SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Knjiga druga ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, SOCIJALNA ZAŠTITA, PRAVA BRANILACA I DEMOBILISANIH BRANILACA I NJIHOVIH PORODICA Priredio Sulejman Hrle Sarajevo, mart/ožujak 2008. godine 2 Priredio Sulejman Hrle SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Knjiga druga ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, SOCIJALNA ZAŠTITA, PRAVA BRANILACA I DEMOBILISANIH BRANILACA I NJIHOVIH PORODICA 1. Zakon o zdravstvenom osiguranju 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 3. Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom 4. Zakon o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica 5. Zakon o pravima demobilisanih branilaca i č lanova njihovih porodica Dodatak: Konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti(Konvencija 102 iz 1952 godine) Sarajevo, mart/ožujak 2008. godine 3 SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Knjiga druga ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, SOCIJALNA ZAŠTITA, PRAVA BRANILACA I DEMOBILISANIH BRANILACA I NJIHOVIH PORODICA Priredio Sulejman Hrle Izdava č i SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA BiH i FONDACIJA“FRIEDRICH EBERT” – Ured u Sarajevu Za izdava č e: Edhem Biber Edhem Mušiki ć Priru č nik je namjenjen sindikatima, zaposlenicima i vije ć ima zaposlenika Štampa: Kaligraf, Sarajevo Tiraž: 1.000 primjeraka 4 S A D R Ž A J ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU................................. 13 I- OSNOVNE ODREDBE( č l. 1.-18.).............................................. 13 II- OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE( č l. 19. – 76.)...................................................... 18 1. Osigurana lica( č l. 19.-30.)...................................................... 18 a) Osiguranici( č lan 19.)............................................................. 18 b) Č lanovi porodice osiguranika( č l. 20.-23.)............................. 22 c) Druga lica osigurana u odre đ enim okolnostima( č l.24.-30.). 24 2. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja( č lan 31.)....... 28 3. Zdravstvena zaštita( č l. 32.-41.).............................................. 28 4. Nov č ane naknade i pomo ć i( č l. 42.-52.).................................. 33 a) Naknada pla ć e( č l. 42.-47.)..................................................... 33 b) Naknade putnih troškova u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite( č l. 48.-51.)................................................ 37 c) Ostale naknade i pomo ć( č lan 52.)......................................... 38 5. Ostvarivanje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja( č l. 53.-64.)...................................... 39 6. Naknada štete( č l. 65.-76.)....................................................... 45 III- PROŠIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE( č lan 77.)... 50 IV- DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE( č l. 78. i 79.)..................................................... 51 V- OSIGURAVANJE SREDSTAVA( č l. 80.-90.).......................... 51 1.Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja( č l. 80.- 82.)............................................................. 51 2. Osnovica i na č in obra č unavanja doprinosa( č l. 83.-85.)....... 54 3. Obveznici uplate doprinosa( č l. 86.-88.)................................. 55 4. Sredstva budžeta( č lan 89.)..................................................... 58 5. Li č no u č eš ć e osiguranika( č lan 90.)........................................ 59 VI- OBAVEZNO ZDRAVSTVENO REOSIGURANJE( č l. 91.-94.)................................................. 60 5 VII- KANTONALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FEDERALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA( č l. 95.-110.)............................................ 60 VIII – KAZNENE ODREDBE( č l. 111.-118.)................................. 73 IX- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 119.-129.)............ 76 Prelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/02.)( č l. 20.-23.) ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I- OSNOVNE ODREDBE( č l. 1.-9.)................................................ 85 II- NA Č ELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE( č l. 10.-15.)................ 89 III- MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE( č l. 16.-18.).................. 91 IV- ORGANIZIRANJE I PROVO Đ ENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE( č l. 19.-25.)................................ 93 V- PRAVA I DUŽNOSTI GRA Đ ANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE( č l. 26.-34.).................................. 99 VI- OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA( č l. 35.-49.)........................................................ 104 VII- UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA( č l. 50.-56.)................................................. 111 VIII- AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA( č l. 57. i 58.)........ 115 IX- VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA( č l. 59.-95.)......... 116 1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite( č l. 59.-63.)........................................... 116 DOM ZDRAVLJA( č lan 59.)................................................ 116 PODRU Č NA AMBULANTA( č l. 60.-62.)........................... 117 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KU Ć I( č lan 63.).................................................... 118 2. Apoteka( č l. 64.-68.)........................................................... 119 6 3. Zdravstvene ustanove specijalisti č ko-konsultativne i bolni č ke zdravstvene zaštite( č l. 69.-77.)............................. 120 POLIKLINIKA( č lan 69.)....................................................... 120 BOLNICA( č l. 70. i 71.)........................................................ 121 LJE Č ILIŠTE( č lan 72.).......................................................... 122 ZAVOD( č lan 73.)................................................................. 123 ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA( č l. 74.-77.).......................................... 123 4. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi( č l. 78.-92.)....... 125 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BiH( č l. 80.-82.)............................................ 126 ZAVOD ZA KONTROLU LIJEKOVA FEDERACIJE BiH( č lan 83.)................................................ 128 ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU( č l. 84. i 85.) 129 ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BiH( č lan 86.)................................................ 130 KANTONALNI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU( č lan 87.)........................................................... 130 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA( č lan 88.) 131 KANTONALNI ZAVOD ZA MEDICINU RADA( č l. 89. i 90.).......................................... 132 KANTONALNI ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICINU ( č l. 91. i 92.)........................................................................... 133 5. Referalni centar( č l. 93. i 94.)................................................. 135 FEDERALNO ZDRAVSTVENO VIJE Ć E MINISTARSTVA ZDRAVSTVA( č lan 95.)........................... 136 X- ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME( č l. 96.-100.) 137 XI- ZDRAVSTVENI RADNICI( č l. 101.-115.)............................ 140 XII- PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST( č l. 116.-132.)............................................... 145 XIII – NADZOR( č l. 133.-144.)...................................................... 152 1. Unutrašnji nadzor( č l. 134. i 135.)......................................... 152 2. Zdravstveno-inspekcijski nadzor( č l. 136.-144.)................. 153 XIV- UTVR Đ IVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA( č l. 145.-151.)............................................. 158 7 XV – KOMORE( č l. 152.-155.)...................................................... 160 XVI- KAZNENE ODREDBE( č l. 156.-161.)................................ 163 XVII- OVLAŠ Ć ENJA ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA( č l. 162.-166.)....................... 167 XVIII- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 167.-181.).... 170 ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM........ 177 I- OSNOVNE ODREDBE( č l. 1.-10.)............................................. 177 II- SOCIJALNA ZAŠTITA( č l. 11.-53.)........................................ 181 1. POJAM SOCIJALNE ZAŠTITE( č lan 11.)............................... 181 2. KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE( č l. 12.-18.)..................... 181 "2.a OSNOVNA PRAVA LICA SA INVALIDITETOM”......... 184 ( č l. 18.a-18.p) 1) LI Č NA INVALIDNINA( č lan 18.c)................................. 185 2) DODATAK ZA NJEGU I POMO Ć OD DRUGOG LICA( č lan 18.d)....................................... 186 3) ORTOPEDSKI DODATAK( č l. 18.e-18.f)....................... 187 2.b POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE OSNOVNIH PRAVA LICA SA IN VALIDITETOM( č l. 18.g-18.p)...... 188 3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZAŠTITE( č l. 19.-47.)..................... 191 a) NOV Č ANA I DRUGA MATERIJALNA POMO Ć( č l. 21.-28.)............................... 192 b) OSPOSOBLJAVANJE ZA ŽIVOT I RAD( č l. 29.-30.)...... 195 c) SMJEŠTAJ U DRUGU PORODICU( č l. 31.-40.)............... 196 d) SMJEŠTAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZAŠTITE ( č l. 41.-45.)............................................................................ 199 e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRU Č NOG RADA ( č lan 46.)............................................................................... 201 f) KU Ć NA NJEGA I POMO Ć U KU Ć I( č lan 47.).................. 201 4. USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE( č l. 48.-50.)................... 201 5.“UDRUŽENJA LICA SA INVALIDITETOM”( č l. 51.-53.).... 203 III- ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA( č l. 54.-85.)........... 204 1. POJAM CIVILNE ŽRTVE RATA( č l. 54.-57.)........................ 204 2. OSNOVNA PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA( č l. 58.-67.) 207 a) LI Č NA INVALIDNINA( č lan 59.)...................................... 208 8 b) DODATAK ZA NJEGU I POMO Ć OD STRANE DRUGOG LICA( č lan 60.)................................................... 209 c) ORTOPEDSKI DODATAK( č lan 61.)................................ 209 d) PORODI Č NA INVALIDNINA( č l. 62.-67.)....................... 210 3. KORIŠTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA( č l. 69.-77.).................................................... 213 4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA( č l. 78.-85.)................................. 215 IV- ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM( č l. 87.-97.)............... 220 1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM( č l. 87.-88.)...................................... 220 2. OSNOVNA PRAVA PORODICE SA DJECOM( č l. 89.-93.)... 221 3. DJE Č IJA NEDJELJA( č l. 94.-96.)............................................. 222 V- FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM( č lan 97.)................................................................... 224 VI- KAZNENE ODREDBE( č l. 98.-100.)..................................... 225 VII- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 101.-109.)......... 226 Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koje nisu ugra đ ene u predhodni dio ovog pre č iš ć enog teksta( č l. 31.-37.). ZAKON O PRAVIMA BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA.............................................. 243 I- OSNOVNE ODREDBE( č l. 1.-6.).............................................. 243 II- PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA( č lan 7.)....... 246 III- PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA( č l. 8.-16.)............ 247 1. Li č na invalidnina( č l. 9.-12.)................................................... 248 2. Dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica( č l. 13.-14.).......... 251 3. Ortopedski dodatak( č l. 15.-16.)............................................. 252 IV- Č LANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA( č l. 17.-18.)........................................... 253 9 V- PRAVA Č LANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA( č l. 19.-25.)............................................................. 254 1. Porodi č na invalidnina( č l. 20.-22.).......................................... 254 2. Uve ć ana porodi č na invalidnina( č l. 23.-24.).......................... 259 3. Pomo ć u slu č aju smrti( č lan 25.)............................................. 260 VI- DRUGA PRAVA BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA( č l. 26.-31.b)................................. 261 1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja ( č l. 31.-31.b)................................................................................ 263 VII- OSTVARIVANJE PRAVA( č l. 32.-37.)............................... 264 VIII- POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA( č l. 38.-43.). 268 IX- POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA – UVJERENJA( č l. 44.-49.)....................................................... 270 X- ŽALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA( č l. 50.-53.)............ 274 XI- NADZOR NAD PROVO Đ ENJEM OVOG ZAKONA I DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA( č l. 54.-55.)....... 275 XII- NAKNADA ŠTETE( č lan 56.).............................................. 276 XIII- OSIGURANJE NOV Č ANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVO Đ ENJE OVOG ZAKONA(57.-59.)................... 277 XIV- KAZNENE ODREDBE( č l. 60.-61.)..................................... 279 XV- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 62.-70.)............... 280 Odredba o stupanju na snagu i primjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07)( č lan 18.) ZAKON O PRAVIMA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA.............................................. 291 I. OSNOVNE ODREDBE( č l. 1.-5.)................................................ 291 II. PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA( č l. 6.-42.)................ 293 1. Nov č ana naknada za vrijeme nezaposlenosti( č l. 8.-10.)........ 295 2. Pravo na osnovu preostale radne sposobnosti( č l. 11.-15.)....... 296 3. Stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju( č l. 16.-17.)... 298 10 4. Prednost pri dodjeli kredita za podsticanje samozapošljavanja ( č l. 18.-21.).............................................................................. 299 5. Povoljniji uvjeti penzionisanja( č l. 22.-24.)............................. 301 6. Osnovno osiguranje( č l. 25.-31.)............................................. 302 7. Zdravstvena zaštita( č l. 32.-35.).............................................. 304 8. Stambeno zbrinjavanje( č l. 36.-38.)......................................... 306 9. Subvencioniranje pla ć anja naknada troškova korištenja gra đ evinskog zemljišta( č lan 39.).......................................... 307 10. Prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguranje sredstava za nabavku udžbenika( č lan 40.)............................ 307 11. Prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u đ a č ke i studentske domove( č lan 41.).................................................................. 308 12. Pomo ć u slu č aju smrti( č lan 42.)........................................... 308 III. TROŠKOVI POSTUPKA( č lan 43.)...................................... 309 IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 44.-46.)................ 309 Dodatak: KONVENCIJA O NAJNIŽIM STANDARDIMA SOCIJALNE SIGURNOSTI(Konvencija 102 iz 1952 godine)........ 312 I. DIO- OP Ć E ODREDBE( č l. 1.-6.).................................................. 312 II. DIO- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA( č l. 7.-12.)............................... 315 III. DIO- DAVANJE ZA BOLEST( č l. 13.-18.)................................. 317 IV. DIO- DAVANJE ZA NEZAPOSLENOST( č l. 19.-24.).............. 319 V. DIO- DAVANJE ZA STAROST( č l. 25.-30.)................................ 321 VI. DIO- DAVANJE ZA OZLJEDU NA RADU( č l. 31.-38.)........... 325 VII. DIO – PORODI Č NO/OBITELJSKO DAVANJE( č l. 39.-45.).. 328 VIII. DIO- DAVANJE ZA MAJ Č INSTVO( č l. 46.-52.)................... 330 IX. DIO- DAVANJE ZA INVALIDNOST( č l. 53.-58.)..................... 332 X. DIO – DAVANJE Č LANOVIMA PORODICE KADA UMRE HRANITELJ PORODICE( č l. 59.-64.).................. 335 XI. DIO- STANDARDI ZA OBRA Č UNAVANJE PERIODI Č NIH ISPLATA( č l. 65.-67.).............................. 339 11 TABLICA UZ XI. DIO – PERIODI Č NE ISPLATE STANDARDNIM KORISNICIMA.......... 344 XII. DIO- JEDNAKOST POSTUPANJA PREMA STRANIM DRŽAVLJANIMA( č lan 68.)........................................... 344 XIII. DIO – ZAJEDNI Č KE ODREDBE( č l. 69.-72.)......................... 345 XIV. DIO – MJEŠOVITE ODREDBE( č l. 73.-77.)............................ 348 XV. DIO- ZAVRŠNE ODREDBE( č l. 78.-87.).................................. 350 12 ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (“Službene novine Federacije BiH”, br. 3o/97. i 7/o2.) 1 -Neslužbeni pre č iš ć eni tekst2 I- OSNOVNE ODREDBE Č lan 1. (1) Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja gra đ ana, č ini jedinstveni sistem u okviru koga gra đ ani ulaganjem sredstava, na na č elima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na na č in koji je utvr đ en ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) U okviru Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija), odnosno kantona, sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi. Č lan 2. Pod uvjetima utvr đ enim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona, gra đ ani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhva ć a: 1. obavezno zdravstveno osiguranje; 2. prošireno zdravstveno osiguranje, i 3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Č lan 3. (1) Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vrše 13 odre đ ene djelatnosti ili imaju odre đ eno svojstvo, a obuhva ć ena su ovim zakonom. (2) Obavezno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sva lica iz stava 1. ovog č lana(u daljem tekstu: osiguranici). Č lan 4. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju i č lanovi porodice osiguranika, kad je to ovim zakonom odre đ eno. Č lan 5. (1) Obaveznim zdravstvenim osiguranjem obezbje đ uju se osiguranicima i č lanovima porodice osiguranika(u daljem tekstu: osigurana lica) pravo na koriš ć enje zdravstvene zaštite i pravo na nov č ane naknade i pomo ć i po ovom zakonu. (2) Obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja odre đ en je odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Č lan 6. (1)“Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na na č elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona i Federacije, u slu č ajevima i pod uvjetima utvr đ enim u ovom zakonu. (2) Obavezno zdravstveno osiguranje može se zasnivati na na č elima uzajamnosti i solidarnosti i u okviru dva ili više kantona, pod uvjetima utvr đ enim ovim zakonom.” 3 Č lan 7. (1) Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, ni prenositi na druga lica, niti se mogu naslije đ ivati. 14 (2) Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog č lana nov č ana primanja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neispla ć ena uslijed smrti osiguranog lica, mogu se naslije đ ivati. Č lan 8. Radi osiguranja prava iz zdravstvene zaštite, odnosno obima prava koja nisu obuhva ć ena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo kantona može uvesti prošireno zdravstveno osiguranje. Č lan 9. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret“ sredstava” 4 obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo koriš ć enje u skladu sa na č inom utvr đ enim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Č lan 10. Pri koriš ć enju odre đ enih vidova zdravstvene zaštite, osigurana lica u č estvuju u snošenju troškova, kad je to zakonom predvi đ eno. Č lan 11. Sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Č lan 12. Vidove zdravstvene zaštite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i proširenim zdravstvenim osiguranjem gra đ ani mogu osigurati dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. 15 Č lan 13. (1) Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja kod zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. (2)“U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za odre đ ene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju(u daljem tekstu: prioritetni federalni programi zdravstvene zaštite) i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz odre đ enih specijalisti č kih djelatnosti, osiguravaju se sredstva federalne solidarnosti kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) od kojih se obrazuje fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: federalni fond solidarnosti). (3) Sredstva federalne solidarnosti iz stava 2. ovog č lana osiguravaju se iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.” 5 (4) Sredstva za ostvarivanje prava iz proširenog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se dodatnim doprinosima u skladu sa propisima kantona. (5) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog č lana mogu se osiguravati i iz drugih izvora utvr đ enih zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona(porezi, donacije, premije, takse, sredstva budžeta kantona i Federacije). (6) Sredstva za dobrovoljno zdravstveno osiguranje obezbje đ uju gra đ ani li č no ili putem preduze ć a, ustanova i na drugi na č in na koji sami odlu č e da udružuju sredstva za ovo osiguranje. 16 Č lan 14. Za odre đ ene rizike u provo đ enju zdravstvenog osiguranja, u okviru Federacije se ustanovljava obavezno zdravstveno osiguranje i reosiguranje. Č lan 15. U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osniva se zavod zdravstvenog osiguranja kantona( u daljem tekstu: kantonalni zavod osiguranja). Č lan 16. Radi obavljanja poslova i ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su od interesa za sve kantone, kao i provo đ enja odre đ enih prava po osnovu konvencija, drugih me đ unarodnih ugovora ili zakona i obavljanja poslova obaveznog zdravstvenog reosiguranja osniva se Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. 6 Č lan 17. U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava za dobrovoljno zdravstveno osiguranje gra đ ana, može se osnovati jedan ili više zavoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ili drugih oblika organiziranja u skladu sa zakonom. Č lan 18. (1) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantanalni zavod osiguranja obavezni su, u okviru jedinstvenog informacionog sistema, organizirati pra ć enje ostvarivanja i koriš ć enja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, pra ć enje uplata i potrošnje, po obveznicima doprinosa, kao i drugih sredstava i li č no za svakog osiguranika. 17 (2) Odredba stava 1. ovog č lana shodno se primjenuje i na zavode dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. II- OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Osigurana lica a) Osiguranici Č lan 19. Prema ovom zakonu osiguranici su: 1. lica koja su u radnom odnosu u preduze ć ima, ustanovama, zadrugama i drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost li č nim radom, sredstvima u svojini gra đ ana, kod radnika koji li č nim radom, samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost(u daljem tekstu: pravna i fizi č ka lica), na teritoriji Federacije, 2. lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizi č kog lica sa sjedištem na teritoriji Federacije, upu ć ena na rad ili stru č no usavršavanje u inozemstvu, te lica na radu u doma ć instvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su državljani Federacije Bosne i Hercegovine, 3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dužnosti u odre đ enim organima državne ili sudske uprave u Federaciji ili kantonu, ako za taj rad primaju pla ć u, 4. državljani Federacije Bosne i Hercegovine, zaposleni u stranim ili me đ unarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavništvima sa sjedištem na teritoriji Federacije, 5. lica s prebivalištem na teritoriji Federacije zaposlena u inozemstvu kod inozemnog poslodavca koja nemaju 18 zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno tijela u č ijoj je nadležnosti provo đ enje zdravstvenog osiguranja(u daljem tekstu: inozemni nosilac zdravstvenog osiguranja). 6. lica koja se nakon završenog obrazovanja nalaze na obaveznom prakti č nom radu, ako rade s punim radnim vremenom, 7. lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost li č nim radom, 8. lica koja su vlasnici privatnih preduze ć a sa sjedištem na teritoriji Federacije, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, 9. zemljoradnici koji se na teritoriji Federacije bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljište dali u zakup i lica koja su uzela poljoprivredno zemljište u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 10. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije, 11. korisnici penzija i invalidnina s prebivalištem na teritoriji Federacije koji to pravo ostvaruju isklju č ivo od inozemnog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, ako me đ unarodnim ugovorom nije druga č ije odre đ eno, 12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su: - se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade pla ć a na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona, 19 - se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe, - se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije č enja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog lije č enja alkoholi č ara i narkomana, - na stru č nom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje, - se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana, - se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu, - se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovaraju ć oj ustanovi, 13. djeca koja su navršila 15 godina života, a nisu završila osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navršenih 15 godina života, odnosno od dana završetka školske godine prijave Zavodu za zapošljavanje, 14. lica koja su prema propisima o školovanju izgubila status u č enika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja ako su se 20 prijavila Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu, 15. lica s prebivalištem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika porodo č ne invalidnine saglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 16. pripadnici Vojske Federacije uklju č uju ć i i lica na redovnom odsluženju vojnog roka i pripadnici Federalnog ministarstva unutarnjih poslova( u daljem tekstu: Federalna vojska i pripadnici FMUP-a), 17. pripadnici kantonalne policije, 18. lica koja su prekinula rad zbog toga što ih je pravno lice uputilo na stru č no obrazovanje ili postdiplomski studij, 19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na prakti č an rad ili u drugo pravno lice radi stru č nog osposobljavanja ili usavršavanja, 20. lica upu ć ena u inozemstvo u sklopu me đ unarodne prosvjetne, tehni č ke i kulturne saradnje, 21. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu. 21 b) Č lanovi porodice osiguranika Č lan 20. (1) Prema ovom zakonu č lanovima porodice osiguranika smatraju se: 1. supružnik(bra č ni i vanbra č ni saglasno propisima o braku i porodici), 2. djeca(ro đ ena u braku, van braka, usvojena ili pastor č ad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava, 3. roditelj(otac, majka, o č uh, ma ć eha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdržava, 4. unuci, bra ć a, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava. (2) Č lanovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog č lana sti č u prava na obavezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti li č nim radom odnosno poljoprivrednom djelatnoš ć u. (3) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Vlada Federacije) ć e sprovodbenim propisima utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za izdržavanje. Č lan 21. Supružnik je zdravstveno osiguran kao: 1. supružnik umrlog osiguranika, koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na porodi č nu penziju jer nije navršio odre đ ene godine života, ako je u vrijeme smrti supružnika bio stariji od 40 godina(žena) odnosno 55 godina (muškarac). Supružnik mla đ i od 40, odnosno 55 godina, 22 ukoliko propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju nije druga č ije regulirano, produžava koriš ć enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supružnika, 2. razvedeni supružnik koji je sudskom odlukom stekao pravo na izdržavanje, ako je u vrijeme razvoda bio stariji od 45 godina(žena) odnosno 60 godina(muškarac). Supružnik koji je u vrijeme razvoda bio mla đ i od 45 godina, odnosno 60 godina produžava koriš ć enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, 3. razvedeni supružnik mla đ i od 45 godina(žena) odnosno 60 godina(muškarac), kojem su sudskom odlukom povjerena djeca na č uvanje i odgajanje, dok je prijavljen zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju pravo na izdržavanje. Č lan 22. (1) Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navršene 15 godine, a ako su na srednjem odnosno visokom školovanju, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26 godine života. (2) Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno školovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede. (3) Djeca osiguranika iz stava 2. ovog č lana kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovno školovanje, produžava se koriš ć enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovnog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog školovanja. 