj proces se bez demokracije nije mogao dovršiti. Nakon propasti komunisti č ke diktature, raspada SFRJ i rata, nacionalizam se ubrzo u svim strankama osim u SDP-u BiH pokazuje kao dominantna ideologija. U vrijednosnom smislu one se pojavljuju u svom konzervativnom, a za vrijem rata se javljao i u svom fašisti č kom obliku. Konzervativna varijanta nacionalizma je ve ć inski prisutna i danas. Ve ć ina bosanskohercegova č kog stanovništva dijeli konzervativne vrijednosti: poslušnost autoritetu, antiintelektualizam, egalitarizam, i ono najvažnije, ideju da se pojedinac uvijek mora pokoriti nacionalnoj zajednici. Stoga je konzervativni nacionalizam koji naglašava kontinuitet i sudbinu nacionalne zajednice naišao na plodno tlo. Cjelina zajednice u ovoj je varijanti nacionalizma zavisna od poslušnosti prema unutra i budnosti spram neprijatelja. Nacionalni identitet stoga podrazumijeva zaziranje od drugih, svi drugi su zapravo neprijatelji. Ovakvo shva ć anje identiteta je neprijateljsko prema liberalnom individualizmu. Konzervativni nacionalizam tako đ er smatra da je suverenost pripisana isklju č ivo naciji i njezinom povijesnom teritoriju, a to vodi prema izolacionizmu. Ako se složimo s u č enjem politi č ke teorije koje argumentirano tvrdi da je osje ć aj zajedni č kog identiteta pretpostavka stabilne demokratske politi č ke zajednice, zato ne treba bježati od svakog nacionalnog identiteta, štoviše treba ga uvažavati i pri oblikovanju politi č kih institucija. Korak naprijed u konsolidaciji bosanskohercegova č ke demokracije bio bi zamjena konzervativnog nacionalizma liberalnim. Taj tip nacionalisti č ke ideologije vjeruje u me đ usobno poštivanje nacija, a suverenost nacija se ne mora nužno preklapati s jedinstvenim centralizirano upravljanim teritorijem, nego je mogu ć a njegova federalizacija ili konfederalizacija. Nacionalni suverenitet i teritorij nisu više fetiš(Tamir, 1993). Nacionalni identitet zaslužuje poštovanje, ali on ne može potirati identitet pojedinca. Individualna autonomija je stoga ne samo mogu ć a nego i poželjna. Dakle, ovaj pomak od konzervativne prema liberalnoj ideologiji nacionalizma bio bi korak u smjeru demokracije u Bosni i Hercegovini. Izgleda naime da je sveprisutnost konzervativnog nacionalizma u bosansko38 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini hercegova č koj politici, izbrisala jasne ideološke razlike kakve postoje u zapadnoevropskoj strana č koj politici. Zato na primjer i socijaldemokratska ili liberalna ideologija u ovdašnjem strana č kom djelovanju može imati nacionalisti č ke zna č ajke. Izuzetak č ini SDP, ali i ovastranka u svoj „gra đ anskoj koncepciji“ mora uvažavati razli č ite nacionalne identitet, jer ukoliko to ne č ini nema baš velike šanse na politi č kom tržištu. Dosadašnja iskustva pokazuju da se demokratski poredak ne može utemeljiti bez konsenzusa o temeljnim vrijednostima politi č ke zajednice. Rješenje nije u bijegu od nacionalnih identiteta ili ideologija nego upravo obrnuto u afirmaciji jasnih demokratskih vrijednosti i politi č kih ideologija koje ih zastupaju. U suprotnom ć e i dalje rasti populisti č ke demagogija, a gra đ ani bježati od svake politike. To naravno nije dobro za razvoj demokracije, jer nju najbolje grade politi č ki angažirani gra đ ani. Isto tako je nedvojbeno da njihovo sudjelovanje u politici poti č u demokratske ideologije, bez obzira da li su konzervativne, liberalne ili socijaldemokratske, a poznavanje njihovih osnovnih elementa nužan je uvjet za razvoj demokracije. 39 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 40 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini LITERATURA • Bauer, O.; Hilferding, R.; Adler, M.; Renner, K.(1982) Austromarksizam. Zagreb. Globus. • Bell, Daniel, 1960.: The End of Ideology: On the Exhaustion of Political Ideas in the fifties, The Free Press of Glencoe, New York. • Benhabib, S.(2002), Transformations of Chitizenship. The Case of Contemporary Europe, Goverment and Opposition 37(4): 439465. • Bergsdorf, H.(2000) Rhetorik des Populismus am Beispiel rechtsextremer und rechstspopulistischer Parteien wie der „Republikaner der FPO und des„Front National“. Zeitschrift für Parlamenstsfragen 31(3): 620-626. • Bernd, U.(2001) Ostmitteleuropa-neue cleavages, neue Parteien, u: E. Urlich i G. Mielke(ur.), Gesellschaftliche Konflikte und Parteiein Systeme. Länder und Regionalstudien, Wiesbaden. Leske+Budrich. • Burke, E.(1993) Razmišljanja o francuskoj revoluciji: i o raspravama nekih društava u Londonu u svezi s tim doga đ ajem. Zagreb. Politi č ka kultura. • Canovan, M.(1996) Nationalism and Political Theory, Cheltenham, Edward Elgar. • Canovan, M.(2002) Taking Politics to the People. Populism and the Identity of Democracy. U: Y. Meny i Y. Surel(ur.) Democracies and the Populist Chalenge, Houndmills/ New York. Palgrave Macmillan. • Dézé, Alexandre(2004) Beetwen Adaptation, Differenation and Distinction: Extreme Right-Wings Parties within Democratic Political Systems, u: R. Eatwell i C. Mudde(ur.), Western Democraticies and the New Extrem Right Challenge. New York /London. Routledge. • Eco, U.(2004) Ime ruže. Zagreb. Globus media. • Freeden, M.(1996) Ideologies and Political Theory. A Conceptual Approach, Oxford, Oxford University Press. 41 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Herder, J. G.(1909) Ideen zur Philosophie des Menscheit, u: Isti, Sämtliche Werke, sv. 14. Berlin. B. Suphan. • Hobbes, T.(1961) Levijatan. Beograd. Kultura. • Ignazi, P.(2003) Extreme Right Parties in Western Europe. Oxford. Oxford University Press. • Kautsky, K.(1985) Terorizam i komunizam: rasprava o boljševi č koj revoluciji.(pr. S. Samardži ć). Beograd. Filip Višnji ć. • Keduri, E.(2000) Nacionalizam . Podgorica. CID. • Ljudska prava. Osnovni me đ unarodni dokumenti(1990),(pr. D. Skok). Zagreb. Školska knjiga. • Kristol, I.(2004) Neokonzervativizam. Zagreb. Algoritam. • Maier, H., Rausch, H., Denzer, H.(ur.)(1998) Klasici politi č kog mišljenja. Zagreb. Golden marketing. • Markowski, R.(1997) Political parties and ideological spaces in East Central Europe, Communist and Post-Communist Studies, 30 (3): 221-254. • Manhajm, K.(1978) Ideologija i utopija. Beograd. Nolit. • Mill, J. S.(1988) Izabrani politi č ki spisi,(pr. S. Ravli ć). Zagreb. Fakultet politi č kih znanosti, Informator. • Nisbet, R.( 2003) Konzervativizam. Zagreb. Politi č ka kultura. • Podunavac, M.(2006) Poredak, konstitucionalizam, demokratija. Beograd. Č igoja. • Posavec, Z.(1991) Duhovno-povijesni temelji liberalizma, Politi č ka misao,(28) 3, 3-9 • Prpi ć, I.(1990) Fašizam/nacionalsocijalizam, u: Leksikon temeljnih pojmova politike(ur. I. Prpi ć, Ž. Puhovski, M. Uzelac) Zagreb. Školska knjiga. • Ravli ć, S.(2003) Suvremene politi č ke ideologije. Zagreb. Politi č ka kultura. • Ramet, P. S.(2001.), Č ija je demokracija? Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava u srednjoj i jugoisto č noj Europi 1989. godine. Zagreb. Alinea. • Rensmann,, L.(2006.), Populismus und Ideologie, u: F. Decker (ur.), Populsimus. Gefahr für die Demokratie oder nützliches Korrektiv? Wiesbaden. VS-Verlag. • Schmeichen-Ackerman, D.(2002) Diktaturen im Vergliech. Darmstadt. Wissenschaftliche Buchgeselschaft. • Sternhell, Z.(2006) Fašizam, u: M. Freeden(ur.), Politi č ke ideologije: novi prikaz. Zagreb. Algoritam. 42 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Taggart, Paul(2000) Populism. Buckingam. Open University Press. • Tamir, Y.(1993) Liberal Nationalism. Princeton NJ. Princenton University Press. • Tocqueville, d. A.(1995) O demokraciji u Americi. Zagreb. Fakultet politi č kih znanosti. IDEOLOGIJA I DRUŠTVENA STVARNOST: Znaju li jedna za drugu u BiH? Dr Zdravko Zlokapa Pravni fakultet Banja Luka 1. Ra đ anje pluralizma Otkako je u BiH – poslije poluvjekovne vladavine komunisti č ke partije – vra ć en politi č ki pluralizam i dozvoljeno formiranje i slobodno djelovanje više politi č kih partija, u ovoj zemlji je došlo do prave eksplozije višepartizma. Kao da su mnogi željeli ogledati se i u ovom poslu pa je broj politi č kih partija rapidno porastao: za vrlo kratko vrijeme u zemlji s manje od č etiri miliona stanovnika registrovano je više od 70 politi č kih partija. S druge strane, rasprav ā o ideološkim platformama oko kojih su se okupljali politi č ki poslenici skoro da i nije bilo, a sasvim su izostali teorijski radovi o politi č kim strankama. To ne zna č i da su se politi č ke partije formirale posve spontano; okupljanje politi č kih istomišljenika i stvaranje organizacija koje njihove difuzne zahtjeve preta č u u politi č ke stavove i daju im ideološki oblik, ve ć odavno, nigdje u svijetu ne te č e„samo od sebe” i bez ikakvog usmjeravanja. U BiH skoro da i nije bilo mogu ć e zadržati samostalnost č itavog državotvornog procesa budu ć i da su države u okruženju bile veoma zainteresovane za politi č ku sudbinu ove središnje zemlje i aktivno u č estvovale u projektovanju njene politi č ke budu ć nosti. To je najlakše bilo izvesti preko obavještajnih službi i instaliranjem politi č kih partija koje ć e biti ogranci stranaka u mati č nim zemljama i slijediti njihove politi č ke instrukcije. A ne treba zaboraviti ni djelovanje tzv. me đ unarodne zajednice koja je pokušavala da proces raspadanja Jugoslavije drži pod kontrolom, ulažu ć i ve ć tada – po č etkom devedesetih godina prošlog vijeka − novac u pojedine ljude i politi č ke projekte. 43 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Iako, kao što vidimo, nije bila posve spontana, pluralizacija u BiH nije bila ni planirana u smislu da se nije odvijala po nekom i ne č ijem unaprijed utvr đ enom projektu. S malo više osje ć aja za jezi č ke finese, moglo bi se re ć i da su politi č ka zbivanja u Bosni i Hercegovini, od samog po č etka demokratizacije, najviše li č ila na planirani haos. I po tome se BiH razlikuje od ve ć ine tranzicionih zemalja Centralne i Isto č ne Evrope, koje su prve korake ka demokratiji izvele manje-više samostalno ili tek uz minimalne asistencije izvana − istina sa mnogo nesnalaženja i politi č ke dreke, ali bez rata i velikih unutrašnjih sukoba. Najvažniju ulogu u uvo đ enju politi č kog pluralizma u BiH odigrale su grupice inventivnih i marljivih politi č kih preduzetnika, koji su vjerovatno ve ć imali manje ili više razra đ ene projekte o formiranju partija i samo su č ekali trenutak da se u društvu stvore povoljne okolnosti za realizaciju njihovih ideja. Kao što pokazuju najnovija istoriografska istraživanja i memoari nekolicine neposrednih u č esnika, samo su krajnje naiv č ine vjerovale da se Jugoslavija ne ć e raspasti i da u Bosni ne ć e do ć i do žestokog sukoba. Politi č ki preduzima č i nisu pripadali toj grupi naivnih: oni ne samo da su spremno do č ekali ove doga đ aje ve ć su ih, budu ć i da su bili sigurni da do njih mora do ć i, i požurivali, izazivali, pripremali – ukratko, stvarali su istoriju. Jesu li u koncipiranju svojih projekata oni slijedili neke opšte ideološke šeme, da li su se držali samo svojih interesa ili su se povodili za duhom vremena i pokušavali na politi č kom tržištu prodati ono što je tržište u tom trenutku tražilo – za istraživa č e ostaje još uvijek tajna. Postoji samo č injenica da je ideološko svrstavanje slijedilo neke nevidljive, a ipak mo ć ne, politi č ke struje koje su opredjeljivale karakter politi č kih organizacija i prihva ć enih ideoloških na č ela. I prije formalnog uvo đ enja višepartijskog sistema, nacionalno je pitanje u BiH postalo prvorazredno politi č ko pitanje, pa su i prve politi č ke partije nastale zbog„odbrane” nacionalnih interesa. Vrlo slabašne pokušaje da se nacionalno partijsko organizovanje zabrani niko nije shvatio ozbiljno, pa se o tome nije ni raspravljalo u parlamentu(tokom rada na izmjenama ustava kojima je višepartizam konstitucionalizovan). Svaka od tri najve ć e bh. nacionalne grupe dobila je svoju partiju, koje su se deklarisale kao nacionalne stranke – neke ve ć u svom nazivu( Srpska demokratska stranka, Hrvatska demokratska zajednica), a druge su to u č inile u programskim dokumentima. Slijedilo je ubrzano osnivanje i drugih politi č kih partija, pogotovo kada su preduzetni ljudi uvidjeli da je politika posao od kojeg se u BiH može živjeti bolje nego od bilo kojeg drugog rada. 44 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Biti uspješan u ovom poslu zna č ilo je do ć i na vlast i koristiti njene resurse za privatne, a ne javne interese. Zbog toga su se, pored politi č kih entuzijasta iskreno predanih javnim poslovima, kao osniva č i politi č kih partija, ili bar kao podrška iz pozadine, pojavljivali vrlo razli č iti ljudi: promu ć urni preduzetnici zainteresovani samo za zaradu i novac; sitni i krupni kriminalci koji su željeli da se okoriste love ć i u mutnom; ljudi željni javne pažnje i medijske slave;„krtice” stranih obavještajnih službi – ukratko, vrlo šaroliko društvo razli č itih interesa i sposobnosti. Zajedni č ka im je bila potpuna neupu ć enost u ideološke probleme, nezainteresovanost za politi č ku strategiju i č ak ignorancija u pitanjima od presudne važnosti za dugoro č ni uspjeh politi č kih partija. Ideologija i politi č ka strategija su u takvoj konstelaciji došle u drugi plan. Pa ipak, politi č ke partije bez programa i ideologije ne mogu. Zanimanje politi č ke elite – ova grupa u potpunosti zaslužuje da je tako nazivamo i pored pežorativnog prizvuka koji ovaj pojam u našem kontekstu ima – bilo je u potpunosti posve ć eno organizacionim i takti č kim pitanjima. To je bilo i logi č no budu ć i da se priprostim umovima č inilo da su osnovna ideološka rješenja nametnuta sticajem okolnosti. Zbog toga su u koncipiranju svojih ideoloških programa sve, ili skoro sve, bh. partije polazile, istina više pre ć utno nego izri č ito, od ove tri pretpostavke: • Ideologija mora biti antikomunisti č ka pošto su komunizam i komunisti č ke greške u prošlosti krivi za sve što danas ide po zlu, pa je potrebno distancirati se od njih; • Ideologija se mora oslanjati na napredna socijalna i politi č ka rješenja prihva ć ena u Zapadnoj Evropi, a to zna č i da mora biti u manjoj ili ve ć oj mjeri socijaldemokratska; • Ideologija mora biti posve ć ena nacionalnoj stvari kao prvorazrednom politi č kom interesu sva tri bh. naroda. Sve tri ideje − antikomunizam, socijaldemokratija i nacionalizam – bile su vrlo konjunkturne u BiH krajem osamdesetih i po č etkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su utemeljene skoro sve važnije politi č ke partije u ovoj zemlji. Svakako da nije svaka od ovih ideja imala za svaku partiju jednak zna č aj, ali pošto su bile vrlo popularne u narodu nijedna partija ih nije mogla ignorisati. 45 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Antikomunizam je, po svemu sude ć i, bio pomodna stvar uvezena iz Isto č ne Evrope č iji su narodi pola vijeka(Rusi skoro č itav vijek) istinski trpjeli pod komunisti č kim režimima i koji su se, poslije zbacivanja komunista s vlasti, mogli nadati boljem životu.„Meki totalitarizam” koji je postojao u BiH 1 bio je znatno podnošljiviji od onoga u Isto č noj Evropi, ali je ipak bio neomiljen me đ u Srbima i Hrvatima č ije su kontraelite smatrale da je upravo ovaj režim glavni krivac za ekonomsko, kulturno i nacionalno zaostajanje ova dva naroda. Č ini se da je me đ u muslimanima komunisti č ki režim bio znatno prihva ć eniji, jer tek pod njim je ovaj narod doživio punu nacionalnu emancipaciju i priznanje. Osim toga, deklarativnim antikomunizmom se iskazivala i lojalnost vanjskim donatorima, Zapadnoj Evropi, demokratskom svijetu č ijim dijelom je BiH htjela postati. Treba tako đ e imati na umu da je me đ u strana č kim liderima bilo i onih koji su pod komunisti č kim režimom robijali u zatvoru 2 , pa su demokratske okolnosti koristili da vlastiti antikomunizam prenesu i na mase. Iako može izgledati kontradiktorno, sve nove partije su bile blagonaklone prema dostignu ć ima socijaldemokratije, č ak i kada to nisu javno iskazivale. Socijaldemokratija je jedan od izdanaka komunisti č ke ideologije koji se vrlo uspješno prilagodio okolnostima politi č ke borbe u Zapadnoj Evropi i u nekim zemljama, u kojima su socijaldemokratske partije bile na vlasti, č ak postigao znatne uspjehe. Zbog toga su novope č eni bh. ideolozi vjerovatno procijenili da ne mogu gra đ anima BiH − koji su č ak i pod komunistima bili naviknuti na izvjestan nivo demokratije i relativno dobar ekonomski standard − obe ć avati manje od onoga što su ovi ve ć imali; socijalna demokratija je imala program koji je odzvanjao 1 Iako neki autori prili č no pojednostavljeno sve socijalizme klasificiraju zajedno u grupu totalitarnih politi č kih sistema, valja re ć i da je u ispoljavanju bilo znatnih razlika i da se jugoslovenski socijalizam znatno razlikovao od ostalih, mnogo tvr đ ih i kru ć ih socijalizama u svijetu. Voren Zimerman, ameri č ki ambasador u Jugoslaviji od 1989. do 1992. i dobar poznavalac jugoslovenskih prilika, nazvao je period od 1945. do 1991. god. „jugoslovenskim eksperimentom s liberalnim komunizmom”(Zimerman[1996.] 2003: XII). Č ak su se i unutar Jugoslavije pojedine republike itekako razlikovale po na č inu primjene socijalisti č kih ideja pa je Bosna i Hercegovina važila za„tamni vilajet” zbog „ č vrstorukaške” politike na kojoj je njeno rukovodstvo istrajavalo„do posljednjeg daha”. 2 Ništa ne mijenja na stvari što su, zbog prirode njihovih nedjela, boravili u zatvoru kao obi č ni kriminalci; svi bivši kriminalci i lopovi koji su pokušavali da naprave politi č ku karijeru svoje su sukobe sa zakonom i robijanje pripisivali politi č kom neslaganju s vladaju ć im komunisti č kim režimom. 46 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini demokratski milozvu č no a ekonomski bio veoma privla č an te su ga prihvatile, manje ili više otvoreno, sve novostvorene politi č ke stranke 3 . Sve partije su prihvatile nacionalizam kao ideološki koncept kojem se treba prilagoditi i koji treba maksimalno iskoristiti. Č injenica je da politi č ke partije nisu stvorile nacionalizam; on je postojao i prije njihovog pojavljivanja na politi č koj sceni, zapretan tokom desetlje ć a komunisti č ke vlasti, što zna č i da je bio dio pretkomunisti č kog naslje đ a (Nedovršeni mir, 1997:29 i dalje). Ali je nesumnjivo da su one pomogle da se„duh pusti iz boce”, kao i da ga ve ć deceniju i po održavaju na životu i prizivaju u pomo ć kada god im je vlast ugrožena – č ak i uprkos zabrani upotrebe govora mržnje i unato č rigoroznim kaznama koje je visoki predstavnik izricao tim povodom. U bosanskoj ludoj igri nacionalizam je bio karta s kojom se nije moglo izgubiti i politi č ke partije su je vadile iz rukava kada im je bila potrebna. 2.„Karta u rukavu” „Karta u rukavu” nije ovdje slu č ajno upotrijebljena metafora. Nacionalizam, i sve u vezi s njim, u Bosni i Hercegovini je pod strogom kontrolom me đ unarodne zajednice zbog silnog zla koje je u ime nacije i nacionalnog interesa ovdje po č injeno. Me đ utim, ako li se nacionalizam pak i ne vidi, a onda se naslu ć uje na svakom koraku: u rije č ima i postupcima partijskih i nacionalnih lidera, u aluzijama ili otvorenim porukama, u umjetni č kim predstavama i ikonografiji, u književnosti i filmu. Sav je javni život u BiH prožet nacionalizmom, pa se č ak i tehni č kim pitanjima pripisuje nacionalni zna č aj i oko njih se vode politi č ke rasprave. Kao po pravilu, nacionalisti č ki naboj oja č a i nacionalisti č ka retorika postane žeš ć a tokom predizbornih kampanja. Svima koji pretenduju na javne funkcije jasno je da zadobijanje simpatija bira č a i dobijanje njihovih glasova zavisi isklju č ivo od toga kako bira č i percipiraju politi č ku ponudu – kao više ili manje nacionalno obojenu. Po pravilu glasove 3 Strana č ki lideri su više naslutili prednosti socijaldemokratije nego što su ih prou č ili. Pod ranijim režimom socijaldemokratske ideje smatrane su renegatskim u odnosu na izvorni komunizam, pa je o ovom ideološkom konceptu bilo vrlo malo teorijskih radova, a prakti č ni kontakti sa socijademokratskim partijama bili su rijetki. Otuda se o modernoj socijaldemokratiji u BiH znalo vrlo malo. O tome zašto je socijaldemokratska koncepcija zanimljiva za sve u BiH vidi naknadnu, ali ništa manje zanimljivu, racionalizaciju Tadeja Labernika: 2007:9 − 16. 