23 (4) Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima prije navršene 15 godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovnog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti. (5) Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stava 4. ovog č lana ako ih osiguranik izdržava. (6) Djeca koju je osiguranik uzeo na izdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdržavanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdržavanju. Č lan 23. Državljani Federacije Bosne i Hercegovine zaposleni u inozemstvu kod inozemnog posodavca č iji č lanovi porodice (supružnik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod inostranog nosioca zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani, obavezni su zdravstveno osigurati svoje č lanove porodice. c) Druga lica osigurana u odre đ enim okolnostima Č lan 24. Pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima imaju: 1. lica koja u č estvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji Federacije, 24 2. lica koja ispunjavaju obavezu u č estvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu u č estvovanja u službi osmatranja i obavještavanja, 3. lica koja kao č lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrše dužnosti po propisima o zaštiti od požara. Č lan 25. (1) U č enici srednjih škola i redovni studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su državljani Federacije Bosne i Hercegovine i imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a nisu zdravstveno osigurani kao č lanovi porodice osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom obimu kao i č lanovi porodice osiguranika. (2) Č lanovi porodice u č enika i redovnih studenata iz stava 1. ovog č lana(supružnik i djeca) imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu utvr đ enom za č lanove porodice, ako im zdravstvena zaštita ne pripada po drugom osnovu. (3) Pravo na zdravstvenu zaštitu iz st. 1. i 2. ovog č lana pripada licima dok imaju svojstvo u č enika, odnosno redovnog studenta. Č lan 26. Lica s prebivalištem na teritoriji Federacije koja su nesposobna za samostalan život i rad i nemaju sredstva za izdržavanje saglasno propisima o socijalnoj pomo ć i, obavezno su osigurana na zdravstvenu zaštitu u obimu utvr đ enom za č lanove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugom osnovu. 25 Č lan 27. (1) Lica sa prebivalištem na teritoriji Federacije koja imaju sredstva za izdržavanje, obavezna su se osigurati na zdravstvenu zaštitu u obimu utvr đ enom za č lanove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugom osnovu. (2) Lica iz stava 1. ovog č lana ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uvjetima da je upla ć en doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, od dana prestanka svojstva osiguranika, odnosno najmanje 6 mjeseci unazad. Č lan 28. (1) Pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti imaju: 1. u č enici i studenti koji u č estvuju na prakti č noj nastavi, prakti č nom radu i na stru č nim putovanjima, 2. lica koja su nakon završenog školovanja na prakti č nom radu bez obzira da li primaju naknadu, 3. djeca i omladina sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na prakti č noj nastavi ili na obaveznom prakti č nom radu kod pravnog lica za osposobljavanje, 4. lica koja pomažu policijskim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, 5. lica koja u č estvuju u organiziranim akcijama spašavanja ili zaštiti i spašavanju u slu č aju prirodnih i drugih nepogoda, 6. lica koja na poziv državnih i drugih ovlaš ć enih organa obavljaju dužnosti, 7. sportisti, treneri ili organizatori u sklopu organizirane sportske djelatnosti, odnosno lica koja u č estvuju u sportskim akcijama, 26 8. lica koja kao č lanovi gorske službe spašavaju ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno spre č avanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imovinu gra đ ana, 9. lica koja kao č lanovi terenskih sastava u č estvuju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nesre ć ama(poplave, potresi, nesre ć e u rudnicima i sl.). (2) Pod povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, smatra se povreda odnosno oboljenje saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. (3) Pravna i fizi č ka lica obavezna su da za svaki slu č aj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvr đ ivanja oboljenja od profesionalne bolesti. Č lan 29. Korisnicima nov č ane naknade za tjelesno ošte ć enje prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugom osnovu, pripada zdravstvena zaštita samo kad je u vezi s povredom ili boleš ć u koja je prouzrokovala tjelesno ošte ć enje po kojem im pripada pravo na nov č anu naknadu za to ošte ć enje. Č lan 30. Stranim državljanima i licima bez državljanstva osigurava se zdravstvena zaštita pod istim uvjetima kao i državljanima Federacije Bosne i Hercegovine, ako me đ unarodnim sporazumom nije druga č ije odre đ eno. 27 2. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Č lan 31. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem, u slu č ajevima i pod uvjetima odre đ enim ovim zakonom, osigurava se: 1. Osiguranicima: a) zdravstvena zaštita, b) naknada pla ć a, c) naknada putnih troškova u vezi sa koriš ć enjem zdravstvene zaštite; 2. Č lanovima porodice osiguranika: a) zdravstvena zaštita, b) naknada putnih troškova u vezi sa koriš ć enjem zdravstvene zaštite. 3. Zdravstvena zaštita Č lan 32. Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, obuhva ć a: - hitnu medicinsku pomo ć, - lije č enje zaraznih bolesti, - lije č enje akutnih, hroni č nih bolesti u slu č ajevima i stanjima kada ugrožavaju život, - zdravstvenu zaštitu djece do navršene 15 godine života, - zdravstvenu zaštitu redovnih u č enika i studenata, - otkrivanje i lije č enje endemske nefropatije, - lije č enje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetisa, 28 - zdravstvenu zaštitu u trudno ć i i materinstvu, - zdravstvenu zaštitu duševnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj život i život drugih lica, ili oštete materijalna dobra, - zdravstvenu zaštitu oboljelih od progresivnih neuromiši ć nih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze, - provo đ enje obavezne imunizacije protiv dje č ijih zaraznih oboljenja, - lije č enje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, - zdravstvenu zaštitu gra đ ana iznad 65 godina života, pod uvjetom da po č lanu doma ć instva nemaju prihode ve ć e od prosje č ne pla ć e na podru č ju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu, - lije č enje narkomanije, - službu prikupljanja krvi. 7 Č lan 33. (1) Osigurana lica, pored prava iz č lana 32. ovog zakona imaju pravo, u skladu sa utvr đ enom medicinskom indukcijom, na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološkoprotetsku pomo ć i stomatološko-protetske nadomjestke, kao i pravo na koriš ć enje lijekova č ije je stavljanje u promet “ odobrila Vlada Federacije” 8 , a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. (2) Obim prava iz stava 1. ovog č lana utvrdit ć e se kantonalnim propisima. 29 Č lan 34. Zdravstvena zaštita koja se ovim provodi se kao: - primarna, - specijalisti č ko-konsultativna i - bolni č ka. zakonom osigurava, Č lan 35. (1) Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhva ć eno obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumijeva osiguranje zdravstvenog standarda pod jednakim uvjetima za osigurana lica u zadovoljavanju potreba u primarnoj, specijalisti č kokonsultativnoj i bolni č koj zdravstvenoj zaštiti s odgovaraju ć om medicinskom rehabilitacijom. (2)“Obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz č lana 32. ovog zakona, kao i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja(u daljem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava), ć e utvrditi Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uklju č uju ć i pritom i: - posebne prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite koja ć e se sprovoditi na teritoriji Federacije; - prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz odre đ enih specijalisti č kih djelatnosti koji ć e se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije.” (3)“Do donošenja osnovnog paketa zdravstvenih prava, Vlada Federacije ć e privremeno utvrditi prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite i prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz odre đ enih specijalisti č kih djelatnosti, koji ć e se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije.” 9 30 (4) Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o na č inu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja donosi ministar zdravstva. Č lan 36. Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno osigurava: 1. zdravstvena zaštita i sprovo đ enje mjera otkrivanja i spre č avanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, 2. odgovaraju ć a medicinska pomo ć i pravo na ortopedska pomagala radi lije č enja i medicinske rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti, 3. naknada putnih troškova u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, 4. naknada pla ć e za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti. Č lan 37. (1) Zdravstvena zaštita iz č lana 34. ovog zakona pruža se osiguranim licima u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaklju č io ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. (2)“Izuzetno od stava 1. ovog č lana, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaklju č uje ugovore sa zdravstvenim ustanovama koje obezbje đ uju usluge zdravstvene 31 zaštite iz č lana 7. stav 2. alineja 1. i 2., ovog zakona, a koje se finansiraju iz sredstava federalne solidarnosti.” 10 Č lan 38. (1) Ugovorima iz č lana 37. utvr đ uju se: vrsta, obim i kvalitet zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova pruža osiguranim licima, naknade koje kantonalni zavod osiguranja “ odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja u slu č ajevima iz č lana 8. ovog zakona” pla ć a za pružanje ugovornih usluga, na č in obra č unavanja i pla ć anja usluga i druga uzajamna prava i obaveze ugovora č a. (2)“Osnove, kriterije i mjerila za zaklju č ivanje ugovora iz č lana 37. stav 1. ovog zakona utvr đ uje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva(u daljem tekstu: kantonalni ministar), a osnove, kriterije i mjerila za zaklju č ivanje ugovora iz č lana 8. ovog zakona utvr đ uje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra zdravstva(u daljem tekstu: federalni ministar).” (3) Osnovama, kriterijima i mjerilima iz stava 2. ovog č lana osigurava se zakonito i pravilno uspostavljanje ugovornih odnosa izme đ u kantonalnog zavoda osiguranja“ odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja” i zdravstvenih ustanova, utvr đ uju elementi koje moraju sadržavati ti ugovori, ure đ uje na č in iskazivanja vrste, obima i kvaliteta zdravstvenih uzluga, na č in utvr đ ivanja naknada, na č in kontrole, vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga,“ troškova” i drugo. 11 Č lan 39. Ugovori zaklju č eni izme đ u kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova na njegovom podru č ju važe, u pogledu ugovornih naknada za zdravstvene usluge, a sve kantonalne zavode osiguranja č ija osigurana lica koriste usluge tih zdravstvenih ustanova. 32 Č lan 40. Zdravstvenim ustanovama sa kojima kantonalni zavod osiguranja nije zaklju č io ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, mogu se na teret fonda kantonalnog zavoda osiguranja isplatiti samo troškovi medicinske pomo ć i pružene osiguranim licima u hitnim slu č ajevima i drugi troškovi u vezi sa pružanjem te pomo ć i. Č lan 41. (1) Osigurano lice ima pravo na lije č enje u inozemstvu pod uvjetima i na na č in utvr đ en posebnim propisima ako je u pitanju oboljenje koje se ne može lije č iti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u zemlji u koju se osigurano lice upla ć uje postoji mogu ć nost za uspješno lije č enje tog oboljenja. (2) Osigurano lice ima pravo da koristi zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme rada odnosno boravka u inozemstvu pod uvjetima i na na č in utvr đ en posebnim propisima. (3) Propise iz ovog č lana donosi ministar zdravstva. 4. Nov č ane naknade i pomo ć i a) Naknada pla ć e Č lan 42. (1) Osiguranici iz č lana 19. ta č. 1. do 7. i ta č. 16. i 17. ovog zakona imaju pravo na naknadu pla ć e za vrijeme privremene sprije č enosti za rad(u daljem tekstu: naknada pla ć e), ako su: 1. privremeno sprije č eni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi lije č enja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu, 33 2. privremeno sprije č eni za rad zbog odre đ enog liječ enja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, 3. izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, 4. odre đ eni za pratioca bolesnika upu ć enog na liječ enje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto, 5. odre đ eni da njeguju oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. (2) Naknada pla ć e pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili naknada pla ć e u smislu propisa o radnim odnosima. (3) Osiguranicima kod kojih sprije č enost za rad nastupi dok se nalaze na nepla ć enom odsustvu, pripada naknada pla ć e samo po isteku nepla ć enog odsustva, ako u to vrijeme još postoji privremena sprije č enost za rad. Č lan 43. (1) Naknada pla ć e u slu č ajevima iz č lana 42. ovog zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene sprije č enosti za rad i dok ta sprije č enost traje. (2) Privremena sprije č enost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravosnažnim rješenjem nadležnog organa po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost. Č lan 44. (1) Osiguraniku kojem je za vrijeme privremene sprije č enosti za rad prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti li č nim radom, pripada naknada pla ć e najviše 30 34 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti li č nim radom. (2) Izuzetno, u slu č aju privremene sprije č enosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada pla ć e i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno kona č ne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne duže od 12 mjeseci. Č lan 45. (1) Osiguranik nema pravo na naknadu pla ć e ako: - svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad, - namjerno sprje č ava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, - prima pla ć u ili obavlja drugu djelatnost, - se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, - izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za lije č enje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta, - se u roku od tri dana nakon po č etka bolesti ne javi izabranom dokroru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio. (2) Osiguraniku ne pripada naknada pla ć e od momenta kada su nastupile okolnosti iz stava 1. ovog č lana, pa sve dok one traju. 35 Č lan 46. (1) Naknada pla ć e utvr đ uje se od osnovice za naknadu koju č ini pla ć a ispla ć ena osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slu č aj na osnovu kojeg se sti č e pravo na naknadu. (2) Ako u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slu č aj na osnovu koga se sti č e pravo na naknadu osiguranik nije ostvario pla ć u, kao osnovica za naknadu uzima se prosje č na pla ć a na nivou kantona za odgovaraju ć i mjesec. (3) Kada osiguranik prima naknadu pla ć e neprekidno duže od tri mjeseca, osnovica za utvr đ ivanje naknade iz st. 1. i 2. ovog č lana valorizira se saglasno prosje č nom porastu pla ć a zaposlenih kod pravnog, odnosno fizi č kog lica, ako je taj porast ve ć i od 5%. (4) Naknada pla ć e prema stavu 3. ovog č lana, pripada osiguraniku od prvog dana idu ć eg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog koriš ć enja naknade pla ć e, ako je ispunjen uslov za pove ć anje naknade. (5) Upravni odbro kantonalnog zavoda osiguranja ć e op ć im aktom bliže propisati na č in utvr đ ivanja valorizacije osnovice za naknadu pla ć e iz stava 3. ovog č lana. Č lan 47. (1) Naknada pla ć e odre đ uje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne pla ć e važe ć e za mjesec za koji se utvr đ uje naknada. (2) Naknada pla ć e iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme privremene sprije č enosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, 36 2. za vrijeme privremene sprije č enosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudno ć om i poro đ ajem, 3. za vrijeme privremene sprije č enosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. (3) Visinu naknade pla ć e i najviši iznos naknade pla ć e koja se ispla ć uje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvr đ uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. b) Naknade putnih troškova u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite Č lan 48. (1) U ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite. (2) Pod troškovima iz stava 1. ovog č lana ne podrazumijeva se prevoz kolima hitne pomo ć i. Č lan 49. Osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova iz č lana 48. ovog zakona; - ako su upu ć ena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno boravište nema doktora medicine odgovaraju ć e specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove, - ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta. 37 Č lan 50. (1) Naknada putnih troškova iz č lana 48. stav 1. ovog zakona, pripada osiguranim licima za najkra ć u udaljenost do doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove i to u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom. (2) Ukoliko nema javnog prijevoza ili zdravstveno stanje osiguranog lica zahtijeva drugu vrstu prijevoza, odobrava se odgovaraju ć i prijevoz, odnosno naknada za koriš ć enje istog. (3) Provedbene propise o visini, kriterijima i na č inu koriš ć enja naknade troškova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog č lana donijet ć e nadležni organ kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 51. Pravo na naknadu putnih troškova ima pratilac osigurane osobe, ako je po ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, osiguranoj osobi u slu č aju iz č lana 49. ovog zakona prijeko potreban pratilac za vrijeme putovanja. c) Ostale naknade i pomo ć Č lan 52. (1) Osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne troškove. (2) Provedbene propise o visini, uvjetima i na č inu koriš ć enja naknada za pogrebne troškove donijet ć e nadležni organ kantonalnog zavoda osiguranja. 38 5. Ostvarivanje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Č lan 53. (1) Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvarivati samo lice kome je utvr đ eno svojstvo osiguranog lica. (2) Svojstvo osiguranog lica utvr đ uje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom ispravom. (3) Provedbene propise o sadržaju i obliku isprave iz stava 2. ovog č lana kao i na č inu njenog izdavanja, donijet ć e ministar zdravstva. Č lan 54. (1) Sva fizi č ka i pravna lica obavezna su dostaviti kantonalnom zavodu osiguranja sve podatke u vezi s prijavom i odjavom osiguranog lica, a radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz č lana 53. stav 2. ovog zakona. (2) Lica za koja pravno ili fizi č ko lice ne podnose prijavu iz stava 1. ovog č lana može zahtijevati od kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica. (3) Ako kantonalni zavod osiguranja ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome donosi pismeno rješenje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu. (4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog č lana može se izjaviti žalba nadležnom organu kantonalnog zavoda osiguranja. (5) Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. (6) Prestankom okolnosti na osnovu kojih je ste č eno svojstvo osiguranog lica, gubi se to svojstvo. 39 (7) Provedbene propise o na č inu prijavljivanja i odjavljivanja osiguranog lica iz stava 1. ovog č lana donijet ć e ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnih ministarstava zdravstva. Č lan 55. (1) Privremenu sprije č enost za rad utvr đ uje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. (2) O utvr đ enoj ocjeni iz stava 1. ovog č lana, izabrani doktor medicine obavještava osiguranika, pravno, odnosno fizi č ko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni kantonalni zavod osiguranja. (3) Osiguranik, pravno, odnosno fizi č ko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saop ć enja ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog č lana. (4) O prigovoru rješava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, s tim da se rješenje ljekarske komisije smatra kona č nim. (5) Za vrijeme privremene sprije č enosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme koriš ć enje prava na naknadu pla ć e vrši se nadzor. (6) Nadzor iz stava 5. ovog č lana vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fizi č ko lice za vrijeme za koje ono ispla ć uje naknadu pla ć e na teret svojih sredstava. (7) Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvr đ ivanje privremene sprije č enosti za rad donosi Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. 40 Č lan 56. (1) Naknadu pla ć e iz č lana 42. ta č. 1. i 2. ovog zakona obra č unava i ispla ć uje osiguraniku na teret svojih sredstava: 1. pravno ili fizi č ko lice za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizi č ko lice, 2. preduze ć e za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odnosno pravno ili fizi č ko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana bolovanja. (2) Visinu naknade pla ć e iz stava 1. ovog č lana utvr đ uje op ć im aktom nadležni organ pravnog lica, odnosno fizi č ko lice. (3)“Pravna i fizi č ka lica iz stava 1. ovog č lana obra č unavaju i ispla ć uju osiguraniku naknadu pla ć e i istekom 42 odnosno sedam dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. (4) Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratiti ispla ć enu naknadu pla ć e iz stava 3. ovog č lana u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.” 12 Č lan 57. (1) Naknada pla ć e u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite iz č lana 42. ta č. 3. do 5. ovog zakona ispla ć uje se osiguraniku na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana koriš ć enja prava. (2) Naknadu pla ć e iz stava 1. ovog č lana obra č unava i ispla ć uje pravno odnosno fizi č ko lice, s tim da je kantonalni zavod osiguranja obavezan vratiti ispla ć enu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtijeva za povrat. 41 (3) Provedbene propise o na č inu ostvarivanja prava na naknadu pla ć e iz stava 1. ovog č lana donijet ć e upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 58. Naknadu pla ć e zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obra č unava i ispla ć uje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizi č ko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog organa o utvr đ ivanju invalidnosti osiguranika, osim u slu č aju ste č ajnog postupka kada naknadu ispla ć uje kantonalni zavod osiguranja. Č lan 59. (1) O pravu na naknadu pla ć e pravno odnosno fizi č ko lice i kantonalni zavod osiguranja rješava po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno ljekarske komisije bez donošenja formalnog rješenja, ali su dužni izdati pismeno rješenje ako to osiguranik traži. (2) U slu č aju kada osiguraniku pravno odnosno fizi č ko lice nije utvrdilo naknadu pla ć e na na č in, u visini i rokovima utvr đ enim ovim zakonom u provedbenim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, osiguranik ima pravo uložiti prigovor nadležnom organu kantonalnog zavoda osiguranja. Do donošenja kona č ne odluke, isplatu naknade dužan je osigurati kantonalni zavod osiguranja, saglasno č lanu 46. stav 2. ovog zakona, s tim da je pravno odnosno fizi č ko lice dužno vratiti ispla ć enu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za privremenu sprije č enost za rad. Č lan 60. (1) Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite 42 obavezan je uputiti osiguranika nadležnom organu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine. (2) Osiguranik ima pravo na naknadu pla ć e na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ili fizi č kog lica u slu č aju iz č lana 58. ovog zakona, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene sprije č enosti za rad. (3) Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku iz stava 1. ovog č lana, kantonalni zavod osiguranja ć e i dalje ispla ć ivati naknadu pla ć e osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti ispla ć enu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. (4) U radu nadležnog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u č estvuju kao č lan i predstavnik kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 61. (1) Kad se utvrdi da postoje č injenice iz č lana 45. stav 1. ovog zakona, kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi č ko lice koje vrši isplatu naknade pla ć e na teret svojih sredstava, obustavlja isplatu te naknade. (2) Akt o obustavi isplate naknade plate u smislu stava 1. ovog č lana donosi kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja odnosno pravnog ili fizi č kog lica koje vrši isplatu naknade pla ć e na teret sredstava, na osnovu mišljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu sprije č enost za rad. (3) Akt iz stava 2. ovog č lana izdaje se pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uru č uje osiguraniku, a jedan kantonalnom zavodu osiguranja odnosno pravnom ili fizi č kom 43 licu koje vrši isplatu naknade pla ć e na teret svojih sredstava, uz izvještaj. (4) Osiguranik kome je aktom iz stava 2. ovog č lana obustavljena isplata naknade pla ć e ima pravo u roku od tri dana od dana uru č enja akta zahtijevati da kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi č ko lice koje je ispla ć ivalo naknadu pla ć e na teret svojih sredstava, raspravi stvar rješenjem. (5) O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plate obustavljene u smislu odredaba ovog č lana rješava kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi č ko lice koje je ispla ć ivalo naknadu pla ć e na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti. Č lan 62. (1) Radi zaštite prava iz ovog zakona, osiguranim licima se u kantonalnom zavodu osiguranja osigurava dvostepenost rješavanja u postupku koji je pokrenulo osigurano lice. (2) Drugostepeno rješenje kantonalnog zavoda osiguranja je kona č no i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Č lan 63. U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o op ć em upravnom postupku, ako ovim zakonom nije druga č ije ure đ eno. Č lan 64. (1) Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite. 44 (2) Osiguranik ima pravo na slobodan izbor zavoda osiguranja kod kojeg se može osigurati na prošireno zdravstveno osiguranje, u skladu sa zakonom, a uz prethodno pribavljenu saglasnost obveznika uplate doprinosa i zavoda osiguranja koji provodi prošireno zdravstveno osiguranje. (3) Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite na period od najmanje godinu dana. (4) Provedbene propise o na č inu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet ć e kantonalni ministar. 6. Naknada štete Č lan 65. Osigurano lice obavezno je kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi štetu: 1. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili neta č nih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno neta č ni ili je primanje ostvarilo na drugi protupravan na č in, odnosno u ve ć em obimu nego što mu pripada; 2. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga što nije prijavilo promjenu koja uti č e na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu promjenu. Č lan 66. (1) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od lica koje je prouzrokovalo bolest, povredu ili smrt osiguranog lica. 45 (2) Za štetu koju je kantonalnom zavodu osiguranju u slu č ajevima iz stava 1. ovog č lana po č inio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravno lice ili fizi č ko lice, osim ako se dokaže da je radnik postupio onako kako je trebalo. (3) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan u slu č ajevima iz stava 2. ovog č lana zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzrokovana namjerno. Kada kantonalni zavod osiguranja zahtijeva naknadu štete od pravnog odnosno fizi č kog lica i od radnika, oni odgovaraju za štetu solidarno. Č lan 67. Osigurano lice kome je iz sredstava kantonalnog zavoda osguranja ispla ć en nov č ani iznos na koji nije imao pravo, obavezan je vratiti primljeni iznos saglasno odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Č lan 68. (1) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog odnosno fizi č kog lica: 1. ako je šteta nastala zato što nisu dati podaci ili što su dati neistiniti ili neta č ni podaci o č injenicama od kojih zavisi sticanje ili obim prava, 2. ako je isplata izvršena na osnovu neistinitih ili neta č nih podataka navedenih u prijavi o stupanju radnika na rad, 3. ako je isplata izvršena zbog toga što nije podnesena prijava o promjenama koje uti č u na gubitak ili na obim prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka. 46 (2) Osigurana lica koja su obavezna sama podnositi prijave ili davati odre đ ene podatke u vezi sa svojim pravima i obavezama, obavezna su u slu č ajevima iz stava 1. ovog č lana sama kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi štetu koja je nastala ako prijava nije podnesena ili su dati neistiniti podaci. (3) Za štetu u slu č ajevima iz stava 1. ovog č lana, odgovaraju pravna i fizi č ka lica osim ako dokažu da se u datim okolnostima postupalo kako je trebalo, a osigurana lica u slu č ajevima iz stava 2. ovog č lana odgovaraju za štetu ako su znala ili morala znati da su dati podaci neistiniti ili neta č ni, odnosno ako su znala ili morala znati za promjenu koja uti č e na gubitak ili obim prava, a te promjene nisu prijavila. Č lan 69. (1) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili fizi č kog lica ako su bolest, povreda ili smrt radnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu gra đ ana. (2) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili fizi č kog lica i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanog prethodnog zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da to lice prema zdravstvenom stanju nije bilo sposobno za rad na odre đ enim poslovima. Č lan 70. Kantonalni zavod osiguranja obavezan je zahtijevati naknadu prouzrokovane štete u slu č ajevima iz č lana 66. ovog zakona i neposredno od pravnog lica za osiguranje imovine i lica kod koga su ova lica osigurana odgovornosti za štetu prouzrokovanu tre ć im licima, prema propisima o obaveznom osiguranju ovog rizika. 47 Č lan 71. (1) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane u slu č ajevima iz č lana 66. ovog zakona kada je šteta nastala upotrebom motornog vozila neposredno od pravnog lica za osiguranja imovine i lica kod koga je štetnik sklopio ugovor o obaveznom osiguranju od odgovornosti za štete pri č injene tre ć im licima. (2) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila kojim se koristilo, odnosno kojim je upravljalo lice koje za to nije imalo ovlaš ć enje. (3) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od pravnog lica za osiguranje imovine i lica koje obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nastanka štete. (4) U slu č aju iz stava 3. ovog č lana pravno lice za osiguranje imovine i lica, obavezno je isplatiti naknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju. Č lan 72. (1) Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana me đ unarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo kog pravnog lica za osiguranje imovine i lica sa sjedištem na teritoriji Federacije. (2) Štetu nastalu upotrebom vozila inostrane registracije koja nije obuhva ć ena osiguranjem autoodgovornosti, nadoknađ uje pravno lice za osiguranje imovine i lica sa sjedištem u mjestu nastanka štete. 48 Č lan 73. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete u slu č ajevima predvi đ enim ovim zakonom, bez obzira na to što je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranom licu iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 74. Pri utvr đ ivanju prava na naknadu štete prouzrokovane kantonalnom zavodu osiguranja primjenjuju se odgovaraju ć e odredbe Zakona o obligacionim odnosima, kao i posebni propisi o naknadi štete. Č lan 75. (1) Potraživanje naknade štete, u smislu odredbi ovog zakona, zastarjevaju istekom rokova odre đ enih Zakonom o obligacionim odnosima. (2) Rokovi zastare potraživanja naknade štete u smislu odredbi ovog zakona, po č inju te ć i: 1. u slu č ajevima iz č lana 65. i č lana 68. stav 1. ovog zakona, od dana kada je postalo kona č no rješenje kojim je utvr đ eno da ispla ć eno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem obimu. 2. u slu č ajevima iz č l. 66. i 69. ovog zakona od dana kada je postalo izvršnim rješenjem kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 3. u ostalim slu č ajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina ispla ć ena davanja iz č lana 71. ovog zakona, od dana izvršene isplate svakog pojedinog davanja. 49 Č lan 76. (1) Kada se utvrdi da je nastala šteta, kantonalni zavod osiguranja ć e uz navo đ enje dokaza pozvati osigurano lice, pravno ili fizi č ko lice, pravno lice za osiguranje imovine i lica ili drugo lice koje je dužno naknaditi štetu da u odre đ enom roku naknadi štetu. (2) Ako šteta ne bude nadokna đ ena u odre đ enom roku kantonalni zavod osiguranja potraživanja ostvaruje tužbom kod nadležnog suda. (3) Kantonalni zavod osiguranja ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o obligacionim odnosima, od dana nastale štete. (4) Kantonalni zavod osiguranja nema pravo, bez izri č itog pristanka osiguranika ili osiguranog lica, ostvariti naknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od nov č ane naknade na koju osigurano lice ima pravo u vezi s koriš ć enjem prava iz zdravstvenog osiguranja. III- PROŠIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Č lan 77. (1) Ukoliko zakonodavno tijelo kantona, saglasno č lanu 8. ovog zakona uvede prošireno zdravstveno osiguranje, odlukom ć e odrediti vidove zdravstvene zaštite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju proširenim zdravstvenim osiguranjem, visinu doprinosa za prošireno zdravstveno osiguranje, uvjete i na č in pristupanja proširenom obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i na č in poslovanja proširenog zdravstvenog osiguranja. (2) Za provo đ enje proširenog zdravstvenog osiguranja obrazuju se posebni fondovi č ije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova. 50 IV- DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Č lan 78. (1) Gra đ ani-osiguranici mogu za sebe i za svoje č lanove porodice dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem osigurati dodatna prava iz zdravstvene zaštite koja nisu obuhva ć ala obaveznim zdravstvenim osiguranjem. (2) Uvjete i na č in koriš ć enja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvr đ uju zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Č lan 79. Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje pla ć aju gra đ ani, preduze ć a ili druga pravna lica. V- OSIGURAVANJE SREDSTAVA 1. Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja Č lan 80. (1) Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: 1. doprinosa iz pla ć a radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizi č kog lica; 13 2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost li č nim radom; 3. doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja, 4. doprinosa za nezaposlene gra đ ane, 51 5. doprinosa koji se pla ć a na stalnu nov č anu pomo ć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite, 6. doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja plo č a, audio i video kaseta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba, 7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehni č kih unapre đ enja, 8. dodatnog doprinosa za koriš ć enje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište, 10. doprinosa lica koja sama pla ć aju doprinos, 11. naknada za zdravstvenu zaštitu č lanova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih penzionera i č lanova njihovih porodica, 12. sredstava budžeta kantona odnosno op ć ine, 13. sredstava li č nog u č eš ć a osiguranih lica u pokri ć u troškova zdravstvene zaštite, i 14. prihoda od donacije, pomo ć i, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda. (2) Sredstva iz stava 1. ovog č lana vode se i evidentiraju odvojeno. Č lan 81. (1) Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravno ili fizi č ko lice osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz č lana 36. ovog zakona. (2) Pravna ili fizi č ka lica obavezna su da se reosiguraju radi rizika iz stava 1. ovog č lana. 52 Č lan 82. (1) Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u kantonalnom zavodu osiguranja“ i u Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja”, u skladu sa namjenama. (2) Upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja, uz suglasnost kantonalnog ministra, sa č injava godišnji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polaze ć i od raspoloživih sredstava, utvr đ enog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za provo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. (3) Kantonalni zavod osiguranja je dužan poduzeti potrebne mjere, ukoliko raspoloživa sredstva nisu dovoljna za pokri ć e rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguravanja dodatnih sredstava. (4)“U cilju osiguranja sredstava federalne solidarnosti u okviru jedinstvene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, za svaku kalendarsku godinu, posebnom odlukom utvr đ uje procenat izdvajanja sredstava od ukupnih prihoda ostvarenih po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, u federalni fond solidarnosti, o č emu je dužna izvijestiti Parlament Federacije u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. (5) Isti iznos sredstava obezbijedit ć e se iz Budžeta Federacije. (6) Sredstva federalnog fonda solidarnosti se koriste namjenski za osiguranje jednakih uvjeta za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite i prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz odre đ enih specijalisti č kih djelatnosti koji ć e se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije i ne mogu se koristiti za druge namjene. 53 (7) Ukoliko se sredstva federalnog fonda solidarnosti u cijelosti ne iskoriste do kraja teku ć e poslovne godine, neutrošeni iznos sredstava vra ć a se kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja srazmjerno njihovom u č eš ć u u formiranju tih sredstava. (8) Kriteriji i na č in korištenja sredstava federalne solidarnosti, utvr đ uju se posebnom odlukom Vlade Federacije.” 14 2. Osnovica i na č in obra č unavanja doprinosa Č lan 83. Kod utvr đ ivanja osnovice, na č in obra č unavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz pla ć a radnika i s njima izjedna č enih osiguranika, primjenuju se propisi o porezima gra đ ana. Č lan 84. Osnovicu, na č in obra č unavanja i uplate doprinosa iz č lana 80. stav 1. ta č. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13. i 14. ovog zakona utvr đ uje svojim propisima zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 85. (1) Stope za utvr đ ivanje visine doprinosa iz č lana 80. ovog zakona utvr đ uje svojom odlukom zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja. (2) Osnov za donošenje odluke iz stava 1. ovog č lana predstavlja plan potrebnih sredstava za provo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja koji utvr đ uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja polaze ć i od utvr đ ivanja standarda 54 zdravstvene zaštite i predvi đ enog programa mjera za provođ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 3. Obveznici uplate doprinosa Č lan 86. (1) Obveznici obra č unavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje su: 1. preduze ć a, druga pravna i fizi č ka lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost- za radnike u radnom odnosu i s njima izjedna č ene osiguranike, za lica birana ili imenovana na funkcije u odre đ enim organima državne ili sudske vlasti i uprave u Federaciji, kantonu i op ć ini, za lica koja obavljaju rad po ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za lica upu ć ena na školovanje, stru č no usavršavanje, postdiplomatski i doktorski studij ili na prakti č an rad, za lica na profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim registriranim udruženjima, za volontere, za dodatni doprinos za koriš ć enje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 2. Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje- za korisnike penzija i korisnike drugih prava po 3. Zavod za zapošljavanje- za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su ta lica prijavljena, 4. Zavod za socijalnu zaštitu- za lica koja primaju stalnu nov č anu pomo ć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite, 5. preduze ć a i druga pravna lica odnosno nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi- za lica na javnim i drugim radovima, 55 6. lica zaposlena u inozemstvu- za č lanove svojih porodica č ije je prebivalište na teritoriji kantona ako nisu osigurani po drugom osnovu, 7. nadležni organ uprave u Federaciji odnosno kantonu za pripadnike Federalne vojske, pripadnike F MUP-a i za pripadnike kantonalne policije, 8. nadležni organ uprave kantona-za u č enike odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu, kao i za u č enike odnosno studente koji vrše prakti č an rad u vezi s nastavom, 9. nadležni organ uprave kantona odnosno op ć ine- za socijalno ugrožena lica koja nisu osigurana po drugom osnovu, i lica iz č lana 19. ta č. 15. i 16. i č lana 24. ta č. 1, 2. i 3. ovog zakona, 10. za strane državljane i lica bez državljanstva koja se školuju ili stru č no usavršavaju- davalac stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predvi đ eno da sami pla ć aju doprinos, 11. osiguranik- zemljoradnik koji je starješina poljoprivrednog doma ć instva, obveznik je uplate doprinosa za sebe i č lanove svog porodi č nog domać instva, 12. autorske agencije, udruženja gra đ ana, druga profesionalna udruženja i sportski savez odnosno organizatori sportskih i drugih javnih priredaba- za u č esnike u tim priredbama odnosno za č lanove svojih udruženja koji se bave profesionalnom i drugom djelatnoš ć u odnosno preko kojih ostvaruju prihod, kao i za vrhunske sportiste koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog komiteta ili udruženja sportista na nivou Federacije. (2) Ostala lica sama upla ć uju doprinos na osnovu obra č una kantonalnog zavoda osiguranja. 56 Č lan 87. (1) Kantonalni zavod osiguranja obavlja preglede poslovnih knjiga i evidencija pravnih i fizi č kih lica, radi kontrole pravilnosti obra č unavanja i upla ć ivanja sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje. (2) Kantonalni zavod osiguranja prati redovnu naplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje svih obveznika pla ć anja doprinosa. (3) Kantonalni zavod osiguranja ć e svojim op ć im aktom utvrditi na č in vršenja kontrole iz st. 1. i 2. ovog č lana. (4) Obvezniku uplate doprinosa, kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinos obustavlja se dalje koriš ć enje zdravstvene zaštite po ovom zakonu, izuzev hitne medicinske pomo ć i. (5) Pravo koriš ć enja zdravstvene zaštite u cijelosti uspostavlja se danom podmirenja svih dospjelih, a neupla ć enih sredstava kantonalnom zavodu osiguranja u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima. (6)“Utvr đ ena dugovanja po osnovu obaveze obra č una i uplate doprinosa realizuju se tako što se obvezniku obra č una i uplate doprinosa, rješenjem nalaže obaveza da uplati doprinos i rok u kome se ta obaveza treba izvršiti. (7) Žalba na rješenje kojim se nalaže obra č un i uplata doprinosa ne odlaže izvršenje rješenja i rješenje je izvršna isprava u postupku izvršenja radi naplate nov č anih potraživanja. (8) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja prati redovnu uplatu sredstava za federalni fond solidarnosti svih obveznika uplate ovih sredstava, na na č in i u skladu sa ovim zakonom. (9) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja ć e svojim opšim aktom utvrditi na č in vršenja kontrole iz stava 8. ovog č lana. 57 (10) Vlada Federacije ć e donijeti propis o saradnji institucija zdravstvenog osiguranja i Porezne uprave Federacije u cilju postizanja redovne i potpune uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kao i uplate sredstava u federalni fond solidarnosti.” 15 Č lan 88. (1) Organizacija ovlaš ć ena za obavljanje platnog prometa obavezna je na zahtjev kantonalnog zavoda osiguranja, a na osnovu izvršenog platnog naloga, odnosno na osnovu izvršne sudske odluke, izvršiti naplatu iznosa neupla ć enog doprinosa s kamatama, prijenosom sa ra č una obveznika na ra č un kantonalnog zavoda osiguranja, po postupku za prisilnu naplatu doprinosa i poreza gra đ ana. (2) Naplata doprinosa zastarjeva za pet godina ne ra č unaju ć i do kraja godinu u koju je dospjela obaveza pla ć anja. 4. Sredstva budžeta Č lan 89. (1) Sredstva iz budžeta kantona ili op ć ine iz č lana 80. stav 1. ta č ka 13. ovog zakona odobrava zakonodavno tijelo kantona ili op ć ine na osnovu zahtjeva koji utvr đ uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja polaze ć i od plana potrebnih sredstava za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. (2) Sredstvima iz stava 1. ovog č lana osiguravaju se: - za pokri ć e pove ć anih troškova zdravstvene zaštite izazvanih ve ć im odstupanjima u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog osiguranja zbog odre đ enih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta sprovo đ enja zdravstvene zaštite, 58 - za pokri ć e troškova zdravstvene zaštite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznog zdravstvenog osguranja zbog odre đ enih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta sprovo đ enja zdravstvene zaštite, - za pokri ć e troškova naknada pla ć a iz č lana 57. stav 1. ovog zakona, - za pokri ć e troškova zdravstvene zaštite lica č ije je prebivalište nepoznato, - za sredstva za razvoj nau č noistraživa č ke djelatnosti, statisti č kih istraživanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za kanton i zdravstveno informacionog sistema u kantonu. 5. Li č no u č eš ć e osiguranika Č lan 90. “Parlament Federacije može, u osnovnom paketu zdravstvenih prava, utvrditi maksimalni iznos neposrednog u č eš ć a osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite, uzimaju ć i u obzir socijalne prilike osiguranih lica i njihov doprinos obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i iznos raspoloživih sredstava za finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja.” 16 59 VI- OBAVEZNO ZDRAVSTVENO REOSIGURANJE Č lan 91. Obavezno zdravstveno reosiguranje organizira se i provodi u okviru Fedaracije. Č lan 92. (1) Parlament Federacije odlukom utvr đ uje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uvjete pod kojima se priznaje da je nastupio slu č aj koji predstavlja osnov za naknadu, iznose premije za reosiguranje, naknade koje se osiguravaju u slu č aju nastupanja reosiguranih rizika i postupak za ostvarivanje ovih naknada. (2) Kao rizici koji se obavezno reosiguravaju odre đ uju se rizici koji nastaju uslijed elementarnih nesre ć a(poplava, zemljotresa, požara), i epidemije širih razmjera. Parlament Federacije može utvrditi druge rizike koji se obavezno reosiguravaju. Č lan 93. (1) Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje obrazuje se kod Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja fond zdravtsvenog reosiguranja za Federaciju. (2) Nakon godišnjeg obra č una Federalni zavod osiguranja i reosiguranja vrši povrat premija reosiguranja, kantonalnim zavodima osiguranja, zavisno od procentulanog u č eš ć a u reosiguranju. Č lan 94. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove u vezi sa pripremom i provo đ enjem akata iz č l. 92. i 93. ovog zakona. 60 VII- KANTONALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FEDERALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA Č lan 95. (1) Kantonalni zavodi osiguranja i Federalni zavod osiguranja i reosiguranja su pravna lica s pravima i obavezama te odgovornoš ć u, utvr đ enim ovim zakonom i statutima kantonalnih zavoda osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. (2)“Kantonalni zavodi osiguranja se mogu me đ usobno udruživati radi ostvarivanja potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije i vlada kantona.” 17 Č lan 96. (1) Statutom kantonalnog zavoda osiguranja odnosno statutom Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja utvr đ uje se naro č ito: organizacija kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, prava, obaveze i odgovornosti organa upravljanja, javnost rada, na č in obavljanja stru č no-administrativnih, pravnih i njima sli č nih poslova za kantonalni zavod osiguranja, odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, kao i druga pitanja propisana zakonom od zna č aja za rad kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. (2) Statut kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja donosi upravni odbor kantonanog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijela kantona, odnosno Parlamenta Federacije. 61 Č lan 97. (1) Radi obavljanja stru č nih, administrativnih i drugih poslova kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja osnivaju stru č ne službe. (2) Stru č ne službe iz stava 1. ovog č lana organiziraju se tako da se osigura nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. (3) Unutrašnja organizacija stru č ne službe zavoda iz prethodnog stava utvr đ uje se pravilnikom kojeg donosi rukovodilac, uz saglasnost vlade kantona, odnosno Vlade Federacije. Č lan 98. Kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja imaju žiro-ra č un. Č lan 99. Kantonalni zavod osiguranja: - provodi politiku razvoja i unapre đ ivanja zdravstvene zaštite koja se osigurava obaveznim zdravstvenim osiguranjem, - planira i prikuplja nov č ana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, te pla ć a usluga zdravstvenim ustanovama i prihvatnim zdravstvenim radnicima, - obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine se o zakonitom i blagovremenom ostvarivanju tih prava te im pruža stru č nu pomo ć u ostvarivanju prava i zaštite njihovih interesa, - obavlja poslove ugovoranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima, 62 - odre đ uje kriterije i na č in koriš ć enja te visinu nov č anog isnosa za naknadu putnih troškova u vezi s koriš ć enjem zdravstvene zaštite i naknadu za pogrebne troškove, - odre đ uje visinu naknade pla ć e i najviši iznos naknade pla ć e na teret kantonalnog zavoda osiguranja, na č in valorizacije osnovice za naknadu pla ć a za vrijeme bolovanja, - u č estvuje u izradi i provodi me đ unarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - vrši obra č un dugovanja i potraživanja troškova zdravstvenog osiguranja i druge poslove u skladu sa ovim ugovorima, - obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu, i privatnih zdravstvenih radnika saglasno zaklju č enom ugovoru za teku ć u godinu, - obavlja poslove izrade podzakonskih i op ć ih akata u vezi sa ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za č ije su donošenje nadležni organi kantona odnosno organi kantonalnog zavoda osiguranja, - ure đ uje ostala pitanja vezana za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Č lan 100. (1) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja: -“prati politiku sprovo đ enja i unapre đ ivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja i koordinira rad kantonalnih zavoda osiguranja u tom domenu; - obavlja poslove izrade projekcije sredstava neophodnih za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja; 63 - planira i prikuplja sredstva federalnog fonda solidarnosti; - obavlja poslove u vezi sa izradom osnova za utvrđ ivanje cijena i cjenovnika zdravstvenih usluga iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja; - obavlja poslove u vezi sa zaklju č ivanjem ugovora, pra č enjem sprovo đ enja, pla ć anjem i kontrolom izvršenih zdravstvenih usluga u skladu sa č lanom 8. ovog zakona; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra č una ukupnih sredstava ostvarenih i utrošenih u zdravstvu, sa izvještajem; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra č una ukupnih sredstava ostvarenih i utrošenih za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja sa izvještajem; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra č una sredstava federalnog fonda solidarnosti, po namjenama, sa izvještajem; - obavlja poslove u vezi sa nabavkama iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.” 18 - obavlja poslove vo đ enja evidencija, u oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja, a po potrebi uvozi dodatna statisti č ka istaživanja od interesa za obavezno zdravstveno osiguranje, - osigurava vo đ enje jedinstvenog informacionog sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, - vrši poslove izrade izvještaja o provo đ enju obaveznog zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije, 64 - obavlja poslove izrade me đ unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje i provodi ih, - koordinira rad kantonalnih zavoda osiguranja u provo đ enju ovih ugovora i neposredno u č estvuje u me đ unarodnim dogovorima vezanim za ovu oblast, - obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu za koje je ovlaš ć en propisima iz č lana 41. stav 2. ovog zakona, - vrši poslove u vezi s izradom standarda i normativa obaveznog zdravstvenog osiguranja, - obavlja poslove izrade podzakonskih akata u vezi sa ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, - obavlja poslove iz č lana 94. ovog zakona, - obavlja i druge poslove utvr đ ene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, kao i poslove koje mu povjere kantonalni zavodi osiguranja. (2) Sredstva potrebna za rad Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja osiguravaju se iz sredstava kantonalnih zavoda osiguranja i sredstava reosiguranja srazmjerno vrsti i obimu poslova te kadrovskoj strukturi i broju uposlenih radnika potrebnih za kvalitetno i blagovremeno obavljanje planiranih poslova. (3) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja ostvaruje sredstva iz prethodnog stava na osnovu sporazuma sa kantonalnim zavodima osiguranja i na osnovu odluke Vlade Federacije o obavljanju poslova u vezi sa obaveznim zdravstvenim reosiguranjem. 65 “ Č lan 100a. (1) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove izrade obra č una ukupnih sredstava ostvarenih i utrošenih u zdravstvu Federacije(u daljem tekstu: obra č un sredstava u zdravstvu). (2) Obra č un sredstava u zdravstvu obuhvata obradu prikupljenih podataka o: - stanovništvu(demografska struktura); - zaposlenim, nezaposlenim, korisnicima penzije, korisnicima prava po osnovu socijalne zaštite i sl.; - iznosima pla ć a, penzija i drugih li č nih primanja; - osiguranicima, licima koja od ovih izvode pravo na zdravstvenu zaštitu, neosiguranim licima; - prihodima(po izvorima) i rashodima(po namjenama) kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, te institucija dobrovljnog(privatnog) zdravstvenog osiguranja; - prihodima(po izvorima) i rashodima(po namjenama) zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u privatnoj praksi; - zaposlenosti po stepenu obrazovanja i zanimanja u institucijama zdravstvenog osiguranja i zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi; - kapacitetima i iskoriš ć enosti kapaciteta u zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi. (3) Podaci iz stava 2. ovog č lana sistematizuju se i obra đ uju na nivou opšina i kantona te se objedinjavaju za Federaciju kao cjelinu. (4) Izvori podataka za obra č un sredstava u zdravstvu su zvani č ni izvještaji o poslovanju odnosno završni ra č uni 66 institucija zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih ustanova, izvještaji iz privatne prakse, te na zakonom propisani na č in objavljeni podaci Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zavoda za javno zdravstvo kantona i dr. (5) Pravilnikom o obra č unu sredstava u zdravstvu koga donosi federalni ministar pobliže se ure đ uju obaveze u č esnika u postupku i rokovi za obradu i analizu podataka, vrsta i sadržaj izvještaja o rezultatima obra č una sredstava u zdravstvu, na č in njegovog objavljivanja i dr.” 19 Č lan 101. (1) Kantonalnim zavodom osiguranja upravlja upravni odbor. (2) Upravni odbor se sastoji od devet č lanova koje imenuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra, i to: - tri č lana iz reda osiguranika zdravstvenog osiguranja, - dva č lana iz reda poslodavaca, - č etiri č lana iz reda zdravstvenih radnika. (3) Predsjednika upravnog odbora imenuje vlada kantona prilikom imenovanja ostalih č lanova upravnog odnora. (4) Djelokrug, ovlaš ć enja i odgovornost upravnog odbora utvr đ uju se statutom kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 102. (1) Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja upravlja upravni odbor. (2)“Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima 11 č lanova koje imenuje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra, i to: 67 - po jedan č lan iz svakog kantona, kojeg predlažu kantonalna ministarstva zdravstva; - jedan č lan iz Federalnog ministarstva zdravstva.” (3) Predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada Federacije prilikom imenovanja ostalih č lanova upravnog odbora. (4)“Upravni odbor donosi odluke ve č inom ukupnog broja č lanova Upravnog odbora.” 