47 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini dobija ona opcija koju bira č i ocijene kao nacionalno najpouzdaniju. Zbog toga se politi č ke partije trude predstaviti kao nacionalne perjanice i nacionalno uzdanje u politi č kom, a ne u ekonomskom ili kulturnom, smislu. Tokom kampanje kandidati za najviše politi č ke funkcije iskazuju elementarno nepoznavanje ekonomskih pitanja, č ak neznanje banalnih ekonomskih č injenica, a da to nikome ne smeta niti ko na to obra ć a pažnju. Bira č i žele samo nacionalne parole i to je jedino što od kandidata mogu č uti. Politi č ke partije su u svom punom kapacitetu posve ć ene samo, i jedino, nacionalnoj stvari. Logi č no je onda pretpostaviti da i programi politi č kih partija, kao osnovni ideološki dokumenti, moraju sadržavati obrise nacionalnih programa pojedinih bh. nacija ili bar stav politi č kih partija o ovom najvažnijem politi č kom pitanju. Drugim rije č ima, opravdano je pretpostaviti da izborna taktika politi č kih partija ima svoje utemeljenje u njihovim strateškim, dugoro č no koncipiranim ideološkim dokumentima, tj. u njihovim programima ili aktima sli č ne prirode. Ta veza ne mora uvijek biti otvorena i jasna pošto se ideologija bavi opštim pitanjima i obi č no je izre č ena u najopštijim iskazima, a izborna taktika je okrenuta aktuelnim stvarima i obi č no je iskazana kratkim, jezgrovitim, borbenim parolama. Ideologija se, možemo re ć i, bavi principijelnim i strateškim, a politi č ka taktika konkretnim socijalnim, ekonomskim i drugim pitanjima. Taktika je operacionalizacija ideologije, njena primjena na konkretne društvene probleme. Politi č ke partije su obi č no vrlo oprezne u iskazivanju svojih ideoloških stavova. U ozbiljnim partijama koje ra č unaju i na sud javnosti, vodi se ra č una o tome da ideološki principi i takti č ka rješenja budu što je mogu ć e više uskla đ eni. Druga č ije re č eno, u rješavanju konkretnih problema partija polazi od principa sadržanih u njenoj ideologiji. Zbog toga je konkretne politi č ke mjere tim lakše opravdavati što su principi na koje se one oslanjaju širi i neodre đ eniji. To i jeste osnovni razlog zbog kojeg partije u svoje programe unose principe koji mogu vrlo široko da se tuma č e. Osim toga, na osnovu takvih evazivnih i neobavezuju ć ih principa stranke mogu da ulaze u saveze i koalicije s drugim strankama, koje su im ina č e ideološki antipodi i neprijatelji. Opasnost takvih formulacija je u tome što se kroz njih gubi specifi č nost partijske ideologije i što su, s druge strane, odbojni široj publici koja č ak ni u principima ne voli pretjeranu neodre đ enost. Ovdje treba skrenuti pažnju na specifi č an tretman koji ideologija ima u bosanskohercegova č kim politi č kim partijama. One kao da su svesrdno prigrlile najave o„kraju ideologije”, koje se od teoreti č ara mogu č uti ve ć više od pola vijeka. Isticanje da je došlo do konvergencije nekada razli č i48 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini tih ideologija, i da je poslije propasti socijalizma na sceni ostala dominantna samo jedna ideologija − liberalizam, u BiH je shva ć eno kao sugestija o nevažnosti ideologije uopšte: važno je koliko su uspješna pojedina ekonomska i politi č ka rješenja, a ne njihovo ideološko porijeklo. Bivši komunisti su s oduševljenjem prihvatili krilaticu kojom su Kinezi pokušali da relativiziraju razliku izme đ u kapitalizma i socijalizma: nije važno da li je ma č ka bijela ili crna – važno je da lovi miševe. U bh. uslovima to je zna č ilo da je prihvatljivo svako rješenje koje daje rezultate. Zbog toga je bilo potrebno tako formulisati ideološke principe da pod njih može da se podvede svaka politi č ka mjera za koju se partija zalaže. Ili još bolje, u prakti č nom životu je najbolje zaboraviti na ideološke i bilo kakve druge principe pošto je uspjeh mjerilo ispravnosti principa. U BiH su još neki dodatni razlozi djelovali na ignorisanje ideologije u svim politi č kim partijama. Naime, sve su ove partije po svom sastavu, a pogotovo po sastavu partijskih rukovodstava, bile u najmanju ruku neintelektualne. Tako je bilo i sa strankama koje su„vrvjele” univerzitetskim profesorima, akademicima i intelektualcima, ali taj intelektualni potencijal nije se osje ć ao u njihovoj politici niti u pronicljivosti i dalekovidosti njihovih procjena. Osnovni ton partijskoj politici davali su prakti č ari i pragmati č ari, a oni nisu imali nimalo sluha ni razumijevanja za teorijska, ideološka i strateška pitanja. Njihov jedini cilj bio je osvajanje vlasti, a on se mogao posti ć i samo povla đ ivanjem ukusu i prioritetima bira č a. Pošto je bira č ko tijelo bilo isklju č ivo nacionalno orijentisano, tako su i nacionalni interesi dominirali u partijskoj politici. Pragmati č ni duh je posve potisnuo teorijsku dimenziju partijskog rada – u Bosni i Hercegovini je posve zaboravljena Gramšijeva teza o partiji kao kolektivnom intelektualcu. Ono što može da za č udi jeste to s kakvom su se lako ć om intelektualci transformisali u tribune, pot č inili se zovu etnosa, podredili se moralnim ništarijama i zaboravili elementarna pravila svog esnafa, ali ta rasprava izlazi izvan okvira ovog rada. Od osnivanja bosanskohercegova č kih partija njihovim vrhovima dominirali su i dominiraju provincijalci i politi č ki diletanti, ljudi bez ikakvog politi č kog iskustva, kojima je kao prva politi č ka zada ć a u životu pripalo ni manje ni više ve ć osnivanje države 4 . A nijedan od njih nije 4 To je posao kojem bh. lideri nisu dorasli, pogotovo što me đ u njima nema onih životno posve ć enih toj ideji i tom poslu. Stvar nije mnogo bolja ni na nacionalnoj ravni pošto se nacionalne elite u prvom redu bave svojim privatnim poslovima; nacionalni interesi u BiH su uvijek bili veoma tijesno isprepleteni s privatnim, ponekad toliko tijesno da su 49 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini posjedovao ni najmanje sklonosti niti najmanje talenta za ideološki rad. Pošto su uz to bili i slabo obrazovani i nisu imali osje ć aja za istorijsko posmatranje stvari, logi č no je što su ideologije bosanskoherceva č kih partija unaprijed bile osu đ ene na redukovanje i minimalisti č ki pristup. 3. Ideologija – rukovodstvo, č lanstvo, bira č i Sve č eš ć e se od teoreti č ara može č uti mišljenje da stvaranje i širenje ideologije nije više me đ u osnovnim i konstitutivnim osobinama politič kih partija. Takva su mišljenja ranije dolazila isklju č ivo od ameri č kih teoreti č ara koji su na tu pomisao došli zbog prirode ameri č kih politi č kih partija koje se, budu ć i da su ideološki blizanci, zaista nikada nisu mnogo zanimale za ideološka pitanja. Me đ utim, i me đ u evropskim istraživa č ima ima takvih mišljenja 5 , bez obzira na ideološko šarenilo koje – unato č konvergencijama do kojih je došlo tokom posljednjih pola vijeka – još uvijek vlada na Kontinentu. Klaus von Beyme smatra da klasi č na ideološka podjela lijevo − desno još nije prevladana ali jeste znatno oslabila pošto ve ć ina Evropljana sebe smješta u centar. Ideološka distancija me đ u strankama je, generalno posmatrano, smanjena, pa se ideološke razlike mogu dijagnosticirati samo oko pitanja od presudne važnosti za politi č ki sistem(von Beyme, Klaus,[2000] 2002:54 − 55 i 75 − 82). Na ideološkom kontinuumu lijevo − desno bosanskohercegova č ke partije pokrivaju č itav spektar ali su, zanemarimo li usamljene primjere radikalnih otklona u oba smjera, koncentrisane isklju č ivo oko centra. Ve ć ina ih tako same sebe i locira u svojim programskim dokumentima. Analiza njihovih ideologija, ta č nije njihovih programa, slijedi, ali prije toga potrebno je ukazati na snagu kojom ideologija uti č e na razli č ite segmente partijske strukture i na samo bira č ko tijelo. Me đ u teoreti č arima je danas široko prihva ć eno stanovište da je došlo do deideologizacije stranaka i da je to jedan od razloga slabljenja veza izme đ u politi č kih partija i njihovih č lanova. Da je deideologizacija stvaran proces nema spora – definitivan slom komunisti č ke ideologije samo neki lideri uspijevali nametnuti javnosti utisak da od njih li č no zavisi sudbina nacionalnog projekta. 5 Tako, na primjer, Jean Blondel iz svoje definicije politi č ke partije posve izostavlja ideološki aspekt. Vidi u: Blondel, 1995:132. 50 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini je u prvi mah doveo do ja č anja drugih, gra đ anskih ideologija. Bez realnog protivnika i ove ideologije kao da su izgubile životni nagon i svrhu postojanja. U Isto č noj Evropi, oslobo đ enoj od komunizma, uspostavljen je višepartijski sistem ali to nije dovelo do masovnog u č lanjenja gra đ ana u politi č ke partije. Dok su komunisti č ke partije imale masovno č lanstvo, koje je u nekim zemljama obuhvatalo i preko 10% stanovništva(tzv. indeks ukorijenjenosti politi č kih partija), ukorijenjenost novostvorenih partija ostala je na simboli č nim brojkama, vrlo sli č nim onima na Zapadu, gdje je ukorijenjenost politi č kih partija tradicionalno znatno niža. Nije samo deideologizacija uticala na slabljenje intenziteta veza izme đ u politi č kih partija i njihovog č lanstva. Ovaj proces uzajamnog odbijanja bio je obostran: kao što su partije manjom snagom privla č ile svoje č lanove i simpatizere, tako je i na strani gra đ ana slabila potreba za identifikacijom sa strankama. Kod gra đ ana razvijenih zemalja u prvi plan su dolazile vrijednosti šire i univerzalnije od onih za koje su se politi č ke partije zalagale, a kod gra đ ana u novostvorenim demokratijama prvotni nagon za politi č kim angažovanjem naglo je splasnuo kada se pokazalo da nikakva antidemokratska kontrarevolucija više nije mogu ć a i da je sloboda definitivno osvojena. Č ini se da je u Bosni i Hercegovini došlo do ideološkog zasi ć enja brže nego u drugim tranzicionim zemljama. Kao što smo ve ć kazali, ni ideološka ponuda ovdje nije bila bogata i nije mogla da privu č e mnogo simpatizera: zbog dubokih nacionalnih i vjerskih raskola sve partije koje su htjele da opstanu morale su biti nacionalisti č ke i takve su i bile. Patriotizam, nacionalizam i vjerski zanos u po č etku su djelovali kao motivaciona snaga i jak mobilizacijski faktor za politi č ki angažman masa. Odziv na izborima je bio vrlo visok, a isto tako sve tri bh. nacije su se u vrlo visokom procentu odazvale na pozive svojih partija da ne/iza đ u na referendum o osamostaljivanju Bosne i Hercegovine. Me đ utim, kako su se ekonomske i socijalne prilike u zemlji pogoršavale, a smjena vodeć ih partija na izborima nije rezultirala nikakvim vidnijim poboljšanjima, entuzijazam masa je drasti č no opao; to se najbolje iskazalo kroz sve ve ć u izbornu apstinenciju − na posljednjim parlamentarnim izborima 2006. godine izlaznost je uz silnu kampanju jedva prešla 50%. Još su neki razlozi djelovali na slabu ideološku ponudu u BiH. Na prvi od tih razloga je upozorio Šijakovi ć kao na posljedicu niskog izbornog cenzusa(3%), što navodi male partije – a te su najbrojnije u BiH – da se ne vežu ni za jednu posebnu socijalnu i politi č ku grupu ve ć pokušavaju dobiti glasove iz svih socijalnih slojeva. Zbog toga su njihovi politi č ki 51 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini ciljevi uopšteni i prihvatljivi svima: demokratija, socijalna pravda, borba protiv korupcije i sli č ne u nedemokratskom i nepravednom okruženju milozvu č ne parole(Šijakovi ć 2007:63). Drugi je razlog drasti č na insuficijencija kadrova sposobnih da mobiliziraju i privuku mase. Kao što su ranija istraživanja pokazala, ljude privla č e i na politi č ki angažman navode vo đ e(Puhalo 2007:89 i dalje). Od samog po č etka u strana č kim vrhovima su dominirali politi č ki preduzetnici, kalkulanti i ljudi sumnjivog morala, li č nosti jakog ega i nagona ali bez politi č kog znanja i talenta. Neki od njih su postepeno promovirani u nacionalne lidere, ali ne zahvaljuju ć i svojim politi č kim sposobnostima i moralnim vrijednostima ve ć žestokim medijskim kampanjama u kojima su veli č ane njihove tobožnje vrline a prikrivana njihova sramna prošlost i politi č ka nesposobnost. BiH nikada nije obilovala sposobnim kadrovima, a prethodni komunisti č ki režim je u tom pogledu iza sebe ostavio pravu pustoš pošto je decenijama u javnom životu primjenjivao negativnu selekciju kadrova. Ve ć ina bivših komunista, koji su pokušali da se politi č ki angažuju u novim okolnostima, brzo je eliminisana(„komunjare”), a oni koji su uspjeli da opstanu prešu ć uju svoju komunisti č ku prošlost. Poseban problem, koji tako đ e uti č e na to da je politi č ka ponuda na bh. tržištu tako siromašna i nekompetitivna, jeste opšti nedostatak infrastrukture za ideološki i uopšte bilo kakav politi č ki rad. Ne radi se tu samo o nepostojanju slobodnih medija i razvijenih komunikacija ve ć o č itavom spletu nepovoljnih okolnosti: nedostatku demokratskih tradicija, netoleranciji, nesposobnosti za dugotrajan, strpljiv i disciplinovan rad, sveprisutnosti sumnji č avosti i nepovjerenja, sebi č nosti i nepotizma, osvetoljubivosti i sklonosti spletkarenju, nesposobnosti da se zanemare sitne i nevažne stvari i posveti se bitnim problemima... Socijalni psiholozi, etnolozi i sociolozi ve ć dugo upozoravaju da ovaj sindrom negativnih svojstava drasti č no usporava modernizaciju zemlje, a nesumnjivo je, u kombinaciji s nepovoljnim me đ unarodnim okolnostima, znatno doprinio da se raspad Jugoslavije izvede na anarhi č an i krvav na č in. Snaga i ukorijenjenost ovih osobina pak ne daje osnova za nadu da se u politi č kom smislu mogu o č ekivati brza poboljšanja. U teoriji se smatra da partijsko rukovodstvo mnogo dublje usvaja ideologiju nego što je to slu č aj sa č lanstvom, a pogotovo sa simpatizerima. Partijski lideri i šira rukovodstva moraju dublje internalizirati ideološke stavove da bi djelovali ubjedljivo prilikom njihovog širenja; da bi stvarali 52 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini vjeru vo đ e i sami moraju biti vjernici(le Bon[1895] 1989:114). Oni su vrhovni suci u ideološkim pitanjima i raspravama, ako do njih unutar partije do đ e, budu ć i da se ortodoksija i kompetentnost lidera podrazumijeva. To su zapravo osobine koje vo đ e č ine neophodnima, kao što je primijetio Michels u svom klasi č nom djelu o politi č kim partijama (Michels,[1925] 1990:65). Istovremeno lideri sebi − zbog svog položaja u organizacionoj piramidi partije – mogu dozvoliti i ve ć u mjeru neortodoksije, pa i pravo da mijenjaju ideologiju, akomodiraju je potrebama vremena kada na đ u da je to potrebno. Ve ć smo ustanovili da su strana č ki lideri u BiH vrlo šareno društvo. Mnogi od njih nisu imali nikakvog politi č kog iskustva prije nego što su osnovali partiju i po č eli da se takmi č e za glasove bira č a. Nijedan od njih nije slovio kao lider ili organizator, niti bio poznat po sposobnostima koje bi ga kvalificirale kao vo đ u, a daleko od toga da je me đ u njima bilo „ro đ enih vo đ a”. Bosanski tranzicijski eksperiment se u selekciji kadrova temeljio na pristupu pokušaj–greška, što je najsporiji na č in u č enja, a u politici poguban – kao što je i bilo u ovom slu č aju. Ali najve ć i gubitnici u BiH nisu bili partijski lideri ve ć njihovi sljedbenici. Narodi u BiH – zaglibljeni u svojim vjekovnim mržnjama i kratkotrajnim ljubavima, nenaviknuti na slobodu i demokratiju, zbunjeni svim onim što im se doga đ alo i neodlu č ni šta da rade – trebali su vo đ e koje ć e odlu č ivati umjesto njih i koje ć e preuzeti odgovornost za sve što slijedi. Nacije nisu trebale mnogo ideologije i nisu bile mnogo zainteresovane za ideološka pitanja: malo povla đ ivanja onome u što su ve ć vjerovale, malo podilaženja njihovim niskim strastima, malo obe ć anja ljepše budu ć nosti i eto ideološkog bu ć kuriša na koji su mase pristajale. Uzgred budi re č eno, njihovi lideri i nisu bili u stanju da im ponude nešto bolje. Iz ranijih empirijskih istraživanja socijalnim istraživa č ima je poznato da na izborno opredjeljivanje bira č a uti č u mnogobrojni faktori: kognitivni, emotivni, stepen informisanosti, porodi č na tradicija, klasna pripadnost, nivo obrazovanja i tome sli č no, pa i partijsko-ideološka identifikacija bira č a. Me đ utim, malo kada je ovaj posljednji č inilac presudan; osim toga, nije sasvim jasno ni kako se formira ideološka svijest ljudi, po kojim kriterijima se oni odlu č uju za jednu ili drugu ideologiju i da li o tome uopšte„odlu č uju” u smislu kognitivnog č ina ili ideologija biva usvojena nekim drugim manje svjesnim procesom. Prošlogodišnje istraživanje o socio-psihološkom profilu glasa č a i apstinenata u BiH(Puhalo, 2007.) ukazalo je da se ove dvije kategorije gra đ ana zna č ajno razlikuju u stepenu tolerancije, stepenu konformizma, podlo53 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini žnosti vo đ i itd.; što je sugeriralo da se istraživanje proširi na pitanje koliko na formiranje ovakvih i drugih stavova kod jedne i druge kategorije uti č e njihova ideološka opredijeljenost. Drugim rije č ima, bilo je potrebno ispitati ideološke stavove apstinenata i bira č a. Jedan od aspekata predmeta istraživanja odnosi se i na ispitivanje koliko su programi politi č kih partija povezani sa ideološkim stavovima ispitanika. Pošto su programi tipi č ni ideološki dokumenti može se o č ekivati da oni snažno uti č u na formiranje ideoloških stavova gra đ ana. Zbog toga ć emo u narednom odjeljku ukratko izložiti osnovne karatkeristike programa nekoliko najvažnijih politi č kih partija u BiH, a zatim pokušati ustanoviti da li oni, i u kojoj mjeri, uti č u na formiranje ideoloških stavova apstinenata i glasa č a. 4. Pregled programa nekoliko bh. partija 6 Politi č ke partije koje su ušle u uzorak za istraživanje nije bilo teško odrediti pošto, ukupno posmatrano, one dobijaju preko 90% glasova na izborima. To su: • Hrvatska demokratska zajednica BiH(HDZ BiH) • Hrvatska demokratska zajednica BiH 1990(HDZ 1990) • Socijaldemokratska partija BiH(SDP BiH) • Stranka demokratske akcije(SDA) • Stranka za BiH(SBiH) • Partija demokratskog progresa(PDP) • Savez nezavisnih socijaldemokrata(SNSD) • Srpska demokratska stranka U analizu njihovih programa ulazimo polaze ć i od temeljne metodološke premise da se partijski programi mogu analizirati iz raznih uglova kao i svaki drugi politi č ki dokument ali da nije mogu ć e ocjenjivati njihovu ostvarljivost; drugim rije č ima, samo istorija i politi č ka praksa mogu valorizirati primjenljivost i prakti č nu vrijednost neke ideologije i nekog partijskog programa. Zbog toga se ni mi u ovom komparativnom prikazu ne ć emo upuštati u ocjene i prognoze te vrste. Najviše što sebi možemo 6 Da ne bismo tekst optere ć ivali č estim pozivanjem na izvore, u ovom odjeljku smo se odlu č ili za nešto jednostavniju notifikaciju: pošto su svi citati iz programa politi č kih partija ne navodimo svaki puta izvor, jer je iz konteksta vidljivo o kojoj se partiji i o č ijem se programu radi. Brojke u zagradi ozna č avaju č lanove ili odjeljke programa, a ne stranice. 54 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini dozvoliti jesu grube aproksimacije mogu ć ih budu ć nosti, ali č ak i tu vrstu futurologije smatramo vrlo nesigurnom i nau č no neutemeljenom. 4.1 Nacionalna(samo)identifikacija Ovdje se radi o tome da li politi č ke partije sebe vide kao politi č ke organizacije samo jedne nacionalne grupe ili smatraju da su„gra đ anske” u smislu nevezanosti za neku posebnu etno-nacionalnu grupu. Na prvi pogled se č ini da je odgovor na ovo pitanje o č igledan pošto su neke politi č ke partije unijele nacionalne odrednice ve ć u svoj naziv, kao npr. Srpska demokratska stranka i obe Hrvatske demokratske zajednice. Ostale partije izbjegavaju da se nacionalno definišu smatraju ć i, vjerovatno, da bi nacionalno opredjeljivanje partije suzilo njenu izbornu bazu. Tako je SDA − koja se prilikom svoga osnivanja 1990. god. bila definisala kao „politi č ki savez gra đ ana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu” – na svom drugom kongresu 1997. izmijenila ovu odredbu pa se i danas definiše kao„politi č ki savez gra đ ana koji prihvataju program i ciljeve Stranke”. Me đ utim, objektivno posmatrano, po svom č lanstvu i interesima koje zastupa, SDA je i dalje ostala ekskluzivno bošnja č ko-muslimanska stranka. Isto se može re ć i za Stranku za BiH, iako ni ona u svojoj Programskoj orijentaciji sebe ne identificira ni kao nacionalnu niti kao gra đ ansku partiju. Po svome Programu ni SDP nije nacionalna, pa č ak ni ideološka partija(?), ve ć demokratska gra đ anska partija; me đ utim, podrška koju ova partija dobija poti č e skoro isklju č ivo od Bošnjaka, te se i ona može smatrati bošnja č kom partijom. PDP sam sebe smješta u centar ideološkog spektra i vidi sebe kao„stranku gra đ anske provenijencije” ali i kao partiju koja„formuliše, izražava i bori se za srpske nacionalne interese”; iako je, dakle,„eminentno politi č ka stranka srpskog naroda” ova partija se ne odri č e ni glasova drugih naroda i nudi se da zastupa i njihove interese„u istoj mjeri u kojoj se bori za ciljeve srpskog naroda”. Sude ć i po njenom bira č kom tijelu, č ini se da drugi narodi ipak više vjeruju svojim nacionalnim strankama, pa PDP dobija glasove samo od srpskih glasa č a. Kona č no, ni SNSD se u svom programu ne izjašnjava o svojoj nacionalnoj orijentaciji; nigdje ne spominje da zastupa samo Republiku Srpsku i samo srpske nacionalne interese; štaviše, naglašava da ć e pokušati svoju mrežu proširiti i na podru č je Federacije BiH. Objektivno, SNSD je ekskluzivno srpska nacionalna stranka, ponekad toliko nacionalno isklju č iva u svom politi č kom nastupu da to blokira saradnju sa drugim strankama bez obzira na njihovu nacionalnu identifikaciju. 