20 Č lan 103. (1) Upravni odbor kantonalnog zavoda osigurana: - utvr đ uje program djelatnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja i mjera za unapre đ vanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, utvr đ uje politiku koriš ć enja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, daje smjernice za funkcioniranje stru č ne službe kantonalnog zavoda osiguranja radi pravilnog ostvarivanja prava osiguranih lica i racionalnog poslovanja, - donosi statut kantonalnog zavoda osiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijala kantona i druge op ć e akte za č ije je donošenje ovlaš ć en zakonom, - predlaže saglasno zakonu stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, - donosi finansijski plan i usvaja završni ra č un, - odlu č uje o osiguravanju dopunskih sredstava i o na č inu pokrivanja eventualnih gubitaka nastalih u poslovanju, - pretresa godišnji izvještaj o radu kantonalnog zavoda osiguranja i njegove stru č ne službe, - razmatra izvještaj o kontroli vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga, 68 - provodi prošireno zdravstveno osiguranje ako je utvr đ eno odlukom zakonodavnog tijela kantona, - sara đ uje sa drugim kantonalnim zavodima osiguranja, Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja i drugim organima i organizacijama u stvarima od zajedni č kog interesa- odre đ uje predstavnike u drugim organizacijama i dr, - vrši i druge poslove za koje je ovlaš ć en zakonom, podzakonskim aktima, op ć im i drugim aktima. (2) Upravni odbor može obrazovati odbore i komisije za izvršavanje odre đ enih zadataka. Č lan 104. (1) Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja: - utvr đ uje program djelatosti Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i daje smjernice za funkcioniranje Stru č ne službe Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, - donosi statut Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, uz saglasnost Parlamenta Federacije i druge op ć e akte, - donosi finansijski plan i usvaja završni ra č un, - razmatra probleme u vezi sa osiguranjem sredstava za provo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja na teritoriji Federacije i predlaže odgovaraju ć e mjere, -“donosi projekciju sredstava neophodnih za sprovo đ enje obaveznog zdravstvenog osiguranja; - utvr đ uje prijedlog Pravilnika o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaklju č ivanje ugovora iz č lana 8. ovog zakona; 69 - donosi opši akt o osnovama za utvr đ ivanje cijena sa cjenovnikom zdravstvenih usluga iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja; - usvaja obra č une iz č lana 15. stav 1. alineja 6., 7. i 8. ovog zakona i dostavlja ih Parlamentu Federacije na razmatranje; - donosi finansijski plan federalnog fonda solidarnosti; - priprema Prednacrt odluke o utvr đ ivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz odre đ enih specijalisti č kih djelatnosti koji ć e se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Prednacrt odluke o kriterijima i na č inu korištenja sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine; - raspore đ uje sredstva federalne solidarnosti po utvr đ enim namjenama;” - prati izvršenje prihoda i rashoda federalnog fonda solidarnosti i o tome dostavlja izvještaje kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i Federalnom ministarstvu zdravstva svaka tri mjeseca; - donosi odluku o raspisivanju tendera za nabavku potrošnog materijala i lijekova i imenuje komisiju za provo đ enje tendera i izbor najpovoljnijeg ponu đ a ć a; - utvr đ uje ugovore koje Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaklju č uje sa zdrav-stvenim ustanovama za pružanje zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava solidar-nosti i prati njihovo izvršenje; 70 - donosi druge akte neophodne za poslovanje federalnog fonda solidarnosti.” 21 - razmatra izvještaj o provo đ enju obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja na teritoriji Federacije i izvještaj o radu Stru č ne službe, - razmatra izvještaj o provo đ enju me đ unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - razmatra izvješaj o ostvarivanju zdravstvene zaštite u inozemstvu, - priprema prijedloge akata iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja koje u skladu sa zakonom donose ministar zdravstva odnosno Vlada Federacije, - u č estvuje u pripremi za zaklju č ivanje me đ unaronih ugoovra o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - vrši i druge poslove za koje je ovlaš ć en zakonom, podzakonom, op ć im i drugim aktima. (2) Upravni odbor može obrazovati odbore i komisije za izvršavanje odre đ enih zadataka. Č lan 105. (1) Kantonalnim zavodom osiguranja odnosno Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja rukovodi direktor. (2) Direktora kantonalnog zavoda osiguranja imenuje i razrješava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra. (3)“Direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima zamjenika. (4) Direktor i zamjenik direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ne mogu biti imenovani iz istog konstitutivnog naroda u Federaciji.” 22 71 (5) Direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. Č lan 106. (1) Kantonalni zavodi osiguranja imaju rezervu koja se ostvaruje izdavanjem najmanje 5% ukupnih rashoda ostvarenih u protekloj godini. (2) Nadzor nad koriš ć enjem rezerve obavlja upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. Č lan 107. Sredstva rezerve služe za osiguravanje teku ć e likvidnosti, za pokri ć e gubitaka i mogu biti koriš ć ena za komercijalne pozajmice. Č lan 108. Ukoliko vlada kantona utvrdi da su gubici kantonalnog zavoda osiguranja nastali iz objektivnih okolnosti, gubici se pokrivaju iz budžeta kantona kao pomo ć za likvidnost u iznosu koji nedostaje. Č lan 109. (1) U svrhu osiguranja podataka potrebnih za provo đ enje obaveznog zdravstevnog osiguranja, te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u kantonalnom zavodu osiguranja odnosno Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja se vode evidencije. (2) Provedbene propise o na č inu i mjestu vo đ enja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije te obaveznicima vo đ enja evidencije, donijet ć e upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. 72 Č lan 110. Nadzor nad zakonitoš ć u rada kantonalnog zavoda osiguranja odosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja obavlja nadležni organ uprave kantona odnosno Federacije. VIII- KAZNENE ODREDBE Č lan 111. Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit ć e se za prekršaj pravno odnosno fizi č ko lice: 1. ako ne obra č unava odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje iz pla ć a radnika. ( č lan 86. stav 1. ta č ka 1.) 2. ako ne obra č una odnosno ne uplati dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu,( č lan 86. stav 1. ta č ka 1.) 3. ako u zakonskom propisanom roku od dana povrede na radu odnosno utvr đ ivanja profesionalnog oboljenja radnika ne dostavi prijavu kantonalnom zavodu osiguranja,( č lan 28. stav 3.) 4. ako onemogu ć i pregled i nadzor, te finansijsku kontrolu poslovanja.( č lan 87. stav 1.) Č lan 112. Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit ć e se za prekršaj pravno lice: 1. ako ne obra č una odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika penzija i korisnika drugih prava po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja( č lan 86. stav 1. ta č ka 2.) 73 2. ako ne obra č una odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica koja su uredno prijavljena,( č lan 86. stav 1. ta č ka 3.) 3. ako ne obra č una odnosno ne uplati doprinos za lica smještena u ustanove socijalne zaštite i lica koja primaju stalnu nov č anu pomo ć.( č lan 86. stav 1. ta č ka 4.) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Č lan 113. Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit ć e se za prekršaj lice: 1. ako ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koje je obavezno da samo uplati,( č lan 86. stav 2.) 2. ako onemogu ć i pregled i nadzor te finansijsku kontrolu poslovanja.( č lan 87. stav 1.) Č lan 114. Nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit ć e se za prekršaj zemljoradnik, odnosno zemljoradni č ko domać instvo: 1. ako ne izvrši uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje,( č lan 86. stav 1. ta č ka 11.) 2. ako ne dostavi nadležnom pravnom licu podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.( č lan 54.) 74 Č lan 115. (1) Nov č anom kaznom u iznosu od 300 do 1500 KM kaznit ć e se za prekršaj pravno odnosno fizi č ko lice: 1. ako ne dostavi nadležnom kantonalnom zavodu osiguranju sve podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. ( č lan 54.) (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Č lan 116. Nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM kaznit ć e se za prekršaj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako utvrdi da osigurano lice ima pravo na koriš ć enje bolovanja, a za to nema osnovu.( č lan 55. stav 1.) Č lan 117. Nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit ć e se za prekršaj osigurano lice: 1. ako je svjesno prekora č ilo privremenu nesposobnost za rad, namjerno sprije č ava ozdravljenje odnosno osposobljavanje, obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ne pridržava se uputa za lije č enje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili u roku od tri dana nakon po č etka bolesti, ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio, ( č lan 45.) 75 2. ako je ostvario pravo na naknadu putnih troškova u vezi sa lije č enjem a za to nije imao pravnog osnova, ( č lan 49.) 3. ako koristi ispravu kojom dokazuje status osiguranog lica na na č in suprotan odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu odredaba ovog zakona.( č lan 53.) Č lan 118. Do puštanja u opticaj KM nov č ane kazne predvi đ ene u č l. 111. do 117. ovog zakona, mogu se pla ć ati u DEM ili u protuvrijednosti valute koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem kursu koji objavljuje nadležna finansijska institucija na dan pla ć anja. IX- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 119. Ministarstvo zdravstva u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva, preduzet ć e sve mjere, osigurati uvjete i izvršiti druge potrebne radnje za po č etak rada kantonalnih zavoda osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Č lan 120. (1) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja preuzimaju rukovodne i ostale radnike koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona bili uposleni na poslovima zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije. (2) Preuzimanje i raspore đ ivanje radnika u smislu stava 1. ovog č lana, izvršit ć e se na osnovu internog natje č aja prema 76 potrebama procesa rada, te prema školskoj spremi i radnim sposobnostima radnika. Č lan 121. (1) Kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja preuzimaju pripadaju ć a prava i obaveze, poslovni prostor, opremu i inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete i drugu dokumenatciju i sredstva za rad koji su preuzeti u Ministarstvu zdravstva od Republi č kog fonda za zdravstvenu zaštitu. (2) Pored sredstava iz stava 1. ovog č lana kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja preuzimaju prava, obaveze i sredstva ostvarena tokom rada na poslovima zdravstvenog osiguranja do dana po č etka rada kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Č lan 122. Propise potrebne za provo đ enje ovog zakona iz č l. 35, 38, 41, 53, 54, 55, 64. i 92. nadležni organi su dužni donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 123. Kantonalni zavod osiguranja i Federalni zavod osiguranja i reosiguranja dužni su donijeti statute, planove rada i finansijske planove u roku od 60 dana, a druge op ć e akte u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 124. Do donošenja akata iz č l. 122. i 123. ovog zakona primjenjivat ć e se odgovaraju ć i op ć i akti koji su na snazi na podru č ju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona. 77 Č lan 125. (1) Osigurana lica koja su zapo č ela ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu ovog zakona, od dana njegovog stupanja na snagu ostvaruju ta prava prema odredbama ovog zakona. (2) Lica iz stava 1. ovog č lana koje prema odredbama ovog zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za koriš ć enje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju zapo č eto koriš ć enje tog prava prema odredbama ovog zakona kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, odnosno na osnovu ovog zakona sve dok traje oboljenje i potreba lije č enja. (3) Pravo na naknadu pla ć e po osnovu porodiljskog odsustva, do donošenja propisa u oblasti dje č ije zaštite, koji ć e regulirati porodiljsko odsustvo, ostvaruje se u oblasti zdravstvenog osiguranja. (4) Sredstva za naknadu pla ć e po osnovu porodiljskog odsustva, osigurat ć e se u budžetu kantona i ispla ć ivat ć e se u visini i na na č in koji odredi zakonodavno tijelo kantona. Č lan 126. (1) Do donošenja propisa o stopama obaveznog zdravstvenog osiguranja i utvr đ ivanja stope obaveznog zdravstvenog osiguranja, primjenjivat ć e se odgovaraju ć e stope koje su važile na dan stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do uspostavljanja sistema zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u smislu odredaba ovog zakona odnosno do uspostavljanja ekonomske osnove Federacije koja ć e omogu ć iti potpunu primjenu istog, sredstva za sprovo đ enje zdravstvenog osiguranja mogu se osigurati iz budžeta kantona za mjere iz nadležnosti kantonalnih zavoda osiguranja, odnosno budžeta Federacije za mjere iz nadležnosti Federacije. 78 Č lan 127. Sva pravna i fizi č ka lica u ostvarivanju prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dužna su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 128. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa koji su ure đ ivali oblast zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije. Č lan 129. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH". *** (Prelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", broj 7/02.). “ Č lan 20. 23 (1) U roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije ć e: - donijeti odluke iz č lana 7. stav 3. i č lana 11. st. 3. i 7. ovog zakona; - imenovati Upravni odbor, kao i direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. (2) U roku iz stava 1. ovog č lana, vlada kantona i Vlada Federacije ć e donijeti pravilnik iz č lana 9. stav 2. ovog zakona, a federalni ministar pravilnik iz č lana 16. stav 5. ovog zakona. 79 (3) Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja uskladit ć e statute i druge op ć e akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 21. Svi dosadašnji kantonalni i me đ ukantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja dužni su izvršiti svoju preregistraciju u skladu sa ovim zakonom. Č lan 22. Primjena odredbi ovog zakona, koje se odnose na prikupljanje i korištenje sredstava federalnog fonda solidarnosti, po č et ć e u roku od 30 dana od dana donošenja odluka Vlade Federacije iz č lana 20. stav 1. alineja 1. i 2. ovog zakona. Č lan 23. Primjena odredaba ovog zakona, koje se odnose na uspostavu federalnog fonda solidarnosti, po č et ć e nakon organizovanja i po č etka rada zavoda zdravstvenog osiguranja u svim kantonima na teritoriji Federacije, na na č in i u skladu sa odredbama ovog zakona.” 80 NAPOMENE UZ PRE Č IŠ Ć ENI TEKST ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU 1 Zakon o zdravstvenom osiguranju usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni č kog doma održanoj 28. svibnja/maja 1997. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 1. oktobra 1997. godine. Izmjene i dopune ovog zakona izvršene su samo jednom, a objavljene su u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 7/o2. 2 Pre č iš ć eni tekst Zakona o zdravstvenom osiguranju obuhva ć a: - Zakon o zdravstvenom osiguranju, objavljen u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 30/97., - i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, objavljen u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 7/02. Napomena: Pre č iš ć eni tekst Zakona o zdravstvenom osiguranju,koji sam pripremio u ovoj knjizi,nema službeni karakter, ali može korisno poslužiti za internu upotrebu. Ina č e, pre č iš ć ene tekstove zakona, koje usvaja Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednicama Predstavni č kog doma i na sjednicama Doma naroda, utvr đ uju Zakonodavno-pravna komisija Predstavni č kog doma Parlamenta Federacije i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije, na osnovu ovlaš ć enja, utvr đ enog posebnim odredbama poslovnika o radu ovih domova, odnosno zakonom o izmjenama zakona, č iji se pre č iš ć eni tekst utvr đ uje. Pre č iš ć eni tekst zakona, koga su utvrdile ove komisije, ima službeni karakter i objavljuje se u“Službenim novinama Federacije BiH”. 3 U Zakonu o zdravstvenom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", broj 30/97), izvršene su slijede ć e izmjene i dopune: - č lan 6. mijenjan je č lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 4 U č lanu 9. rije č"fonda" zamjenjena je rije č ju"sredstava" č lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju( “Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 5 U č lanu 13., iza stava 1. dodani su novi st. 2. i 3., a dosadašnji st. 2., 3. i 4. postali su st. 4., 5. i 6. č lanom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 81 6 U č lanu 16. rije č i:"u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja" i zagrada, brisane su č lanom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 7 U č lanu 32. stav 2. brisan je č lanom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 8 U č lanu 33. u stavu 1. rije č i:"odobrio ministar zdravstva" zamjenjene su rije č ima:"odobrila Vlada Federacije", č lanom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 9 U č lanu 35. stav 2. mijenjan je, a iza stava 2. dodan je novi stav 3., dok je dosadašnji stav 3. postao je stav 4., č lanom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 10 U č lanu 37. dodan je novi stav 2. č lanom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 11 U č lanu 38. izvršene su izmjene č lanom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02), kojim se: - u č lanu 38. u stavu 1., iza rije č i:"kantonalni zavod osiguranja", dodaju rije č i:"odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja u slu č ajevima iz č lana 8. ovog zakona." - Stav 2. izmijenjen je i glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. - U stavu 3., iza rije č i:"kantonalnog zavoda osiguranja", dodaju se rije č i:"odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja", a iza rije č i:"na č in kontrole vrste, obima i kvaliteta izvršenih usluga", dodaje se zarez i rije č"troškova". 12 U č lanu 56., iza stava 2. dodani su novi st. 3. i 4. č lanom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 82 13 NAPOMENA: Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se prvenstveno iz doprinosa iz pla ć a radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizi č kog lica. U skladu sa č lanom 10. Zakona o doprinosima, najviša stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje može iznositi: iz li č nih primanja i drugih primanja osiguranika 13%, a na ispla ć ena li č na primanja na teret poslodavca 4%. 14 Č lan 82. izmjenjen je č lanom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02), kojim se: -u č lanu 82. u stavu 1., iza rije č i:"kantonalnom zavodu osiguranja" dodaju se rije č i:"i u Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja". -stavovi 4., 5., 6., 7. i 8. izmijenji su i glase kao u pre č iš ć enom tekstu. 15 Č lan 87. izmjenjen je č lanom 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02), kojim se: - U č lanu 87., iza stava 5., dodaju se novi st. 6., 7., 8., 9. i 10., koji glase kao u pre č iš ć enom tekstu. - Dosadašnji stav 6. briše se. 16 Č lan 90. izmijenjen je č lanom 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 17 U č lanu 95. stav 2., mijenjan je č lanom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 18 U č lanu 100. u stavu 1., ispred alineje 1. dodane su nove alineje od 1. do 9. č lanom 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 19 Iza č lana 100. dodan je novi č lan 100a. č lanom 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 83 20 U č lanu 102. stav 2. izmijenjen je, a iza stava 3. dodan je novi stav 4. č lanom 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 21 U č lanu 104. u stavu 1. iza alineje 4. dodane su nove alineje 5. do 15. č lanom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 22 U č lanu 105. iza stava 2. dodani su novi st. 3. i 4. č lanom 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/02). 23 Č lanovi 20., 21., 22. i 23., koji se nalaze na kraju pre č iš ć enog teksta, predstavljaju prelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", broj 7/02.). 84 ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/97) I- OSNOVNE ODREDBE Č lan 1. (1) Ovim zakonom ure đ uju se na č ela, na č in organiziranja i provo đ enja zdravstvene zaštite. (2) Zdravstvena zaštita gra đ ana, u smislu ovog zakona, je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapre đ enju prava na život, o č uvanju i poboljšanju zdravlja ljudi, koje poduzima Federacija Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija), kantoni, op ć ine, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, preduze ć a, druga pravna lica i gra đ ani. Č lan 2. Zdravstvenu zaštitu, u okviru zdravstenih ustanova, pružaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija i pra ć enjem dostignu ć a u razvoju medicinske nauke. Č lan 3. (1) Svi gra đ ani dužni su brinuti se o svom zdravlju. Niko ne smije ugrožavati zdravlje ljudi. (2) Gra đ anin je obavezan sudjelovati u svim preventivno zdravstvenim djelatnostima koje se provode na mjestima življenja i rada, a usmjerene su na unapre đ ivanje i č uvanje zdravlja i sprje č avanje bolesti. (3) Gra đ anin ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju. 85 (4) Svaki gra đ anin je dužan ukazati prvu pomo ć unesre ć enoj ili bolesnoj osobi u skladu sa svojim znanjem i mogu ć nostima, te joj omogu ć iti pristup do najbliže zdravstvene ustanove. Č lan 4. (1) Vlasnici i direktori preduze ć a i drugih pravnih lica, odgovorni su za primjenu mjera zdravstvene zaštite i zaštite č ovjekove okoline, odnosno radne sredine u kojoj obavljaju djelatnost. (2) Dužnost i odgovornost iz stava 1. ovog č lana imaju gra đ ani koji obavljaju djelatnost li č nim radom sredstvima u svojini gra đ ana i gra đ ani koji li č nim radom samostalno u vidu zanimanja obavljaju umjetni č ku ili drugu kulturnu, advokatsku ili drugu profesionalnu djelatnost(u daljem tekstu: gra đ ani koji obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost), kao i organizatori javnih priredbi i masovnih skupova u odnosu na zaštitu od zaraznih bolesti i povreda. (3) Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, uz saglasnost nadležnog ministarstva zdravstva putem nastavnih planova i programa osigurava zdravstveni odgoj i provo đ enje obrazovanja za zdravstvenu samozaštitu predškolske djece i đ aka. Č lan 5. Zdravstvena djelatnost koju obavljaju zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici u privatnoj zdravstvenoj djelatnosti(u daljem tekstu: privatna praksa), pod uvjetima i na na č in propisan ovim zakonom, je djelatnost od interesa za Federaciju. 86 Č lan 6. (1) Zdravstvena djelatnost se organizira i provodi kao primarna specijalisti č ko-konsultativna i bolni č ka zdravstvena zaštita. (2) Primarna zdravstvena zaštita obuhva ć a: djelatnost porodi č nog doktora medicine(u daljem tekstu: porodi č ni lije č nik), djelatnost op ć e medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomo ć, medicinu rada, zdravstvenu zaštitu radnika, zaštitu žena i djece, dijagnosti č ku i apotekarsku djelatnost. (3) Specijalisti č ko-konsultativna zdravstvena zaštita č ini skup mjera, aktivnosti i postupaka u cilju dijagnosticiranja, lije č enja i medicinske rehabilitacije oboljelih, a kada po prirodi bolesti s obzirom na druge okolnosti nije potrebno poduzimanje bolni č kog lije č enja. (4) Bolni č ka zdravstvena djelatnost obuhvata skup mjera, aktivnosti i postupaka koje se poduzimaju u cilju dijagnosticiranja lije č enja i medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovaraju ć im stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Č lan 7. Federacija, u skladu sa pravima i dužnostima utvr đ enim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Ustav) i zakonom: 1. donosi zakone iz nadležnosti Federacije, 2. vodi zdravstvenu politiku tako da podsti č e i razvija zdrave životne navike kod stanovništva. Č lan 8. (1) Federacija ostvaruje svoje zadatke za podru č je zdravstvene zaštite, tako da osigurava: 87 - prevenciju i suzbijanje zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, - prevenciju i mjere na suzbijanju i lije č enju karantenskih bolesti, - osiguravanje i zaštitu higijensko-epidemiološkog minimuma u svim uvjetima življenja, osiguravanje i organiziranje obaveze imunizacije protiv dje č ijih zaraznih oboljenja, - prevenciju malignih oboljenja, AIDS, lije č enje od turbekuloze lica koja nisu osigurana po nekom drugom osnovu, - zdravstveni odgoj i unapre đ ivanje zdravstvene kulture, zdravstvenu zaštitu vojnih invalida i civilnih žrtava rata iznad nivoa prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a u skladu sa zakonom, - zdravstvenu zaštitu pripadnika Vojske Federacije, uklju č uju ć i i lica na redovnom odsluženju vojnog roka i pripadnika Federalnog ministarstva unutarnjih poslova(u daljem tekstu: Federalna vojska i pripadnici FMUP-a) iznad nivoa prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom, - jedinstveni zdravstveni statisti č ki informacioni sistem, koji osigurava jedinstveno provo đ enje i izvršenje statisti č kih istraživanja u oblasti zdravstva, koja su od interesa za Federaciju. Federacija osigurava finansijska sredstva za poslove iz svoje nadležnosti odre đ ene zakonom. (2) Federalno ministarstvo zdravstva(u daljem tekstu: Ministarstvo zdravstva) preduzet ć e sve mjere, osigurati uvjete i izvršiti potrebne radnje u cilju osiguranja izvršenja zajam č enih prava utvr đ enih ovim zakonom. 88 Č lan 9. Kanton ostvaruje svoje zadatke s podru č ja zdravstvene zaštite, tako da: - osigurava higijensko-epidemiološku djelatnost, zdravstveni-statisti č ki informacioni sistem, hitnu medicinsku pomo ć, te djelatnost socijalne-medicine na svojem podru č ju, - osigurava ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, - osigurava zdravstvenu zaštitu pripadnika kantonalne policije iznad nivoa prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom, - osigurava sredstva za izgradnju i opremanje, te osnivanje zdravstvenih ustanova za provo đ enje primarne, specijalisti č ko-konsultativne i bolni č ke zdravstvene zaštite, - osigurava mrtvozorni č ku službu. II- NA Č ELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Č lan 10. Zdravstvena zaštita gra đ ana u Federaciji provodi se na na č elima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj, a specijaliziranog pristupa u specijalisti č ko-konsultativnoj i bolni č koj zdravstvenoj zaštiti. Č lan 11. Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite osigurava obuhvat svih gra đ ana Federacije u odgovaraju ć im mjerama zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom. 89 Č lan 12. Kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnom organizacijom zdravstva, naro č ito na nivou primarne zdravstvene zaštite, koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu gra đ anima, kroz sve životne dobi. Radi osiguranja kontinuiranog djelovanja, sistem zdravstvene djelatnosti u Federaciji treba biti me đ usobno funkcionalno povezan i uskla đ en. Č lan 13. Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika na podru č ju Federacije koji ć e omogu ć iti gra đ anima približno jednake uvjete zdravstvene zaštite, naro č ito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Č lan 14. Na č elo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite osigurava se putem slobodnog izbora, doktora medicine i doktora stomatologije, koji kod gra đ ana provode mjere za unaprje đ enje zdravlja i prevenciju bolesti, te lije č enje i rehabilitaciju do radne osposobljenosti. Č lan 15. Na č elo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinič kih, javnozdravstvenih dostignu ć a i znanja, te njihovom primjenom u praksi. 90 III- MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Č lan 16. Mjere zdravstvene zaštite su: 1. provo đ enje zdravstvenog odgoja i prosvje ć ivanja sa svrhom podizanja duševne i tjelesne sposobnosti gra đ ana, 2. zaštita od ekoloških č inilaca štetnih po zdravlje, uklju č ivši sve mjere za o č uvanje, unapre đ enje i poboljšanje zdravstenih uvjeta životne i radne okoline i higijenskih uvjeta za život i rad č ovjeka, 3. mjere protiv pušenja, alkoholizma i narkomanije, 4. otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja, odnosno sprje č avanje i suzbijanje bolesti i povreda te njihovih posljedica, 5. mjere i aktivnosti za spre č avanje, rano otkrivanje i suzbijanje zaraznih, hroni č nih, masovnih nezaraznih i malignih bolesti, 6. prevencija i mjere na suzbijanju karantenskih zaraznih bolesti, 7. osiguravanje cjelovite(preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite vojnih invalida, civilnih žrtava rata, porodica šehida i porodica poginulih boraca, 8. lije č enje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno ošte ć enih i povrije đ enih osoba, 9. mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad stanovnicima starijim od 65 godina života, 10. osiguravaje cjelovite(preventivne, kurativne, rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i omladine, te zaštita žena u vezi s planiranjem porodice, trudnoć om, poro đ ajem i materinstvom, 91 11. snabdijevanje lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu, 12. pregled umrlih. Č lan 17. (1) Mjere zdravstvene zaštite, u vezi s radom i radnim okolišem(specifi č na zdravstvena zaštita radnika) koje moraju osiguravati preduze ć a, druga pravna i fizi č ka lica(u daljem tekstu: poslodavci), su: - pravovremeno obavještavanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju, sigurnosti i higijeni rada, - mjere sprje č avanja i otkrivanja profesionalnih bolesti, sprje č avanje povreda na radu i pružanje odgovaraju ć e prve pomo ć i, - mjere za utvr đ ivanje zdravstvenog stanja radnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima po zdravlje. (2) Pored mjera iz stava 1. ovog č lana, preduze ć e i poslodavci provode i posebne mjere zaštite na radu u skladu sa zakonom. Č lan 18. (1) Mjere zdravstvene zaštite iz č lana 16. ta č. 1, 2. 3, 5, 6. i 7. ovog zakona provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi federalni ministar zdravstva( u daljem tekstu: ministar zdravstva) po prijedlogu Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federalni zavod). (2) Mjere zdravstvene zaštite iz č lana 16. ta č. 4, 8, 9, 10, 11. i 12. ovog zakona, provode se na temelju plana i programa kojeg donosi ministar zdravstva kantona( u daljem tekstu: kantonalni ministar), na prijedlog nadležnog Zavoda za javno 92 zdravstvo kantona(u daljem tekstu: kantonalni zavod javnog zdravstva). IV- ORGANIZIRANJE I PROVO Đ ENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Č lan 19. Zdravstvena zaštita provodi se u jedinstvenom sistemu zdravstvene djelatnosti, primjenom mjera primarne, specijalisti č ko-konsultativne i bolni č ke zdravstvene zaštite. Podjela poslova izme đ u primarne, specijhalisti č ko-konsulta-tivne i bolni č ke zdravstvene zaštite obavlja se ovisno od poslova i zadataka, složenosti medicinskih postupaka, specijalnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, opreme, te specifi č nosti pojedinih podru č ja. Č lan 20. (1) Primarna zdravstvena zaštita obuhva ć a: 1. rano otkrivanje, sprje č avanje i suzbijanje uzroka oboljevanja i povrje đ ivanja; 2. sudjelovanje u podizanju i održavanju psihofizi č ke i zdravstvene sposobnosti radnika za rad; 3. brigu za o č uvanje zdravlja i lije č enja svih č lanova porodice; 4. provo đ enje mjera zdravstvene zaštite i brigu o zdravstvenom stanju i unapre đ enju zdravlja u č enika, studenata, omladine, sportaša i ocjenu njihove sposobnosti za školovanje i rad, kao i mjere zdravstvene zaštite i brigu o zdravstvenom stanju gra đ ana starijih od 65 godina, invalida i drugih osoba; 93 5. zdravstvenu zaštitu nespecifi č nih i specifi č nih plu ć nih oboljenja; 6. pra ć enje higijensko-epidemiološke situacije u životnoj i radnoj okolini uz preduzimanje potrebnih mjera; 7. provodi edukaciju zdravstvenih radnika. (2) Primarna zdravstvena zaštita naro č ito provodi: 1. mjere zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta, brigu o njihovom zdravstvenom stanju i unapre đ enju zdravlja i u č estvuje u podizanju psihofizi č ke sposobnosti; 2. brigu o zdravstvenoj zaštiti žena za vrijeme trudno ć e, poro đ aja i nakon poro đ aja, te o drugim zdravstvenim potrebama žena; 3. mjere za promociju prirodne ishrane dojen č etadojenja; 4. mjere zdravstvene zaštite osoba sa smetnjama u razvoju; 5. ispitivanje nepovoljnog uticaja okoline na zdravstveno stanje i zdravstvenu sposobnost radnika za rad i drugih gra đ ana; 6. hitnu medicinsku pomo ć; 7. lije č enje u ordinaciji, odnosno u stanu osiguranika; 8. kurativne i rehabilitacijske mjere; 9. mjere prevencije, lije č enja i saniranja usta i zubi; 10. snabdijevanje lijekovima i drugim sredstvima za lije č enje; 11. upu ć ivanje pacijenata na specijalisti č ko-konsultativne preglede te na bolni č ko i drugo lije č enje, te provo đ enje posthospitalnog postupka; 12. koordiniranje i provo đ enje nužnih dijagnosti č kih i terapeutskih postupaka. 94 Č lan 21. (1) Primarna zdravstvena zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehni č ar. (2) Poslove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obavlja doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije, porodi č ni lije č nik, specijalista op ć e medicine i medicine rada, pedijatar, specijalista iz oblasti javnog zdravstva, specijalisti ginekologije, školske medicine, specijalista pulmolog i specijalista medicinske biohemije ili diplomirani inženjer medicinske biohemije, sa svojim saradnicima. (3) U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u č estvuje, specijalist pedijatar u zdravstvenoj zaštiti djece i ginekolog u zdravstvenoj zaštiti u vezi s trudno ć om, poro đ ajem, materinstvom, planiranjem porodice i ranim otkrivanjem raka. (4) Doktor stomatologije sa svojim saradnicima provodi poslove iz č lana 20. stava 2. ta č ke 9. ovog zakona, a magistri farmacije sa svojim saradnicima provode poslove iz č lana 20. stava 2. ta č ka 10. ovog zakona. (5) U provo đ enju pojedina č nih mjera primarne zdravstvene zaštite, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolskog i školskog uzrasta u č estvuje i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi stru č njaci za pojedina pitanja te zaštite. (6) Zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u timskom radu sara đ uju sa doktorima medicine drugih specijalnosti u specijalisti č ko-konsultativnoj i bolni č koj zdravstvenoj zaštiti. (7) Zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti svojim radom poti č u i usmjeravaju mjere samozaštitne aktivnosti osiguranika, kao i aktivnosti i mjere organizacija i tijela državne uprave. 95 Č lan 22. (1) Specifi č na zdravstvena zaštita radnika, kao dio primarne zdravstvene zaštite, obuhva ć a prvenstveno preventivene poslove u vezi stvaranja i održavanja sigurne i zdrave radne sredine, koja omogu ć ava optimalno fizi č ko i mentalno zdravlje na radu i prilago đ avanje uvjeta rada sposobnostima radnika. (2) Ministar zdravstva i federalni ministar za socijalnu politiku raseljenih osoba i izbjeglica ć e bližim propisom regulirati vrstu i obimu lije č ni č kih pregleda radi utvr đ ivanja zdravstvene sposobnosti za rad radnika. Č lan 23. Specifi č na zdravstvena zaštita radnika obuhva ć a: 1. ljekarske preglede radi utvr đ ivanja zdravstvene sposobnosti; 2. pra ć enje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad; 3. identifikaciju i procjenu rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu; 4. sistematske kontrolne preglede radnika s obzirom na pol, dob i uvjete rada, te pojavu profesionalnih bolesti povreda na radu i hroni č nih bolesti; 5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji, te o li č nim i kolektivnim zaštitnim sredstvima; 6. preventivno sanitarne preglede radnika koji se obavezno provode radi zaštite okoline, zaštite potroša č a, odnosno korisnika i druge obavezne zdravstvene pregleda; 7. organiziranje i pružanje prve pomo ć i i hitnih intervencija na licu mjesta u procesu rada; 96 8. u č estvovanje u analizi povreda na radu i profesionalnih bolesti; 9. kontinuiranu brigu o boljoj prilago đ enosti uvjeta rada radnicima; 10. saradnju u obavještavanju, stru č nom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada; 11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu(djelovanje prašine, buke, rasvjete, zra č enja i dr.) radi zaštite od profesionalnih bolesti: 12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje ć ivanje radnika; 13. ocjenjivanje potreba za upu ć ivanje radnika na medicinski programiran aktivan odmor radi poboljšanja zdravstvene sposobnosti radnika za rad; 14. provo đ enje medicinski programiranog odmora; 15. u č estvovanje u mjerama rehabilitacije radnika. Č lan 24. (1) Specifi č nu zdravstvenu zaštitu radnici ostvaruju na temelju ugovora izme đ u poslodavaca i doma zdravlja odnosno druge zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. (2) Za potrebe pra ć enja, prou č avanja i unapre đ enja djelatnosti specifi č ne zdravstvene zaštite, može se osnovati kantonalni zavod za medicinu rada, odnosno zdravstvena ustanova za specifi č nu zdravstvenu zaštitu radnika. (3) Troškove specifi č ne zdravstvene zaštite radnika snosi poslodavac. 97 Č lan 25. (1) Specijalisti č ko-konsultativna i bolni č ka zdravstvena zaštita obuhva ć a: 1. specijalisti č ko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu u okviru koje se: - pruža konsultativna zdravstvena zaštita po zahtjevu primarne zdravstvene zaštite; - vrši dijagnostika i lije č enje povrije đ enih i oboljelih primjenom standardnih dijagnosti č kih i terapeutskih postupaka; - vrši potpuna medicinska rehabilitacija; 2. bolni č ka zdravstvena zaštita, u okviru koje se: - vrši stacionarno lije č enje primjenom standardnih dijagnosti č kih i terapeutskih postupaka, tokom 24 sata; - vrši konzilijarna zaštita uz u č eš ć e konzilija zdravstvenih radnika razli č itih specijalnosti; - vrši zdravstveno prosvje ć ivanje pacijenata; - vrši stru č no-metodološka pomo ć; - vrši stru č no osposobljavanje i obrazovanje svih profila i nivoa stru č nosti; - vrši nau č noistraživa č ki rad. (2) Poslove i zadatke zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog č lana, obavljaju specijalisti i subspecijalisti svih grana medicine, pojedina č no ili timski, a vrše se u specijalisti č kim ordinacijama, poliklinikama i bolnicama. 98 V- PRAVA I DUŽNOSTI GRA Đ ANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Č lan 26. U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki gra đ anin ima neotu đ ivo pravo na: 1. pristupa č nu zdravstvenu uslugu standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja utvr đ enu pavilima zdravstvenog osiguranja; 2. naknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovaraju ć e zdravstvene zaštite, u slu č aju dokazane stru č ne greške; 3. slobodan izbor porodi č nog lije č nika, doktora medicine i doktora stomatologije u skladu sa odred-bama zakona i pravilima zdravstvenog osiguranja; 4. hitnu neodložnu medicinsku pomo ć u trenutku kad mu je ona potrebna; 5. ta č no obavještavanje i poduku o svim pitanjima koja se ti č u njegovog zdravlja; 6. odbijanje da bude predmet nau č nog istraživanja ili bilo kog drugog pregleda ili medicinskog tretmana bez svoje saglasnosti; 7. izbor izme đ u više mogu ć ih oblika medicinskih interveneecija koje mu ponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatologije, osim u slu č aju neodložne intervencije č ije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje gra đ ana i izazvalo trajna ošte ć enja; 8. povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njegovog zdravlja; 99 9. odbijanje pregleda i lije č enja od strane doktora medicine, odnosno doktora stomatologije zbog gubljenja povjerenja; 10. odbijanje hirurške i druge medicinske intervencije, ako je pri svijesti i sposoban je za rasu đ ivanje, ukoliko mu je lije č nik ukazao na štetne posljedice za njegov život i zdravlje u slu č aju odbijanja takve intervencije. Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasu đ ivanje, ovu saglasnost daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži ro đ aci, osim u slu č aju da postoji opasnost po život oboljelog ili povrije đ enog, a zbog hitnosti nije mogu ć e blagovremeno pribaviti saglasnost; 11. ishranu u skladu sa svetonazorom za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, koja nije u suprotnosti sa propisanom medicinskom dijetom; 12. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi u za to predviđ enom prostoru, uklju č uju ć i i pravo opremanja u mrtva č nici u slu č aju smrti, uz primjenu vjerskih obreda-odvojeno po konfesijama. Č lan 27. (1) Gra đ ani na podru č ju Federacije imaju pravo zaštite od opasnosti po zdravlje ili život, izazvanih zaga đ ivanjem životne sredine biološkim, fizi č kim i hemijskim štetnim agensima u vodi, zraku, tlu, hrani, predmetima op ć e upotrebe i lijekovima. (2) Gra đ ani imaju pravo i na zaštitu od štetnih djelovanja joniziraju ć eg odnosno nejoniziraju ć eg zra č enja, buke i vibracija, kao i zaštitu od štetnog djelovanja proizvoda odobrenih za javnu upotrebu, koji zbog grešaka u izradi mogu izazvati ošte ć enja zdravlja. 100 (3) Gra đ ani koji pretrpe zdravstveno ošte ć enje zbog djelovanja č inilaca iz st. 1. i 2. ovog č lana imaju pravo na naknadu štete od preduze ć a, drugih pravnih lica i gra đ ana, koji obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost u skladu sa zakonom. Č lan 28. (1) Pod pravom gra đ anina na zdravstvenu uslugu standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja, podrazumijeva se usaglašenost pružene zdravstvene zaštite sa savremenim medicinskim saznanjima, tehnologijom i utvr đ enim standardima, a u skladu sa pravilima zdravstvenog osiguranja. (2) U kvalitet zdravstvene usluge ulazi i tehnološki prihvatljiv na č in pružanja te zdravstvene usluge i sigurnost pružene usluge za gra đ anina. (3) U cilju trajnog osiguranja kvaliteta zdravstvenih usluga njihov se kvalitet mora trajno kontrolirati mjerama interne stru č ne kontrole, mjerama inspekcije i pravom gra đ ana na reklamaciju kvaliteta i njegovim pravom da pokrene postupak za formiranje ljekarskog konzilijuma, u skladu sa odredbama ovog zakona, uklju č uju ć i tu i pravo na nadoknadu štete zbog neodgovaraju ć e pružene zdravstvene usluge, u slu č aju dokazane stru č ne greške. (4) Troškove konzilijarnog pregleda snosi gra đ anin, ako je zahtjev za formiranje ljekarskog konzilijuma neosnovan, odnosno doktor medicine koji ga je lije č io, ako je zahtjev osnovan. (5) Ministar zdravstva ć e pravilnikom propisati postupak i na č in rada ljekarskog konzilijuma. Č lan 29. (1) Gra đ anin ima pravo- neposredno ili pismenim putem od direktora zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog 101 radnika koji obavlja privatnu praksu, zatražiti zaštitu svojih prava na kvalitet, sadržaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pružanja zdravstvenih usluga. (2) Direktor zdravstvene ustanova, odnosno zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu dužan je bez odlaganja ispitati opravdanost zahtjeva gra đ anina i u roku od tri dana od dana prijema, donijeti rješenje i dostaviti ga gra đ aninu. (3) Gra đ anin koji nije zadovoljan rješenjem direktora zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog radnika koji obavlja privatnu praksu, ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, kod nadležnog ministra. (4) Protiv kona č nog akta nadležnog ministra, gra đ anin može tražiti zaštitu svog prava kod nadležnog suda, a u skladu sa zakonom. Č lan 30. (1) U postupku naknade štete, pravni odnosi gra đ anina i zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasništva, reguliraju se po na č elima odgovornosti saglasno zakonu. (2) Zaštitu svojih prava gra đ anin može zatražiti od nadležnog inspekcijskog organa i nadležnog organa zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom. Č lan 31. Gra đ ani su dužni svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti u skladu sa zakonom i uputama o lije č enju, koje im daje porodi č ni lije č nik, odnosno doktor medicine i doktor stomatologije, a li č no su odgovorni zbog nepridržavanja ovih uputa. 102 Č lan 32. Ako porodi č ni lije č nik, odnosno doktor medicine, posumnja da se radi o zaraznoj bolesti opasnoj po zdravlje drugih proveš ć e odgovaraju ć e dijagnosti č ke i terapijske postupke i bez saglasnosti gra đ anina. Č lan 33. (1) Lica oboljela od duševne bolesti koja predstavljaju opasnost po njihov život, život gra đ ana ili imovinu, u hitnim slu č ajevima smjestit ć e se na privremeno bolni č ko lije č enje u odgovaraju ć u zdravtsvenu ustanovu. (2) Lica iz stava 1. ovog č lana upu ć uje u odgovaraju ć u zdravstvenu ustanovu porodi č ni lije č nik, odnosno doktor medicine uz odgovaraju ć u pratnju. (3) Ako takva lica prilikom upu ć ivanja pružaju fizi č ki otpor, zdravstvenom radniku ć e do smještaja u odgovaraju ć u zdravstvenu ustanovu, pomo ć pružiti ovlašteni službenik nadležnog organa unutrašnjih poslova. (4) Zdravstvena ustanova koja je primila lice oboljelo od duševne bolesti, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti porodicu oboljelog, ukoliko ista nije o tome upoznata, op ć inski sud i organ starateljstva prema mjestu posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta primljene osobe. (5) Ako je prebivalište, odnosno boravište nepoznato, treba obavijestiti sud i organ starateljstva prema mjestu sjedišta zdravstvene ustanove. Č lan 34. (1) Zdravstveni radnici dužni su č uvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. (2) Na č uvanje profesionalne tajne obavezni sud i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih 103 dužnosti, te studenti i u č esnici srednjih škola zdravstvenog usmjerenja. (3) Povreda č uvanja profesionalne tajne je teža povreda pravila kodeksa medicinske etike. VI- OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Č lan 35. (1) Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton, odnosno op ć ina, te doma ć a i strana fizi č ka i pravna lica na osnovu saglasnosti iz č lana 37. ovog zakona. (2) Federacija je osniva č federalnih zavoda iz č l. 80, 83. i 86. ovog zakona. (3) Dva ili više kantona i Federacija mogu biti osniva č i: klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, klini č ke bolnice, klini č kobolni č kog centra, klini č kog centra, kantonalne bolnice, odnosno zavoda. (4) Kanton može biti osniva č: poliklinike, op ć e bolnice, specijalne bolnice, kantonalne bolnice, lije č ilišta i zavoda, odnosno kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, doma zdravlja i ustanove za zdravstvenu njegu u ku ć i. (5) Op ć ina može biti osniva č: doma zdravlja, odnosno podru č ne ambulante, ustanove za zdravstvenu njegu u ku ć i, apoteke, lje č ilišta, op ć e i specijalne bolnice. (6) Doma ć a i strana fizi č ka, odnosno pravna lica mogu biti osniva č i: poliklinike, op ć e bolnice, specijalne bolnice, lje č ilišta, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u ku ć i i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima svojine. 104 Č lan 36. (1) Osniva č zdravstvenih ustanova u vlasništvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Parlament Federacije). (2) Osniva č zdravstvenih ustanova u vlasništvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. (3) Osniva č zdravstvenih ustanova u vlasništvu op ć ine je op ć insko vije ć e. Č lan 37. (1) Zdravstvene ustanove bolni č ke zdravstvene zaštite osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, koja podrazumijeva vrstu i kapacitet zdravstvenih ustanova potrebnih za osigiranje zaštite zdravlja gra đ ana na podru č ju Federacije. (2) Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, koja podrazumijeva vrstu i kapacitet zdravstvenih ustanova potrebnih za osiguranje zaštite zdravlja gra đ ana na podru č ju kantona. (3) Mrežu zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog č lana utvr đ uje Parlament Federacije na prijedlog ministra zdravstva, a mrežu zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog č lana zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog ministra. (4) Zdravstvene ustanove se mogu osnivati i izvan mreže zdravstvene djelatnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona. Č lan 38. Mjerila za uspostavljanje mreže zdravstvene djelatnosti iz č lana 37. ovog zakona odre đ uju se planom zdravstvene zaštite Federacije i kantona, uvažavaju ć i: 105 - zdravstveno stanje, broj, starosnu, polnu i socijalnu strukturu stanovništva, - jednake uvjete odnosno mogu ć nosti za koriš ć enje zdravstvenih usluga, - potreban obim djelatnosti pojedinih nivoa zdravstvene zaštite iz č l. 20, 21, 22, 23, 24. i 25. ovog zakona (primarna, specijalisti č ko-konsultativna i bolni č ka), - stepen organizacije podru č ja, saobra ć ajna povezanost i specifi č nost naseljenosti, te dostupnost na podru č jima koja su rijetko naseljena, - ekonomsko finansijske mogu ć nosti. Č lan 39. Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako, da je stanovništvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo ć, uklju č uju ć i hitni prijevoz. Č lan 40. Djelatnost zavoda javnog zdravstva, hitna medicinska pomo ć, djelatnost presa đ ivanja organa, izuzev autotransplantacije, vješta č ka oplodnja, ako je u pitanju heretodonacija, patologija, sudska medicina i mrtvozorni č ka djelatnost, ne mogu biti predmet privatne djelatnosti. Č lan 41. (1) Kantonalni zavod osiguranja raspisuje natje č aj za popunjenje mreže zdravstvene djelatnosti iz č lana 37. st. 1. i 2. ovog zakona za obavljanje primarne, specijalisti č ko-konsultativne i bolni č ke zdravstvene zaštite. (2) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponu đ a č a, donosi kantonalni zavod osiguranja uz pribavljenu saglasnost nadležnog ministra. 106 Č lan 42. (1) Kantonalni zavod osiguranja zaklju č uje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim radnicima koje su najpovoljniji ponu đ a č i iz č lana 41. stav 2. ovog zakona. (2) Ministarstvo zdravstva zaklju č uje ugovor sa zdravstvenim ustanovama koje osiguravaju provo đ enje prava iz zdravstvene zaštite iz č lana 7. ta č ke 2. i č lana 8. ovog zakona. (3) Zdravstvene ustanove iz st. 1. i 2. ovog č lana su ugovorne zdravstvene ustanove. (4) Privatni zdravstveni radnik iz stava 1. ovog č lana je ugovorni privatni zdravstveni radnik. (5) Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni radnik, dužni su u nazivu ista ć i da su ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni radnik. (6) Ugovorom se ure đ uju odnosi u vezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti. (7) Ugovorom se detaljno odlu č uje o: - vrsti zdravstvene djelatnosti, - obimu zdravstvene djelatnosti, - po č etku obavljanja zdravstvene djelatnosti, - na č inu obavljanja zdravstvene djelatnosti, - sredstvima koje za obavljanje djelatnosti osigurava kantonalni zavod osiguranja, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine( u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) i Ministarstvo zdravstva, - ostalim pravima i obavezama. 107 Č lan 43. Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni radnik dužni su sara đ ivati s Federalnim ministarstvom odbrane u pogledu pra ć enja zdravstvenog stanja pripadnika Vojske Federacije. Č lan 44. (1) Zdravstvena ustanova ne može po č eti sa radom, dok organ nadležan za poslove zdravstva utvr đ en ovim zakonom, ne donese rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni č ke opreme. (2) Rješenje iz stava 1. ovog č lana za zdravstvene ustanove, u smislu č lana 35. st. 2. i 3. donosi ministar zdravstva, a za ustanove iz st. 4, 5. i 6. istog č lana kantonalni ministar. (3) Uvjete u pogledu prostora, kadra i medicinskotehni č ke opreme propisuje ministar zdravstva. Č lan 45. Odredbe č lana 44. ovog zakona primjenjuje se i u slu č aju proširenja i promjene zdravstvene djelatnosti. Č lan 46. (1) Zdravstvenoj ustanovi ili dijelu zdravstvene ustanove privremeno se zabranjuje rad, ako organ zdravstveno-inspekcijskog nadzora utvrdi: - povrede zakonitosti u radu koje uti č u na ostvarivanje prava gra đ ana u zdravstvenoj ustanovi ili njenom dijelu; - bitne povrede pravila medicinske tehnologije i pravilakodeksa medicinske etike; - bitne propuste u lije č enju i drugim mjerama zdravstvene zaštite; 108 - da uvjeti pružanja zdravstvene zaštite i odnosi prema korisnicima zdravstvene zaštite nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i aktima donesenim na osnovu zakona. (2) Ukoliko zdravstvena ustanova ili njen dio u propisanom roku ne otkloni utvr đ ene nedostatke, izri č e joj se mjera zabrane rada. (3) Zdravstvenoj ustanovi zabranjuje se rad i kada su povrede iz stava 1. ovog č lana dovele do ozbiljnih posljedica po zdravlje i život gra đ ana, u kom slu č aju se ne može zdravstvenoj ustanovi ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka. Č lan 47. (1) Zdravstvena ustanova prestaje sa radom ako: - više ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogu ć nosti da se reorganizira za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, - ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti. (2) Prijedlog za prestanak rada zdravstvene ustanove može podnijeti vlasnik, kantonalni zavod osiguranja, odnosno Ministarstvo zdravstva, ako je ugovorna zdravstvena ustanova, kao i nadležna komora. (3) Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u slu č aju iz stava 1. alineja 1. ovog č lana, donosi vlasnik, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, kantonalni zavod osiguranja, odnosno Ministarstvo zdravstva, a u slu č aju iz stava 1. alineja 2. ovog č lana donosi ministar zdravstva, odnosno kantonalni ministar. (4) Protiv odluke o prestanku rada zdravstvene ustanove može se pokrenuti upravni spor. 109 Č lan 48. Sredstva za finansiranje zdravstvenih ustanova koja osiguravaju izvršenje prava iz č lana 7. ta č ke 2. i č lana 8. ovog zakona, osiguravaju se iz: - sredstava budžeta Federacije, - donacija, pomo ć i i drugih izvora. Č lan 49. Sredstva za rad zdravstvena ustanova ostvaruje: - ugovorom sa kantonalnim zavodom osiguranja, - ugovorom sa Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja, - ugovorom sa Ministarstvom zdravstva ili organom nadležnim za poslove zdravstva kantona(u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo), koje se na osnovu zakona finansiraju iz budžeta Federacije, kantona i budžeta op ć ine, - ugovorom po osnovu dobrovoljnog osiguranja, - iz sredstava osniva č a u skladu s aktom o osnivanju, - iz sredstava budžeta Federacije, kantona, odnosno op ć ine, - iz u č eš ć a korisnika zdravstvene zaštite u pokri ć u dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite, - iz drugih izvora, na na č in i pod uvjetima odre đ enim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. 110 VII- UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Č lan 50. (1) Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor. (2) Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasništvu Federacije ima devet č lanova i č ine ga predstavnici: - osniva č a- pet(5) č lanova; - zdravstvenih ustanova- tri(3) č lana; - Ministarstva zdravstva- jedan(1) č lan. (3) Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasništvu dva ili više kantona i Federacije č ine predstavnici: - kantona-osniva č a-po dva(2) č lana, odnosno tri(3) č lana; - zdravstvenih radnika ustanove- tri(3) č lana; - Ministarstva zdravstva- dva(2) č lana. (4) Izuzetno u upravni odbor zdravstvene ustanove iz stava 3. ovog č lana, kantoni kojima je klini č ka zdravstvena ustanova ujedno i op ć a bolnica, odnosno kantonalna bolnica, daju tri(3) č lana. (5) Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasništvu kantona, odnosno op ć ine ima pet č lanova i č ine ga predstavnici: - osniva č a- tri(3) č lana; - zdravstvenih radnika ustanove- jedan(1) č lan; - kantonalnog ministarstva- jedan(1) č lan. (6) Predsjednika i č lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog č lana imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. 111 (7) Č lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 3. ovog č lana imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. (8) Č lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 4. ovog č lana imenuje i razrješava vlada nadležnog kantona, odnosno op ć inski odbor, na prijedlog kantonalnog ministra. (9) Visinu naknade za rad č lanova upravnog odbora utvr đ uje osniva č zdravstvene ustanove, a ispla ć uje se iz sredstava zdravstvene ustanove. (10) Na č in izbora, opoziva i mandat č lanova upravnog odbora zdravstvene ustanove, vrši se u skladu sa zakonom. Č lan 51. (1) Direktora zdravstvene ustanove u društvenom vlasništvu imenuje i razrješava upravni odbor. (2) Direktora zdravstvene ustanove, č iji je osniva č Federacija, imenuje i razrješava upravni odbor, uz saglasnost ministra zdravstva i zamjenika ministra zdravstva. (3) Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja kada ne postoje uvjeti za rad upravnog odbora, direktora imenuje i razrješava Vlada Federacije, odnosno vlada kantona. Č lan 52. (1) Za direktora zdravstvene ustanove imenuje se lice sa visokim obrazovanjem zdravstvenog usmjerenja. (2) Za direktora zdravstvene ustanove koja osigurava specijalisti č ko-konsultativnu i bolni č ki zdravstvenu zaštitu imenuje se lice koje, pored uvjeta iz prethodnog stava ima, u pravilu, i odgovaraju ć u specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. 