55 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 4.2 Ideološka orijentacija Ideološku identifikaciju politi č kih partija možemo izvršiti na dva na č ina: • tako da prihvatimo optiku kroz koju one same sebe vide ili • da u njihovim programima identificiramo elemente karakteristi č ne za pojedine ideologije i klasificiramo partije prema tako ustanovljenim obilježjima. U ovom slu č aju u č ini ć emo i jedno i drugo da bismo ustanovili da li se ideološka samoidentifikacija razlikuje od one objektivne. Prije nego što izložimo i jedno i drugo stanovište, moramo podsjetiti na ranije iznesen stav da ogromna ve ć ina politi č kih partija u BiH ne drži mnogo do ideološkog č istunstva. Posljedica toga jeste to da su njihovi programi u pravilu mixtum compositum, jedna mješavina raznih ideologija č ije su elemente autori tih programa unosili po slobodnom naho đ enju i kako su im se svidjeli. Budu ć i da partijski ideolozi, po svemu sude ć i, nisu bili dobro teorijski obrazovani, u partijskim programima su ponekad spajali nespojive elemente. Osim toga, kao pragmati č ni ljudi, partijski šefovi su vjerovatno htjeli da ih partijski program ne obavezuje previše, što zna č i da nije smio sadržavati jednozna č ne i striktne formulacije. Ovakav pristup se zaista osjeti prilikom č itanja partijskih programa iz uzorka: oni su u najve ć oj mogu ć oj mjeri uopšteni, puni opštih mjesta i fraza tako da bi bilo mogu ć e č itave dijelove iz jednog programa premjestiti u drugi, a da se ne primijeti razlika. Me đ u programima iz uzorka, dva ipak odska č u: • Program SDP BiH izdvaja se po obimu i o č iglednom naporu njegovih autora da budu na visini zadatka i naprave dokument koji sadrži odgovore na otvorena pitanja bh. društva i epohalna pitanja smjene sistema; • Programska orijentacija Stranke za BiH izdvaja se po svom gorljivom pamfletizmu i svojoj površnosti. Neke partije su svoju ideološku identifikaciju unijele u svoj zvani č ni naziv. To su u č inile obje socijaldemokratske partije(Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija BiH); svoju ideološku orijentaciju dalje razra đ uju u svojim programima – SNSD krajnje reducirano i ponekad površno, a SDP krajnje ekstenzivno i isprazno kitnjasto. Tako SDP-ovu programsku osnovu č ini„sve ono što širi prostore ljudske 56 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini slobode, pravde i solidarnosti i što predstavlja civilizacijske vrijednosti č ovje č anstva”. SNSD u prvoj re č enici svoga programa kaže za sebe da je„politi č ka stranka slobodnih ljudi i duha, stranka mira, promjena i ekonomskog napretka, stranka socijalne integracije, jednakosti i pravde, stranka evropske socijaldemokratije i humanih demokratskih promjena”. Predstavlja se i kao stranka ogromnih sposobnosti pošto„nudi odgovore na sva pitanja pojedinca, kolektiviteta i vremena”. SDP se samoidentificira kao„moderna politi č ka organizacija lijeve politi č ke orijentacije, stranka rada i stvaralaštva, stranka radnika i radno ovisne populacije”, uz to i„organizacija autohtonih, konstitutivnih naroda(i nacionalnih manjina) i gra đ ana koji razvijaju i njeguju vrijednosti socijalne države i civilnog društva”. Programi obje ove stranke su tipi č ne socijaldemokratske koncepcije koje kombinuju zalaganje za socijalnu državu i tržišnu utakmicu. SDP kao svoj osnovni politi č ki cilj zadržava klasi č no socijaldemokratsko zalaganje za„uspostavljanje demokratskog socijalizma”, dok SNSD izbjegava da se ovako eksplicitno izjasni o tome, ali nigdje i ne govori o potrošenosti socijalisti č ke ideje. Najviše što se autori njegovog Programa usu đ uju re ć i o socijalizmu jeste da„SNSD po programskim na č elima, po me đ unarodnoj poziciji i po prakti č nom djelovanju pripada Socijalisti č koj internacionali”. PDP se u svojoj Programskoj orijentaciji za period 2007 − 2010. deklariše kao„politi č ka stranka centra” i kao„stranka gra đ anske provenijencije”. Neutralna ideološka pozicija koju ova stranka sama sebi pripisuje trebalo bi da joj pribavi simpatije ideološki neopredijeljenih bira č a, koji su po pravilu pragmati č no orijentisani i cijene stru č nost a ne ideološke fraze. Me đ utim, primjena ideoloških na č ela u pojedinim oblastima rezultira kod PDP-a mjerama koje su u suštini lijevo od centra i veoma li č e socijaldemokratskoj politici: dosta državnih i zaštitnih mjera i dosta ograni č avanja tržišta. Program HDZ i Programska deklaracija HDZ 1990 li č e jedna na drugu i po formi i po stilu, a ponajviše po mjerama za koje kažu da ć e ih preduzeti kada do đ u na vlast. Obje ove partije se deklarišu kao narodne, socijalne i demohriš ć anske stranke što ih po teoriji svrstava desno od centra, iako se HDZ 1990 deklariše kao„narodna stranka politi č kog centra demokrš ć anske orijentacije”. I SDA se u svojoj Programskoj deklaraciji izjašnjava kao„bosanskohercegova č ka narodna stranka politič kog centra”. Sli č no sebe opisuje i SDS u svojoj Politi č koj platformi; 57 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini prvo kao„stranku narodne orijentacije, okrenutu tradicionalnim nacionalnim i kulturnim vrijednostima”, zatim kao„sabornu stranku” i na kraju kao stranku č iju„filozofiju života” definišu sljede ć i elementi preuzeti iz hriš ć anske etike:„otvorenost, sabornost, odgovornost, bratstvo, iskrenost, solidarnost, liturgi č nost”. Tijesna povezanost s vjerom karakteristi č na je za konzervativne, narodne i demohriš ć anske stranke koje inspiraciju za svoju ideologiju, naro č ito za njene ekonomske aspekte, nalaze upravo u hriš ć anskoj vjeri. Na vjeru se izrazito oslanja i Stranka za BiH. U svojoj Programskoj orijentaciji ova partija isti č e da se„kroz slobodno djelovanje vjerskih zajednica u duhovnoj, obrazovno-odgojnoj i socijalnoj sferi vjera potvr đ uje kao vrhunska kulturna i društvena vrijednost”. Ova stranka je jedina od partija iz uzorka koja ništa detaljnije ne govori o svom ideološkom profilu, ograni č avaju ć i se na iskaz da su„univerzalne ideje slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava” ishodište njene Programske orijentacije, i da partija prihvata„principe koji su temelj politi č ke kulture savremene gra đ anske demokratije”. Iako bližih ideoloških odrednica nema, po tonu ovoga dokumenta, po pozivanju na„volju gra đ ana” koji„moraju, napokon, uzeti u svoje ruke vlastitu sudbinu”, ova se partija svrstava u grupu konzervativnih populisti č kih partija koje svoje politi č ke projekcije temelje na podilaženju instinktima masa. Za demohriš ć anske stranke je ina č e karakteristi č no to što u ekonomskim pitanjima zauzimaju eklekti č an stav, kombinuju kejnzijanizam s tržišnim zakonitostima, korporativizam s individualizmom, i sve to uklapaju u koncept društvenog tržišta i države blagostanja. Sve su ove ideje manjeviše uspješno uklopljene u programima oba HDZ-a, a znatno manje dosljedno u programu SDS-a; u slu č aju SDA i SBiH č ini se da im ekonomski dio programa služi samo za dokazivanje njihovih politi č kih zahtjeva za jedinstvenom državom. *** U programima bh. partija iz našeg uzorka dominira socijaldemokratska ideološka orijentacija, makar stranke sebe i druga č ije percipirale i druga č ije se predstavljale u svojim programima. Socijaldemokratske mjere su najjasnije iznesene u programima partija koje se tako i nazivaju, iako se primjese socijaldemokratskog pristupa mogu prepoznati i u programima partija druga č ije ideološke orijentacije. Istini za volju, ideološka konvergencija je posljednjih decenija došla do nivoa na kojem je teško razlikovati jednu ideologiju od druge, posebno u njihovom odnosu prema državnom intervencionizmu i slobodnom djelovanju tržišta − što su ranije bili 58 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini jasni kriteriji razgrani č enja. Socijaldemokratija i druge tzv. lijeve ideologije su se, naime, zalagale za snažniju državnu intervenciju, dok su sve druge ideologije(tzv. centar i desnica) smatrale da država treba što manje da se miješa u društvene, a pogotovo ekonomske, poslove. Do konvergencije nije došlo jednostrano, popuštanjem samo jedne strane, ve ć uzajamnim približavanjem. Socijaldemokratija i druge lijeve partije su tokom vremena ublažile svoje zahtjeve za državnim intervencionizmom, dok su partije s centra i desnice uvidjele da su izvjesni državni zahvati u privredu nužni i č ak blagotvorni po o č uvanje društvene ravnoteže. U programima iz našeg uzorka ovi protivrje č ni trendovi se tako đ e mogu zapaziti u tome što jedna socijaldemokratska partija(SNSD) više insistira na slobodnim tržišnim zakonitostima nego što to č ine neke demohriš ć anske partije, koje su ina č e sklonije tržištu nego državi ma koliko ona„socijalna” bila. U nekim aspektima, kao što je pitanje odnosa prema religiji, ideologije u BiH se i dalje drasti č no razlikuju. Socijaldemokratske partije smatraju da je to č isto privatno pitanje i zalažu se za odvajanje crkve od države i takvi su stavovi sadržani u programima SDP-a i SNSD-a. Narodne i konzervativne stranke naprotiv insistiraju na pozitivnom uticaju tradicije i vjere, pa se izrazite vjerske konotacije mogu na ć i kod SDS-a koji u svom programu piše da je„pravoslavna hriš ć anska vjera izvor svih naših nacionalnih i politi č kih ciljeva”. SBiH se, kao što smo vidjeli, zalaže za što ja č i angažman vjerskih zajednica u društvu pošto smatra da je njihov uticaj moralno okrepljuju ć i i blagotvoran, dok se SDA − koja bi se mogla smatrati vjerskom strankom pošto svoj program donosi„sa vjerom u Boga” − ograni č ava na izjavu da je„poštivanje razli č itih svjetonazora, sloboda vjere i autonomnost vjerskih zajednica sastavni dio naše politike”. Demohriš ć anske stranke jesu vjerske stranke ali uklopljene u sistem, pa otuda HDZ insistira da se„crkvama i vjerskim zajednicama mora omogu ć iti slobodno i neovisno djelovanje”, a HDZ 1990 pitanje slobode vjere smješta u odjeljak o temeljnim ljudskim pravima i slobodama. Na kraju ove kratke analize ideoloških programa bosanskohercegova č kih partija mora se postaviti pitanje u kakvom su odnosu ovi dokumenti sa ideološkom orijentacijom partijskih č lanova. Odgovor na ovo pitanje možda ć e se mo ć i dobiti analizom rezultata dobijenih u istraživanju, ali zasada se možemo ograni č iti samo na pretpostavke i naga đ anja. 59 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1. Partijski programi i u njima izložena ideologija u velikoj se mjeri razlikuju od partijske politike i mjer ā koje partije preduzimaju kada do đ u na vlast. Partijski programi – osim programa Stranke za BiH − u velikoj mjeri su uopšteni i umjereni, napisani s ciljem da pridobiju što širi krug ljudi i zbog toga su pisani bez žestine i strasti koje bi djelovale odbojno i zastrašuju ć e; u nekima od njih mogu se zapaziti naglašene nacionalne konotacije ali bez šovinisti č kih prizvuka; neki su garnirani izrazitim vjerskim osje ć anjima ali bez fundamentalisti č ke netrpeljivosti; neki sadrže i zalaganje za ta č no odre đ ene politi č ke ciljeve i mjere ali iskazane bez isklju č ivosti i pretjeravanja. S druge strane, u realnom životu, reklo bi se da se uticaj partijskih programa ni najmanje ne osjeti i da se dnevna partijska politika u potpunosti razlikuje od zvani č ne partijske ideologije: žestoka je i nametljiva, isklju č iva i netolerantna, fundamentalisti č ki radikalna i megalomanska. To se odnosi na partijske stavove i izjave o pojedinim politi č kim pitanjima, a još više na javne nastupe partijskih funkcionera koji su krajnje agresivni i isklju č ivi. 2. Opravdano se može pretpostaviti da su partijski č lanovi, bira č i i gra đ ani pod ve ć im i izravnijim uticajem partijske politike nego njene ideologije. Istina je da su partijski programi svima dostupni jer su postavljeni na internet stranicama politi č kih partija, ali je isto tako istina da partijske dokumente č itaju jedino analiti č ari i partijska birokratija. Svoju ideologiju politi č ke partije šire i populariziraju na razne na č ine ali nikako ne svojim programom. Pošto se prakti č na politika suštinski razlikuje od partijske ideologije i partijskog programa, moglo bi se zaklju č iti da politi č ke partije imaju dvije ideologije – onu sadržanu u programu i onu koju zastupaju i provode u stvarnom životu, a da su gra đ ani upoznati jedino s ovom drugom. 3. Ako partija u velikoj mjeri ne primjenjuje svoju zvani č nu ideologiju, a to je slu č aj s velikim brojem bh. partija, postavlja se pitanje kakva je funkcija te ideologije. Dok je ovim prostorima vladala komunisti č ka partija, njeni su ideolozi lansirali tezu da je„raskorak izme đ u normativnog i stvarnog” nužan pošto je ideološke ideale nemogu ć e realizirati u dogledno vrijeme. Uz to, decenijsko neostvarivanje komunisti č ke ideologije opravdavano je deformacijama, aberacijama, privremenim odstupanjima, skretanjem s linije i sli č nim razlozima. Tako je zvani č na ideologija ostajala nedirnuta i č ista, a za sva odstupanja od ideala optuživana je varljiva i muši č ava stvarnost koja ne ć e da se povinuje ideološkim koncepcijama. Primijenimo li isti pristup na savremene bh. partije, proizlazi da su i njima ideologije samo dimna zavjesa iza koje mogu realizirati svoje istinske interese. Po đ e li nešto po zlu, partija se uvijek može pozvati na 60 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini svoje dobre namjere i na svoju ideologiju, a za neuspjeh može optužiti nepovoljno okruženje, sticaj loših okolnosti, prave i izmišljene neprijatelje i sl. LITERATURA • An đ eli ć, Neven(2005), Bosna i Hercegovina. Izme đ u Tita i rata, Samizdat B92, Beograd • von Beyme, Klaus(2002), Transformacija politi č kih stranaka, Fakultet politi č kih znanosti sveu č ilišta u Zagrebu • le Bon, Gustave(1989), Psihologija gomila, Č GP Delo OOUR Globus i Pravni fakultet Sveu č ilišta u Zagrebu, Zagreb • Freeden, Michael(2006), ur. Politi č ke ideologije. Novi prikaz, Algoritam, Zagreb • Goati, Vladimir(1997), ur. Partijski mozaik Srbije 1990 – 1996, Beogradski krug i AKAPIT, Beograd • Goati, Vladimir(1984), Savremene politi č ke partije – komparativna analiza, OOUR Izdava č ko-publicisti č ka delatnost – Beograd i IRO Partizanska knjiga – Ljubljana • Hejden, Robert M(2003), Skice za podeljenu ku ć u. Ustavna logika jugoslovenskih sukoba, Samizdat B92, Beograd • Hejvud, Endru(2005), Politi č ke ideologije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd • Kasapovi ć, Mirjana(1993), Izborni i strana č ki sustav Republike Hrvatske,„Alinea”, Zagreb • Michels, Robert(1990), Sociologija partija u suvremenoj demokraciji. Istraživanja o oligarhijskim tendencijama u životu skupina, Informator i Fakultet politi č kih nauka, Zagreb • Nedovršeni mir(1997), Izvještaj me đ unarodne komisije za Balkan, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i Pravni centar FOD BiH, Zagreb – Sarajevo • Puhalo, Sr đ an(2007), ed. Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u BiH. Izme đ u opštih izbora 2006. godine i lokalnih izbora 2008. godine, Art print, Banja Luka 61 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Šijakovi ć, dr Ivan, Izbori i demokratija u: Puhalo, Sr đ an(2007), ed. Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u BiH. Izme đ u opštih izbora 2006. godine i lokalnih izbora 2008. godine, Art print, Banja Luka • Županov, Josip(1995), Poslije potopa, Nakladni zavod Globus, Zagreb 62 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini IDEOLOŠKI STAVOVI APSTINENATA I GLASA Č A U BOSNI I HERCEGOVINI Sr đ an Puhalo 1 PARTNER Marketing Consulting Agency, Banja Luka 1. Uvod Želja svakog politi č ara je da zna koji to faktori presudno uti č u na odluku „malog” č ovjeka da iza đ e na glasanje, a posebno kojoj politi č koj partiji ili pojedincu ć e taj„mali” č ovjek„pokloniti” svoj glas. Za razliku od politi č ara, nau č nici ve ć odavno traže odgovor na ovo pitanje, s manje ili više uspjeha. Oni pokušavaju identifikovati koji to faktori uti č u na glasa č a da se opredijeli za jednu od mnoštva politi č kih partija. I kada do đ u do determinanti koje uti č u na izborno ponašanje pojedinca, postavlja se pitanje koliko su one univerzalne u vremenu i prostoru, tj. da li vrijede za sve kulture i politi č ke sisteme ili su prostorno i vremenski ograni č ene. Bez obzira na to, politikolozi, sociolozi i socijalni psiholozi su kreirali neke modele kojima se donekle mogu objasniti odluke bira č a da glasaju za odre đ enu politi č ku partiju. Poznat je model R. Haberleu(prema Atlagi ć, 2007) koji govori o: • ciljno-racionalnoj motivaciji − bira č opšte ciljeve i politiku politi č kog subjekta smatra ispravnim i prihvatljivim, pa u skladu s tim i djeluje; • emotivno-afektivnoj motivaciji − kada bira č djeluje u skladu sa odre đ enom politikom zbog pozitivnih osje ć anja prema politi č kom subjektu; • referentnoj motivaciji − pojedinac prihvata odre đ enu politiku i djeluje u skladu s njom usljed uticaja stavova i ponašanja drugih č lanova referentne grupe; • instrumentalno-racionalnoj motivaciji − pojedinac djeluje u skladu s odre đ enom politikom o č ekuju ć i li č nu korist. 1 puch@inecco.net 64 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Drugi istraživa č i(Slavujevi ć, 2005; Šiber, 2003) govore o dejstvu posrednih i neposrednih determinanti na donošenje odluka o tome za koju politi č ku partiju ili pojedinca ć emo glasati. Pod posrednim determinantama podrazumijevamo: socio-demo-grafski model, ekonomski i psihološki model. Pod neposrednim determinantama podrazumijevamo: stavovski model, te socio-psihološki model izbornog ponašanja. O posrednim modelima ponašanja može se više pro č itati kod Atlagi ć a (2007), a naše istraživanje je usmjereno ka neposrednim modelima glasanja, tj. ka ideološkim stavovima glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini. Ostaje otvoreno pitanje koliko uticaja na izbor politi č ke partije imaju grupe stavova organizovane u neku ideologiju, a koliko specifi č ni stavovi vezani za odre đ eni politi č ki problem aktuelan u odre đ enom periodu. Po č e ć emo od teze nekih socijalnih psihologa(Rot, 1994) da stavovi koje č ovjek formira teže me đ usobnoj saglasnosti. Ukoliko je ve ć a razlika izme đ u stava bira č a prema nekom važnom pitanju i stava koji zastupa partija, odnosno kandidat, manja je vjerovatno ć a da ć e za nju, odnosno njega, glasati. Pri tome, konkretni stavovi prema odre đ enim partijama, politi č kim doga đ ajima i akterima mogu biti determinisani drugim, bazič nim stavovima i vrijednostima − odnosom prema pravdi, jednakosti, slobodi, naciji, demokratiji i dr. Ovakavim pristupom istraživanju svjesno se zanemaruje veliki broj faktora(imidž partije, percepcija lidera partije, ekonomske i demografske karakteristike bira č a i apstinenata) koji mogu, u velikoj mjeri, uticati na izbor politi č ke partije ili pojedinca, ali toga smo svjesni i to su problemi s kojima se susre ć u svi istraživa č i. 1.1 Uopšte o stavu Stav je socijalizacijom ste č ena relativno trajna mentalna dispozicija koja se ispoljava kao tendencija da se misli, osje ć a i postupa na odre đ eni na č in.(Trebješanin, 2000). Č ine ga tri komponente: kognitivna, emotivna i konativna. Kognitivna komponenta odnosi se na uvjerenja, emotivna na vrednovanje, a konativna komponenta podrazumijeva odre đ eno ponašanje prema objektu ili osobi na koju se stav odnosi. U socijalnoj psihologiji ne izu č ava se samo struktura stavova nego i njihova funkcija, i govori se o č etiri funkcije stava(Pennington, 1997): 65 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • funkcija prilago đ avanja − stavovi omogu ć avaju nekoj osobi da postigne željeni cilj i izbjegne ono što je neugodno; • saznajna funkcija − odnosi se na informacije koje osoba ima o fizi č kom i društvenom svijetu; • funkcija samoizražavanja − svijest o onome što osje ć amo, u što vjerujemo i što nam je vrijedno; • funkcija odbrane Ega − odbrana ljudi od samih sebe i od drugih ljudi. Imaju ć i u vidu sve navedeno, možemo pretpostaviti da ć e stavovi glasa č a neke partije biti sli č ni stavovima koje zastupa ta politi č ka partija. Oni ć e tu partiju i njene ideje opažati kao dobre, a to ć e ih motivisati da iza đ u na izbore i svoj glas daju toj partiji. Socijalni psiholozi koji se bave izu č avanjem stavova polaze od pretpostavke da postoji dosljednost izme đ u stava i ponašanja pojedinca, tj. da stavovi uzrokuju odre đ eno ponašanje. U kojoj mjeri je to ta č no? Istraživanja odnosa izme đ u stava i ponašanja(Pennington, 1997) dala su kontradiktorne podatke, tj. pokazala su da postoji slaba veza izme đ u izre č enog stava i odre đ enog ponašanja. 1.2 Politi č ki stavovi Politi č ki stavovi imaju sve osobine ostalih socijalnih stavova, ali su kompleksniji i nalaze se u samom centru odnosa pojedinca i svijeta u kojem se on nalazi. Oni su važan sastavni dio li č nosti pojedinca i izražaj osnovnih vrijednosti preko kojih pojedinac doživljava sebe i svoj položaj u društvu.