112 (3) Za direktora zdravstvene ustanove koja osigurava klini č kobolni č ku zdravstvenu zaštitu imenuje se lice koje pored uvjeta iz st. 1. i 2. ovog č lana ima u pravilu i zvanje nastavnika fakulteta. (4) Za direktora zavoda za javno zdravstvo, odnosno zavoda imenuje se lice koje, pored uvjeta iz stava 1. ovog č lana, ima, u pravilu, i odgovaraju ć u specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. (5) Po isteku mandata isto lice može na osnovu konkursa ponovo biti izabrano za direktora zdravstvene ustanove. Č lan 53. (1) Ako direktor nije imenovan u skladu sa zakonom u roku od 60 dana od dana isteka natje č ajnog roka, odluku o postavljenju vršioca dužnosti direktora donosi upravni odbor. (2) Vršilac dužnosti direktora postavlja se najduže na period od šest mjeseci. (3) Vršilac dužnosti direktora ima sva prava i dužnosti direktora. Č lan 54. (1) Direktor može biti razrješen istekom mandata za kojega je imenovan. (2) Upravni odbor dužan je razriješiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako: - direktor to li č no zahtijeva, - nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ure đ uju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa, - ne izvršava ugovorne obaveze sa kantonalnim zavodom osiguranja, odnosno Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja, 113 - u svom radu krši propise i op ć e akte zdravstvene ustanove ili ne izvršava odluke upravnog odbora ili postupa u suprotnosti s njima, - svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzrokuje zdravstvenoj ustanovi ve ć u štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost, tako da nastane ili bi lahko moglo do ć i do poreme ć aja stanja pri obavljanju zdravstvene djelatnosti. (3) Ako upravni odbor ne razrješi direktora iz razloga propisanih u stavu 2. ovog č lana u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, odluku o razrješenju direktora donosi osniva č zdravstvene ustanove. (4) Upravni odbor mora prije donošenja odluke o razrješenju obavijestiti direktora o razlozima za razrješenje i dati mu mogu ć nost da se o njima izjasni. Č lan 55. (1) Stru č no vije ć e zdravstvene ustanove je savjetodavni organ direktora. (2) Stru č no vije ć e imenuje direktor i sa č injavaju ga najmanje šefovi organizacionih dijelova zdravstvene ustanove. (3) U radu stru č nog vije ć a mogu u č estvovati i zdravstveni saradnici. Č lan 56. Stru č no vije ć e zdravstvene ustanove: - raspravlja i odlu č uje o pitanjima iz podru č ja stru č nog rada, - predlaže stru č na rješenja u sklopu djelatnosti, - predlaže stru č ne temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove, 114 - daje direktoru stru č na mišljenja i prijedloge u pogledu organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti, - brine o provo đ enju unutrašnjeg nadzora nad radom radnika ustanove, - obavlja i druge poslove propisane statutom, - utvr đ uje prijedlog č lanova upravnog odbora zdravstvene ustanove iz reda uposlenih. VIII- AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA Č lan 57. (1) Akti zdravstvenih ustanova su statut i drugi op ć i akti. (2) Statut je osnovni op ć i akt zdravstvene ustanove kojim se ure đ uje: - organizacija zdravstvene ustanove, - na č in odlu č ivanja direktora i upravnog odbora, - na č in na koji direktor donosi odluke u vezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi, - druga prava i obaveze direktora i upravnog odbora, - druga pitanja vezana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i za rad i poslovanje zdravstvene ustanove u skladu sa statutom. (3) Statut zdravstvene ustanove podliježe obaveznoj saglasnosti osniva č a. Č lan 58. (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upravljanje, rukovo đ enje i akte zdravstvene ustanove u vlasništvu Federacije, Federacije i kantona, odnosno op ć ine, odgovaraju ć e 115 se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mješovitom vlasništvu. (2) Upravni odbor zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mješovitom vlasništvu ima najmanje tri č lana, a imenuje ih vlasnik ustanove. IX- VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA 1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite DOM ZDRAVLJA Č lan 59. (1) Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu na podru č ju za koje je osnovan. (2) Djelatnost doma zdravlja obuhva ć a: op ć u medicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece, školsku medicinu, zdravstvenu zaštitu nespecifi č kih i specifi č nih plu ć nih oboljenja i zubozdravstvenu djelatnost. Na svom podru č ju dom zdravlja mora osigurati higijensko-epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomo ć, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u sklopu bolnice, odnosno druge zdravstvene ustanove. (3) Dom zdravlja može organizirati, u skladu sa mrežom zdravstvene djelatnosti, radne jedinice za obavljanje specijalisti č ko-konsultativnih djelatnosti ako to zahtijevaju posebne potrebe, s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provo đ enje te zaštite. (4) U sastavu doma zdravlja može iznimno biti, u skladu sa mrežom zdravstvene djelatnosti, porodilište i stacionar za 116 privremeni smještaj bolesnika, kao i centri za fizikalnu i mentalnu rahabilitaciju organizirani u skladu sa"Projektom rehabilitacije u zajednici". PODRU Č NA AMBULANTA Č lan 60. (1) Podru č na ambulanta je zdravstvena ustanova sa djelatnoš ć u iz podru č ja rada porodi č nog lije č nika, doktora medicine, doktora stomatologije i polivalentne patronažne medicinske sestre. (2) Podru č na ambulanta može se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatna praksa. (3) Podru č na ambulanta može osigurati poslove priru č nog laboratorija. (4) Podru č na ambulanta na podru č ju za koje je osnovana provodi mjere zdravstvenog obrazovanja i prosvje ć ivanja, higijenskoepidemiološke zaštite, vrši ambulantno i ku ć no lije č enje i dijagnostiku, odnosno terapiju na nivou svoje djelatnosti, kao i zdravstvenu zaštitu usta i zuba i provodi mjere patronažnog nadzora i vodi propisane evidencije i dokumentacije. Č lan 61. Ako se u domu zdravlja obavlja specijalisti č ko-konsultativna djelatnost, onda je ona pod stru č nim nadzorom bolnice koju odredi ministar zdravstva, odnosno kantonalni ministar. Č lan 62. (1) U ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne brinu, socijalno zapuštenu djecu, tjelesno i duševno ošte ć enu djecu, odrasla lica 117 te nemo ć na i stara lica, mjere zdravstvene zaštite provode se putem domova zdravlja, odnosno zdravstvenih radnika u privatnoj praksi. (2) Obavljanje primarne zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog č lana obavezno se ure đ uju ugovorom izme đ u doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog radnika i kantonalnog zavoda osiguranja. (3) U ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju lica ovisna o tu đ oj pomo ć i, kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija po uputama i pod stru č nim nadzorom doktora medicine,osiguravaju se mjere zdravstvene zaštite prema uvjetima u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni č ke opreme koje propisuje kantonalni ministar. (4) Troškove zdravstvene zaštite iz stava 3. ovog č lana iznad utvr đ enog zdravstvenog standarda snosi ustanova socijalne zaštite. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KU Ć I Č lan 63. (1) Ustanova za zdravstvenu njegu u ku ć i provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama i stru č nim nadzorom doktora medicine-porodi č nog lije č nika. (2) Poslove zdravstvene njege bolesnika obavlja medicinska sestra op ć eg smjera. (3) Uvjete, organizaciju i na č in rada ustanova za zdravstvenu njegu u ku ć i utvrdit ć e ministar zdravstva. 118 2. Apoteka Č lan 64. (1) Apoteka je zdravstvena ustanova koja osigurava snabdijevanje lijekovima stanovništva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. (2) Snabdijevanje lijekovima, u smislu ovog zakona podrazumijeva nabavku, č uvanje i izdavanje gotovih lijekova na recept i bez recepta, te izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka. Č lan 65. (1) Apoteka može organizirati ogranak apoteke, odnosno depo. (2) Ogranak apoteke je dio apoteke koji osigurava snabdijevanje gotovim lijekovima stanovništva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu, kao i izradu i izdavanje magistralnih pripravaka. (3) Depo apoteke je dio apoteke ili ogranka u kome se mogu izdavati gotovi lijekovi, izuzev opojnih droga. (4) Apoteka, ogranak apoteke i depo može se organizirati pod uvjetima i na na č in koje propisuje ministar zdravstva na prijedlog farmaceutske komore. Č lan 66. (1) Apotekarska djelatnost obavlja se u sklopu mreže zdravstvene djelatnosti, ili samostalno. (2) Apoteka se osniva za odre đ eno podru č je koje odredi kanton, odnosno op ć ina, a u skladu sa mrežom zdravstvene djelatnosti. 119 Č lan 67. (1) Apoteke osim apotekarske djelatnosti mogu obavljati i: 1. snabdijavanje pomo ć nim ljekovitim sredstvima, pomo ć nim sredstvima u lije č enju i medicinskim proizvodima; 2. snabdijevanje dje č ijom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima; 3. snabdijevanje sredstvima za njegu, unapre đ enje i o č uvanje zdravlja koje propiše farmaceutska komora; 4. savjetovanje u vezi sa propisivanjem i racionalnom primjenom lijekova i pomo ć nih ljekovitih sredstava. (2) Apoteke moraju voditi uz finansijsko i materijalno knjigovodstvo. Č lan 68. Ni jedna pravna ni fizi č ka osoba ne smije u pravnom prometu poslovati pod nazivom apoteke, ako ne obavlja apotekarsku djelatnost i smuslu č lana 64. ovog zakona. 3. Zdravstvene ustanove specijalisti č ko-konsultativne i bolni č ke zdravstvene zaštite POLIKLINIKA Č lan 69. (1) Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se vrši specijalisti č ko-konsultativna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim stacionarnog lije č enja. 120 (2) Poliklinika se u pravilu osniva kao dio klini č kobolni č ke zdravstvene ustanove, a može se osnovati i kao dio doma zdravlja, odnosno kao samostalna zdravstvena ustanova. (3) Zdravstvene ustanove utvr đ ene ovim zakonom zaklju č uju ugovor sa poliklinikom, koja je organizirana kao samostalna zdravstvena ustanova za obavljanje dijagnosti č ke i specijalisti č ko-konsultativne zdravstvene zaštite. BOLNICA Č lan 70. (1) Bolni č ka djelatnost obuhva ć a dijagnostiku, lije č enje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu u op ć im i specijalnim bolnicama. (2) Djelatnost iz stava 1. ovog č lana obavlja bolnica koja u svom sastavu mora imati jedinice za: - specijalisti č ko-konsultativno lije č enje, - urgentnu medicinsku pomo ć, - laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, - snabdijevanje lijekovima- bolni č ka apoteka. (3) Bolnica mora imati osiguranu i organiziranu: - ambulantno medicinsku rehabilitaciju, - snabdijevanje krvlju, krvnim komponentama, ako to zahtijeva priroda njenog rada(transfuziološki odjel), - anesteziologiju, - mrtva č nicu. Č lan 71. (1) Po svojoj namjeni, bolnice su op ć e, specijalne i kantonalne. 121 (2) Op ć a bolnica je zdravstvena ustanova koja osim djelatnosti iz č lana 70. ovog zakona ima specijalisti č kokonsultativnu službu i posteljne mogu ć nosti najmanje za podru č je interne medicine, hirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva. (3) Op ć a bolnica mora osigurati i uvjete za izolaciju oboljelih od akutnih psihoza. (4) Ako u mjestu ili neposrednoj blizini op ć e bolnice postoji dje č ija bolnica, op ć a bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju. (5) Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalisti č ko konsultativno i bolni č ko lije č enje odre đ enih bolesti, hroni č nih bolesti, odnosno za lije č enje odre đ ene skupine stanovništva i medicinsku rehabilitaciju, bez prirodnog ljekovitog izvora koja osim uvjeta iz č lana 70. stav 2. ovog zakona ima posteljne, dijegnosti č ke i druge uvjete prilago đ ene svojoj namjeni. (6) Za podru č je jednog ili više kantona može se organizirati kantonalna bolnica, koja pored uvjeta iz č l. 70. i 71. stav 2. ovog zakona, ispunjava posteljne, dijagnosti č ke i druge uvjete utvr đ ene kantonalnim zakonom. LJE Č ILIŠTE Č lan 72. Poseban oblik zdravstvene djelatnosti provodi se u lije č ilištima gdje se prirodnim ljekovitim izvorima(voda, blato, pijesak i more) i dostignu ć ima rehabilitacijske struke provodi preventivna zdravstvena zaštita specijalisti č ko-konsultativna i bolni č ka rehabilitacija. 122 ZAVOD Č lan 73. Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti č ko-konsultativna zdravstvena zaštita, uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i odre đ ena medicinska ispitivanja. ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA Č lan 74. (1) Obrazovanje studenata i u č enika za potrebe zdravstva, vrše fakulteti(medicinski, stomatološki i farmaceutski fakultet) i škole zdravstvenog usmjerenja. (2) Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete za izvo đ enje nastave u skladu sa nastavnim planovima i programmima fakulteta, odnosno škola zdravstvenog usmjerenja nazivaju se klini č ke ustanove. (3) U klini č kim ustanovama, kao nastavnoj bazi fakulteta, odnosno školama zdravstvenog usmjerenja, organizira se nastava za studente višeg ili visokog obrazovanja, dodiplomska i postdiplomska nastava. (4) Klini č ke ustanove obavezne su da organiziraju i provode specijalisti č ko usavršavanje iz podru č ja užih specijalnosti zdravstvenih radnika. Č lan 75. (1) Klini č ke ustanove su: klinika, klini č ka bolnica, klini č ki bolni č ki centar i klini č ki centar. 123 (2) Klinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz neke specijalisti č ke djelatnosti, a u njoj se izvodi fakultetska nastava(medicinski, stomatološki, farmaceutski fakultet), te provodi nau č noistraživa č ki rad za djelatnost zbog koje je osnovana. (3) Klini č ka bolnica je zdravstvena ustanova u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti(interna, hirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodilište) nose naziv klinika kao i najmanje još dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike. (4) Klini č ki bolni č ki centar je zdravstvena ustanova u kojoj osim naziva klinika za djelatnost iz stava 3. ovog č lana, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti, i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa medicinskog, stomatološkog, farmaceutskog fakulteta, kao i nastavnog programa škola zdravstvenog usmjerenja. (5) Klini č ki centar je zdravstvena ustanova u kojoj se osim naziva klinike, za djelatnost iz stava 3. ovog č lana, naziv klinika i sve ostale specijalnosti, a u kojima se u cijelosti izvodi nastavni program fakulteta zdravstvenog usmjerenja, kao i nastavni program škola zdravstvenog usmjerenja. (6) Izuzetno, dijelu bolnice koji ne ispunjava uvjete iz st. 2, 3. i 4. ovog č lana visokoškolska ustanova, ugovorom može povjeriti obavljanje dijela nastave, uz saglasnost ministra zdravstva i ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta. (7) Ministar zdravstva može odobriti izvo đ enje nastave, posebno dijelova prakti č nog rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ako imaju ugovorni odnos s višim školama odnosno fakultetima. 124 Č lan 76. (1) Uvjete koje moraju ispunjavati klinike, klini č ke bolnice, klini č ki bolni č ki centri i klini č ki centri za dodjelu naziva klini č ka ustanova, utvrdit ć e ministar zdravstva, uz saglasnost nadležnog ministra obrazovanja. (2) Naziv klini č ka ustanova iz stava 1. ovog č lana dodjeljuje ministar zdravstva na prijedlog odgovaraju ć eg fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Č lan 77. (1) Nastavnici i zdravstveni radnici koji izvode nastavu u klini č kim ustanovama za potrebe fakulteta, zdravstvenog usmjerenja,mogu zasnovati istovremeno radni odnos sa jednom ili više klini č kih ustanova i jednim ili više fakulteta zdravstvenog usmjerenja, na na č in, da u svakoj ustanovi obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi 42 sata nedjeljno. (2) Klini č ka ustanova i fakultet zdravstvenog usmjerenja ugovorom ure đ uju pitanja iz radnog odnosa u izvo đ enju nastave. 4. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi Č lan 78. (1) Federalni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stru č nih i nau č noistraživa č kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i dužnosti Federacije na podru č ju javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, te kontrole lijekova i kontrole imunobioloških preparata. (2) Kantonalni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stru č nih funkcija iz okvira prava i dužnosti 125 kantona, na podru č ju javno-zdravstvene djelatnosti transfuzijske medicine, medicine rada i sportske medicine. (3) Kantonalnim propisima iz oblasti zdravstva regulirat ć e se osnivanje i rad kantonalnih i drugih zavoda, ako ovim zakonom nije druga č ije odre đ eno. Č lan 79. Za obavljanje svojih funkcija zdravstveni zavodi se finansiraju iz izvora propisanih u č l. 48. i 49. alineja 5, 6. i 8. ovog zakona. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Č lan 80. (1) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja obavlja javnozdravstvenu djelatnost na teritoriji Federaicije. (2) Javno-zdravstvena djelatnost obuhva ć a: provo đ enje mjera iz oblasti epidemiologije, karantenskih i drugih zaraznih bolesti, masovnih nezaraznih bolesti, sprovo đ enje mjera za osiguranje zdravstveno ispravne vode, namirnica i zraka, imunizaciju, sanitaciju, zdravstvenu statistiku i zdravstveno prosvje ć ivanje. Č lan 81. Federalni zavod: - vrši statisti č ka istraživanja iz podru č ja zdravstva, u svrhu pra ć enja i ocjene zdravstvenog stanja stanovništva, te iz podru č ja organizacije i rada zdravstvenih službi, 126 - planira, predlaže i provodi mjere za o č uvanje i unapređ enje zdravlja stanovništva zdravstveno-odgojnim aktivnostima, te putem sredstava javnog informiranja, - vodi javno-zdravstvene registre, - prati i analizira epidemiološko stanje, predlaže, organizira i provodi protuepidemijske mjere, posebno u vanrednim prilikama, - planira i nadzire mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te provodi preventivne i protuepidemijske DDD postupke, - planira i vrši centralnu distribuciju vakcina, nadzire i evaluira provo đ enje obaveznih imunizacija, - obavlja javno-zdravstvene mikrobiološke djelatnosti od interesa za državu, - prati, prou č ava i ocjenjuje higijensku ispravnost vode za pi ć e, površinske i otpadne vode, stanja vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta op ć e upotrebe, kao i onih namijenjenih me đ unarodnom prometu, - izra đ uje i predlaže doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pra ć enju zdravstvenog stanja radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na podru č ju Federacije, voza č a svih vrsta motornih vozila, pomoraca, zrakoplovnog osoblja i drugih radnika u prometu, - sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature usluga i poslova, - pruža stru č nu pomo ć u izradi zdravstvenog zakonodavstva te nadzire provo đ enje prioritetnih preventivnih programa, - obavlja dio poslova preventivne zdravstvene zaštite za Vojsku Federacije, 127 - sudjeluje u edukaciji zdravstvenih radnika te provodi stru č na i nau č na istraživanja iz podru č ja javnog zdravstva, - prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša(zrak, tlo, buka) na zdravstveno stanje stanovništva. Č lan 82. (1) Federalni zavod stru č no pomaže rad kantonalnih zavoda javnog zdravstva. (2) Federalni zavod obavlja i ostale poslove iz podru č ja javnog zdravstva, a na zahtjev Ministarstva zdravstva, kantonalnog ministarstva, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i kantonalnog zavoda javnog zdravstva. ZAVOD ZA KONTROLU LIJEKOVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Č lan 83. Zavod za kontrolu lijekova Federacije Bosne i Hercegovine, obavlja sljede ć e poslove: - vrši ispitivanje i kontrolu lijekova i pomo ć nih ljekovitih sredstava u prometu, - oblikuje doktrinu, norme, normative i postupke za izradu i kontrolu kvaliteta lijekova, - provodi analizu za potrebe farmaceutske industrije i drugih naru č ilaca te daje stru č nu pomo ć proizvo đ ač ima u vezi s kvalitetom lijekova, - vrednuje farmaceutsku dokumentaciju proizvo đ a č a i ovjerava analiti č ke propise, 128 - davanja ocjene dokumentacije o sirovinama proizvodnom procesu i stabilnosti i završnoj kontroli proizvoda, - kontrolira kvalitet dijagnosti č kih sredstava, medicinskog pribora i pomagala, - izra đ uje stru č ne ekspertize za organe državne uprave, ovlaš ć ene za nadzor u proizvodnji i prometu lijekova, - izra đ uje superanalize, - izra đ uje i objavljuje farmakopeju Bosne i Hercegovine i sudjeluje u izradi Evropske farmakopeje, - u č estvuje u izradi nacionalnih standarda, - vrši posebnu kontrolu imunobioloških preparata. ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU Č lan 84. (1) Transfuzijsku djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje prikupljaju krv, zajedno s humanitarnim organizacijama, klubovima i udruženjima dobrovoljnih davalaca krvi, č uvaju i distribuiraju krv i krvne komponente, osiguravaju stanovništvu, zdravstvenim i drugim ustanovama lijekove proizvedene iz krvi, obavlja dijagnosti č ka ispitivanja i transfuzijsko lije č enje. Č lan 85. (1) Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost za podru č je Federacije. (2) Transfuzijsku djelatnost mogu obavljati i kantonalni zavod za transfuzijsku medicinu, odnosno bolni č ke stanice za transfuzijsku medicinu. 129 ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Č lan 86. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine pored poslova iz č lana 84. ovog zakona, obavlja i sljede ć e poslove: - oblikuje doktrinu i uskla đ uje primjenu jedinstvenog standarda u prikupljanju krvi i obradi krvnih komponetnata, laboratorijskog, transfuziološkog testiranja i indikacija za transfuzijsko lije č enje, - koordinira i nadgleda stru č ni rad u zavodima i bolnicama iz ove oblasti - provodi kontrolu kvaliteta rada, reagenasa i preparata u transfuziologiji. KANTONALNI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU Č lan 87. (1) Kantonalni zavod za transfuzijsku medicinu, pored poslova iz č lana 84. obavlja i sljede ć e poslove: - uskla đ uje primjenu jedinstvenog standarda u prikupljanju krvi i obradi krvnih komponenata, laboratorijskog, transfuziološkog testiranja i indikacija za transfuzijsko lije č enje, - stru č no i funkcionalno povezuje bolni č ke stanice za transfuzijsku medicinu, - koordinira i nadgleda stru č ni rad u bolnicama iz ove oblasti. 130 (2) Transfuzijsku djelatnost iz stava 1. ovog č lana za podru č je kantona Sarajevo obavlja Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA Č lan 88. (1) Zavod za javno zdravstvo kantona je zdravstvena ustanova koja obavlja javnozdravstvenu djelatnost za podru č je kantona. (2) Zavod za javno zdravstvo kantona obavlja sljede ć e poslove: - prikuplja statisti č ke izvještaje iz oblasti zdravstva za podru č je kantona, - provodi zdravstveno-odgojne aktivnosti za podru č je kantona, - kontrolira, prati i analizira epidemiološku situaciju na podru č ju kantona, predlaže i po potrebi, provodi protuepidemijske mjere, nadzire provo đ enje obaveznih imunizacija, - donosi plan i program mjera dezinfenkcije, dezinsekcije i deratizacije, te nadzira njihovo izvršenje, provodi preventivne i protuepidemijske DDD postupke za podru č je kantona, - obavlja javnozdravstvenu mikrobiološku djelatnost od interesa za kanton, - kontrolira higijensku ispravnost vode za pi ć e, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta op ć e upotrebe za podru č je kantona, 131 - sudjeluje u izradi provo đ enja pojedinih programa zdravstvene zaštite posebno u vanrednim prilikama, - prati, analizira i ocjenjuje uticaj okoliša(zraka, tla, buke) na zdravstveno stanje stanovništva kantona. KANTONALNI ZAVOD ZA MEDICINU RADA Č lan 89. (1) Kantonalni zavod za medicinu rada je zdravstvena ustanova koja se može osnovati za obavljanje specifi č ne zdravstvene zaštite radnika na podru č ju kantona. (2) Kantonalni zavod za medicinu rada koordinira i stru č no nadzire sve zdravstvene ustanove koje provode specifi č nu zdravstvenu zaštitu radnika na podru č ju kantona za koji se osniva. (3) Za obavljanje specifi č ne zdravstvene zaštite iz č lana 23. ovog zakona, može se osnovati i zdravstvena ustanova za specifi č nu zdravstvenu zaštitu radnika. Č lan 90. (1) Kantonalni zavod za medicinu rada obavlja sljede ć e poslove: - preventivnu zdravstvenu zaštitu, - statistiška istraživanja iz podru č ja medicine rada, - planira, predlaže i provodi mjere za o č uvanje i unapre đ enje zdravlja radnika, - izra đ uje i predlaže doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pra ć enju zdravstvenog stanja radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na podru č ju kantona za koji se osniva, 132 - vodi registar profesionalnih bolesti i nesre ć a na poslu za podru č je kantona za koji se osniva, - sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnosti č kih i terapijskih postupaka, u pogledu specifi č ne zdravstvene zaštite radnika, - pruža stru č nu pomo ć u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provo đ enje programa specifi č ne zdravstvene zaštite radnika, - sudjeluje u dopunskom stru č nom osposobljavanju radnika iz podru č ja medicine rada, - sara đ uje sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite. (2) Kantonalni zavod za medicinu rada i zdravstvene ustanove za specifi č nu zdravstvenu zaštitu radnika ostvaruju prihode putem ugovorenih obaveza o pružanju programa mjera specifi č ne zdravstvene zaštite radnika s poslodavcem, preduze ć ima i drugim pravnim licima. KANTONALNI ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICINU Č lan 91. (1) Kantonalni zavod za sportsku medicinu je zdravstvena ustanova koja može biti osnovana za obavljanje specifi č ne zdravstvene zaštite sportaša za podru č je jednog ili više kantona (u daljem tekstu: Zavod sportske medicine). (2) Zavod sportske medicine koordinira i stru č no nadzire sve sportsko-medicinske institucije koje provode specifi č nu zdravstvenu zaštitu sportaša, na podru č ju kantona za koji se osniva. 133 Č lan 92. (1) Zavod sportske medicine obavlja sljede ć e poslove: - planira, predlaže i provodi mjere za o č uvanje i unapre đ enje zdravlja sportaša i u č esnika u sportskoj rekreaciji, - provodi preventivnu zdravstvenu zaštitu svih registriranih sportaša kroz kontrolne, periodi č ne i sistematske specijalisti č ke ljekarske preglede, - specijalisti č ku kurativnu zdravstvenu zaštitu, lije č enje i rehabilitaciju oboljelih i povrije đ enjih sportaša, - izra đ uje i predlaže doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pra ć enju zdravstvenog stanja sportaša po pojedinim sportskim granama na podru č ju kantona za koji se osniva, - vodi registar specifi č nih oboljenja i povreda u sportu, - vrši nau č noistraživa č ki rad iz oblasti sportske medicine, - vrši edukaciju medicinskih kadrova iz sportske medicine, - vrši ocjenu stanja zdravlja i daje saglasnost za aktivno bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, - prati vrhunska dostignu ć a sportaša kroz specifi č na testiranja i u č estvuje u pripremanju sportaša za velika sportska takmi č enja(svjetska prvenstva, olimpijske i mediteranske igre), - sara đ uje sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite, - vrši me đ usobno stru č no i funkcionalno povezivanje i uskla đ uju primjenu jedinstvene metodologije rada. (2) Kantonalni zavod sportske medicine i jedinice sportske medicine ostvaruju prihode putem ugovornih obaveza o pružanju programa mjere specifi č ne zdravstvene zaštite 134 sportaša sa sportskim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim licima. 5. Referalni centar Č lan 93. (1) Referalni centar može biti zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava kriterije za pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite. (2) Zdravstvena ustanova koja obavlja funkciju referalnog centra, pored svoje osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i pra ć enje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti. (3) Na prijedlog Federalnog zdravstvenog vije ć a Ministarstva zdravlja(u daljem tekstu: Zdravstveno vije ć e), ministar zdravstva, uz pribavljeno mišljenje stru č no-medicinskog društva, donosi rješenje kojim se odre đ uje referalni centar. (4) Dobijanjem rješenja zdravstvena ustanova sti č e pravo upotrebe i isticanja znaka i naziva referalnog centra. (5) Rješenje o odre đ ivanju referalnog centra objavljuje se u"Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine". (6) Kriterije za dodjelu naziva referalnog centra propisat ć e ministar zdravstva. Č lan 94. (1) Referalni centar obavlja naro č ito ovo poslove: - prati, prou č ava i unapre đ uje stanje u oblasti za koju je osnovan, - pruža stru č no-metodološku pomo ć, - utvr đ uje doktrinarne kriterije za dijagnostiku i lije č enje pojedinih bolesti, 135 - daje ocjene i mišljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zaštite za koju je osnovan, - prati stru č no usavršavanje zdravstvenih radnika. (2) Za obavljanje poslova iz stava 1. ovog č lana referalnom centru se ne osiguravaju dodatna sredstva. (3) Stru č ni stavovi referalnog centra postaju obavezni kada ih nakon prethodno pribavljenog mišljenja Zdravstvenog vije ć a u formi uputstva donese ministar zdravstva. (4) Za isto medicinsko podru č je može se odrediti samo jedan referalni centar. FEDERALNO ZDRAVSTVENO VIJE Ć E MINISTARSTVA ZDRAVSTVA Č lan 95. Federalno zdravstveno vije ć e Ministarstva zdravstva je stru č no savjetodavno tijelo koje broji 11 č lanova, a imenuje ga Vlada Federacije, na prijedlog ministra zdravstva i zamjenika ministra zdravstva, iz reda istaknutih stru č njaka u pojedinim strukama medicine, radi prou č avanja zdravstvenih problema, davanja i predlaganja stru č nih mišljenja iz podru č ja planiranja, programiranja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od zna č aja za Federaciju. 136 X- ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME Č lan 96. (1) Zdravstvene ustanove su obavezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu, radom u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnoš ć u ili dežurstvom u skladu s potrebama gra đ ana i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. (2) Dežurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena. (3) Dežurstvo po č inje iza prve ili druge smjene, a završava po č etkom rada prve smjene. (4) Naknada za rad u dežurstvu pla ć a se u ugovorenom iznosu i ulazi u penzijsku osnovicu. (5) Stalna pripravnost je poseban uvjet rada, kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomo ć i. (6) Naknada za rad u stalnoj pripravnosti pla ć a se u ugovorenom iznosu. (7) Zdravstveni radnici ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite gra đ anima. (8) Napuštanje radnog mjesta pod uvjetima iz stava 2. ovog č lana predstavlja težu povredu radne obaveze. (9) Po č etak, završetak i raspored radnog vremena, propisuje kantonalno ministarstvo, izuzev za zdravstvene ustanove č iji je osniva č Federacije. 137 Č lan 97. Zdravstvene ustanove svojim op ć im aktom utvr đ uju pružanje zdravstvene zaštite i to: - u hitnoj medicinskoj pomo ć i neprekidno 24 sata, - u primarnoj zdravstvenoj zaštiti organiziranja rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomicanjem radnog vremena, te stalnom pripravnoš ć u i dežurstvom prema potrebama gra đ ana, - u specijalisto č ko-konsultatiovnoj zdravstvenoj zaštiti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, te pomicanjem radnog vremena prema potrebama gra đ ana, - u bolni č ko zdravstvenoj zaštiti neprekidno 24 sata, u jednoj ili više smjena te posebnim uvjetima rada (dežurstvo i stalna pripravnost) prema potrebama gra đ ana i pojedinih oblika bolni č kog lije č enja te mogu ć nostima zdravstvene ustanove. Č lan 98. (1) Zdravstveni radnici koji ispunjavaju uvjete koje propiše ministar zdravstva po pribavljenom mišljenju nadležne komore, mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, ali ne duže od jedne tre ć ine punog radnog vremena. (2) Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog č lana mogu poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, obavljati koriste ć i vlastiti prostor i medicinsko-tehni č ku opremu i prostor i medicinsko-tehni č ku opremu zdravstvene ustanove kod koje su u radnom odnosu, odnosno druge zdravstvene ustanove ili zdravstvenog radnika koji obavlja privatnu praksu. (3) Uvjete obavljanja poslova iz stava 1. ovog č lana kao i uvjete koriš ć enja sredstava rada iz stava 2. ovog č lana, 138 zdravstveni radnici i zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu ure đ uju posebnim ugovorom. (4) Zdravstvene usluge koje se pružaju na na č in iz st. 1. i 2. ovog č lana ne mogu se finansirati iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. (5) Odobrenje za rad zdravstvenim radnicima iz stava 1. ovog č lana izdaje ministar zdravstva, odnosno kantonalni ministar. Č lan 99. U slu č ajevima vanrednih prilika, elementarnih nepogoda i epidemija ve ć ih razmjera, ministar zdravstva i izvršno tijelo osniva č a zdravstvene ustanove su ovlaš ć eni poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvr đ ene ovim zakonom, uklju č ivši i mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i radnika i po potrebi osnivanje kriznog štaba Ministarstva zdravstva. Č lan 100. Ako je ugrožen proces pružanja zdravstvene zaštite, ministar zdravstva odnosno kantonalni ministar, privremeno ć e rješenjem najviše do šest mjeseci, rasporediti radnike u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara njegovoj stru č noj spremi, te preraspodijeliti potrebna sredstva rada radi osiguranja kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite. 139 XI- ZDRAVSTVENI RADNICI Č lan 101. Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obavezno poštivanje moralnih i eti č kih na č ela zdravstvene struke. Č lan 102. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjeranja. Č lan 103. Zdravstveni saradnici su lica koja nisu završila obrazovanje zdravstvenog usmjeranja, a rade u zdravstvenim ustanovama i u č estvuju u dijelu zdravstvene zaštite. Č lan 104. (1) Zdravstveni radnici obavezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravni č ki staž. (2) Pripravni č ki staž je organizirani oblik stru č nog osposobljavanja zdravstvenih radnika za samostalan rad, koji se obavlja pod nazorom. Č lan 105. Pripravni č ki staž zdravstvenih radnika traje jednu godinu za radnike sa završenom visokom stru č nom spremom, devet mjeseci za radnike sa završenom višom stru č nom spremom, odnosno šest mjeseci za radnike sa završenom srednjom stru č nom spremom. 140 Č lan 106. (1) Nakon obavljenog obaveznog pripravni č kog staža zdravstveni radnici visoke stru č ne spreme polažu stru č ni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva. (2) Nakon obavljenog obaveznog pripravni č kog staža zdravstveni radnici više i srednje stru č ne spreme polažu stru č ni ispit pred ispitnom komisijom kantonalnog ministarstva. (3) Zdravstveni radnici se, nakon položenog stru č nog, ispita obavezno upisuju kod nadležne komore u registar zdravstvenih radnika. (4) Zdravstveni radnici iz st. 1. i 2. ovog č lana, nakon položenog stru č nog ispita, sti č u odobrenje za samostalan rad. Č lan 107. (1) Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju izdaje nadležna komora nakon dobijenog uvjerenja o položenom stru č nom ispitu. (2) Odobrenjem za samostalan rad zdravstveni radnik sti č e pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci. Č lan 108. Nadležna komora oduzima zdravstvenom radniku odobrenje za samostalan rad: - ako kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja odobrenja za samostalan rad, - ako tijelo nadležne komore odredi tu mjeru kao najstrožu kaznu zbog kršenja eti č kih principa struke, - ako izvan punog radnog vremena obavlja poslove zdravstvene zaštite u suprotnosti s odredbama č lana 98. ovog zakona. 141 Č lan 109. Nadležni ministar zdravstva propisat ć e: - sadržaj i na č in provo đ enja pripravni č kog staža, - uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici provode pripravni č ki staž, - na č in polaganja stru č nog ispita, - sadržaj i izgled uvjerenja o položenom stru č nom ispitu, - sadržaj i izgled odobrenja za samostalan rad. Č lan 110. (1) Pripravnik zasniva radni odnos na odre đ eno vrijeme radi obavljanja pripravni č kog staža. (2) Pripravni č ki staž ili njegov dio može se obavljati i u obliku volontiranja, a u skladu sa zakonom. (3) Pripravni č ki staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama. (4) Zdravstvene ustanove obavezne su primati zdravstvene radnike na pripravni č ki staž prema kriterijima koje ć e odrediti ministar zdravstva. (5) Dio pripravni č kog staža zdravstveni radnici mogu obavljati kod zdravstvenog radnika visoke stru č ne sprema koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje ć e odrediti ministar zdravstva. Č lan 111. Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu stru č no se usavršavati radi održavanja i unapre đ ivanja kvaliteta zdravstvene zaštite. 142 Č lan 112. (1) Specijalizacija je poseban vid organiziranog stru č nog usavršavanja u cilju osposobljavanja zdravtsvenih radnika sa visokim obrazovanjem, za stru č ni rad iz odre đ ene grane medicine, odnosno iz odre đ ene oblasti zdravstvene zaštite. (2) Doktori medicine, specijalisti mogu se i dalje usavršavati u odre đ enim granama uže specijalizacije(u daljem tekstu: subspecijalizacija). (3) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i subspecijalizacije utvr đ uje ministar zdravstva, a na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Č lan 113. (1) Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom radniku s položenim stru č nim ispitom, najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke stru č ne spreme privatne parkse, a mla đ i je od 35 godina. (2) Iznimno, zdravstvenom radniku koji ima više od navršenih 35 godina života može se odobriti specijalizacija pod uvjetima koje propiše ministar zdravstva. (3) Odobrenje za specijalizaciju i subspecijalizaciju izdaje nadležni ministar zdravstva na temelju utvr đ enog plana potrebnih kadrova kojeg donosi nadležno ministarstvo na prijedlog nadležne komore. (4) Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati samo u ovlaš ć enim zdravstvenim ustanovama za provo đ enje specijalizantskog staža. (5) Ministar zdravstva utvr đ uje kriterije za obavljanje specijalizantskog staža i staža subspecijalizacije, na č in polaganja specijalisti č kog ispita, odnosno ispita iz subspecijali143 zacije, odre đ uje ovlaš ć ene zdravstvene ustanove i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za provo đ enje specijalizantskog staža. Č lan 114. (1) Strani državljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvr đ enim ugovorom izme đ u Federacije, odnosno kantona i strane zemlje, na osnovu me đ unarodnih ugovora u koje su uklju č ene i specijalizacije ili putem posebnih ugovora koje zaklju č i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sa stranim radnicima ili organizacijama. (2) Strani državljanin može zapo č eti specijalizaciju uz dokaz o završenom fakultetu medicinskog usmjerenja, a koji je nostrificiran od nadležnog državnog organa, o poznavanju bosanskog/hrvatskog jezika i o osiguranom pla ć anju svih troškova specijalizantskog staža i specijalisti č kog ispita. Č lan 115. (1) Doktorima medicine i doktorima stomatologije, magistrima farmacije, odnosno inžinjerima medicinske biohemije koji imaju najmanje deset godina rada u svom zvanju, najmanje deset objavljenih nau č nih ili stru č nih radova i uspješne rezultate na stru č nom usavršavanju zdrastvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlu č uje komisija koju imenuje ministar zdravstva iz redova nastavnika medicinskog i stomatološkog fakulteta i istaknutih medicinskih i stomatoloških stru č njaka. (3) Odluku o priznavanju naziva primarijus donosi ministar zdravstva na prijedlog stru č nog kolegijuma zdravstvene ustanove, a uz predhodnu saglasnost nadležne komore. 144 (4) Ministar zdravstva ć e na prijedlog nadležne komore bližim propisom regulisati kriterije i postupak za priznavanje naziva primarijus, a u smislu ovog č lana. XII- PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST Č lan 116. (1) Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom stru č nom spremom pod slijede ć im uvjetima: 1. da ima odgovaraju ć e obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stru č ni ispit, odnosno specijalisti č ki ispit za specijalisti č ku ordinaciju; 2. da je državljanin Federacije Bosne i Hercegovine; 3. da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4. da je potpuno poslovno sposoban; 5. da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom drugog nadležnog tijela nije izre č ena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite dok ta mjera traje; 6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7. da raspolaže odgovaraju ć im prostorom i medicinsko-tehni č kom opremom; 8. da pribavi mišljenje nadležne komore o potrebi obavljanja te djelatnosti na podru č ju na kojem namjerava provoditi privatnu praksu. (2) Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama i privatnim laboratorijama, diplomirani magistar farmacije u privatnim apotekama. (3) Specijalista medicinske biohemije ili diplomirani 145 inženjer medicinske biohemije mogu obavljati privatnu praksu u privatnim medicinsko-biohemijskim laboratorijama. Č lan 117. (1) Zdravstveni radnici više ili srednje stru č ne spreme mogu obavljati privatnu praksu u skladu sa svojom stru č nom spremom, a prema uputama i stru č nom nadzoru ovlaš ć enog doktora medicine ili doktora stomatologije, na na č in i pod uvjetima reguliranim posebnim ugovorom. (2) Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog č lana moraju ispunjavati uvjete za rad propisane u č lanu 116. stav 1. ovog zakona. Č lan 118. (1) Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za proširenje djelatnosti privatne prakse, podnosi se nadležnom kantonalnom ministarstvu, koje donosi rješenje o odobrenju za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i važe ć im propisima. (2) Privatni zdravstveni radnici u svom nazivu isti č u ime i prezime, adresu nosioca privatne prakse, oznake djelatnosti i radno vrijeme. (3) Nadležna komora propisuje uvjete stru č nog usavršavanja za proširenje djelatnosti. Č lan 119. (1) Do popune mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite iz č lana 37. st. 2. i 3. ovog zakona, privatni zdravstveni radnici na podru č ju op ć ine na kojoj namjerava obavljati privatnu praksu u oblasti primarne zdravstvene zaštite, dužan je na poziv kantonalnog zavoda osiguranja zaklju č iti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga i uklju č iti se u mrežu zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite. 146 (2) Bliži propisi iz stava 1. ovog č lana donijet ć e kantonalno ministarstvo. Č lan 120. Uvjete za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni č ke opreme propisuje ministar zdravstva. Č lan 121. (1) Zdravstveni radnici iz č l. 116. i 117. ovog zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, laboratorij ili apoteku. (2) Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog č lana obavljaju poslove privatne prakse li č no. (3) U istoj ordinaciji, laboratoriji, odnosno apoteci, mogu obavljati privatnu praksu dva tima zdravstvenih radnika iste struke u smjenskom radu. (4) Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog č lana može primiti u radni odnos jednog zdravstvenog radnika iste struke. (5) Zdravstveni radnici iz č lana 116. ovog zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili više zdravstvenih radnika srednje ili više stru č ne spreme. Č lan 122. Više zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu, mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu, pod uvjetima iz propisa navedenog u č lanu 120. ovog zakona. Č lan 123. Zdravstveni radnici s visokom stru č nom spremom koji obavljaju privatnu praksu mogu u zdravstvenim ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom. 147 Č lan 124. Doktor privatne prekse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor obavezan je u slu č aju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati svojim bolesnicima zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene zaštite, koji ć e za to vrijeme umjesto njega pružati zdravstvenu zaštitu tim bolesnicima. Č lan 125. Zdravstveni radnici privatne prakse dužni su: 1. pružati gra đ anima hitnu medicinsku pomo ć u sklopu svoje stru č ne spreme; 2. u č estvovati na poziv nadležnog tijela u radu na sprije č avanju i suzbijanju zaraznih bolesti; 3. voditi zdravstvenu dokumenatciju i drugu evidenciju o gra đ anima kojima pružaju zdravstvenu zaštitu i podnositi izvještaje o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu s propisima o evidencijama u oblasti zdravstva; 4. uklju č iti se u jedinstven informacijski sistem; 5. obavljati poslove zdravstvene zaštite po savremenim metodama, savremenim sredstivima i pomagalima; 6. davati podatke o svom radu na zahtjev nadležnog organa; 7. č uvati kao tajnu sve što o drugim saznaju prilikom obavljanja zdravstvene zaštite; 8. pružati zdravstvenu zaštitu u skladu s prihva ć enom zdravstvenom doktrinom i kodeksom medicinske etike. 148 Č lan 126. (1) Zdravstveni radnici, koji obavljaju privatnu praksu, mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj č injenici dužni su obavijestiti kantonalno ministarstvo, ako su odsutni više od 30 radnih dana u toku godine. (2) Kantonalno ministarstvo utvrdit ć e postoje li razlozi za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rješenje. Č lan 127. (1) Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: 1. odjavom; 2. po sili zakona; 3. rješenjem nadležnog organa. (2) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse donosi nadležni organ, u skladu sa zakonom. Č lan 128. (1) Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: 1. umre; 2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova zbog nastanka invalidnosti; 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomi č no; 4. izgubi državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine; 5. zasnuje radni odnos, odnosno po č ne obavljati drugu samostalnu djelatnost; 6. bude pravomo ć nom sudskom presudom osu đ en na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili joj je izre č e149 na zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite; 7. više od tri mjeseca ne upla ć uje obavezne doprinose u skladu s propisima. (2) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi kantonalno ministarstvo. Č lan 129. (1) Kantonalno ministarstvo donosi rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvr đ eni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku utvr đ enom rješenjem nadležnog organa. (2) Kantonalno ministarstvo može donijeti rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenom radniku ako: 1. ne ispunjava uvjete u smislu č lana 116. ta č ka 7; 2. ne postupi u skladu s č l. 124, 125. i 126. ovog zakona; 3. prestane sa radom bez odobrenja nadležnog organa; 4. ne obavlja poslove li č no ili ako koristi rad drugih osoba protivno odobrenju i zakonu; 5. ima više od jedne ordinacije, laboratorije, apoteke ili medicinsko-biohemijske laboratorije; 6. reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, laboratorij, apoteku protivno pravilima ponašanja koje propiše nadležna komora; 7. po prijedlogu nadležne komore. Č lan 130. Protiv rješenja iz č l. 118, 126, 127, 128. i 129. ovog zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu zdravstva. 150 Č lan 131. Privatna praksa ne može se obavjati za sljede ć e djelatnosti: 1. uzimanja, č uvanja, prenošenja i presa đ ivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu lije č enja osim autotransplantacije, 2. vješta č ke oplodnje, ako je u pitanju heterodonacija; 3. opskrbe krvlju i krvnim derivatima; 4. socijalno-medicinske, epidemiološke, higijenske, zdravstveno-ekološke djelatnosti(javno-zdravstvena djelatnost); 5. patologije; 6. sudske medicine; 7. mrtvozorništva; 8. hitne medicinske pomo ć i. Č lan 132. (1) Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu ostvariti prihode: - putem ugovora sa kantonalnim zavodom osiguranja, ako poslove obavljaju kao ugovorni privatni zdravstveni radnici; - putem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, - izravno naplatom, od pacijenata kojima nije izabran zdravstveni radnik. (2) Cijenu zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog radnika odre đ uje kantonalni zavod osiguranja uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. 151 (3) Cijena zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima nije izabran ugovorni zdravstveni radnik utvr đ uje se uz prethodno mišljenje nadležne komore. (4) Cijenu zdravstvenih usluga iz opsega dobrovoljnog osiguranja, odre đ uje ugovorom osiguravaju ć e društvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. XIII- NADZOR Č lan 133. Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, radnika u zdravstvenim ustanovama, privatnih radnika obuhva ć a: - unutrašnji nadzor, - zdravstveno-inspekcijski nadzor. zdravstvenih zdravstvenih 1. Unutrašnji nadzor Č lan 134. (1) Zdravstvena ustanova obavezno provodi unutrašnji nadzor nad stru č nim radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih radnika. (2) Za stru č ni rad zdravstvenih radnika odgovorni su šefovi organizacijskih jedinica. (3) Za stru č ni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor. 152 Č lan 135. (1) Unutrašnji nadzor u pravilu obavljaju zdravstveni radnici sa dugogodišnjim radnim iskustvom u struci, u pravilu šefovi organizacijskih jedinica. (2) Unutrašnji nadzor provodi se na temelju op ć eg akta. (3) Op ć i akt sadrži na č in obavljanja nadzora iz stava 2. ovog č lana, stru č nu spremu zdravstvenog radnika, koji obavlja nadozr i dinamiku obavljanja tog nadzora. 2. Zdravstveno-inspekcijski nadzor Č lan 136. (1) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa i op ć ih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad stru č nim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika, te privatnih zdravstvenih radnika, obavlja zdravstvena inspekcija. (2) Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog č lana obavlja federalni, odnosno kantonalni zdravstveni inspektor( u daljem tekstu: zdravstveni inspektor). Č lan 137. (1) Poslove zdravstvenog inspektora obavljaju radnici s visokom stru č nom spremom zdravstvenog usmjerenja, pet godina radnog iskustva u struci i položenim stru č nim ispitom za zdravstvenog inspektora. (2) Zdravstveni inspektori koji nemaju položen stru č ni ispit za zdravstvenog inspektora, dužni su ga položiti u roku od godine dana od dana imenovanja. 153 (3) Program stru č nog ispita za zdravstvenog inspektora, sastav ispitne komisije i na č in provo đ enja ispita propisuje ministar zdravstva, na prijedlog Zdravstvenog vije ć a. Č lan 138. Ministar zdravstva, odnosno kantonalni ministar prema potrebi može imenovati istaknute zdravstvene stru č njake, odnosno zdravstvene ustanove, da obave pojedine stru č ne radnje koje su od zna č aja za vršenje zdravstveno-inspekcijskog nadzora(ekspertize, stru č no-medicinska ispitivanja, analize i sl.), ako za izvršenje tih radnji organi uprave nemaju stru č ne, tehni č ke i druge uvjete. Č lan 139. Zdravstvena inspekcija naro č ito: 1. prati i prou č ava stanje u zdravstvenoj zaštiti i poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti; 2. poti č e i daje prijedloge za unapre đ ivanje rada zdravstvene inspekcije; 3. nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti; 4. uskla đ uje i daje smjernice za rad zdravstvenih inspektora i za provo đ enje odre đ enih propisa i mjera; 5. nadzire zakonitost akata koje donose zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom; 6. pruža pomo ć gra đ anima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provo đ enju propisa i mjera iz zdravstvene djelatnosti; 7. inicira i organizira konsultacije i dogovore sa državnim organima, organima jedinica lokalne uprave i samouprave, organima koja imaju javna 154 ovlaš ć enja, te s preduze ć ima i drugim pravnim licima i gra đ anima, o pitanjima koja su od interesa za zdravstvenu djelatnost; 8. prati odnos zdravstvenih radnika i ostalog osoblja prema bolesniku; 9. obavlja i druge mjere i radnje u cilju preventivnog djelovanja; 10. sara đ uje s nadležnim komorama strukovnim udruženjima zdravstvenih radnika. Č lan 140. U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektori naro č ito nadziru: 1. sadržaj i kvalitet pruženih zdravstvenih usluga; 2. na č in prijema, lije č enja i otpuštanja pacijenata; 3. primjenu sredstava i metoda za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rahabilitaciju; 4. na č in propisivanja i izdavanja lijekova; 5. primjenu sredstava i metoda za izradu laboratorijskih analiza i drugih dijagnosti č kih metoda, njihove usaglašenosti s odgovaraju ć im standardima; 6. na č in vo đ enja i koriš ć enja odgovaraju ć e medicinske dokumentacije i evidencije; 7. organizaciju i obavljanje pripravni č kog staža i specijalizantskog staža zdravstvenih radnika; 8. druga pitanja zna č ajna za utvr đ ivanje i ocjenjivanje kvaliteta rada i na č in ostvarivanja zdravstvene zaštite. Č lan 141. (1) U obavljanju inspekcijskih poslova iz č lana 140. ovog zakona zdravstveni inspektori imaju pravo i dužnost: 155 1. narediti otklanjanje utvr đ enih nepravilnosti i nedostataka u odre đ enom roku; 2. zabraniti provo đ enje mjera i radnji koje su suprotne sa zakonom ili provedbenim propisima; 3. zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi koja više ne ispunjava uvjete u pogledu prostora, zdravstvenog kadra i medicinsko-tehni č ke opreme; 4. zabraniti samostalan rad zdravstvenom radniku koji nema položen stru č ni ispit; 5. zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom radniku koji ne osigurava kvalitet i sadžraj zdravstvenih usluga; 6. narediti dodatno stru č no usavršavanje zdravstvenih radnika za koje se ustanovi da im nedostaje stru č nost, a po potrebi i ponavljanje provjere osposobljenosti; 7. zabraniti rad i pokrenuti postupak za oduzimanje odobrenja(licence) za samostalan rad zdravstvenom radniku; 8. u dogovoru sa ministrom zdravstva, odnosno kantonalnim zavodom osiguranja jednokratno ili višekratno umanjiti sredstva za obavljanje zdravstvene djelatnosti dok se utvr đ eni nedostaci ne otklone; 9. zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti u slu č aju da se ona obavlja bez odobrenja nadležnog organa; 10. narediti poduzimanje drugih mjera za koje je ovlaš ć en ovim zakonom i drugim propisom. (2) Ako utvr đ eni nedostaci ne budu otklonjeni u odre đ enom roku, zdravstveni inspektori ć e zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti. 156 (3) Ako zdravstveni inspektori prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrde povrede propisa ili drugih op ć ih akata, a za postupanje u vezi s tim povredama nadležan je neki drugi državni organ, dužan je o tome bez odlaganja obavijestiti nedležni organ. Č lan 142. (1) Poslove i zadatke zdravstvene inspekcije iz č l. 139, 140. i 141. stav 1. ovog zakona, obavljaju kantonalni zdravstveni inspektori u zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe kantona, a federalni zdravstveni inepektori u zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe Federacije. (2) Pored poslova i zadataka iz stava 1. ovog č lana federalni zdravstveni inspektor, naro č ito: - pruža stru č nu pomo ć kantonalnom zdravstvenom inspektoru, - brine se o stru č nom osposobljavanju zdravstvene inspekcije, - po potrebi može vršiti neposredan zdravstvenoinspekcijski nadzor na podru č ju cijele Federacije, saglasno nadležnostima iz stava 1. ovog č lana. Č lan 143. Zdravstveni inspektor je odgovoran ministru zdravstva, odnosno kantonalnom ministru: 1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio dužan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekora č i svoja zakonska ovlaš ć enja, 157 3. ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvr đ enim nepravilnostima, odnosno nedostacima. Č lan 144. Zdravstvena inspekcija dužna je putem sredstava javnog informiranja i na drugi pogodan na č in obavještavati javnost o pojavama utvr đ enim prilikom inspkcijskog nadzora. XIV- UTVR Đ IVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Č lan 145. (1) Za svakog umrlog gra đ anina utvr đ uje se vrijeme i uzrok smrti. (2) Uzrok i vrijeme smrti utvr đ uje doktor medicine. (3) Izuzetno, vrijeme i uzrok smrti može utvrditi i drugi osposobljeni zdravstveni radnik, na na č in koji uputstvom utvrdi ministar zdravstva. Č lan 146. (1) Nadležni op ć inski organ, imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvr đ uju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti gra đ ana umrlih izvan zdravstvene ustanove. (2) Vrijeme i uzrok smrti gra đ ana umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvr đ uje doktor medicine te ustanove. Č lan 147. (1) Smrtni slu č aj dužne su prijaviti bez odlaganja lica koja su živjela u zajednici s umrlim gra đ aninom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaki gra đ anin koji sazna za smrtni slu č aj. 158 (2) Smrtni slu č aj prijavljuje se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno zdravstvenom radniku koji obavlja pregled mrtvaca. (3) Kad osoba koja utvr đ uje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužna je o tome odmah obavijestiti op ć inski organ uprave nadležan za poslove zdravstva, odnosno ovlaš ć ene radnike nadležnog organa unutrašnjih poslova. Č lan 148. (1) Umrli gra đ anin sahranjuje se nakon što je smrt utvr đ ena, a u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. (2) Izuzetno, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, sahrana se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati. Č lan 149. (1) Radi utvr đ ivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrlog. (2) Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je o č ito da je smrt uzrokovana krivi č nim djelom ili je u vezi s izvršenjem krivi č nog djela, 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja gra đ ana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stru č ni medicinski razlozi, 3. kada zahtjev za obdukciju postavi porodica umrlog gra đ anina, 4. kada je gra đ anin umro u zdravstvenoj ustanovi. (3) Obdukcija iz stava 2. ta č ka 2. ovog č lana provodi se na trošak obveznika pla ć anja troškova lije č enja umrlog gra đ anina. 159 (4) U ostalim slu č ajevima obdukcija se provodi na zahtjev i trošak odgovaraju ć ih tijela i preduze ć a i drugih pravnih lica, odnosno porodice umrlog gra đ anina, kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. Č lan 150. (1) Kada je gra đ anin umro u zdravstvenoj ustanovi, direktor na zahtjev č lana uže porodice, odnosno staratelja umrlog gra đ anina može odlu č iti da se obdukcija ne provodi. (2) Obdukcija se mora provesti: 1. ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti, 2. ako smrt nestupi tokom dijagnosti č kog ili terapeutskog zahvata, 3. ako to izri č ito zahtijeva doktor medicine koji je lije č io umrlog. Č lan 151. Ministar zdravstva i zamjenik ministra zdravstva propisat ć e na č in pregleda umrlih te na č in utvr đ ivanja vremena i uzroka smrti. XV- KOMORE Č lan 152. Radi o č uvanja i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stru č nih i li č nih potreba, osiguravanja uvjeta za organiziran nastup zdravstvenih radnika istih profesionalnih skupina prema državnim organima, udruženjima, zdravstvenim ustanovama, proizvo đ a č ima i dobavlja č ima medicinske opreme, kao i zaštite zdravlja gra đ ana, zdravstveni radnici zavisno od stru č nog naziva obavezno se udružuju u 160 ljekarsku komoru, farmaceutsku komoru, komoru medicinskih biohemi č ara i komoru zdravstvenih tehni č ara(u daljem tekstu: komora), kao strukovna udruženja. Č lan 153. (1) Komore kao strukovna udruženja se osnivaju za teritoriju jednog ili više kantona, sa mogu ć noš ć u udruživanja do nivoa Federacije. (2) Komora ima status pravnog lica i upisuje se u registar nadležnog suda. (3) Komora ima statut kojim se utvr đ uje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i finansiranje komore, č lanstvo u komori, prava, obaveze i odgovornosti č lanova komore i ure đ uju druga pitanja bitna za rad komore. (4) Kantonalno ministarstvo prati rad komore sa stanovišta provo đ enja zakona i utrv đ ivanja politike iz oblasti zdravstva i predlaže odgovaraju ć e mjere za unapre đ enje njenog rada. Č lan 154. Komore obavljaju sljede ć e poslove: 1. vode registar svojih č lanova; 2. prate i nadziru provo đ enje pravila-kodeksa medicinske etike i deontologije i poduzimaju odgovaraju ć e mjere u slu č aju njihovog kršenja; 3. daju mišljenje ministru zdravstva, odnosno kantonalnom ministru, o opravdanosti izdavanja, produženja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, te po č etka i prestanka rada zdravstvenih ustanova s obzirom na utvr đ enu mrežu zdravstvene djelatnosti, te stru č ne i ekonomske ineterese svojih č lanova, 161 4. daju mišljenja za rad zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi kod zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu u vlastitom prostoru i na vlastitoj medicinskotehni č koj opremi, i zdravstvenim radnicima privatne prakse za rad u zdravstvenim ustanovama, 5. daju mišljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem kantonalnog zavoda osiguranja, 6. zastupaju interese svojih č lanova kod sklapanja ugovora sa Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja, odnosno kantonalnim zavodom osiguranja i drugim osiguravaju ć im zavodima, 7. pružaju zaštitu gra đ anima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitet, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pruža, 8. po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalan rad svojih č lanova, 9. sudjeluju pri utvr đ ivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga, 10. daju stru č na mišljenja kod pripreme propisa od uticaju na razvoj zdravstvene struke, 11. organiziraju u saradnji s medicinskim, stomatološkim i farmaceutskim fakultetom, te stru č nim medicinskim društvima, dodatno usavršavanje za proširenje djelatnosti unutar struke s obzirom na nove dijagnosti č ko-terapijske metode, 12. propisuje na č in oglašavanja i na č in isticanja naziva privatne prakse, 13. obavljaju i druge poslove odre đ ene ovim zakonom. 