(Šiber, 1998). Funkcija politi č kih stavova je višestruka. Oni služe da pojedinac osmisli i razumije sva složena politi č ka dešavanja, da ih predvi đ a i da u njima u č estvuje. Oni nam, tako đ e, omogu ć avaju da se prilagodimo odre đ enim zahtjevima grupe i time zaslužimo poštovanje i prihvatanje. Politi č ki stavovi mogu biti i instrument kojim pojedinac nastoji ostvariti neki svoj interes. Kada stav preraste u predrasudu, onda se č esto može govoriti o odbrambenoj ulozi stava kod pojedinca. Veoma je teško posmatrati neki stav odvojeno, jer izme đ u stavova postoje me đ usobni odnosi, tj. postoji izvjestan stepen strukturisanosti. Takva struktura omogu ć ava pojedincu da konzistentno posmatra i opaža svijet oko sebe, pa možemo govoriti o„pogledu na svijet”, životnoj 66 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini filozofiji ili ideologiji. Formiranje stavova po č inje od najranijeg djetinjstva, ali tada su stavovi još nestabilni i površni. Tek sa adolescencijom i pojavom formalnih operacija i apstraktnog mišljenja(Vasovi ć, 2007) mogu ć e je govoriti o sistemu politi č kih stavova i ideologiji. Prema Ajzenku(1954) odnos izme đ u ideologija i stava možemo najlakše prikazati pomo ć u dijagrama. Nivo ideologije Nivo stava Nivo mišljenja Nezavisna mišljenja Dijagram 1 Za Ajzenka stavovi su me đ usobno č vrsto povezani u odre đ ene strukture i ta struktura se sastoji iz č etiri nivoa. Najniži nivo č ini nazavisno mišljenje č ija je osnovna karakteristika nedosljednost. Na drugom nivou nalaze se mišljenja koja su relativno trajna i za njih možemo re ć i da su pouzdana i stabilna, dok su na tre ć em nivou stavovi sastavljeni od više stabilnih mišljenja, a više stavova č ini ideologiju. Istraživanja politi č kih stavova su po č ela sa Terstonom(prema Šiberu, 1998), kada je on faktorskom analizom identifikovao dva osnovna faktora koje je nazvao radikalizam − konzervativizam. Radikali podržavaju teoriju evolucije, kontrolu ra đ anja, lakši razvod braka i komunizam. Konzervativci imaju pozitivne stavove prema crkvi, Bogu, zabrani aktivnosti nedjeljom i prema vezanosti za državu. Ferguson(prema Šiberu, 1998) je pronašao tri faktora koje je nazvao humanitarnost, religioznost i nacionalizam. Prva dva faktora su odre đ ena stavovima prema ratu, smrtnoj kazni i odnosu prema kriminalcima, dok je tre ć i faktor definisan stavovima o postojanju Boga, evolucije i kontrole ra đ anja. 67 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Psiholog Ajzenk(1954) je pokušao da preko dvije nazavisne dimenzije R i T faktora objasni neke aspekte politi č kog ponašanja. R faktor predstavlja kontinum od konzervativizma do radikalizma u politi č koekonomskim stavovima. Pod konzervativizmom Ajzenk podrazumijeva izražen etnocentrizam, religioznost, nacionalizam i strogo vaspitanje djece, a radikalizam opisuje pacifizmom, li č nim slobodama i vjerom u napredak društva. T faktor ozna č ava tolerantnost i netolerantnost; tolerantna osoba se zalaže za ukidanje smrtne kazne, preodgoj kriminalaca i pacifizam, dok netolerantni podržavaju suprotne stavove. Na osnovu ovih faktora Ajzenk je pokazao da su komunisti i fašisti netolerantni, dok su liberali bili prili č no tolerantni, niti su konzervativni niti radikalni. Gilford(prema Rotu, 1994) govori o pet osnovnih dimenzija stava: liberalizam − konzervativizam, religioznost − nereligioznost, humanitarizam − nehumanitarizam, nacionalizam − internacionalizam i evolucionizam − revolucionarnost. 1.3 Teorije o dosljednosti stavova Prilikom istraživanja stavova, socijalni psiholozi su uvidjeli da se stavovi grupišu u sisteme i da se mijenjaju prema na č elu saznajne dosljednosti. Šta to zna č i? To zna č i da ljudi nastoje održati dosljednost izme đ u: 1. stavova, uvjerenja i vrijednosti; 2. izme đ u stavova i ponašanja; 3. izme đ u razli č itih stavova. Postoje tri teorije o dosljednosti stavova(Havelka, 1992): 1. teorija ravnoteže; 2. teorija kongruentnosti; 3. kognitivna disonanca. Mi ć emo prikazati samo ovu posljednju teoriju, koja je i najsveobuhvatnija. Izazvala je najviše pažnje me đ u psiholozima i oni su je najviše provjeravali. Teoriju kognitivne disonance osmislio je Festinger(1957) i ona se bazira na hipotezi da pojedinac unutar sebe teži ka dosljednosti. To zna č i da je 68 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini č ovjeku veoma teško da jedno misli, a druga č ije se ponaša. Takvo stanje kod pojedinca stvara konflikt. Koliki ć e taj konflikt biti zavisi od toga koliko su ti elementi zna č ajni za osobu, od broja elemenata koji su u suprotnosti i od funkcije preklapanja elemenata. Kognitivna disonanca se javlja kao konflikt prilikom odlu č ivanja i pri samom izboru, a javlja se uvijek nakon donesene odluke. Kada donesemo odre đ enu odluku znamo da smo tada odbacili alternativu koja je imala svoje i dobre i loše strane, a izabrali alternativu koja isto tako ima svoje dobre i loše strane. Kada donesemo odluku uvijek se nadamo da je ta odluka vrijedna u odnosu na odba č enu alternativu, iako u tom trenutku nismo sigurni u to. To zna č i da kada biramo izme đ u nekoliko politi č kih partija sve vrijeme„vagamo” njihove dobre i loše strane i nadamo se da ć e se naša odluka pokazati vrijednom i ispravnom. Da bismo našu kognitivnu disonancu smanjili č ita ć emo tekstove u novinama i gledati emisije na televiziji koje ć e naš politi č ki izbor prikazati ispravnim i opravdanim, te smanjiti zna č aj odba č enih partija ili kandidata(Brem, prema Rejk i Edkok, 1978; Lazarsfeld i dr., 1944). Ova teorija je isprovocirala mnoga istraživanja koja su imala neo č ekivane i provokativne rezultate. Istražuju ć i prisilno popuštanje pokazalo se da ć e pojedinac koji dobija manju nagradu lakše i više promijeniti svoje stavove i uvjerenja, nego onaj č ija je nagrada ve ć a(Festinger i Karlsmit, Rejk i Edkok, 1978). U praksi to bi zna č ilo da ć e svoje politi č ke stavove rje đ e mijenjati one osobe koje glasaju za nametnutu politi č ku partiju, tj. ideologiju, ako je njihova dobit(materijalna ili statusna) ve ć a. Teorija kognitivne disonance je predvidjela i pokazala da što više napora uložimo u ostvarivanje nekog cilja, taj cilj postaje vredniji u našim o č ima. U našem kontekstu to zna č i da što više napora uložite da bi napredovali u politi č koj hijerahiji neke politi č ke partije, više ć ete i cijeniti tu politi č ku partiju i njenu ideologiju, bi ć ete joj više lojalni. Imaju ć i u vidu teorije koje govore o dosljednosti stavova, možemo o č ekivati da ć e ideološke vrijednosti glasa č a odre đ ene politi č ke partije biti u skladu sa ideološkim i programskim vrijednostima koje ta partija propagira. Svakako ne treba o č ekivati da preklapanje bude izraženo u velikoj mjeri, jer pored stavova pojedinca, na izbor politi č ke partije uti č u i drugi faktori, npr. imidž partije i lidera, trenutna politi č ka situacija u zemlji, potezi drugih politi č kih partija i sl. 69 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1.4 Ideologija kao sistem stavova Postoji mnogo definicija ideologije, i najve ć i broj njih ideologiju odre đ uju kao ure đ eni sistem stavova, vrijednosti, ideja ili istina koje se koriste kao sredstvo ili uputstvo za lakše snalaženje u ljudskoj zajednici. Engleski sociolog Gidens(2003) ideologiju definiše kao zbir zajedni č kih ideja ili vjerovanja kojima se opravdavaju interesi vladaju ć ih grupa. Da bi ukazali na još jedan aspekt ideologije naveš ć emo i definiciju po kojoj ideologija podrazumijeva mape zna č enja koje su, pretenduju ć i na status univerzalnih istina, u stvari istorijski specifi č na razumijevanja(od kojih se kasnije formiraju stavovi) koja zame ć u porijeklo mo ć i održavaju ć i je na taj na č in(Barker, prema Majstorovi ć, 2006). Kao što vidimo, ideologija s jedne strane treba vladaju ć oj grupi ili pojedincu omogu ć iti da zadrži vlast i mo ć, i to na na č in da d ā univerzalne istine i odgovore, te tako sprije č i kriti č ki odnos prema vladaju ć oj ideologiji. U knjizi„Otpori kriti č kom mišljenju” Šušnji ć(1995) navodi neke karakteristike ideologija: • Ideologija je sredstvo identifikacije; • Ideologija je sredstvo integracije; • Ideologija je sredstvo adaptacije na stvarnost; • Ideologija je sredstvo dominacije; • Ideologija je sredstvo transformacije stvarnosti. Za naše istraživanje veoma je prikladna definicija koju smo našli u jednom Orlovi ć evom č lanku(2007), gdje se ideologija definiše kao „sistem ili skup stavova kojima se jedna vlast odre đ uje, opravdava, racionalizuje ili opovrgava, a za koje se pretpostavlja i nastoji da ih bar njeni sledbenici ostvaruju u životu, tj. ponašaju se u skladu sa tim ideološkim stavovima u nadi da ć e to u č initi i svi gra đ ani”. Jasno je da mi u ovom istraživanju strana č ko ponašanje sagledavamo kao izbor na osnovu stava prema politi č kim pitanjima. Mi potenciramo kognitivni aspekt stava i opažamo č ovjeka kao racionalno bi ć e koje procjenjuje li č nu dobit na osnovu izbora(Miloševi ć, 1997). Naravno, nije problem, naro č ito psiholozima, osporiti tezu po kojoj je politi č ko ponašanje racionalno(Simon, prema Šiberu, 2003), ali ostaje nepobitna 70 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini č injenica: ljudi teže da maksimalizuju svoju dobit i teže racionalnom izboru, nezavisno od toga jesu li u tome uspješni ili nisu. 1.5 Da li možemo o č ekivati ideološku profilisanost kod doma ć ih partija Višepartijski sistem u Bosni i Hercegovini nema dugu tradiciju. Pojavio se krajem osamdesetih godina 20. vijeka kada su se formirale tri stranke s nacionalnim predznakom: Stranka demokratske akcije(SDA), Srpska demokratska stranka(SDS) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine(HDZ BiH). Ove stranke dominirale su politi č kom scenom Bosne i Hercegovine u toku rata i neposredno poslije njega, ali kasnije se pojavljuju i partije koje sebe opisuju kao socijaldemokratske, kao što su SNSD(Savez nezavisnih socijaldemokrata) i SDP BiH(Socijaldemokratska partija BiH). Javljaju se i partije nastale cijepanjem pojedinih nacionalnih partija: Stranka za BiH ili HDZ 1990. U odnosu na devedesete godine prošlog vijeka, danas je teško re ć i da bilo koja partija dominira, izuzev SNSD-a u Republici Srpskoj. Imaju ć i u vidu da demokratija i višepartijski sistem na našim prostorima postoje tek dvadesetak godina, otvaraju se mnoga pitanja o povezanosti ideologije i politike kod nas. Neki zapadni ali i naši istraživa č i(Brader i Tucker, 2001; Miler i Klobucar, 2000; Antoni ć, 2007, Milas i Buruši ć, 2004) s pravom postavljaju pitanja koja u velikoj mjeri problematizuju odnos izme đ u politi č kih partija i ideologija u zemljama bivše Jugoslavije, ali i u zemljama cijelog Isto č nog bloka. Naveš ć emo neka od njih: • Koje su to linije rascjepa u društvu koje profilišu politi č ke partije? • Da li je proteklo dovoljno vremena da bi ti rascjepi u društvu postali vidljivi i bili preto č eni u odre đ enu ideologiju? • Da li je došlo do deideologizacije politi č kih partija? • Da li su doma ć i politi č ari ideološki indiferentni ili ih interesuje samo vlast? • Da li se partijski programi sprovode? Možda ć emo odgovore na ć i kroz rezultate istraživanja koja se bave ideologijama ili stavovima glasa č a pojedinih politi č kih partija, a ra đ ena su u zemljama nastalim raspadom SFRJ. 71 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Panti ć evo istraživanje(2002) pokazalo je da je vrijednosni profil glasa č a DSS-a sli č an profilu simpatizera SPO, apstinenata i neodlu č nih; pozitivno korelira s profilom stranaka SPS i SRS i nije povezan sa vrijednosnim profilom pristalica DS-a. Pristalice DS-a su visoko negativno povezane s profilima pristalica bivšeg režima. Kod pristalica DS-a dominira modernizam, ali nakon 5. oktobra 2000. oni postaju više tradicionalni. Pristalice DSS-a pokazuju natprosje č no nepovjerenje prema drugima i stavljaju patriotizam na prvo mjesto. Istraživanje iz 2003. u Srbiji(Stojiljkovi ć, 2006) pokazalo je da se najve ć i procenat modernista nalazi u strankama DS, G17 plus i malim strankama unutar DOS-a. Me đ u simpatizerima DSS-a imamo podjednak procenat i tradicionalista i modernista, dok me đ u radikalima, socijalistima i pristalicama Srpskog pokreta obnove dominiraju tradicionalisti. Na kontinumu liberalizam − konzervativizam, najve ć i broj gra đ ana je konzervativan(56%), dok je liberala 15%, a mješovitih 29%. Jedan od zaključ aka ovog istraživanja je da u Srbiji postoji upražnjen prostor za partije socijaldemokratske orijentacije. U istraživanju ra đ enom 2006. godine u Srbiji(Stojiljkovi ć, 2007) pokazalo se da od gra đ ana koji sebe mogu ideološki odrediti, dvije petine preferira socijaldemokratiju. Najve ć i broj pristalica socijaldemokratije na đ eno je me đ u pristalicama Demokratske stranke 32%, potom G17 plus i Demokratske stranke Srbije 29%. Druga rezervna ideologija pristalica DS-a i G17 plus je liberalizam, a pristalica DSS-a demohriš ć anstvo. Pristalice Socijalisti č ke partije Srbije su ideološki podijeljene izme đ u komunizma(27%) i socijaldemokratije(24%). Me đ u simpatizerima Srpskog pokreta obnove možemo na ć i i socijaldemokrate, liberale i demohriš ć ane. Me đ u radikalima možemo na ć i pristalice nacionalizma i socijaldemokratije. Samo me đ u pristalicama LDP-a preovladavaju liberali. Jedan od autora ovog istraživanja(Mihailovi ć, 2007) analiziraju ć i rezultate govori o ideološkoj zbrci izme đ u socijaldemokratskih i liberalnih ideja kod najve ć eg broja gra đ ana Srbije. Izgleda da je i u Makedoniji sli č na situacija. U č lanku profesorice Pravanog fakulteta iz Skoplja, Gordane Sijanovski Davkove,„Makedonske politi č ke partije kroz prizmu ideologije”(2007) možemo na ć i veoma interesantne zaklju č ke. Autorka tvrdi da je tre ć i talas demokratije u Makedoniji oživio tradicionalni rascjep izme đ u liberalizama i konzervativizma, a 72 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini ukinuo rascjep komunizam − antikomunizam. Sve makedonske partije u svojim ideologijama imaju i dio socijaldemokratije. Mihi ć evo istraživanje na ispitanicima iz Vojvodine(2007) pokazuje da su glasa č i Demokratske stranke i vojvo đ anskih partija(Liga socijaldemokrata Vojvodine i Savez vojvo đ anskih Ma đ ara)„otvoreniji prema svijetu” nego glasa č i Demokratske stranke Srbije, Srpske radikalne stranke i apstinenata. Istovremeno, u odnosu na glasa č e drugih partija, glasa č i Srpske radikalne stranke pokazuju najkonzervativnije stavove. U Šiberovim istraživanjima(1997) pokazalo se da kod hrvatskih glasa č a varijable socijalnog položaja pojedinca nisu povezane sa strana č kom preferencijom, ali da je pripadanje porodice partizanskom ili ustaškom pokretu(politi č ka biografija porodice) povezano sa strana č kom preferencijom. Osim politi č ke biografije, zna č ajan uticaj na politi č ka opredjeljenja ima i religioznost pojedinca, s time da se kontrolom religioznosti smanjuje povezanost politi č ke biografije sa strana č kom preferencijom. Istraživanja koja je sproveo Vuj č i ć(1999) me đ u hrvatskim studentima pokazala su da: ideologija(lijevo-desno opredjeljenje) ima važniju ulogu za objašnjenje izbornog opredjeljenja i strana č kog identiteta hrvatskih studenata nego vrijednosne orijentacije pojedina č no-zajedno. Vrijednosne orijentacije su zna č ajno slabije objašnjavale lijevo-de-sno opredjeljenje kod studenata nego što je to bio slu č aj kod evropskih gra đ ana; izborno opredjeljenje je zna č ajno ja č a varijabla za objašnjenje ideološkog opredjeljenja studenata nego što su to vrijednosne orijentacije zajedno i pojedina č no. Istraživanja politi č kog svjetonazora iz 2000. godine u Hrvatskoj(Šiber, 2001) pokazala su da više od 60% bira č kog tijela ima modernisti č ki, tj. socijaldemokratski ili liberalni svjetonazor. Me đ u glasa č ima ljevice dominira(83,3%) socijaldemokratija, dok kod desni č ara, a pogotovo bira č a centra, socijaldemokratija je manje zastupljena, ali se javljaju domohriš ć anske vrijednosti. Kod SDP-a i LS-a dominiraju socijaldemokratske vrijednosti, dok kod HDZ-a i HSP-a preovla đ uju konzervativne vrijednosti. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da su lijevo orijentisani bira č i znatno liberalniji u odnosu na glasa č e desnice. U Milasovom i Buruši ć evom istraživanju(2004) došlo se do zaklju č ka da su bira č i hrvatskih stranaka homogena grupa, još uvijek nedovoljno ideološki profilisana. Me đ utim, naziru se grubi profili stranaka uglavnom 73 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini svodljivi tek na jednu dimenziju − kontinum, konzervativni stavovi nasuprot liberalnim stavovima. Ve ć u konzervativnost, koja se najbolje ogleda u snažnijoj religioznosti i odbacivanju seksualne permisivnosti, iskazuju bira č i HDZ-a, HSP-a i HSS-a, dok su liberalane vrijednosti u ve ć oj mjeri svojstvene bira č ima HNS-a i SDP-a. Donekle neo č ekivano, stavovi o ekonomskim pitanjima i socijalnoj jednakosti, koji predstavljaju tradicionalno razlikovanje stranaka u zapadnim demokratijama na dimenziji lijevo-desno, nisu se pokazali važnima u razlikovanju glasa č a hrvatskih stranaka. Puhalovo istraživanje iz 2007. godine na punoljetnim gra đ anima Bosne i Hercegovine pokazalo je da je kod glasa č a izraženiji nacionalizam nego kod apstinenata. Tako đ e, glasa č i su konzervativniji od apstinenata. Kada se analiziraju razlike izme đ u pojedinih politi č kih partija u stepenu izraženosti nacionalizma, vidimo da najve ć e nacionaliste nalazimo me đ u glasač ima SDS-a i SDA. Slijede ih glasa č i HDZ-a 1990 i HDZ BiH, SNSD-a i Stranke za BiH. Najmanje nacionalizma nalazimo kod glasa č a PDP-a i SDP BiH. Istraživanje je pokazalo da su najkonzervativniji glasa č i HDZa BiH, SDS-a, SNSD-a i HDZ-a 1990, i me đ u njima nema statisti č ki zna č ajnih razlika. Slijede glasa č i SDA, SDP BiH, PDP-a i Stranke za BiH, dok su glasa č i SDP-a BiH najotvoreniji za liberalne ideje. 1.6 Vrijednosti koje pojedine ideologije zastupaju ili operacionalizacija varijabli U ovom istraživanju pokušali smo utvrditi da li se apstinenti i glasa č i razli č itih politi č kih partija razlikuju u stavovima koje zastupaju, a koji su karakteristi č ni za odre đ ene ideologije. Naše ispitanike, tj. njihove stavove, poredili smo na osnovu podržavanja(nepodržavanja) sljede ć ih ideologija: • nacionalizam; • anarhizam; • socijaldemokratija i • konzervativizam − liberalizam, kao dva pola jednog kontinuma. Prije nego što prikažemo rezultate istraživanja, da ć emo neke osnovne podatke o vrijednostima i stavovima(idejama) koje su karakteristi č ne za gorepomenute ideologije, a koje smo operacionalizovali preko odre đ enog broja stavova. 74 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1.6.1 Nacionalizam Na našim prostorima, za razliku od zapadnih zemalja, još uvijek ne postoji jasna razlika izme đ u etni č ke grupe i nacije(Puhalo, 2005). Jani ć (prema Đ ukanovi ć i dr., 2001) etnos vidi kao„odre đ eni tip zajedništva, grupisanje ljudi po osnovu istog porijekla i kulturne homogenosti”. Isti autor naciju vidi kao politi č ki osviješ ć enu etni č ku zajednicu, koja po toj osnovi smatra da ima pravo stvoriti državu. Nacija je primarno politi č ka zajednica modernog doba, a njena politi č nost se jasno ispoljava kroz osobeno organizovanje u nacionalnoj državi i naciji − državi, kao i kroz osobenu ideologiju i politi č ku svijest nacionalizama. Nau č nici koji prou č avaju naciju opisuju je na razli č ite na č ine(Wehler, 2002).: jedni politi č kim atributima(zajednica koja želi da opstane), drugi objektivnim parametrima(jezik, religija, porijeklo), a tre ć i subjektivnim osobinama(mitovi, arhetipovi, osje ć anje). Problem nacionalizma ogleda se u tome što je u razli č itom vremenu i u razli č itim kulturama nacionalizam imao razli č ite uloge i funkcije. Kroz svoju istoriju nacionalizam se opažao kao progresivan, reakcionaran, demokratski i autoritaran, ljevi č arski ili desni č arski. Zbog toga, za nacionalizam možemo re ć i da je ideološki bezli č an i to se veoma dobro može uo č iti u razli č itim formama nacionalizma: liberalni, konzervativni, ekspanzionisti č ki i antikolonijalni nacionalizam(Hejvud, 2005). Ipak, za sve nacionalizme karakteristi č ne su sljede ć e vrijednosti: 1. nacija kao osnovni princip politi č ke organizacije; 2. nacija kao organska zajednica; 3. nacija jednako država i 4. politka identiteta. Nacionalisti polaze od jedne, za njih nesporne, č injenice: č ovje č anstvo je prirodno podijeljeno na nacije, a svaka nacija je obilježana specifi č nim karakterom i zasebnim identitetom. Za nacionaliste jezik, religija, istorija i mitovi predstavljaju ono što jedan narod prirodno odvaja od drugih naroda. Pošto je pripadnost naciji nešto uro đ eno, za nacionaliste je to važnije od bilo koje druge kolektivne pripadnosti. Nema ništa prirodnije i politi č ki poželjnije za jednog nacionalistu nego da njegova nacija ima i sopstvenu državu. Nacionalizam dovodi u pitanje individualne identitete jer prednost daje kolektivnom, tj. nacionalnom identitetu. Ljubav prema 75 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini svom narodu je nešto najprirodnije i to je patriotizam, ali to vrlo č esto prerasta u etnocentrizam i šovinizam. U ovom istraživanju nacionalizam je ispitivan preko sljede ć ih stavova: • Pošto su nesposobniji od nas, pripadnici drugih nacija nam stalno rade iza le đ a; • Treba biti oprezan i suzdržan prema pripadnicima drugih nacija, č ak i onda kada nam se pokazuju kao prijatelji; • Ne bi se trebalo miješati sa pripadnicima drugih nacija putem nacionalno mješovitih brakova; • Č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u kome su svi pripadnici moje nacije; • Uvredu nanesenu mojoj naciji doživljavam kao napad na sopstvenu li č nost; • Osje ć anje vezanosti za sopstvenu naciju jedno je od najljepših osje ć anja koje pojedinac može imati; • Nacionalne interese uvijek treba stavljati ispred vlastitih; • Djecu treba vaspitavati u nacionalnom duhu; • Č ovje č anstvo predstavlja jednu pravu ljudsku zajednicu i zato je svaka podjela na nacije štetna; • Za č ovjeka je važnije da bude gra đ anin svijeta nego pripadnik jedne nacije; • Najbolje bi bilo kada bi č itav svijet bio jedna država sa zajedni č kom vlaš ć u; • Č ovje č anstvo treba sebi da postavi za cilj potpuno ukidanje nacija; • Treba težiti da kulturu svoje nacije prilagodimo kulturi koju č itav svijet prihvata; • Sukoba me đ u državama ne bi bilo, kada ne bi postojale nacionalne podjele. 1.6.2 Anarhizam Anarhisti se protive postojanju države, institucija vlasti i zakona. Anarhizam se zasniva na ideji da je č ovjek moralno bi ć e koje instiktivno privla č i sloboda i autonomija, dok je država zlo koje nije nužno − država legalizuje ugnjetavanje u interesu mo ć nih. U okviru anarhizma imamo mnogo razli č itih ideja, ali postoji nekoliko principa(Hejvud, 2005) koji su zajedni č ki za sve: 76 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1. antietatizam; 2. prirodni poredak; 3. antiklerikalizam; 4. ekonomske slobode. Anarhizam negira bilo kakve principe autoriteta. Prema u č enju anarhista, autoritet je napad na principe slobode i jednakosti. Za razliku od drugih ideologija, anarhizam na instituciju države gleda negativno − država ima apsolutnu mo ć nad ljudima i č esto je zloupotrebljava. Anarhisti vjeruju da su ljudi racionalna bi ć a i da ih obrazovanje i prosve ć eni sudovi č ine sklonim životu u skladu sa istinom i univerzalnim moralnim zakonima. Oni vjeruju da su ljudi po prirodi skloni da svoje živote organizuju na harmoni č an i miran na č in. Pored države, anarhisti se protive i religiji koju vide kao jednog od stubova države, jer propagira vrijednosti kao što su poslušnost i pokornost. Prema u č enju anarhista, religija oduzima pojedincu moralnu autonomiju i sposobnost da sam donosi eti č ke sudove. Anarhisti odbacuju postoje ć e ekonomske sisteme i posmatraju ih kao sredstvo za eksploataciju najve ć eg broja ljudi od strane manjine. U kontekstu Bosne i Hercegovine teško je povjerovati da ć emo na ć i veliki broj pojedinaca koji sebe opažaju i doživljavaju kao anarhistu, ali ć emo svakako nai ć i na one koji podržavaju ove stavove. U tom slu č aju više vjerujemo da se radi o populizmu 2 , tj. o prihvatanju ideja da politi č ke elite, država i njene institucije ne predstavljaju na adekvatan na č in volju gra đ ana i da je zbog toga opravdana težnja za njihovim ukidanjem i nestanakom. Imaju ć i u vidu državno ustrojstvo Bosne i Hercegovine, i odnos svake etni č ke grupe prema državi u kojoj žive, možemo sa velikom sigurnoš ć u o č ekivati da ć e me đ u gra đ anima biti veliki broj stavova kojima se negiraju institucije države Bosne i Hercegovine, a koji nisu povezani sa anarhisti č kom ideologijom. U ovom istraživanju anarhizam je ispitivan preko sljede ć ih stavova: • Nacija je mit da bi se ljudi držali u pokornosti u interesu vladaju ć ih elita; • Jedina prava sloboda je kada č ovjek radi ono što želi i ho ć e; 2 Politi č ka teorija ili retori č ki stil koji smatra da su inetresi pojedinca ugnjetavani ili ometeni od strane društvene elite, te da državne instrumente treba oduzeti od te elite i iskoristiti za dobrobit i napredak č itavog naroda. Populizam č esto u sebe uklju č uje i elemente nacionalizma i rasizma.(Hajdarevi ć, 2007) 77 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Država se ni na koji na č in ne smije miješati u ekonomiju; • Demokratija je samo fasada kojom se prikriva dominacija grupe ljudi nad pojedincima; • Država postoji da bi oni koji imaju novac i mo ć mogli da ugnjetavaju ljude koji nisu bogati i mo ć ni; • Ljudi imaju uro đ enu osobinu za saradnju i društvenost, a sukobi izme đ u njih nastaju zbog ekonomske i društvene nejednakosti; • Kada bi živjeli po zakonima prirode svima bi bilo bolje; • Religija služi vlastima da ljude drže u pokornosti; • Istinske promjene u društvu su mogu ć e samo revolucijom. 1.6.3 Socijaldemokratija Socijaldemokratija je svoj vrhunac dostigla u drugoj polovini 20. vijeka, onda kada su socijaldemokratske partije odustale od svojih socijalisti č kih ciljeva i prihvatile parlamentarnu demokratiju. Tako đ e su odustale od ukidanja kapitalizma i po č ele da rade na njegovoj humanizaciji. Glavne karakteristike socijaldemokratije, iako i njih ima više vrsta(Hejvud, 2005), jesu: 1. usvajanje socijaldemokratskih principa; 2. prihvatanje kapitalizma, iako je moralno manjkav; 3. država može i treba da ispravi sve nedostatke kapitalizma; 4. država može i treba da uti č e na ekonomske i društvene procese u okviru datih granica. Socijaldemokratija nastoji„pripitomiti” kapitalizam i tako stvoriti državu blagostanja za sve njene gra đ ane; raspodjela društvenog bogatstva treba da bude pravi č na i da se zasniva na principima brige i sažaljenja za svakog pojedinca. U u č enju socijaldemokratije možemo na ć i religijske principe, kao i humanisti č ke u idejama o socijalnoj pravdi koju prihvata i socijaldemokratija.. Poslije velike krize koja je zadesila socijaldemokratiju osamdesetih godina 20. vijeka i velikog tehnološkog napretka u komunikacijama, dolazi do preispitivanja zapadnih socijaldemokratskih partija i javlja se alternativa socijaldemokratiji koja se naziva„tre ć i put”(Giddens, 1998). On se zasniva na sljede ć im na č elima: 78 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 1. Kapitalizam(tržišna privreda) nema alternativu; 2. Prava pojedinca se moraju dovesti u ravnotežu sa odgovornoš ć u; 3. Društvo se doživljava kao polje konsenzusa, a ne sukoba; 4. Jedankost prilika je važnija od jednakosti ishoda; 5. Pove ć anje konkurentnosti i sposobnosti za rad, umjesto socijalne zaštite od strane države. Socijaldemokratske ideje smo ispitivali putem devet ponu đ enih stavova: • Država treba da izgradi partnerske odnose sa sindikatima i poslodavcima; • Država treba da svima obezbijedi kvalitetno obrazovanje; • Ljudi koji ne rade ne trebaju imati jednaku zdravstvenu zaštitu kao gra đ ani koji rade; • Za društvo je dobro da ima veliki broj nevladinih organizacija; • Ako je država u ekonomskoj krizi, bogate treba više oporezivati; • Uplitanje države u ekonomske procese je nepoželjno; • Promjene u društvu trebaju da budu mirne i u skladu sa ustavom; • Dražava treba da finansijski pomaže gra đ ane koji su nezaposleni; • Najve ć i broj osobina č ovjek sti č e vaspitanjem, a ne naslje đ em. 1.6.4 Liberalizam/ konzervativizam Konzervativizam se č esto posmatra kao negativna filozofija koja se protivi promjenama ili sumnja u njihovu opravdanost. Ostati samo na ovoj konstataciji bilo bi pogrešno, jer konzervativizam jeste ideologija − mada, intelektualno najslabije osmišljena − i zasniva se na specifi č nim stavovima(Hejvud, 2005), i to: 1. Veli č anje tradicije; 2. Svatanje č ovjeka kao nesavršenog; 3. Organsko društvo; 4. Veli č anje hijerarhije i autoriteta; 5. Privatna svojina. Konzervativizam na č ovjeka gleda kao na moralno nesavršeno bi ć e, tj. ograni č eno i zavisno bi ć e koje traži sigurnost, izvjesnost i bezbjednost u svijetu u kojem živi; ljudi nisu racionalna bi ć a i zbog toga je potrebno stvoriti društvo u kojem ć e vladati rad, red i disciplina − otuda veli č anje 79 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini autoriteta i hijerarhije kod pristalica ovog u č enja. Tradicionalne vrijednosti i institucije daju ljudima osje ć anje„ukorijenjenosti” i pripadanja, za razliku od svih novotarija koje nas č ine nesigurnim i uplašenim. Konzervativci smatraju da je vrijeme najbolji pokazatelj koliko pojedine vrijednosti, ponašanja i institucije vrijede − što je izdržalo test vremena nikako ne bi trebalo da se mijenja. Ova ideologija društvo opaža kao živo bi ć e, tj. organizam č iji djelovi mogu funkcionisati jedino zajedno. Zbog toga je veoma važno da svaki dio organizma adekvatno obavlja svoju funkciju i zbog toga su interesi društva uvijek ispred interesa pojedinca. Pošto ljudi ne vole nesigurnost, privatna svojina je upravo ta sigurnost za kojom oni teže i zato ova ideologija toliko poštovanja poklanja privatnoj svojini. U našem israživanju o konzervativizmu smo zaklju č ivali na osnovu sljede ć ih stavova: • Poštovanje autoriteta u porodici, školi i državi neophodne su za ostvarenje društvenog napretka; • Treba se vratiti tradiciji i izvornim vrijednostima svog naroda; • Abortus(poba č aj) ne bi trebalo dozvoliti; • Najbolje bi bilo kada bi postojala samo jedna politi č ka partija; • Ženama je, prije svega, mjesto u ku ć i gdje se trebaju brinuti o ku ć anstvu i odgoju djece; • Nekim ljudima treba zabraniti da glasaju na izborima; • Homoseksualci ne trebaju imati jednaka prava kao i drugi gra đ ani; Liberalizam je produkt zapadne civilizacije i svoje korijene nalazi u idejama prosvjetiteljstva i industrijskoj revoluciji. Ideologija liberalizma zastupa sljede ć e stavove i vrijednosti: 1. Pojedinac ispred kolektiva; 2. Individualne slobode; 3. Č ovjek kao razumno bi ć e; 4. Pravda za sve; 5. Tolerancija i razli č itost. Liberalizam č ovjeka opaža kao neponovljivu jedinku koja„izranja” iz anonimnosti kolektiva. Pojedinac postaje„cilj po sebi”, a ne sredstvo za postizanje cilja, i ima mogu ć nost da samostalno donosi odluke u zavisnosti od njegovih interesa. Č ovjek se ra đ a slobodan i sloboda je njegovo prirodno pravo. Istovremeno, liberali č ovjeka smatraju racionalnim 80 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini bi ć em sposobnim da razumije sopstvene želje, ciljeve i interese. On je sposoban i da uvidi svoje greške i da u č i na njima, ali i da uvidi vrijednost argumenata u rješavanju sukoba. Ako tako sagledavamo č ovjeka onda možemo o č ekivati stalan progres društva u kojem živimo. Liberalizam smatra da svi ljudi trebaju imati jednak status u društvu, tj. da svi trebaju biti politi č ki jednaki i jednaki pred zakonom. Tako đ e, liberali vjeruju i zalažu se za jednakost prilika, tj. smatraju da društvo treba da pruži jednake šanse svim ljudima da pokažu svoje sposobnosti, znanja i vještine(Beri, 2007). Imamo li u vidu da se pojedinac u okviru socijaldemokratije opaža kao jedinstven i neponovljiv, onda je sasvim o č ekivano da ova ideologija afirmiše razli č itost i toleranciju na razli č itosti. Za potrebe ovog istraživanja liberalizam smo mjerili pomo ć u sljede ć ih stavova: • Nema ništa važnije od slobode pojedinca; • Treba težiti što manjem u č eš ć u crkve u funkcionisanju države; • Svako zatvaranje u sopstvenu naciju besmisleno je na po č etku 21. vijeka; • Društvo treba da obezbijedi jednake uslove(školstvo, zdravstvo) za razvoj sposobnosti svakog pojedinca; • Nevladine organizacije su korisne za naše društvo; • Nejednakost u bogatstvu i društvenom položaju me đ u ljudima je prirodna stvar; • Država treba da se što manje„petlja” u ekonomiju. 2. Istraživa č ki postupak Prije nego što prikažemo rezultate istraživanja, da ć emo osnovne podatke o metodologiji koju smo koristili u istraživanju, instrumentu, uzorku i metodama obrade podataka. 2. 1 Metodologija Istraživanje je sprovedeno u periodu od 1. do 16. marta 2008. na uzorku od 1.966 punoljetnih gra đ ana Bosne i Hercegovine, metodom anketiranja licem u lice. Ispitanici nisu samostalno popunjavali upitnik, ve ć su 81 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini odgovarali na pitanja koja im je č itao anketar. Terenski rad obavili su kontrolori i anketari Agencije PARTNER Marketing iz Banje Luke. U Republici Srpskoj ispitano je 808 ispitanika u 36 opština, a u Federaciji BiH 1.158 ispitanika u 29 opština. Prilikom kreiranja uzorka vodilo se ra č una o: • broju stanovnika u entitetima; • broju stanovnika u pojedinim regionima/ kantonima; • veli č ini opština u pojedinim regionima/ kantonima; • odnosu gradskog i seoskog stanovništva u entitetima; • podjednakom broju muškaraca i žena; • podjednakom broju glasa č a i apstinenata. Istraživanje je obavljeno u slede ć im opštinama: Republika Srpska • Region Banja Luka: Banja Luka, Gradiška, Laktaši, Kneževo, Mrkonji ć Grad, Šipovo, Č elinac, Prnjavor, Kotor Varoš. • Region Prijedor: Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica. • Region Doboj: Doboj, Modri č a, Tesli ć, Brod, Petrovo. • Region Bijeljina: Bijeljina, Br č ko, Ugljevik. • Region Zvornik: Zvornik, Šekovi ć i, Bratunac, Vlasenica, Srebrenica i Mili ć i. • Region Isto č na Republika Srpska: Han Pijesak, Isto č no Sarajevo, Pale, Višegrad, Fo č a, Rudo. • Region Hercegovina: Trebinje, Ljubinje, Bile ć a i Gacko. Federacija BiH • Unsko-sanski kanton: Biha ć, Cazin, Sanski Most, Kladuša. • Tuzlanski kanton: Tuzla, Banovi ć i, Lukavac, Kalesija. • Zeni č ko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Visoko, Maglaj. • Srednjobosanski kanton: Jajce, Travnik, Vitez, Novi Travnik. • Hercegova č ko-neretvanski kanton: Mostar, Č itluk, Jablanica. • Zapadnohercegova č ki kanton: Široki Brijeg, Ljubuški. • Kanton Sarajevo: Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad,Vogoš ć a. • Herceg-bosanski kanton: Livno, Tomislavgrad. 82 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Imaju ć i u vidu da u Bosni i Hercegovini polovina gra đ ana s pravom glasa ne izlazi na izbore, anketari su dobili uputstvo da u okviru mjesne zajednice u kojoj se sprovodi istraživanje na đ u podjednak broj glasa č a i apstinenata. Ovo je bilo neophodno da bismo imali dovoljan broj ispitanika koji bi glasali na predstoje ć im izborima za neku od politi č kih partija, jer nam je jedan od ciljeva bio da vidimo da li se glasa č i pojedinih partija me đ usobno razlikuju prema odre đ enim ideološkim stavovima. Prilikom odabira ispitanika anketari su se pridržavali pravila starta i koraka, kao i pravila prvog ro đ endana. Time smo nastojali sprije č iti bilo kakvu selekciju ispitanika od strane anketara. 2. 2 Instrument Upitnik je sastavljen iz tri dijela: Prvi dio č ine podaci o ispitanicima, tj. njihove sociodemografske karakteristike: • Pol ispitanika; • Starost; • Obrazovanje; • Tip naselja u kojem ispitanici žive; • Vjerska ubje đ enja; • Ukupna mjese č na primanja porodice; • Radni status; • Etni č ka pripadnost. Drugi dio upitnika č ine č etiri skale i to: Skala nacionalizma koja se sastoji od 14 stavki na koje su ispitanici mogli da odgovore sa: 1. Uopšte se ne slažem; 2. Uglavnom se ne slažem; 3. Djelimi č no se slažem; 4. Potpuno se slažem. Što je skor na skali nacionalizma ve ć i zna č i da ispitanik više podržava nacionalisti č ke stavove. 83 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Skala anarhizma stvorena je za potrebe ovog istraživanja i sastoji se od devet stavki, sa č etvorostepenom skalom odgovora: 1. Uopšte se ne slažem; 2. Uglavnom se ne slažem; 3. Djelimi č no se slažem; 4. Potpuno se slažem. Što je skor na skali anarhizma ve ć i zna č i da ispitanik više prihvata ideologiju anarhizma. Skala socijaldemokratije stvorena je za potrebe ovog istraživanja i sastoji se od devet tvrdnji, sa č etvorostepenom skalom odgovora: 1. Uopšte se ne slažem; 2. Uglavnom se ne slažem; 3. Djelimi č no se slažem; 4. Potpuno se slažem. Što je skor na skali socijaldemokratije ve ć i to zna č i da je ispitanik više sklon ovoj ideologiji. Skala liberalizma i konzervativizma je prilago đ ena ovom istraživanju. Skala se sastoji od č etrnaest stavki, sa č etvorostepenom skalom odgovora: 1. Uopšte se ne slažem; 2. Uglavnom se ne slažem; 3. Djelimi č no se slažem; 4. Potpuno se slažem. Što je skor na skali liberalizam/ konzervativizam ve ć i to ispitanik ima izraženije konzervativne stavove. Me đ u odgovorima je postojala i opcija Ne zna/ odbija za koju su anketari dobili uputstvo da je nikada ne č itaju ispitanicima, nego je anketar ovu opciju zaokruživao onda kada nije mogao da dobije bilo kakav odgovor. Tre ć i dio upitnika odnosi se na izlaznost ispitanika na izbore i njihovu odluku kojoj bi politi č koj partiji dali svoj glas da se danas održavaju izbori, te da li su č lanovi neke politi č ke partije. 84 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 2. 3 Pouzdanost instrumenta Budu ć i da su u istraživanju u č estvovali punoljetni gra đ ani Bosne i Hercegovine, pouzadnost je prili č no zadovoljavaju ć a. Najmanju pouzdanost imamo na skali liberalizam/ konzervativizam, dok je najve ć a pouzdanost kod skale nacionalizma. Tabela 1. Pouzdanost skala α Nacionalizam.87 Anarhizam.86 Socijaldemokratija.68 Liberalizam/ konzervativizam.51 3. Socio-demografske karakteristike ispitanika Tabela 2. Pol Muškarci Žene Total Frekvence 997 969 1966 % 50.7 49.3 100.0 U istraživanju je u č estvovao podjednak broj muškarca i žena. Tabela 3. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 514 626 479 347 1966 % 26.1 31.8 24.4 17.7 100.0 U okviru uzorka najve ć i broj ispitanika je starosti izme đ u 30 i 44 godine (31,8%), po jedna č etvrtina ispitanika je starosti izme đ u 18 i 29 godina i 45 do 59 godina. U istraživanju su najmanje zastupljeni gra đ ani stariji od 60 godina. 85 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 4. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 225 365 865 511 1966 % 11.4 18.6 44.0 26.0 100.0 Me đ u u č esnicima istraživanja najviše je onih sa završenom č etvorogodišnjom srednjom školom(44%), a svaki č etvrti ispitanik ima završenu višu ili visoku školu. Unutar uzorka najmanje je ispitanika koji imaju završenu osnovnu školu(11,4%), dok je zanatlija 18,6%. Jedna č etvrtina ispitanika ima više i visoko obrazovanje, što nije proporcionalno sa zastupljenoš ć u te kategorije u ukupnoj populaciji – otud prijeti opasnost da dobijemo deformisane rezultate, pošto je nivo obrazovanja varijabla koja zna č ajno uti č e na formiranje stavova. Tabela 5. Etni č ka pripadnost Hrvat Bošnjak Srbin Jugosloven Nešto drugo Total Frekvence 362 807 778 13 6 1966 % 18.4 41.0 39.6 .7 .3 100.0 Što se ti č e etni č ke pripadnosti, u istraživanju su najviše zastupljeni Bošnjaci(41%), potom Srbi(39,6%) i Hrvati(18,4%), dok 1% ispitanika spada u ostale. Tabela 6. Entiteti Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 808 1158 1966 % 41.1 58.9 100.0 U okviru istraživanja vodilo se ra č una o broju ispitanika po entitetima, tako da 58,9% ispitanika živi u Federaciji BiH, a 41,1% u Republici Srpskoj. 86 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 7. Tip naselja Grad Selo Total Frekvence 1095 871 1966 % 55.7 44.3 100.0 U Bosni i Hercegovini još uvijek nije izvršen popis stanovništva, pa smo se prilikom kreiranja uzorka vodili procjenama Statisti č kog zavoda Republike Srpske i Statisti č kog zavoda Federacije BiH. Preko polovinu ispitanika(55,7%) dolazi iz gradskih sredina, dok 44,3% živi na selu. Svakako moramo imati na umu da je u posljednjih desetak godina došlo do snažnih migracionih kretanja iz sela u gradove i da populacija koju ozna č avamo kao„gradsko stanovništvo”, i pre ć utno joj pripisujemo izvjesna sociološka obilježja(specifi č an urbani na č in života, moderne vrijednosti, nesklonost konzervativizmu i autokrati č nosti, prihvatanje demokratije i dr.), zapravo uopšte nije urbana, ve ć su to ju č e doseljeni stanovnici sela sa svim osobinama koje ruralno stanovništvo posjeduje(tradicionalne vrijednosti, nesklonost liberalizmu, demokratiji i s njom povezanih vrijednosti). Tabela 8. Radni status Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 328 368 151 191 302 271 167 174 14 1966 % 16.7 18.7 7.7 9.7 15.4 13.8 8.5 8.9 .7 100.0 Uzevši u obzir radni status najve ć i broj ispitanika stalno je zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru(18,7%) i u državnom sektoru (16,7%), slijede penzioneri(15,4%) i nezaposleni(13,8%), a samozaposlenih je 9,7%. Približno jednak procenat je studenta(8,9%) i doma ć ica (8,5%), dok najmanje je bilo stalno zaposlenih na odre đ eno vrijeme. 87 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 9. Ukupan mjese č ni prihod doma ć instva Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 320 284 643 719 1 966 % 16.3 14.4 32.7 36.6 100.0 Imaju ć i u vidu ukupan mjese č ni prihod svih č lanova doma ć insta, možemo vidjeti da nešto manje od tre ć ine ispitanika ima ukupan mjese č ni prihod do 500 KM, druga tre ć ina izme đ u 500 i 1.000 KM, dok nešto više od jedne tre ć ine gra đ ana ima prihod preko 1.000 KM. Tabela 10. Vjeroispovijest Islamska Katoli č ka Pravoslavna Neka druga Total Frekvence 806 367 784 9 1966 % 41.0 18.7 39.9 .5 100.0 Ako pogledamo Tabelu 5.(Etni č ka pripadnost ispitanika), vidje ć emo da se etni č ka pripadnost i vjeroispovijest ispitanika u potpunosti poklapaju. Svi Bošnjaci sebe opisuju kao muslimane, Srbi kao pravoslavce, a Hrvati kao katolike. Tabela 11. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihva ć am baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Nisam religiozan i protivnik/ca sam religije Total Frekvence 1001 699 110 145 11 1966 % 50.9 35.6 5.6 7.4 .6 100.0 88 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Polovina gra đ ana koji su u č estvovali u istraživanju sebe opaža kao istinske vjernike koji prihvataju sve ono što njihova religija propovijeda. Nešto više od tre ć ine ispitanika(35,6%) sebe vidi kao vjernika ali ne prihvata baš sve vjerske dogme. Neodlu č nih je 5,6%, dok je 8% onih koji nisu religiozni. Iz tabele 12. možemo vidjeti da 20% gra đ ana, koji su u č estvovali u istraživanju, jesu č lanovi neke politi č ke partije. Me đ u njima je najve ć i broj pristalica SNSD-a, potom SDP BiH, SDA, SDS-a i HDZ-a BiH. Tabela 12. Ako ste č lan neke politi č ke partije, koja je to partija? Nisam č lan nijedne politi č ke partije SNSD Socijalisti č ka partija SDS SRS RS SRS Vojislav Šešelj Demokratska stranka RS PDP DNS Penzionerska stranka SDA Stranka za BiH LDS BOSS SDP BiH HDZ BiH NHI Radom za boljitak HDZ 1990 HSP BiH BPS Total Frekvence 1588 89 6 41 5 4 1 15 2 3 54 23 3 4 67 37 2 6 13 2 1 1966 % 80.8 4.5 .3 2.1 .3 .2 .1 .8 .1 .2 2.7 1.2 .2 .2 3.4 1.9 .1 .3 .7 .1 .1 100.0 89 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 3. 1 Metod obrade podataka U okviru ovog istraživanja rezultati ć e biti analizirani programom SPSS 11.5 na nekoliko nivoa. Karakteristike uzorka opisali smo deskriptivnom statistikom(frekvence i procenti). Ideološke razlike izme đ u glasa č a i apstinenata utvrdi ć emo t- testom za nezavisne uzorke, a razlike izme đ u glasa č a pojedinih politi č kih partija jednofaktorskom univarijantnom analizom varijanse ANOVA. Analizira ć emo samo statisti č ki zna č ajne razlike na nivou 0,05 i 0,01. 4. Ideološki profil glasa č a i apstinenata Na posljednjim Opštim izborima u Bosni i Hercegovini 3 na izbore je izašlo 55,31% gra đ ana sa pravom glasa. Svi pokušaji da se animiraju apstinenti da iza đ u i glasaju ostali su bezuspješni i broj apstinenta stalno raste. Č esto se u javnosti postavlja pitanje zbog č ega je to tako. Mogu se č uti razli č iti odgovori: da su gra đ ani umorni od stalnih izbora, da su razo č arani radom doma ć ih politi č ara koji su neefikasni i gledaju samo svoj interes, da nema smisla izlaziti na izbore dok god je OHR, tj. me đ unarodna zajednica, vrhovni autoritet u zemlji, da su sve politi č ke partije iste i da gra đ ani nemaju alternativu. U ovom istraživanju htjeli smo saznati da li se glasa č i i apstinenti me đ usobno razlikuju u odnosu na ideološke vrijednosti koje preferiraju. Na osnovu toga možemo razmišljati o tome da li postoji prostor za neku novu politi č ku opciju koja bi privukla apstinente, ali i glasa č e drugih partija, time što bi ponudila neki novi ideološki koncept. 3.4 3.2 3 2.8 2.6 2.4 2.2 2 Nacionalizam Glasa č i Apstinenti Anarhizam Socijaldemokratija Grafikon 1 Liberalizam/ konzervativizam 3 http://www.izbori.ba/Documents/Rezultati%20izbora%20962002/Rezultati2006/Odziv20i%2 0broj%20registrovanih-Opšti-op ć i%20izbori%202006.pdf pristupljeno 25. maja. 2007 godine 90 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Iz Grafikona 1 i Tabele 13. možemo vidjeti da glasa č i i apstinenti imaju sli č an ideološki profil, koji se razlikuje samo u stepenu izraženosti 4 prihvatanja odre đ enih ideologija. Ovo nam pokazuje da bez obzira na to da li gra đ ani Bosne i Hercegovine glasaju, oni u najve ć oj mjeri podržavaju socijaldemokratske stavove, potom stavove koji se nalaze u okviru anarhisti č ke ideologije, dok se na tre ć em mjestu nalaze nacionalisti č ki stavovi. Stanovnici Bosne i Hercegovine skloniji su liberalnim nego konzervativnim stavovima. Izgleda da gra đ ani Bosne i Hercegovine o č ekuju od svoje države da mnogo više, nego do sada, radi na stvaranju humanijeg i pravednijeg društva. Najve ć i broj naših ispitanika pamti„sretna” vremena socijalizma i sve pogodnosti koje im je tadašnja država omogu ć avala(školstvo, zdravstveno osiguranje, životni standard), a koji u sadašnjem vremenu izgledaju nestvarno. Postavlja se pitanje koliko su danas ta njihova o č ekivanja realna i ostvariva. S druge strane, kod gra đ ana je izraženo prihvatanje anarhisti č kih ideja. To se može objasniti razo č aranoš ć u gra đ ana, i glasa č a i apstinenata, trenutnim stanjem u društvu i(ne)funkcionisanjem svih nivoa vlasti. Izgleda da gra đ ani mnogo o č ekuju od države, a od nje dobijaju samo razo č arenje. Ispitanici smatraju da institucije vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini treba ukinuti zbog neefikasnosti, tj. neefikasnost vlasti mogla bi i biti osnovni razlog tolike izraženosti ideja anarhizma kod gra đ ana Bosne i Hercegovine. Prema stepenu prihva ć enosti, ideologija nacionalizma nalazi se na tre ć em mjestu, što je iznena đ uju ć e imamo li u vidu da je ideologija nacionalizma (i šovinizma kao njegovog ekstremnog oblika) obilježila posljednjih dvadeset godina i našla potkrepljenje kako kroz ideologije skoro svih politi č kih partija, tako i kroz ustrojstvo Bosne i Hercegovine kao države. Možda je uzrok ovako„lošeg” rezultata nacionalizma vrijeme kada je ra đ eno ovo istraživanje. U periodu kada se odvijao rad na terenu nije bilo ve ć ih politi č kih turbulencija u zemlji, pa politi č ari nisu imali potrebu da manipulišu nacionalnim osje ć anjima gra đ ana. Time je i nacionalizam sa svojim idejama postao gra đ anima manje važan. 4 Kao što smo ranije ukazali skala varira od 1(najmanje izražena vrijednost) do 4 (najve ć a izražena vrijednost), a o č ekivani prosjek iznosi 2,5. 91 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Rezultati istraživanja pokazuju da su i glasa č i i apstinenti više liberalni nego konzervativni. Dobijeni rezultati su sli č ni rezultatima do kojih je došao Puhalo u istraživanju sprovedenom 2007. godine. Gra đ ani prihvataju ideje liberalizma kao što su individualne slobode i prava žena, a prihvataju i postojanje nevladinih organizacija kao organizacija korisnih za društvo. Glasa č i Apstinenti Tabela 13. Liberalizam/ Nacionali- Anarhi- Socijaldemo- konzervativizam zam kratija zam N 1121 1121 1121 1121 M 2.5023 2.5688 3.2693 2.1575 SD .66733.59828.46774.38876 N 845 845 845 845 M 2.3696 2.6058 3.2501 2.1091 SD .68648.67860.58315.42469 4.1 Da li postoji razlika izme đ u glasa č a i apstinenata u ideološkim stavovima Sada ć emo pokazati da li postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u glasa č a i apstinenta s obzirom na prihvatanje pojedinih ideologija. Tabela 14. Nacionalizam Glasa č i Apstinenti N M SD SEM 1121 2.50.66.01 845 2.36.68.02 Tabela 14.1 t- test t df p 4.312 1964.000 Izme đ u glasa č a i apstinenata postoji statisti č ki zna č ajna razlika na skali nacionalizma na nivou 0,01. Kao što je pokazalo i Puhalovo istraživanje iz 2007. godine, nacionalizam je izraženiji kod gra đ ana koji glasaju nego kod apstinenata. Politi č ke partije da bi opstale na bosanskohercegova č koj politi č koj sceni, željele to ili ne, moraju biti barem malo nacionalne. Ovo se ne odnosi jedino na SDP BiH, koja u svom programu, a manje u 92 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini praksi, sebe vidi kao multietni č ku partiju. U zavisnosti od trenutne politi č ke klime, obi č no pred izbore ili važne reforme, politi č ari koji su na vlasti(uz pomo ć medija) dižu tenzije izme đ u tri etni č ke grupe i tako dovode do rasta nacionalizma, stvaranja nepovjerenja i straha izme đ u Srba, Bošnjaka i Hrvata. Kao posljedicu toga imamo homogenizaciju etni č kih grupa, a izlazak na izbore doživljava se kao pitanje života i smrti sopstvene etni č ke grupe. Otuda i ve ć i stepen nacionalizma kod glasa č a nego kod apstinenata. S pove ć anjem godina starosti raste i stepen nacionalizma, dok izraženost nacionalizma opada s pove ć anjem obrazovanja. Svakako da nacionalna retorika nije prihvatljiva svim gra đ anima Bosne i Hercegovine i vjerovatno dobar dio stanovnika glasa za politi č ku opciju od koje ć e imati najmanje štete, dok neki jednostavno ne žele biti dio te„igre” i zbog toga ne glasaju na izborima. Tabela 15. Anarhizam Glasa č i Apstinenti N M SD SEM 1121 2.56.59.01 845 2.60.67.02 Tabela 15. 1 t- test t df p -1.279 1964.201 Iako apstinenati, u odnosu na glasa č e, u nešto ve ć oj mjeri prihvataju anarhisti č ke stavove, ta razlika nije statisti č ki zna č ajna. Tabela 16. Socijaldemokratija Glasa č i Apstinenti N M SD SEM 1121 3.26.46.01 845 3.25.58.02 Tabela 16.1 t- test t df p .807 1964.420 Izme đ u glasa č a i apstinenata ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika na skali socijaldemokratije. I kod jednih i kod drugih podjednako je izraženo prihvatanje socijaldemokratske ideologije. 93 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 17. Liberalizam/ konzervativizam Glasa č i Apstinenti N M SD SEM 1121 2.15.38.01 845 2.10.42.01 Tabela 17.1 t- test t df p 2.627 1964.009 Izme đ u glasa č a i apstinenata postoji statisti č ki zna č ajna razlika na skali liberalizam/ konzervativizam. Glasa č i su manje liberalni nego apstinenti, što je i o č ekivano, a i u skladu je sa nalazima do kojih je došao Puhalo u istraživanju sprovedenom 2007. godine. Ovo se može objasniti na nekoliko na č ina − prije svega vidjeli smo da je kod glasa č a izraženiji nacionalizam nego kod apstinenata, a nacionalizam je na našim prostorima i te kako povezan sa konzervativizmom( Đ or đ evi ć, 2003). U Bosni i Hercegovini nacionalizam je u tijesnoj vezi sa religijom(Peri ć, 2006) koja je po pravilu konzervativna, što i doprinosi konzervativizmu glasa č a. Važno je naglasiti da me đ u apstinentima i glasa č ima postoje razlike u nekim demografskim karakteristikama. Sa porastom obrazovanja raste i stepen prihvatanja liberalnih stavova, dok sa porastom starosti gra đ ana Bosne i Hercegovine opada prihvatanje liberalnih stavova i dolazi do porasta konzervativizma. 4.2 Zaklju č ak Uopšteno gledaju ć i, zapazili smo da se glasa č i i apstinenti ne razlikuju po tome koje ideološke stavove prihvataju. I jednima i drugima su na prvom mjestu socijaldemokratski stavovi kojima oni traže da društvo postane humanije i pravednije − tako što ć e država u ve ć oj mjeri u č estvovati u kreiranju ekonomske i socijalne politike i na taj na č in gra đ anima ove zemlje omogu ć iti bolji život. Ovo su želje gra đ ana, ali realnost je znatno druga č ija i zbog toga se anarhisti č ki stavovi nalaze na drugom mjestu po prihva ć enosti. Možemo to posmatrati na dva na č ina. S jedne strane, na Bosnu i Hercegovinu se još uvijek gleda kao na neefikasnu državu, pa nas ne treba č uditi što se 94 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 57,2% ispitanika slaže sa tvrdnjom da je demokratija samo fasada kojom se prikriva dominacija grupe ljudi nad pojedincima ili što se 49,2% ispitanih gra đ ana slaže da država postoji da bi oni koji imaju novac i mo ć mogli da ugnjetavaju ljude koji nisu bogati i mo ć ni. Izgleda da je gra đ anima prihvatljivije da uopšte nemaju državu kao instituciju nego da imaju lošu državu. S druge strane, ovo možemo objasniti i populizmom, gdje je nezadovoljstvo politi č kom elitom, državom i njenim institucijama nešto što je uobi č ajeno i društveno poželjno. Nacionalisti č ki stavovi su tre ć i po prihva ć enosti i kod glasa č a i kod apstinenata, s tim da glasa č i imaju više izražen nacionalizam u odnosu na apstinente. Pošto se izbori u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su lokalni ili parlamentarni, uvijek opisuju kao doga đ aj od sudbonosnog zna č aja za o č uvanje interesa svake etni č ke grupe, onda ne treba da nas iznenadi što su glasa č i više skloni nacionalizmu za razliku od apstinenata. Glasanje je patriotski č in, a nacionalizam je nešto što se podrezumijeva kao nastavak odbrane svoga naroda demokratskim sredstvima. Ovako„loš” rezultat nacionalizma ukazuje nam da je nacionalizam indukovan od strane doma ć ih politi č ara, jer kada nema jakih politi č kih tenzija nacionalizam pada u drugi plan, a životna pitanja preuzimaju vodstvo u svakodnevici gra đ an ā Bosne i Hercegovine. Rezultati istraživanja pokazuju da su gra đ ani Bosne i Hercegovine više liberalni nego konzervativni. Ovdje treba biti oprezan i imati u vidu strukturu uzorka( č etvrtina ispitanika ima završenu višu ili visoku školu, što nije realna obrazovna slika Bosne i Hercegovine; obi č no su obrazovaniji ljudi liberalniji). Izgleda da u Bosni i Hercegovini ideološke razlike nisu toliko važne u donošenju odluke da li iza ć i na izbore i glasati ili pak ne iza ć i. Glasa č i i apstinenti se razlikuju i u tome što apstinenti manje tolerišu izražen nacionalizam i konzervativizam u aktivnostima politi č kih partija. Ostaje otvoreno pitanje da li bi se smanjio broj apstinenata na izborima ako bi politi č ke partije ublažile svoju nacionalnu retoriku i postale manje konzervativne. 95 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 5. Ideološki profil glasa č a pojedinih politi č kih partija U nastavku ovog istraživanja zapazi ć emo da li postoji razlika u ideološkim stavovima glasa č a osam najve ć ih politi č kih partija u Bosni i Hercegovini. Tabela 18. Ideološki stavovi glasa č a pojedinih politi č kih partija − prosje č ne vrijednosti Nacionalizam Anarhizam Socijaldemokra- Konzervativitija zam/ liberalizam M 2.64 2.50 3.28 2.15 SNSD N 283 283 283 283 SD.57.61.48.35 M 2.97 2.46 3.20 2.23 SDS N 121 121 121 121 SD.57.58.61.38 M 2.67 2.58 3.24 2.18 PDP N 41 41 41 41 SD.62.51.37.30 M 2.53 2.60 3.26 2.14 SDA N 199 199 199 199 SD.60.66.46.42 M 2.38 2.66 3.39 2.08 SBiH N 106 106 106 106 SD.61.48.40.35 M 2.00 2.69 3.26 2.03 SDP BiH N 212 212 212 212 SD.56.52.44.40 M 2.78 2.34 3.22 2.24 HDZ BiH N 91 91 91 91 SD.65.47.44.35 M 2.62 2.65 3.37 2.27 HDZ 1990 N 83 83 83 83 SD.58.61.39.33 U tabelama 18 i 19 možemo vidjeti prosje č ne vrijednosti stavova glasa č a osam politi č kih partija na skalama nacionalizma, anarhizma, socijaldemokratije i konzervativizam/ liberalizam. Glasa č i svih osam politi č kih partija najviše prihvataju socijaldemokratske stavove. 96 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini O č ekivanja glasa č a su jasna − država treba da uzme više u č eš ć a u kreiranju društvene i ekonomske klime u Bosni i Hercegovini, a s ciljem kreiranja jednog pravednijeg i humanijeg društva. Izgleda da gra đ ani ove zemlje nisu spremni za liberalni kapitalizam i otuda se od države o č ekuje da bude korektivni faktor. Kod glasa č a partija koje dolaze iz Republike Srpske(SNSD, PDP i SDS), na drugom mjestu nalaze se stavovi koji odslikavaju nacionalizam. Ovi rezultati su o č ekivani iz više razloga. Prije svega, ne mogu se zaboraviti sve one poruke koje dolaze od strane bošnja č kih politi č ara, o neophodnosti ukidanja Republike Srpske kao entiteta, što je za posljedicu imalo homogenizaciju srpskog bira č kog tijela u ovom entitetu, i povratak nacionalizmu(Sadikovi ć, 2006) kao jedinoj ideologiji koja može sa č uvati taj entitet. To se moglo primijetiti 2006. godine u svim predizbornim nastupima stranaka iz Republike Srpske, a što je najbolje iskoristio SNSD i tako došao na vlast. Tako đ e, ne smijemo zaboraviti da veliki procenat gra đ ana Republike Srpske Bosnu i Hercegovinu vide kao„nužno zlo”, i maštaju o odvajanju ovog entiteta i njegovom pripajanju Srbiji(Press Centar Bijeljina, 2006). Tako đ e, ne smijemo zaboraviti da je tokom rata i poslije rata nacionalizam bio dominantna ideologija u Republici Srpskoj i da je veliki broj gra đ ana tu ideologiju zdušno podržavao. Kod skoro svih glasa č a u Federaciji BiH na drugom mjestu nalaze se stavovi koji su karakteristi č ni za anarhizam. Pretpostavljamo da je ovdje mali broj glasa č a istinskih anarhista, ali je veliki broj onih koji prihvataju ideje koje su danas mnogo bliže politi č kom populizmu nego anarhizmu. Uzrok je, vjerovatno, razo č arenje glasa č a iz Federacije BiH u sopstvenu politi č ku oligarhiju, demokratiju i državne institucije. Kod glasa č a politi č kih partija iz Republike Srpske na tre ć em mjestu po izraženosti nalaze se ideje anarhizma, dok je u Federaciji BiH slika nešto komplikovanija. Naime, glasa č i SDA, Stranke za BiH i HDZ 1990 podržavaju nacionalisti č ke stavove, dok se kod glasa č a HDZ BiH isti č e anarhizam. Na skali liberalizam/ konzervativizam kod svih politi č kih partija nešto više dominiraju liberalne ideje, ali bi ć e interesantno vidjeti da li postoje statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u glasa č a osam politi č kih partija. 97 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 19. Ideološki stavovi glasa č a pojedinih politi č kih partija − prema izraženosti SNSD SDS PDP SDA Stranka za SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 BiH SocijaldeSocijaldeSocijalde- Socijalde- Socijalde- Socijalde- Socijalde- Socijaldemokr. mokr. mokr. mokr. mokr. mokr. mokr. mokr. Nacionali- Nacionali- NacionaliAnarhizam Anarhizam Anarhizam NacionaliAnarhizam zam zam zam zam Anarhizam Anarhizam Anarhizam Nacionalizam Nacionalizam Konzervativizam/ liberalizam Anarhizam Nacionalizam Konzervati- Konzervati- Konzervati- Konzervati- Konzervativizam/ vizam/ vizam/ vizam/ vizam/ liberalizam liberalizam liberalizam liberalizam liberalizam Nacionalizam Konzervati- Konzervativizam/ vizam/ liberalizam liberalizam 5.1 Da li se glasa č i osam politi č kih partija me đ usobno razlikuju U sljede ć im tabelama možemo da vidimo da li izme đ u glasa č a osam politi č kih partija postoji statisti č ki zna č ajna razlika u prihvatanju pojedinih ideoloških stavova. SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 Tabela 20. Nacionalizam N 283 121 41 199 106 212 91 83 M 2.64 2.97 2.67 2.53 2.38 2.00 2.78 2.62 SD .57 .57 .62 .60 .61 .56 .65 .58 SE .03 .05 .09 .04 .05 .03 .06 .06 Izme đ u grupa Unutar grupa Total Tabela 20.1 ANOVA df F 7 38.997 1128 1135 p .000 98 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 20.1.1 LSD SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH SDS Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 Stranka za BiH SDP BiH Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 HDZ BiH HDZ 1990 MD -.3318 .2523 .6384 -.1470 .2969 .4337 .5840 .9701 .1848 .3515 .2871 .6733 .1503 .5364 -.2489 .3861 -.3993 -.2325 -.7854 -.6186 p .000 .000 .000 .040 .006 .000 .000 .000 .025 .000 .009 .000 .035 .000 .001 .000 .000 .008 .000 .000 Najve ć e prihvatanje nacionalisti č kih stavova nalazimo kod glasa č a SDSa, HDZ BiH i PDP-a. Slijede glasa č i SNSD-a, HDZ 1990, SDA i Stranke za BiH. Glasa č i SDP BiH najmanje prihvataju nacionalisti č ke stavove. Ovi rezultati se donekle razlikuju od prošlogodišnjih rezultata(Puhalo, 2007). U tom istraživanju najviši stepen nacionalizma bio je izražen kod glasa č a SDS-a i SDA, najmanje kod glasa č a SDP BiH i PDP-a. Kao što možemo zapaziti, glasa č i SDS-a su i dalje najve ć i nacionalisti u Bosni i Hercegovini. Još od devedesetih godina prošlog vijeka i pojave prvih politi č kih partija u zemlji, SDS svoj politi č ki program bazira na nacionalisti č koj ideologiji. U tom trenutku to je bila ideologija koja ih je dovela na vlast i koju je prihvatio najve ć i broj gra đ ana Republike Srpske. Danas je SDS u opoziciji i broj njegovih glasa č a je drasti č no smanjen 5 , 5 Na Parlamentarnim izborima 1996. godine SDS je osvojio 568 980 glasova, a na Parlamentarnim izborima 2006. godine 103 035. Izvor. http://www.izbori.ba/ rezultati/konacni/narodna_skupstina_rs/index.htmPristupljeno 04.05.2008 99 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini ali je o č ito da ostatak njegovih pristalica i dalje prihvata nacionalizam kao primarnu vrijednost. Visoko izraženo prihvatanje nacionalnih stavova od strane glasa č a HDZ BiH je o č ekivano i u skladu sa rezultatima iz 2007. godine. Iznena đ uje visok rezultat na skali nacionalizma kod glasa č a PDP-a, što nije bio slu č aj u istraživanju iz 2007. godine. Uzrok tome može biti donošenje zaklju č aka na osnovu malog broja njihovih pristalica, ali ne smijemo zanemariti i druga objašnjenja. Politi č ari iz PDP-a danas se, zajedno sa pristalicama SNSD-a, nalaze na vlasti u Republici Srpskoj i aktivno u č estvuju u parlamentima u„odbrani” entiteta − na svim nivoima vlasti. To može da uti č e na stepen izraženosti nacionalizma kod glasa č a ove stranke. U prilog ovoj tezi ide i č injenica da se glasa č i SNSD-a i PDP-a(partij ā koje su na vlasti) ne razlikuju u stepenu prihvatanja nacionalnih stavova. Nacionalizam glasa č a SDA danas je manje izražen nego prije godinu dana(Puhalo, 2007). Pretpostavljamo da je smanjenje politi č kih tenzija u Bosni i Hercegovini, u vrijeme našeg istraživanja, donekle uticalo na pad nacionalizma kod glasa č a ove partije. Tako đ e, ova partija više nije ekskluzivni predstavnik i zaštitnik Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, pa je i to moglo da uti č e na opadanje prihvatanja nacionalizma kao ideologije kod njenih glasa č a. Nacionalizam je najmanje izražen kod glasa č a SDP BiH, što je u skladu s njihovim socijaldemokratskim programskim na č elima i rezultatima dobijenim 2007. godine. Interesantno je ustanoviti da li postoje razlike izme đ u politi č kih partija s obzirom na to koja etni č ka grupa u najve ć oj mjeri glasa za njih. Me đ u srpskim partijama postoji statisti č ki zna č ajna razlika u stepenu izraženosti nacionalizma; glasa č i SDS-a razlikuju se u odnosu na glasa č e SNSD-a i PDP-a, dok izme đ u glasa č a SNSD-a i glasa č a PDP-a ne postoji razlika. I me đ u bošnja č kim partijama postoji razlika u stepenu izraženosti nacionalizma − izme đ u glasa č a SDA i glasa č a SDP BiH i Stranke za BiH. Glasa č i SDA imaju u ve ć oj mjeri izražen nacionalizam u odnosu na glasa č e druge dvije partije. Me đ u glasa č ima HDZ BiH i HDZ 1990 ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u stepenu prihvatanja nacionalisti č kih stavova. S obzirom na ideološki profil možemo vidjeti da se glasa č i socijaldemokratskih partija me đ usobno razlikuju u stepenu izraženosti nacionalizma. Glasa č i SNSD-a su ve ć i nacionalisti u odnosu na glasa č e SDP BiH. 100 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 21. Anarhizam SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 N 283 121 41 199 106 212 91 83 M 2.50 2.46 2.58 2.60 2.66 2.69 2.34 2.65 SD .61 .58 .51 .66 .48 .52 .47 .61 SE .03 .05 .08 .04 .04 .03 .04 .06 Izme đ u grupa Unutar grupa Total Tabela 21.1 ANOVA df F 7 5.285 1128 1135 Sig. .000 Tabela 21.1.1. LSD SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ 1990 HDZ BiH HDZ BiH HDZ BiH HDZ BiH HDZ 1990 MD -.1590 -.1905 .1670 -.1456 -.1418 -.1993 -.2307 -.1859 .2447 .2685 .3260 .3575 -.3126 p .017 .000 .017 .045 .035 .010 .001 .025 .026 .000 .000 .000 .000 Najve ć e skorove na skali anarhizma imaju glasa č i SDP BiH, Stranka za BiH i HDZ 1990, slijede glasa č i SDA i PDP-a. Ove stavove najmanje prihvataju glasa č i SNSD-a, SDS-a i HDZ BiH. Kao što vidite, u našoj analizi namjerno izbjegavamo govoriti o anarhizmu kao ideologiji, ali govorimo o ideološkim stavovima koje zastupa ova ideologija. To je 101 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini zbog toga što je teško povjerovati da je u Bosni i Hercegovini u tolikoj mjeri zastupljen anarhizam. Prije možemo govoriti o slaganju sa pojedinim stavovima koji su istovremeno karakteristi č ni za politi č ki populizam. Izgleda da su glasa č i SDP BiH, Stranke za BiH i HDZ 1990 najmanje zadovoljni funkcionisanjem ove države i politi č kom elitom koja je vodi. Za glasa č e SDP BiH to je i o č ekivano jer se trenutno nalaze u opoziciji, a ne gledaju blagonaklono ni na u č eš ć e vjerskih institucija u doma ć oj politici. Stranka za BiH je trenutno na vlasti u Federaciji BiH, ali na osnovu dobijenih rezultata možemo zaklju č iti da njezini glasa č i i nisu zadovoljni njihovom vladavinom i fukcionisanjem Bosne i Hercegovine. HDZ 1990 je stranka koja je i nastala zbog nezadovoljstva glasa č a radom HDZ BiH, što tako đ e ukazuje o potrebi promjene vladaju ć ih elita i na č ina fukcionisanja države i, vjerovatno, otud tako visok skor na skali anarhizma. Me đ u glasa č ima SNSD-a, SDS-a i HDZ BiH postoji visok stepen slaganja u pogledu važnosti države i crkve za funkcionisanje društva, ali i važnosti nacije. To su najvjerovatnije i razlozi zbog kojih oni ne podržavaju anarhisti č ke stavove. Kod partija č iji su glasa č i uglavnom Srbi(SDS, PDP i SNSD) ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u stepenu prihvatanja anarhisti č kih stavova. Sli č na situacija je i me đ u bošnja č kim partijama, jer tako đ e nema razlike međ u njihovim glasa č ima u stepenu prihvatanja anarhizma. Postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u glasa č a HDZ BiH i glasa č a HDZ 1990; glasa č i HDZ 1990 pokazali su ve ć u sklonost da prihvate anarhisti č ke stavove. Glasa č i SDP BiH u ve ć oj mjeri, u odnosu na glasa č e SNSD-a, prihvataju stavove karakteristi č ne za anarhizam, što je i o č ekivano ako znamo da se SDP BiH nalazi u opoziciji, a SNSD je na vlasti. Tabela 22. Socijaldemokratija SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 N 283 121 41 199 106 212 91 83 M 3.28 3.20 3.24 3.26 3.39 3.26 3.22 3.37 SD .48 .61 .37 .46 .40 .44 .44 .39 102 SE .02 .05 .05 .03 .03 .03 .04 .04 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Izme đ u grupa Unutar grupa Total Tabela 22.1 ANOVA df F 7 2.095 1128 1135 Sig. .041 Tabela 22.1.1 LSD SNSD SDS SDA Stranka za BiH HDZ BiH Stranka za BiH Stranka za BiH HDZ 1990 Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 MD -.1087 -.1927 -.1670 -.1280 .1315 .1751 -.1493 p .044 .002 .013 .024 .019 .010 .038 Prema rezultatima istraživanja, socijaldemokratske ideje najviše prihvataju glasa č i Stranke za BiH, HDZ 1990. Slijede ih glasa č i SNSD-a, SDP BiH, SDA i PDP-a, dok je kod glasa č a HDZ BiH i SDS-a najmanje prihvatanje socijaldemokratskih ideja. Kao što vidimo socijaldemokratija je prihvatljiva najve ć em broju glasa č a, bez obzira na politi č ku partiju koju preferiraju(tabela 22.1 i tabela 22.1.1). To se može objasniti na nekoliko na č ina. Prihvatanjem socijaldemokratskih ideja glasa č i poru č uju da žele da žive u jednom humanijem, socijalno odgovornijem i boljem društvu. Danas to nije slu č aj u Bosni i Hercegovini, pojedinac je prepušten sam sebi,„zaboravljen” od države i njenih institucija. Da bi imali takvo društvo neophodno je da država uspostavi partnerski odnos sa svim relevantnim č iniocima tog društva. Tako đ e ovo pokazuje da ljudi ne žele(ili ne mogu) da prihvate vrijednosti„divljeg” liberalizma kakvog imamo danas. Č injenica je, tako đ e, da se veliki broj ljudi sje ć a socijalizma i„blagodeti” tog vremena, što svakako može da uti č e na privla č nost socijaldemokratije danas. To potvr đ uju i dobijeni rezultati jer pokazuju da su socijaldemokratske vrijednosti podjednako privla č ne svim glasa č ima, bez obzira za koju partiju glasaju. Interesantno je da glasa č i Stranke za BiH u ve ć oj mjeri prihvataju socijaldemokratske stavove, nego glasa č i socijaldemokratskih partija SNSD i SDP BiH. 103 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 23. Liberalizam/ konzervativizam SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 N 283 121 41 199 106 212 91 83 M 2.15 2.23 2.18 2.14 2.08 2.03 2.24 2.27 SD .35 .38 .30 .42 .35 .40 .35 .33 SE .02 .03 .04 .03 .03 .02 .03 .03 Izme đ u grupa Unutar grupa Total Tabela 23.1 ANOVA df F 7 6.402 1128 1135 Sig. .000 Tabela 23.1.1 LSD SNSD SDS PDP SDA Stranka za BiH SDP BiH SDS SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 SDA Stranka za BiH SDP BiH SDP BiH SDP BiH HDZ BiH HDZ 1990 HDZ BiH HDZ 1990 HDZ BiH HDZ 1990 MD -.0853 .1170 -.0941 -.1255 .0928 .1548 .2023 .1465 .1095 -.1016 -.1330 -.1636 -.1950 -.2111 -.2425 p .039 .001 .040 .008 .034 .002 .000 .024 .004 .034 .007 .003 .000 .000 .000 U odnosu na druge politi č ke partije, glasa č i SDP BiH i Stranke za BiH imaju najliberalnije stavove, slijede glasa č i SDA, SNSD-a i PDP-a. Liberalizam je najmanje izražen kod partija: SDS, HDZ BiH i HDZ 1990. Dobijeni rezultati su dosta sli č ni rezultatima koje je dobio Puhalo 104 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 2007. godine; i tada je najmanje liberalizma i najviše konzervativizma na đ eno kod glasa č a dva HDZ-a i SDS-a, a liberalizmu su bili najviše skloni glasa č i SDP BiH i Stranke za BiH. Ako pogledamo dobijene rezultate na skali nacionalizma, zapazi ć emo da su partije č iji glasa č i imaju izražen nacionalizam i više konzervativne. Na našim prostorima se ove dvije ideologije(nacionalizam i konzervativizam) č esto opažaju kao jedno, jer i jedna i druga afirmišu kolektivitet (etni č ku grupu), vra ć anje tradiciji(postoje ć e institucije i dobra stara vremena), bliskost sa vjerskim organizacijama(garanti o č uvanja identiteta) i o č uvanje postoje ć ih simbola i institucija. Me đ u glasa č ima srpskih partija postoji statisti č ki zna č ajna razlika na skali liberalizam/ konzervativizam. Glasa č i SNSD-a su liberalniji u odnosu na glasa č e SDS. Me đ u bošnja č kim partijama postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u SDA i SDP BiH. Politi č ke partije s hrvatskim predznakom ne razlikuju se u stepenu prihvatanja liberalizma. Glasa č i SDP BiH u ve ć oj mjeri prihvataju liberalne stavove nego glasa č i SNSD-a. Glasa č i SDA imaju liberalnije stavove u odnosu na glasa č e SDS-a. 5.2 Zaklju č ak Istraživanje je pokazalo da se glasa č i pojedinih politi č kih partija razlikuju u stepenu prihvatanja pojedinih ideoloških stavova. Tako imamo slu č aj da se glasa č i socijaldemokratskih partija u Bosni i Hercegovini(SNSD i SDP BiH) me đ usobno razlikuju u stepenu prihvatanja nacionalizma, anarhizma i liberalizma. Istovremeno, glasa č i SNSD-a i SDS-a me đ usobno se razlikuju u stepenu prihvatanja nacionalizma i liberalizma. Kao što vidimo, ve ć a je razlika izme đ u glasa č a dvije socijaldemokratske opcije, nego izme đ u glasa č a jedne socijaldemokratske i jedne nacionalisti č ke partije iz Republike Srpske. Ovi rezultati su u skladu sa rezultatima do kojih je došao Puhalo u istraživanjima u 2007. i 2008. Glasa č i SDA se razlikuju od glasa č a SDS-a i HDZ BiH u stepenu prihvatanja nacionalizma, anarhizma i liberalizma. Istovremeno se glasa č i SDSa od glasa č a HDZ BiH razlikuju samo u stepenu prihvatanja nacionalizma. Ideološki stavovi glasa č a SDA sli č niji su stavovima glasa č a Stranke za BiH nego stavovimas glasa č a SDS-a i HDZ BiH. 105 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Glasa č i Stranke za BiH se razlikuju od glasa č a SDP BiH u odnosu na stepen izraženosti nacionalizma i prihvatanja socijaldemokratskih vrijednosti. Glasa č i HDZ BiH ideološki se više razlikuju od glasa č a HDZ 1990 (anarhizam i socijaldemokratija) nego od glasa č a SDS-a. Ovo istraživanje je omogu ć ilo da razumijemo ideološke profile glasa č a pojedinih politi č kih partija, ali ti ideološki profili nisu u skladu sa programskim odrednicama uzetih politi č kih partija. S obzirom na prihvatanje odre đ enih ideoloških stavova, dobijeni rezultati ukazuju da se glasa č i najve ć ih politi č kih partija u Bosni i Hercegovini malo razlikuju. Ta razlika se više odlikuje u stepenu prihvatanja odre đ ene ideologije, a ne u samoj preferenciji ideologija. Socijaldemokratija je prihvatljiva svim glasa č ima, bez obzira za koju politi č ku partiju glasaju(bez obzira na njen ideološki profil i entitet iz kojeg dolazi). Pretpostavljamo da je to zbog toga što se najve ć i broj glasa č a još uvijek sje ć a socijalizma i da je to žal za ne č im što je nepovratno prošlo. Možemo pretpostaviti da je jedan broj gra đ ana razo č aran svojim položajem u društvu i pravilima igre koje je donijela„divlja privatizacija” i„balkanski kapitalizam”, pa o č ekuju da ih vlasti entiteta ili države zaštite i pruže sigurnost i zaštitu. Pokazalo se da glasa č e pojedinih politi č kih partija najbolje možemo diferencirati s obzirom na stepen prihvatanja nacionalisti č kih stavova. Ovo je donekle i o č ekivano ako znamo da Bosna i Hercegovina funkcioniše na etni č kim principima i nacionalizam je ideologija koja je još uvijek dominantna. To prepoznaju i politi č ke partije u Bosni i Hercegovini i zbog toga koriste, manje ili više, nacionalisti č ku retoriku da bi politi č ki opstale(Bogdani ć, 2007). U Republici Srpskoj nacionalizam se nalazi na drugom mjestu po prihvać enosti, dok se u Federaciji BiH na drugom mjestu nalaze populisti č ki stavovi sadržani u anarhizmu. Jedino se glasa č i SDP BiH donekle razlikuju u odnosu na gore prikazani model, kod njih je nacionalizam na zadnjem mjestu. Anarhizam ili bolje re č eno politi č ki populizam je izražen kod pojedinih politi č kih partija iz Federacije BiH. O č ito je da su glasa č i ovih partija u velikoj mjeri razo č arani svojim politi č kim elitama i trenutnim stanjem u 106 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini društvu, pa su im ideje o otu đ enosti politi č ara i vlasti od gra đ ana bliske i oni ih podržavaju. Glasa č i skoro svih politi č kih partija u Bosni i Hercegovini više podržavaju liberalne stavove, nego konzervativne. Izgleda da neke liberalne ideje lagano oživljavaju me đ u gra đ anima Bosne i Hercegovine. 107 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini LITERATURA • Antoni ć S.(2007) Rascepi i stranke u Srbiji. u Lutovac, Z. ur.: Ideologija i politi č ke stranke u Srbiji. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str. 51 − 66 • Atlagi ć S.(2007) Partijska identifikacija kao determinanta izborne motivacije- teorijske kontraverze i problemi empirijskog istraživanja. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka • Beri N.(2007) Uvod u modernu politi č ku teoriju. Beograd. Službeni glasnik. • Bogdani ć B.(2007) Traktat o politi č koj viziji. Banja Luka. Litera. • Brader T.& Tucker J. A.(2001) The Emergence of Mass Partisanships in Russia 1993 − 1996. American Jurnal of Political Science. Vol. 45. No. 1. Pp 69 − 83 • Đ ukanovi ć B., Kuzmanovi ć B., Lazi ć M., Baši ć M.(2001) Nacija i država. Podgorica. CID • Festinger L.(1957) A Theory of Cognitive Dissonance. New York. Row. Peterson& Co • Giddens A.(2003) Sociologija. Beograd. Ekonomski fakultet Beograd • Giddens A.(1998) The Third way: The Revival of Social Demokracy. Cambridge.Polity Press • Đ or đ evi ć N.(2003) Srpska organisti č ka misao − izvori i zna č enje. u Đ or đ evi ć. priredio. Srpska konzervativna misao. Beograd. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji. str. 5 − 36 • Hajdarevi ć M(2007) Enciklopedijski rje č nik diplomacije i me đ unarodnih odnosa. Connectum i Bemust. Sarajevo. str. 502 • Havelka N.(1992) Socijalna percepcija. Beograd. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva • Hejvud A.(2005) Politi č ke ideologije. Beograd. Zavod. za udžbenike i nastavna sredstva • Eysenck H. J.(1954) The psychology of Politics. London. Routledge& Kegan Paul. Ltd • Lazarsfeld et al.(1948) The People’s Choice New York, Columbia Univ. Press • Majstorovi ć D.(2006) Analiza diskursa Kancelarije Visokog predstavnika(OHRa) u Bosni i Hercegovini- engleski tekst i lokalni kontekst, Banja Luka. Doktorska disertacija 108 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Mihailovi ć S.(2007) Apstinencija i partijska identifikacija. u Lutovac, Z. ur.: Bira č i i apstinenti u Srbiji. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str.169 − 192 • Mihi ć V., Martinovic M., Živanov S.(2007) Jedan pokušaj profilisanja glasa č a na teritoriji Vojvodine. u Biro M i Smederevac S. ur.: Psihologija i društvo. Novi Sad. Filozofski fakultet u Novom Sadu, Odsek za psihologiju. str.85 − 100 • Milas G. i Buruši ć J.(2004) Ideološki i sociodemografski profili glasa č a hrvatskih politi č kih stranka: u susret stabilnom politi č kom grupiranju Društvena istraživanja. Zagreb. God. 13(2004). Br. 3 (71). str. 347 − 362 • Miller A.H.& Klobucar T. F.(2000) The Devalopmnet of Party Identification in Post-Soviet Societies. American Jurnal of Political Science. Vol. 44. Pp 667 − 685 • Miloševi ć J.(1997) Osnovni pristupi u prou č avanju izbornog ponašanja. Psihologija Br. 3. Beograd. Centar za primenjenu psihologiju Društva psihologa Srbije. str. 279 − 294 • Orlovi ć S.(2007) Ideologija i programi u partijskim su č eljavanjima. u Lutovac, Z. ur.: Ideologija i politi č ke stranke u Srbiji. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str. 11 − 50 • Panti ć D.(2002) Vrijednosti bira č a pre i posle demokratskog pokreta 2000. godine, u Goati V. Partijska scena Srbije posle 5. oktobra 2000. Beograd. Institut društvenih nauka i Friedrich Ebert Stiftung. str. 79- 130 • Pennington C. D.(1997) Osnove socijalne psihologije. Zagreb. Naklada Slap • Peri ć V.(2006) Balkanski idoli 2. Beograd. XX vek • Puhalo S.(2005) Socio-demografske karakteristike etni č kog identiteta i povezanost sa državnim i evropskim identitetom. Turja č anin V. i Č ekrlija Đ. priredili. Etni č ki, državni i evropski identitet. Banja Luka. Friedrich Ebert Stiftung. str. 25 − 56 • Puhalo S.(2007) Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini, u Puhalo S.(ur).: Socio- psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini izme đ u Opštih izbora 2006. godine i Lokalnih izbora 2008. godine, Banja Luka, Art print, str.75 − 135 • Puhalo S.(2008) Neke socio-demografske i psihološke karakteristike glasa č a SNSD-a i SDP BiH- Dva lica 109 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini. Psihologija, vol. 41(2). Beograd; str.163 − 176 • Rot N.(1994) Osnovi socijalne psihologije. Beograd Zavod za udžbenike i nastavna sredstva • Rajk B. i Enkok K.(1978) Vrednosti, stavovi i promena ponašanja. Beograd. Nolit • Sadikovi ć E.(2006) Odnosi izme đ u nacionalnih i gra đ anskih politi č kih stranaka u izbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini 2006. godine, u Lutovac, Z. ur.: Politi č ke stranke i bira č i u državama bivše Jugoslavije, Beograd, Friedrich Ebert Stiftung i Institut društvenih nauka. str. 283 − 291. • Slavujevi ć Z.(2005) Politi č ki marketing. Beograd. Fakultet politi č kih nauka • Siljanovska Davkova G.(2006) Makedonske politi č ke partije kroz prizmu ideologije. u Lutovac, Z. ur.: Politi č ke stranke i bira č i u državama bivše Jugoslavije. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str.205 − 236 • Stojiljkovi ć Z.(2006) Socijalni rascep i linije politi č kih podela u Srbiji. u Lutovac, Z. ur.: Politi č ke stranke i bira č i u državama bivše Jugoslavije. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str. 9 − 42 • Stojiljkovi ć Z.(2007) Gra đ ani Srbije i demokratija-izme đ u nezadovoljstva i nepovjerenja i uslovne i oro č ene podrške. u Lutovac, Z. ur.: Bira č i i apstinenti u Srbiji. Beograd. Friedrich Ebert Stiftung i Fakultet politi č kih nauka. str. 9 − 62 • Šiber I.(1997). Izborne orijentacije i ideologijski sukobi tijekom Drugoga svjetskog rata.Zna č enje politi č ke biografije obitelji . Politi č ka misao. Vol XXXIV. br. 2. Zagreb, Fakultet politi č ke znanosti Sveu č ilište u Zagrebu str. 104–128 • Šiber I.(1998) Osnove politi č ke psihologije. Zagreb. Politi č ka kultura nakladno-istraživa č ki zavod. • Šiber I.(2001) Politi č ko ponašanje bira č a u izborima 1990-2000. u Kasipovi ć M. Hrvatska politika 1990-2000. Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj. Zagreb. Fakultet politi č ke znanosti Sveu č ilište u Zagrebu. str. 65 − 98 • Šiber I.(2003) Tri klasi č na pristupa istraživanju ponašanja bira č a. Politi č ka misao. Vol XL. br. 2. Zagreb. Fakultet politi č ke znanosti Sveu č ilište u Zagrebu str. 88–103 110 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini • Šušnji ć Đ.(1995). Otpori kriti č kom mišljenju. Beograd. Č igoja štampa • Trebješanin Ž.(2000) Re č nik psihologije. Beograd. Stubovi kulture • Vasovi ć M.(2007) U predvorju politike. Beograd. Službeni glasnik • Vuj č i ć V(1999) Strana č ki i ideološki identiteti. Politi č ka misao. Vol XXXVI. br. 4. Zagreb, Fakultet politi č ke znanosti Sveu č ilište u Zagrebu str. 151–178 • Wehler H U.(2002): Nacionalizan, istorija-forme-posledice. Novi Sad. Svetovi. Ostali izvori • http://www.izbori.ba/Documents/Rezultati%20izbora%20962002/ Rezultati2006/Odziv20i%20broj%20registrovanih-Opštiop ć i%20izbori%202006.pdf pristupljeno 25. maja. 2007 godine. • PRESS Centar Bijeljina, Istraživanje javnog mnjenja u Republici Srpskoj. http://www.pressbn.org/doc/konacniizvjestaj_sr%20.doc. pristupljeno 10. juna. 2008 godine. 111 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Prilog 1 Odgovori svih ispitanika za svaku stavku posebno 112 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 113 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 24. Da se danas održavaju parlamentarni izbori u BiH, da li biste glasali? Glasa č i Apstinenti Total Frekvence 1121 845 1966 % 57.0 43.0 100.0 Tabela 25. Za koju partiju biste glasali? Bez odgovora SNSD Socijalisti č ka partija SDS SRS RS SRS Vojislav Šešelj Demokratska stranka RS PDP DNS Penzionerska stranka SDA Stranka za BiH DNZ LDS BOSS SDP BiH HDZ BiH NHI Radom za boljitak HDZ 1990 HSP BiH BPS Odbija Total Frekvence 686 283 17 121 10 10 1 41 3 16 199 106 18 7 23 212 91 7 18 83 2 1 11 1966 % 34.9 14.4 .9 6.2 .5 .5 .1 2.1 .2 .8 10.1 5.4 .9 .4 1.2 10.8 4.6 .4 .9 4.2 .1 .1 .6 100.0 114 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 26. Pošto su nesposobniji od nas, pripadnici drugih nacija nam stalno rade iza le đ a. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 95 359 715 477 320 1966 % 4.8 18.3 36.4 24.3 16.3 100.0 Tabela 27. Treba biti oprezan i suzdržan prema pripadnicima drugih nacija, č ak i onda kada nam se pokazuju kao prijatelji. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 51 290 633 605 387 1966 % 2.6 14.8 32.2 30.8 19.7 100.0 Tabela 28. Ne bi se trebalo miješati sa pripadnicima drugih nacija putem nacionalno mješovitih brakova. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 45 273 348 565 735 1966 % 2.3 13.9 17.7 28.7 37.4 100.0 Tabela 29. Č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u kome su svi pripadnici moje nacije. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Frekvence 30 256 466 649 % 1.5 13.0 23.7 33.0 115 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Potpuno se slažem Total 565 1966 28.7 100.0 Tabela 30. Uvredu nanesenu mojoj naciji doživljavam kao napad na sopstvenu li č nost. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 43 207 442 760 514 1966 % 2.2 10.5 22.5 38.7 26.1 100.0 Tabela 31. Osje ć anje vezanosti za sopstvenu naciju jedno je od najljepših osje ć anja koje pojedinac može imati. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 73 250 499 722 422 1966 % 3.7 12.7 25.4 36.7 21.5 100.0 Tabela 32. Nacionalne interese treba uvijek stavljati ispred vlastitih. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 44 534 650 494 244 1966 % 2.2 27.2 33.1 25.1 12.4 100.0 Tabela 33. Djecu treba vaspitavati u nacionalnom duhu. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Frekvence 49 246 348 % 2.5 12.5 17.7 116 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total 767 556 1966 39.0 28.3 100.0 Tabela 34. Č ovje č anstvo predstavlja jednu pravu ljudsku zajednicu i zato je svaka podjela na nacije štetna. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 99 318 550 575 424 1966 % 5.0 16.2 28.0 29.2 21.6 100.0 Tabela 35. Za č ovjeka je važnije da bude gra đ anin svijeta nego pripadnik jedne nacije. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 95 274 541 561 495 1966 % 4.8 13.9 27.5 28.5 25.2 100.0 Tabela 36. Najbolje bi bilo kada bi č itav svijet bio jedna država sa zajedni č kom vlaš ć u Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 113 384 379 588 502 1966 % 5.7 19.5 19.3 29.9 25.5 100.0 117 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 37. Č ovje č anstvo treba sebi da postavi za cilj potpuno ukidanje nacija. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 123 515 523 407 398 1966 % 6.3 26.2 26.6 20.7 20.2 100.0 Tabela 38. Treba težiti da kulturu svoje nacije prilagodimo kulturi koju č itav svijet prihvata. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 88 237 348 764 529 1966 % 4.5 12.1 17.7 38.9 26.9 100.0 Tabela 39. Sukoba me đ u državama ne bi bilo, kada ne bi postojale nacionalne podjele. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 88 410 471 474 523 1966 % 4.5 20.9 24.0 24.1 26.6 100.0 Tabela 40. Nacija je mit da bi se ljudi držali u pokornosti u interesu vladaju ć ih elita. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Frekvence 162 513 568 451 % 8.2 26.1 28.9 22.9 118 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Potpuno se slažem Total 272 1966 13.8 100.0 Tabela 41. Jedina prava sloboda je kada č ovjek radi ono što želi i ho ć e. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 30 108 248 621 959 1966 % 1.5 5.5 12.6 31.6 48.8 100.0 Tabela 42. Država se ni na koji na č in ne smije miješati u ekonomiju. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 118 334 618 605 291 1966 % 6.0 17.0 31.4 30.8 14.8 100.0 Tabela 43. Demokratija je samo fasada kojom se prikriva dominacija grupe ljudi nad pojedincima. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 101 125 616 674 450 1966 % 5.1 6.4 31.3 34.3 22.9 100.0 Tabela 44. Država postoji da bi oni koji imaju novac i mo ć mogli da ugnjetavaju ljude koji nisu bogati i mo ć ni. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Frekvence 71 226 701 % 3.6 11.5 35.7 119 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total 588 380 1966 29.9 19.3 100.0 Tabela 45. Ljudi imaju uro đ enu osobinu za saradnju i društvenost, a sukobi izme đ u njih nastaju zbog ekonomske i društvene nejednakosti. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 55 54 228 960 669 1966 % 2.8 2.7 11.6 48.8 34.0 100.0 Tabela 46. Kada bi živjeli po zakonima prirode svima bi bilo bolje. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 114 82 299 896 575 1966 % 5.8 4.2 15.2 45.6 29.2 100.0 Tabela 47. Religija služi vlastima da ljude drže u pokornosti. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 120 378 616 515 337 1966 % 6.1 19.2 31.3 26.2 17.1 100.0 Tabela 48. Istinske promjene u društvu su mogu ć e samo revolucijom. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže 120 Frekvence 170 350 600 % 8.6 17.8 30.5 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total 470 376 1966 23.9 19.1 100.0 Tabela 49. Država treba da izgradi partnerske odnose sa sindikatima i poslodavcima. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 73 33 52 554 1254 1966 % 3.7 1.7 2.6 28.2 63.8 100.0 Tabela 50. Država treba da svima obezbijedi kvalitetno obrazovanje. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 12 15 18 188 1733 1966 % .6 .8 .9 9.6 88.1 100.0 Tabela 51. Ljudi koji ne rade ne trebaju da imaju jednaku zdravstvenu zaštitu kao oni gra đ ani koji rade. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 33 975 372 198 388 1966 % 1.7 49.6 18.9 10.1 19.7 100.0 Tabela 52. Za društvo je dobro da ima veliki broj nevladinih organizacija. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Frekvence 171 148 % 8.7 7.5 121 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total 282 827 538 1966 14.3 42.1 27.4 100.0 Tabela 53. Ako je država u ekonomskoj krizi, bogate treba više oporezivati. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 76 128 277 603 882 1966 % 3.9 6.5 14.1 30.7 44.9 100.0 Tabela 54. Uplitanje države u ekonosmke procese je nepoželjno. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 116 273 600 606 371 1966 % 5.9 13.9 30.5 30.8 18.9 100.0 Tabela 55. Promjene u društvu trebaju da budu mirne i u skladu sa ustavom. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 66 32 90 638 1140 1966 % 3.4 1.6 4.6 32.5 58.0 100.0 122 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 56. Dražava treba finansijski da pomaže gra đ ane koji su nezaposleni. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 26 24 58 465 1393 1966 % 1.3 1.2 3.0 23.7 70.9 100.0 Tabela 57. Najve ć i broj osobina č ovjek sti č e vaspitanjem, a ne naslje đ em. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 38 20 61 534 1313 1966 % 1.9 1.0 3.1 27.2 66.8 100.0 Tabela 58. Nema ništa važnije od slobode pojedinca. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 39 43 137 455 1292 1966 % 2.0 2.2 7.0 23.1 65.7 100.0 Tabela 59. Poštovanje autoriteta u porodici, školi i državi neophodne su za ostvarenje društvenog napretka. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 18 21 45 450 1432 1966 % .9 1.1 2.3 22.9 72.8 100.0 123 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 60. Treba težiti što manjem u č eš ć u crkve u funkcionisanju države. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 156 231 311 547 721 1966 % 7.9 11.7 15.8 27.8 36.7 100.0 Tabela 61. Treba se vratiti tradiciji i izvornim vrijednostima svog naroda. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 89 81 253 922 621 1966 % 4.5 4.1 12.9 46.9 31.6 100.0 Tabela 62. Svako zatvaranje u sopstvenu naciju besmisleno je na po č etku 21. vijeka. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 80 101 273 662 850 1966 % 4.1 5.1 13.9 33.7 43.2 100.0 Tabela 63. Društvo treba da obezbijedi jednake uslove(školstvo, zdravstvo) za razvoj sposobnosti svakog pojedinca. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 22 14 41 322 1567 1966 % 1.1 .7 2.1 16.4 79.7 100.0 124 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 64. Abortus(poba č aj) ne bi trebalo dozvoliti. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 123 434 501 353 555 1966 % 6.3 22.1 25.5 18.0 28.2 100.0 Tabela 65. Najbolje bi bilo kada bi postojala samo jedna politi č ka partija. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 176 560 423 325 482 1966 % 9.0 28.5 21.5 16.5 24.5 100.0 Tabela 66. Nevladine organizacije su korisne za naše društvo. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 159 150 245 836 576 1966 % 8.1 7.6 12.5 42.5 29.3 100.0 Tabela 67. Ženama je, prije svega, mjesto u ku ć i, gdje se trebaju brinuti o ku ć anstvu i odgoju djece. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 38 802 511 367 248 1966 % 1.9 40.8 26.0 18.7 12.6 100.0 125 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 68. Nejednakost u bogatstvu i društvenom položaju me đ u ljudima je prirodna stvar. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 69 402 437 677 381 1966 % 3.5 20.4 22.2 34.4 19.4 100.0 Tabela 69. Nekim ljudima treba zabraniti da glasaju na izborima. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 118 740 488 269 351 1966 % 6.0 37.6 24.8 13.7 17.9 100.0 Tabela 70. Država treba treba da se što manje petlja u ekonomiju. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total Frekvence 136 356 547 582 345 1966 % 6.9 18.1 27.8 29.6 17.5 100.0 Tabela 71. Homoseksualci ne trebaju da imaju jednaka prava kao i drugi gra đ ani. Bez odgovora Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slaže Djelimi č no se slažem Potpuno se slažem Total 126 Frekvence 152 551 489 311 463 1966 % 7.7 28.0 24.9 15.8 23.6 100.0 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 127 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Prilog 2 Socio-demografske karakteristike glasa č a i apstinenata 128 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 129 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 72. Pol ispitanika Muškarci N % N Žene % N Total % Glasa č i 599 53.4% 522 46.6% 1121 100.0% Apstinenti 398 47.1% 447 52.9% 845 100.0% Tabela 73. Starost Od 18 do 29 godina N % N Od 30 do 44 godine % N Od 45 do 59 godina % N Preko 60 godina % Total N % Glasa č i 255 22.7% 362 32.3% 300 26.8% 204 18.2% 1121 100.0% Apstinenti 259 30.7% 264 31.2% 179 21.2% 143 16.9% 845 100.0% Tabela 74. Obrazovanje N Osnovna škola % N Zanat % N Srednja škola( č etvrti stepen) % N Viša škola i visoka škola % N Total % Glasa č i 119 10.6% 205 18.3% 447 39.9% 350 31.2% 1121 100.0% Apstinenti 106 12.5% 160 18.9% 418 49.5% 161 19.1% 845 100.0% 130 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 75. Etni č ka pripadnost N Hrvat % N Bošnjak % N Srbin % N Jugosloven % N Nešto drugo % Total N % Glasa č i 223 19.9% 459 40.9% 431 38.4% 5 .4% 3 .3% 1121 100.0% Apstinenti 139 16.4% 348 41.2% 347 41.1% 8 .9% 3 .4% 845 100.0% Tabela 76. Entiteti Glasa č i Apstinenti N 454 354 Republika Srpska % 40.5% 41.9% N 667 491 Federacija BiH % 59.5% 58.1% Total N 1121 845 % 100.0% 100.0% Tabela 77. Tip naselja Grad Selo Total Glasa č i Apstinenti N 633 462 % 56.5% 54.7% N 488 383 % 43.5% 45.3% N 1121 845 % 100.0% 100.0% 131 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 78. Radni status Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Glasa č i Apstinenti N 225 103 % 20.1% 12.2% N 211 157 % 18.8% 18.6% N 88 63 % 7.9% 7.5% N 123 68 % 11.0% 8.0% N 178 124 % 15.9% 14.7% N 117 154 % 10.4% 18.2% N 77 90 % 6.9% 10.7% N 93 81 % 8.3% 9.6% N 9 5 %.8%.6% N 1121 845 % 100.0% 100.0% Tabela 79. Ukupan mjese č ni prihod doma ć instva N Do 149 KM % N Od 150 do 499 KM % N Od 500 do 999 KM % N Preko 1 000 KM % N Total % Glasa č i 162 50.6% 160 56.3% 325 50.5% 474 65.9% 1121 57.0% Apstinenti 158 49.4% 124 43.7% 318 49.5% 245 34.1% 845 43.0% 132 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 80. Vjeroispovijest N Islamska % N Katoli č ka % N Pravoslavna % N Neka druga % N Total % Glasa č i 460 41.0% 225 20.1% 432 38.5% 4 .4% 1121 100.0% Apstinenti 346 40.9% 142 16.8% 352 41.7% 5 .6% 845 100.0% Tabela 81. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? N Uvjereni sam vjernik % N Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja % vjera u č i N Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem % N Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi % vjeruju N Nisam religiozan i protivnik/ca sam religije % N Total % Glasa č i 571 50.9% 409 36.5% 55 4.9% 77 6.9% 9 .8% 1121 100.0% Apstinenti 430 50.9% 290 34.3% 55 6.5% 68 8.0% 2 .2% 845 100.0% 133 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 82. Ako ste č lan neke politi č ke partije, koja je to partija? Nisam č lan nijedne politi č ke partije SNSD Socijalisti č ka partija SDS SRS RS SRS Vojislav Šešelj Demokratska stranka RS PDP DNS Penzionerska stranka SDA Stranka za BiH LDS BOSS SDP BiH HDZ BiH NHI Radom za boljitak HDZ 1990 Glasa č i Apstinenti N 784 804 % 69.9% 95.1% N 79 10 % 7.0% 1.2% N 5 1 %.4%.1% N 32 9 % 2.9% 1.1% N 2 3 % .2%.4% N 4 0 % .4%.0% N 0 1 % .0%.1% N 14 1 % 1.2%.1% N 2 0 % .2%.0% N 2 1 % .2%.1% N 53 1 % 4.7%.1% N 21 2 % 1.9%.2% N 3 0 % .3%.0% N 4 0 % .4%.0% N 59 8 % 5.3%.9% N 35 2 % 3.1%.2% N 2 0 %.2%.0% N 5 1 %.4%.1% N 12 1 % 1.1%.1% 134 HSP BiH BPS Total Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini N 2 0 % .2%.0% N 1 0 %.1%.0% N 1121 845 % 100.0% 100.0% 135 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Prilog 3 Socio-demografske karakteristike glasa č a osam politi č kih partija 136 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 137 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini SNSD Tabela 83. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 135 148 283 % 47.7 52.3 100.0 Tabela 84. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 69 98 76 40 283 % 24.4 34.6 26.9 14.1 100.0 Tabela 85. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 28 59 126 70 283 % 9.9 20.8 44.5 24.7 100.0 Tabela 86. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Srbin Jugosloven Nešto drugo Total Frekvence 7 2 271 1 2 283 % 2.5 .7 95.8 .4 .7 100.0 138 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 87. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 270 13 283 % 95.4 4.6 100.0 Tabela 88. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 130 153 283 % 45.9 54.1 100.0 Tabela 89. Vaš radni status Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 64 67 22 20 36 39 13 21 1 283 % 22.6 23.7 7.8 7.1 12.7 13.8 4.6 7.4 .4 100.0 Tabela 90. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 29 49 97 108 283 % 10.2 17.3 34.3 38.2 100.0 139 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 91. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Pravoslavna Neka druga Total Frekvence 2 10 270 1 283 % .7 3.5 95.4 .4 100.0 Tabela 92. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Nisam religiozan i protivnik/ca sam religije Total Frekvence 114 132 18 17 2 283 % 40.3 46.6 6.4 6.0 .7 100.0 140 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini SDS Tabela 93. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 66 55 121 % 54.5 45.5 100.0 Tabela 94. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 15 36 40 30 121 % 12.4 29.8 33.1 24.8 100.0 Tabela 95. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 20 31 47 23 121 % 16.5 25.6 38.8 19.0 100.0 Tabela 96. Koje ste nacionalnosti? Srbin Frekvence 121 % 100.0 Tabela 97. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 115 6 121 % 95.0 5.0 100.0 141 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 98. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 45 76 121 % 37.2 62.8 100.0 Tabela 99. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Total Frekvence 25 24 6 10 15 23 17 1 121 % 20.7 19.8 5.0 8.3 12.4 19.0 14.0 .8 100.0 Tabela 100. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 24 18 39 40 121 % 19.8 14.9 32.2 33.1 100.0 Tabela 101. Vaša vjeroispovijest? Pravoslavna Frekvence 121 % 100.0 142 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 102. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Total Frekvence 62 51 8 121 % 51.2 42.1 6.6 100.0 143 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini PDP Tabela 103. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 22 19 41 % 53.7 46.3 100.0 Tabela 104. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 8 17 13 3 41 % 19.5 41.5 31.7 7.3 100.0 Tabela 105. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 3 6 18 14 41 % 7.3 14.6 43.9 34.1 100.0 Tabela 106. Koje ste nacionalnosti Hrvat Srbin Total Frekvence 1 40 41 % 2.4 97.6 100.0 Tabela 107. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 40 1 41 % 97.6 2.4 100.0 144 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 108. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 20 21 41 % 48.8 51.2 100.0 Tabela 109. Vaš radni status Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Total Frekvence 11 5 4 8 4 6 1 2 41 % 26.8 12.2 9.8 19.5 9.8 14.6 2.4 4.9 100.0 Tabela 110. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 2 5 14 20 41 % 4.9 12.2 34.1 48.8 100.0 Tabela 111. Vaša vjeroispovijest? Pravoslavna Frekvence 41 % 100.0 145 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 112. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Total Frekvence 15 24 1 1 41 % 36.6 58.5 2.4 2.4 100.0 146 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini SDA Tabela 113. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 105 94 199 % 52.8 47.2 100.0 Tabela 114. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 39 61 55 44 199 % 19.6 30.7 27.6 22.1 100.0 Tabela 115. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 31 32 88 48 199 % 15.6 16.1 44.2 24.1 100.0 Tabela 116. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Srbin Total Frekvence 1 197 1 199 % .5 99.0 .5 100.0 Tabela 117. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 19 180 199 % 9.5 90.5 100.0 147 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 118. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 107 92 199 % 53.8 46.2 100.0 Tabela 119. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 30 33 13 28 39 17 22 16 1 199 % 15.1 16.6 6.5 14.1 19.6 8.5 11.1 8.0 .5 100.0 Tabela 120. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 27 23 65 84 199 % 13.6 11.6 32.7 42.2 100.0 Tabela 121. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Pravoslavna Total Frekvence 197 1 1 199 % 99.0 .5 .5 100.0 148 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 122. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Nisam religiozan i protivnik/ca sam religije Total Frekvence 138 44 9 6 2 199 % 69.3 22.1 4.5 3.0 1.0 100.0 149 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Stranka za BiH Tabela 123. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 46 60 106 % 43.4 56.6 100.0 Tabela 124. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 22 37 26 21 106 % 20.8 34.9 24.5 19.8 100.0 Tabela 125. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 10 15 48 33 106 % 9.4 14.2 45.3 31.1 100.0 Tabela 126. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Srbin Total Frekvence 5 98 3 106 % 4.7 92.5 2.8 100.0 Tabela 127. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total 150 Frekvence 6 100 106 % 5.7 94.3 100.0 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 128. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 71 35 106 % 67.0 33.0 100.0 Tabela 129. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 22 19 8 10 21 11 7 7 1 106 % 20.8 17.9 7.5 9.4 19.8 10.4 6.6 6.6 .9 100.0 Tabela 130. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 6 11 38 51 106 % 5.7 10.4 35.8 48.1 100.0 Tabela 131. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Pravoslavna Total Frekvence 99 3 4 106 % 93.4 2.8 3.8 100.0 151 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 132. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Total Frekvence 57 36 6 7 106 % 53.8 34.0 5.7 6.6 100.0 152 SDP BiH Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 133. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 100 112 212 % 47.2 52.8 100.0 Tabela 134. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 68 57 54 33 212 % 32.1 26.9 25.5 15.6 100.0 Tabela 135. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 22 23 79 88 212 % 10.4 10.8 37.3 41.5 100.0 Tabela 136. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Srbin Jugosloven Total Frekvence 25 161 22 4 212 % 11.8 75.9 10.4 1.9 100.0 153 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 137. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 10 202 212 % 4.7 95.3 100.0 Tabela 138. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 142 70 212 % 67.0 33.0 100.0 Tabela 139. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 38 40 14 15 29 25 11 38 2 212 % 17.9 18.9 6.6 7.1 13.7 11.8 5.2 17.9 .9 100.0 Tabela 140. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 31 19 64 98 212 % 14.6 9.0 30.2 46.2 100.0 154 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 141. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Pravoslavna Neka druga Total Frekvence 160 28 22 2 212 % 75.5 13.2 10.4 .9 100.0 Tabela 142. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Total Frekvence 68 107 14 23 212 % 32.1 50.5 6.6 10.8 100.0 155 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini HDZ BiH Tabela 143. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 65 26 91 % 71.4 28.6 100.0 Tabela 144. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 17 36 26 12 91 % 18.7 39.6 28.6 13.2 100.0 Tabela 145. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 6 16 31 38 91 % 6.6 17.6 34.1 41.8 100.0 Tabela 146. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Nešto drugo Total Frekvence 88 2 1 91 % 96.7 2.2 1.1 100.0 Tabela 147. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 8 83 91 % 8.8 91.2 100.0 156 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 148. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 40 51 91 % 44.0 56.0 100.0 Tabela 149. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Ostalo Total Frekvence 28 15 9 12 12 4 4 5 2 91 % 30.8 16.5 9.9 13.2 13.2 4.4 4.4 5.5 2.2 100.0 Tabela 150. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 24 5 11 51 91 % 26.4 5.5 12.1 56.0 100.0 Tabela 151. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Neka druga Total Frekvence 2 88 1 91 % 2.2 96.7 1.1 100.0 157 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 152. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvatam baš sve što moja vjera u č i Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Total Frekvence 63 22 3 3 91 % 69.2 24.2 3.3 3.3 100.0 158 HDZ 1990 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 153. Pol ispitanika Muški Ženski Total Frekvence 55 28 83 % 66.3 33.7 100.0 Tabela 154. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 28 31 13 11 83 % 33.7 37.3 15.7 13.3 100.0 Tabela 155. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša škola i visoka škola Total Frekvence 1 19 35 28 83 % 1.2 22.9 42.2 33.7 100.0 Tabela 156. Koje ste nacionalnosti? Hrvat Bošnjak Total Frekvence 81 2 83 % 97.6 2.4 100.0 Tabela 157. Region u kome se vrši ispitivanje Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 2 81 83 % 2.4 97.6 100.0 159 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 158. Tip naselja Gradsko naselje Selo Total Frekvence 53 30 83 % 63.9 36.1 100.0 Tabela 159. Vaš radni status? Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u državnom sektoru Stalno zaposlen na neodre đ eno vrijeme u privatnom sektoru Stalno zaposlen na odre đ eno vrijeme Samozaposlen Penzioner Nezaposlen Doma ć ica U č enik, student Total Frekvence 15 11 11 14 13 6 4 9 83 % 18.1 13.3 13.3 16.9 15.7 7.2 4.8 10.8 100.0 Tabela 160. Mjese č ni prihod Do 149 KM Od 150 do 499 KM Od 500 do 999 KM Preko 1 000 KM Total Frekvence 9 9 17 48 83 % 10.8 10.8 20.5 57.8 100.0 Tabela 161. Vaša vjeroispovijest? Islamska Katoli č ka Total Frekvence 2 81 83 % 2.4 97.6 100.0 160 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Tabela 162. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubje đ enja? Uvjereni sam vjernik Vjernik sam, ali ne prihvacam baš sve što moja vjera uci Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju Total Frekvence 62 12 2 7 83 % 74.7 14.5 2.4 8.4 100.0 161 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Prilog 4 Spisak politi č kih partija koje su se spominjale u istraživanju (pun naziv i skra ć enice) 162 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini 163 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Stranka nezavisnih socijaldemokrata Socijalisti č ka partija Srpska demokratska stranka Srpska radikalna stranka Republike Srpske Srpska radikalna stranka – Vojislav Šešelj Demokratska stranka Republike Srpske Partija demokratskog progresa Demokratski narodni savez Demokratski pokret Srpske Penzionerska stranka Stranka demokratske akcije Stranka za Bosnu i Hercegovinu Demokratska narodna zajednica Liberalno demokratska stranka Bosanska stranka Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine Hrvatska demokratska zajednica- BiH Nova hrvatska inicijativa Radom za boljitak Hrvatska demokratska zajednica 1990 SNSD SP SDS SRS RS SRS-VS DS PDP DNS DEPOS SDA SBiH DNZ LDS BOSS SDP BiH HDZ-BiH NHI NSRB HDZ 1990 164 Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini CIP 165