162 Č lan 155. (1) Komore donose statut. (2) Statutom komore obavezno se utvr đ uje: - osnivanje, djelokrug i organizacija rada, - sadržaj, rokovi i na č in stru č nog usavršavanja č lanova komore, - postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad, dobnu granicu do koje se odobrenje za samostalan rad obnavlja, uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja te obavezu davanja izvještaja ministru zdravstva ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole, te pravila postupanja u vezi s navedenim, - granice, na č in i druga pitanja vezana uz ostvarenje javnih ovlaš ć enja iz č lana 154. ovog zakona, - razrada na č ina obavljanja ostalih poslova utvr đ enih č lanom 154. ovog zakona. XVI- KAZNENE ODREDBE Č lan 156. (1) Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ć e se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1. gra đ aninu ometa ili uskra ć uje prava iz č lana 26. ovog zakona; 2. ne osigura hitnu medicinsku pomo ć, uklju č ivši hitni prijevoz( č lan 39); 3. ne istakne naziv ugovorne zdravstvene ustanove i ne sura đ uje s Federalnim ministarstvom odbrane ( č lan 43); 163 4. ne pribavi saglasnost o osnivanju, proširenju ili promjeni djelatnosti od ministra zdravstva, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja( č l. 41. i 45.); 5. zapo č ne s radom prije nego je rješenjem utvr đ eno da su ispunjeni uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni č ke opreme( č lan 44. stav 2.); 6. prestane obavljati zdravstvenu djelatnost suprotno odredbi č lana 47. ovog zakona; 7. ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite, odnosno ako dozvoli da zdravstveni radnici napuste radna mjesta dok ne dobiju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite gra đ ana( č lan 96. st. 1. i 7.); 8. ne primi zdravstvene radnike na pripravni č ki staž ( č lan 110. stav 4.); 9. onemogu ć i zdravstvenom radniku stru č no usavršavanje( č lan 111. stav 1.); 10. zaklju č i ugovor sa zdravstvenim radnikom visoke stru č ne spreme koji obavlja privatnu praksu suprotno č lanu 123. ovog zakona; 11. ne provodi unutrašnji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i zdravstvenih radnika( č lan 134.); 12. ne izvrši nare đ ene mjere iz č lana 141. ovog zakona; 13. ne obavi propisanu obdukciju( č lan 150. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi. 164 (3) Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ć e se za prekršaj iz stava 1. ta č. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 10, 12. i 13. ovog č lana privatni zdravstveni radnik. Č lan 157. (1) Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ć e se za prekršaj zdravstvena ustanova i privatni apotekarski radnik ako: 1. obavlja apotekarsku djelatnosti izvan apoteka i depoa( č lan 65.); 2. obavlja apotekarsku djelatnost izvan mreže zdravstvene djelatnosti, odnosno na podru č ju koje nije odredio kanton( č lan 66.); 3. ne vodi finansijsko i materijalno knjigovodstvo ( č lan 67. stav 2.); 4. posluje pod nazivom apoteke, a ne obavlja apotekarsku djelatnost iz č lana 64. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se nov č anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM, odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Č lan 158. Nov č anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM, kaznit ć e se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako: 1. primi zdravstvenog radnika visoke stru č ne spreme suprotno č lanu 98. ovog zakona; 2. obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete iz č l. 116. i 117. ovog zakona; 3. obavlja privatnu praksu bez nadzora doktora medicine i doktora stomatologije( č lan 117. stav 1.); 165 4. poslove ne obavlja li č no, odnosno ima više od jedne ordinacije, laboratorija ili apoteke( č lan 121. stav 1.); 5. obavlja grupnu privatnu praksu suprotno č lanu 122. ovog zakona; 6. ne osigura svojim bolesnicima zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom ( č lan 124.); 7. ne postupa u skladu s č lanom 125. ovog zakona; 8. privremeno obustavi rad bez rješenja nadležnog organa( č lan 126. stav 1.); 9. ne postupi po rješenju nadležnog organa o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse( č lan 127. stav 2.); 10. obavlja privatnu praksu u djelatnosti koja je zebranjena( č lan 131.). Č lan 159. Nov č anom kaznom u iznosu od 300 KM, kaznit ć e zdravstveni inspektor na licu mjesta za prekršaj zdravstvenog radnika: 1. kojeg zatekne u provo đ enju mjera i radnji suprotnih zakonu ili sprovodenom propisu( č lan 141. stav 1. ta č ka 2.), 2. kojeg zatekne da radi bez položenog stru č nog ispita ( č lan 141. stav 1. ta č ka 4.), 3. ako ne osigurava kvalitet i sadržaj zdravstvenih usluga( č lan 141. stav 1. ta č ka 5.). Č lan 160. Nov č anom kaznom u iznosu od 50 do 100 KM, kaznit ć e se za prekršaj gra đ anin ako: 166 1. ne pruži prvu pomo ć u skladu sa svojim znanjem unesre ć enoj ili bolesnoj osobi te joj ne omogu ć i pristup do najbliže zdravstvene ustanove( č lan 3. stav 4.), 2. ne prijavi smrti slu č aj iz č lana 147. stav 1. ovog zakona. Č lan 161. Do puštanja u opticaj KM, nov č ane kazne predvi đ ene u č l. 156. do 160. ovog zakona, mogu se pla ć ati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije, po srednjem kursu koji objavljuje nadležna finansijska institucija na dan pla ć anja. XVII- OVLAŠ Ć ENJA ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA Č lan 162. (1) Ovlaš ć uje se ministar zdravstva da donese sprovedbene propise o: 1. vrsti i obimu lije č ni č kih pregleda radi utvr đ ivanja zdravstvene sposobnosti za rad radnika( č lan 22. stav 2.), 2. uvjetima u pogledu prostora, kadra i medicinskotehni č ke opreme( č lan 44. stav 3. i č lan 65. stav 4.), 3. postupku i na č inu rada lije č ni č kog konzilija( č lan 28. stav 5.), 4. uslovima organizacije i na č ina rada ustanove za zdravstvenu njegu u ku ć i( č lan 63. stav 3.), 5. kriterijima za dodjelu naziva referalnog centra( č lan 93. stav 6.), 167 6. o uvjetima za rad zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena( č lan 98. stav 1.), 7. sadržaju u na č inu provo đ enja pripravni č kog staža: - uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici, kod kojih zdravstveni radnik obavlja pripravni č ki staž, - na č inu polaganja stru č nog ispita, - sadržaju i izgledu uvjerenja o položenom stru č nom ispitu, - sadržaju i izgledu odobrenja za samostalan rad, ( č lan 109.), 8. kriterijima prema kojima ć e zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici visoke stru č ne spreme, koji obavljaju privatnu praksu primati zdravstvene radnike na pripravni č ki staž( č lan 110. st. 4. i 5.), 9. granama, trajanju i programu specijalizacija i subspecijalizacija(uže specijalizacije)( č lan 112. stav 3.), 10. utvr đ ivanje kriterija za obavljanje specijalizanstkog staža i subspecijalizacije(uža specijalizacija): - na č in polaganja specijalisti č kog ispita odnosno ispita subspecijalizacije, - odre đ uje ovlaš ć ene zdravstvene ustanove i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za sprovo đ enje specijalizantskog staža( č lan 113. stav 5.), 11. utvr đ ivanju kriterija za priznavanje naziva primaryjus( č lan 115. stav 4.), 12. uvjetima u pogledu prostora, kadra i medicinskotehni č ke opreme za obavljanje privatne prakse( č lan 120.), 168 13. programu stru č nog ispita za zdravstvenog inspektora, sastav ispitne komisije i na č in provo đ enja ispita ( č lan 137. stav 3.), 14. na č inu pregleda umrlih te na č inu utvr đ ivanja vremena i uzroka smrti( č lan 151.). (2) Ministar zdravstva dužan je propise iz stava 1. ovog č lana donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 163. (1) Ovlaš ć uje se ministar zdravstva da: 1. donese plan i program mjera zdravstvene zaštite na podru č ju Federacije( č lan 18. stav 1.), 2. donese propis o uvjetima koje moraju ispunjavati klinike, klini č ke bolnice, bolni č ki centri za dodjelu naziva klini č ka ustanova, a uz saglasnost nadležnog ministra obrazovanja( č lan 76. stav 1.). (2) Ministar zdravstva dužan je propise iz stav 1. ovog č lana donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 164. (1) Ovlaš ć uje se ministar zdravstva da: 1. donese uputstvo iz č lana 94. stav 3. ovog zakona, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Zdravstvenog vije ć a, 2. donese uputstvo za osposobljavanje zdravstvenih radnika za utvr đ ivanje vremena i uzroka smrti( č lan 145. stav 3.). (2) Ministar zdravstva dužan je donijeti uputstva iz stava 1. ovog č lana u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 169 Č lan 165. (1) Kantonalno ministarstvo dužno je da donese provedbene propise o po č etku, završetku i rasporedu radnog vremena ( č lan 96. stav 8.). (2) Kantonalno ministarstvo dužno je da donese propis iz stava 1. ovog č lana u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 166. (1) Ovlaš ć uje se nadležna komora da donese provedbene propise o: 1. uvjete stru č nog usavršavanja za proširenje djelatnosti( č lan 118. stav 3.), 2. ponašanju privatnih zdravstvenih radnika( č lan 129. stav 2. ta č ka 6.). (2) Nadležna komora dužna je da propise iz stava 1. ovog č lana donese u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. XVIII- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 167. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona imovina nad kojom zdravstvene ustanove ostvaruju pravo koriš ć enja, zadržavaju ova prava do zakonskog reguliranja ove oblasti, u skladu sa odlukom osniva č a, sa svim pravima i obavezama u pogledu imovine i radnika. (2) Zdravstvene ustanove za obavljanje specifi č ne zdravstvene zaštite radnika, č iji osniva č je preduze ć e, ostaju vlasništvo preduze ć a. 170 Č lan 168. Osniva č zdravstvene ustanove može prodati, odnosno dati u zakup, kapacitet ili dio kapaciteta zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom, a uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra zdravstva, odnosno za kapacitete primarnog nivoa, kantonalnog ministra zdravstva. Č lan 169. (1) Postoje ć e zdravstvene ustanove dužne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do uspostave instituta porodi č nog lije č nika, poslove primarne zdravstvene zaštite obavljaju domovi zdravlja, u skladu sa ovim zakonom. (3) Postoje ć e zdravstvene ustanove hitne medicinske pomo ć i nastavljaju sa radom do organiziranja ove djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom. Č lan 170. Do donošenja mreže zdravstvene djelatnosti, postoje ć e zdravstvene ustanove nastavljaju rad u postoje ć oj mreži. Č lan 171. (1) Vlasnici zdravstvenih ustanova dužni su imenovati upravni odbor u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Upravni odbor dužan je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: - imenovati vršioca dužnosti direktora koji ć e obavljati upravni č ke poslove do uskla đ ivanja iz č lana 169. ovog zakona, - donijeti statut zdravstvene ustanove. 171 Č lan 172. Zdravstveni radnici koji su prije stupanja na snagu ovog zakona stekli stru č no zvanje specijalista higijene-zdravstvene ekologije, specijalista socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite, odnosno specijalista epidemiolog, na podru č ju Federacije, zadržavaju ste č eno zvanje i pravo da rade na poslovima zdravstvene zaštite u skladu sa tim zvanjem. Č lan 173. Zdravstvenim radnicima kojima je priznata odgovaraju ć a sru č na sprema na podru č ju Federacije, odnosno koji su stru č no obrazovanje stekli u odgovaraju ć im školama zdravstvenog obrazovanja, mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene zaštite za koje se traži stru č na sprema, koju imaju po propisima što su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 174. Pripravni č ki odnosno specijalizantski staž koji je zapo č eo prema propisima koji su važili na podru č ju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, obavit ć e se u skladu sa ovim zakonom, ako je to povoljnije za pripravnika, odnosno specijalizanta. Č lan 175. Lica imenovana za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove od op ć inskog organa nadležnog za poslove zdravstva, nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika iz č lana 146. stav 1. ovog zakona. 172 Č lan 176. (1) Ljekarska komora, farmaceutska komora, komora medicinskih biohmi č ara i komora zdravstvenih tehni č ara, osnovat ć e se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Zdravstvene ustanove, preduze ć a i druga pravna lica dostavajaju podatke nadležnoj komori o zdravstvenim radnicima odnosno zdravstvenim saradnicima i njihovom radu, koji su nadležnoj komori potrebni za obavljanje svojih zadataka. (3) Do po č etka rada komore iz stava 1. ovog č lana poslove iz č lana 154. ovog zakona obavljaju stru č no-medicinska društva. Č lan 177. Do donošenja posebnog zakona koji ć e regulirati preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata, ostaju u primjeni odredbe odgovaraju ć ih propisa u zakonu koji je na snazi na podru č ju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 178. Stru č ne poslove i zadatke u domenu zaštite od zra č enja, toksikologije i kontrole lijekova, do donošenja posebnog propisa iz č lana 93. stav 6. ovog zakona, odnosno do utemeljenja Zavoda za kontrolu lijekova Federacije Bosne i Hercegovine, obavljat ć e postoje ć e nau č ne, stru č ne i zdravstvene ustanove na podru č ju Federacije, a koje su i obavljale djelatnost zaštite od zra č enja, toksikologije i kontrole lijekova do dana stupanja na snagu ovog zakona. 173 Č lan 179. Do donošenja provedbenih propisa i pravilnika koji proizilaze iz ovog zakona, a odnose se na: 1. Pravilnik o bližim uvjetima za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti; 2. Uputstvo o sadržaju i na č inu vo đ enja registra izdatih odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika; 3. Pravilnik o specijalizaciji zdravstvenih radnika; 4. Pravilnik o pripravni č kom stažu i stru č nom ispitu zdravstvenih radnika; 5. Pravilnik o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstvenoj djelatnosti; 6. Pravilnik o konzilijarnom pregledu; 7. Pravilnik o dodjeljivanju zvanja primarijus; 8. Pravilnik o na č inu utvr đ ivanja uzroka smrti; 9. Pravilnik o uvjetima za organiziranje porodilišta; 10. Pravilnik o organiziranju hitne medicinske pomo ć i; 11. Pravilnik o uvjetima, na č inu i postupku pla ć anja naknade za zdravstvenu zaštitu pružanu stranim državljanima na teritoriji RBiH; 12. Pravilnik o vršenju prethodnih i periodi č nih pregleda radnika na radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada; ostaju u primjeni važe ć i propisi na podru č ju Federacije. 174 Č lan 180. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa koji su ure đ ivali oblast zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja na podru č ju Federacije. Č lan 181. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH". 175 ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM 1 (“Službene novine Federacije BiH”, br. 36/99, 54/04 i 39/06) -Neslužbeni pre č iš ć eni tekst2 I- OSNOVNE ODREDBE Č lan 1. Ovim zakonom ure đ uje se: - osnove socijalne zaštite gra đ ana i njihovih porodica, osnovna prava iz socijalne zaštite i korisnici prava iz socijalne zaštite, - osnivanje i rad ustanova zaštite i invalidskog udruženja, - osnovna prava civilnih žrtava rata i č lanova njihovih porodica, - osnove zaštite porodice sa djecom, - finansiranje i druga pitanja od zna č aja za ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija). Č lan 2. Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom je od interesa za Federaciju i kantone. 177 Č lan 3. (1) Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom obavljaju ustanove socijalne zaštite, "ili op ć inska služba za upravu.". 3 (2) Ustanove socijalne zaštite imaju svojstvo pravnog lica. (3) Na osnivanje i rad ustanova socijalne zaštite primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk č ije odre đ eno. Č lan 4. Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom mogu obavljati i humanitarne organizacije, udruženja gra đ ana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, gra đ anin pojedinac i strana fizi č ka ili pravna lica. Č lan 5. (1) Porodicu, u smislu ovog zakona, č ini: bra č ni drug, odnosno vanbra č ni drug, dijete(bra č no, vanbra č no, usvojeno, pastor č e i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, ma ć eha, djed i baba-nena(po ocu i majci) i bra ć a i sestre bra č nih drugova. (2)" Č lanovi porodice civilne žrtve rata, u smislu ovog zakona, su: 1) bra č ni drug i djeca ro đ ena u braku ili van braka, 2) usvojena djeca i pastor č ad, 3) roditelji i usvojioci, 4) o č uh i ma ć eha.". 4 (3)" Č lanovi porodice iz stava 2. ta č. 1) i 2) ovog č lana smatraju se č lanovima uže porodice, a č lanovi porodice iz stava 2. ta č. 3) i 4) ovog č lana, č lanovima šire porodice." 5 178 (4)" Č lanom porodice, u smislu stava 2. ovog č lana, smatra se i vanbra č ni drug neoženjene civilne žrtve rata s kojom ima djecu i s kojom živi, odnosno živio je do njene smrti u zajedni č kom doma ć instvu najmanje godinu dana.". 6 (5) Zajedni č ko doma ć instvo, u smislu ovog zakona, je ekonomska zajednica jedne ili više porodica u kojoj se zajedni č ki sti č u i troše nov č ana i druga materijalna sredstva, ste č ena radom i korištenjem zajedni č kih materijalnih dobara (zemljište, zgrade i drugo). Č lan 6. (1) Djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se lice do 18 godina života. (2) Izuzetno djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se i lice koje radi ostvarivanja prava na dodatak na djecu i osiguravanja školarine ili stipendije za đ ake i studente, ima i više od 18, a manje od 27 godina života. Č lan 7. (1) Prava utvr đ ena ovim zakonom ne mogu ostvarivati lica koja su osu đ ena pravosnažnom sudskom presudom za krivi č na djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine i krivi č na djela protiv č ovje č nosti i me đ unarodnog prava. (2) Pravo utvr đ eno ovim zakonom ne može ostvarivati lice koje takvo pravo koristi po drugim propisima. (3) Prava utvr đ ena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druga lica, niti se mogu naslje đ ivati. Č lan 8. Nadležni organi kantona, u skladu sa ustavom i ovim zakonom, bliže ure đ uju djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom. 179 Č lan 9. (1)"Federalno ministarstvo rada i socijalne politike(u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), vrši nadzor nad provo đ enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kao i nad stru č nim radom ustanova koje osniva Federacija, izdaje instrukcije i vrši upravni nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje prava po ovom zakonu, a koja se obezbje đ uju iz federalnog budžeta. (2) Nadležni kantonalni organ uprave, vrši nadzor nad provo đ enjem zakona, drugih propisa i op ć ih akata kantona donesenih saglasno ovom zakonu, kao i nad stru č nim radom ustanova koje osniva op ć ina, odnosno kanton, izdaje instrukcije i vrši neposredni upravni nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje prava po ovom zakonu, a koja se obezbje đ uju iz kantonalnog budžeta.". 7 Č lan 10. U postupku ostvarivanja prava i dužnosti utvr đ enih ovim zakonom primjenjuju se odgovaraju ć e odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom i propisom kantona nije druga č ije odre đ eno. 180 II- SOCIJALNA ZAŠTITA 1. POJAM SOCIJALNE ZAŠTITE Č lan 11. (1) Socijalna zaštita, u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih gra đ ana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe. (2) Socijalnom potrebom, u smislu stava 1. ovog č lana, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi gra đ anin ili porodica, prouzrokovano ratnim doga đ ajima, elementarnim nesre ć ama, op ć om ekonomskom krizom, psihofizi č kim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomo ć i drugog lica. (3) U skladu sa na č elima humanizma, solidarnosti gra đ anskog morala socijalna zaštita porodice i njenih č lanova i gra đ ana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i sticanjem odre đ enih prava iz socijalne zaštite. (4) Socijalna zaštita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. 2. KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE Č lan 12. (1) Korisnici socijalne zaštite, u smislu ovog zakona, su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i to: 1) djeca bez roditeljskog staranja, 2) odgojno zanemarena djeca, 181 3) odgojno zapuštena djeca, 4) djeca č iji je razvoj ometen porodi č nim prilikama, 5) lica sa invaliditetom i lica ometena u fizi č kom ili psihi č kom razvoju, 6) materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica, 7) stara lica bez porodi č nog staranja, 8) lica sa društveno negativnim ponašanjem, 9) lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovaraju ć i oblik socijalne zaštite. (2) Propisima kantona može se proširiti krug korisnika socijalne zaštite iz stava 1. ovog č lana u skladu sa programima razvoja socijalne zaštite i specifi č nim prilikama u kantonu. Č lan 13. (1) Dijete bez roditeljskog staranja, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja, nepoznatih roditelja, napušteno od roditelja lišenih roditeljskog prava i roditelja sprije č enih da vrše roditeljsku dužnost. (2) Odgojno zanemareno dijete, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 2) ovog zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i brige roditelja, te negativnog uticaja sredine, narušava op ć e prihva ć ene norme ponašanja. (3) Odgojno zapušteno dijete, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 3) ovog zakona, je dijete koje svojim ponašanjem narušava op ć e prihva ć ene norme i vrši prekršaje ili krivi č na djela. (4) Dijete, č iji je razvoj ometen porodi č nim prilikama, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 4) ovog zakona, je dijete, č iji roditelji zbog nesre đ enih porodi č nih odnosa, materijalnih ili 182 drugih razloga nisu u mogu ć nosti da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizi č ki i psihi č ki razvoj. Č lan 14. Lica sa invaliditetom i lica u fizi č kom i psihi č kom razvoju, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 5) ovog zakona, su djeca i odrasla lica, koja su: - slijepa i slabovida, - gluha i nagluha, - sa poreme ć ajima u govoru i glasu, - sa tjelesnim ošte ć enjima i trajnim smetnjama u fizič kom razvoju, - sa smetnjama u psihi č kom razvoju(lahkog, umjerenog, težeg i teškog stepena), - sa kombiniranim smetnjama(višestruko ometena u razvoju). Č lan 15. Materijalno neosigurano i za rad nesposobno lice, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 6) ovog zakona, smatra se odraslo lice, koje nema prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobno je za rad i ne može osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu. Č lan 16. Starim licem bez porodi č nog stanja, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 7) ovog zakona, smatra se lice starije od 65 godina (muškarac) odnosno 60 godina(žena), koje nema č lanove porodice ni srodnike koji su po zakonu obavezni da ga izdržavaju, ili ako ih ima da ta lica nisu u mogu ć nosti da izvršavaju obavezu izdržavanja. 183 Č lan 17. Lice sa društveno negativnim ponašanjem, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 8) ovog zakona, je lice koje se odaje besposli č arenju, skitnji, prosja č enju, prostituciji, alkoholizmu, uživanju opojnih droga i drugim oblicima društveno negativnog ponašanja. Č lan 18. Lice, odnosno porodica u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovaraju ć i oblik socijalne zaštite, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 9) ovog zakona, smatra se lice, odnosno porodica koja se na đ e u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili više č lanova porodice, povratka sa lije č enja, otpuštanja sa izdrža-vanja kazne zatvora ili izvršavanja odgojne mjere. "2.a OSNOVNA PRAVA LICA SA INVALIDITETOM 8 Č lan 18.a (1) Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizi č kom i psihi č kom razvoju, u smislu č lana 12. stav 1. ta č ka 5. te č lana 14. ovog zakona, imaju prema ovom zakonu sljede ć a prava: 1) li č na invalidnina, 2) dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica, 3) ortopedski dodatak, 4) pomo ć u troškovima lije č enja i nabavci ortopedskih pomagala, 5) osposobljavanje za rad(profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), 6) prioritetno zapošljavanje. 184 (2) Prava iz stava 1. ta č. 1), 2) i 3) ovog č lana ostvaruju se pod uslovima, na na č in i po postupku utvr đ enim ovim zakonom. (3) Prava iz stava 1. ta č. 4), 5), i 6) ovog č lana ostvaruju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju. (4) Kanton može utvrditi i druga prava i proširiti obim prava utvr đ enih ovim zakonom, na osnovu svojih materijalnih mogu ć nosti i drugih potreba lica sa invaliditetom. Č lan 18.b Radi ostvarivanja prava utvr đ enih ovim zakonom lica sa invaliditetom razvrstavaju se prema utvr đ enom procentu ošte ć enja organizma u pet grupa, i to: I grupa- lica sa invaliditetom sa 100% ošte ć enja organizma, II grupa- lica sa invaliditetom sa 90% ošte č enja organizma, III grupa- lica sa invaliditetom sa 80% ošte ć enja organizma, IV grupa- lica sa invaliditetom sa 70% ošte ć enja organizma, V grupa- lica sa invaliditetom sa 60% ošte ć enja organizma. 1) LI Č NA INVALIDNINA Č lan 18.c Li č na invalidnina odre đ uje se srazmjerno stepenu ošte ć enja, na osnovu nalaza i mišljenja ljekarske komisije u skladu sa me đ unarodnom klasifikacijom ošte ć enja, 185 invaliditeta i hendikepa Svjetske zdravstvene organizacije. Mjese č ni iznos li č ne invalidnine odre đ uje se u procentu od osnovice definisane u č lanu 18.f, i to: Grupa Procenat I 70% II 50% III 39% IV 28% V 20% 2) DODATAK ZA NJEGU I POMO Ć OD DRUGOG LICA Č lan 18.d (1) Radi ostvarivanja ovog prava lica sa invaliditetom se razvrstavaju u dvije grupe, i to: 1. u prvu grupu- lica sa invaliditetom koja su, prema nalazu i mišljenju ljekarske komisije u skladu sa me đ unarodnom klasifikacijom ošte ć enja, invaliditeta i hendikepa Svjetske zdravstvene organizacije, upu ć ena na stalnu njegu od drugog lica i nesposobne su za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomo ć i drugog lica, 2. u drugu grupu- lica sa invaliditetom koja su, prema nalazu i mišljenju ljekarske komisije u skladu sa me đ una-rodnom klasifikacijom ošte ć enja, invaliditeta i hendikepa, nesposobna za vršenje nekih bitnih životnih potreba bez pomo ć i drugog lica. 186 (2) Dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica odre đ uje se mjese č nim iznosom u procentu od osnovice iz č lana 18.f ovog zakona, i to: 1) za prvu grupu- 70% od osnovice, 2) za drugu grupu- 50% od osnovice. 3) ORTOPEDSKI DODATAK Č lan 18.e (1) Pravo na ortopedski dodatak imaju lica kojima je, prema nalazu i mišljenju ljekarske komisije u skladu sa me đ unarodnom klasifikacijom ošte ć enja, invaliditeta i hendikepa Svjetske zdravstvene organizacije, utvr đ ena potreba za ovakvim posebnim vidom materijalne zaštite. (2) Ortopedski dodatak odre đ uje se mjese č nim iznosom u visini od 15% od osnovice utvr đ ene u č lanu 18.f. Č lan 18.f Osnovica za odre đ ivanje mjese č nih nov č anih primanja, prema ovom zakonu, jeste 213,00 KM. Osnovica i mjese č ni iznosi nov č anih primanja, prema ovom zakonu, uskla đ uju se po č etkom svake budžetske godine naredbom federalnog ministra rada i socijalne politike, u skladu sa kretanjem bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH. 187 2.b POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE OSNOVNIH PRAVA LICA SA INVALIDITETOM Č lan 18.g O pravima iz č lana 18.a stav 1. ta č. 1), 2) i 3) ovog zakona rješava u prvom stepenu centar za socijalni rad ili op ć inska služba za upravu kojoj su povjereni poslovi socijalne zaštite(u daljem tekstu: nadležna op ć inska služba), prema mjestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahtjeva, a o žalbama protiv rješenja donesenih u prvom stepenu rješava Federalno ministarstvo rada i socijalne politike(u daljem tekstu: Federalno ministarstvo). Č lan 18.h Ošte ć enje organizma lica sa invaliditetom, pravo na pomo ć i njegu od drugog lica i ortopedski dodatak utvr đ uje se na osnovu nalaza i mišljenja nadležne ljekarske komisije odre đ ene propisom federalnog ministra rada i socijalne politike. Č lan 18. i (1) Rješenje doneseno u prvom stepenu kojim je priznato pravo na osnovu ovog zakona podliježe reviziji. (2) Reviziju po službenoj dužnosti vrši Federalno ministarstvo. (3) Ako je protiv rješenja prvostepenog organa izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. (4) Ako protiv rješenja iz stava 1. ovog č lana nije izjavljena žalba, prvostepeni organ koji je donio to rješenje dostavi ć e ga, zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za reviziju u roku od osam dana od dana isteka roka za žalbu. (5) Revizija ne odlaže izvršenje rješenja. 188 Č lan 18.j U postupku revizije nadležni drugostepeni organ može dati saglasnost na prvostepeno rješenje ili ga izmijeniti, poništiti ili ukinuti. Č lan 18.k (1) Drugostepeni organ ć e u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvr đ ene č injenice ili da se u postupku nije vodilo ra č una o pravilima postupka, koji bi bili od uticaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi, ili da je iz utvr đ enih č injenica izveden pogrešan zaklju č ak o č injenič nom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na osnovu kojeg je stvar riješena. (2) Prvostepeni organ č ije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vra ć en na ponovni postupak donosi novo rješenje. (3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog č lana može se izjaviti žalba i voditi revizioni postupak. Č lan 18.l U postupku revizije drugostepeni organ može pribaviti nalaz i mišljenje drugostepene ljekarske komisije o ošte ć enju organizma, o pravu na dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica i ortopedski dodatak. Č lan 18.lj Kada u postupku revizije bude izmijenjeno prvostepeno rješenje, to rješenje ima pravnu snagu od prvog dana narednog mjeseca od dana donošenja. 189 Č lan 18.m Isplate, prema ovom zakonu, za lica sa invaliditetom vrši Federalno ministarstvo po službenoj dužnosti. Č lan 18.n (1) Sredstva za ostvarivanje osnovnih prava osoba sa invaliditetom iz č lana 18.a stav 1. ta č. 1), 2) i 3) ovog zakona obezbje đ uju se u budžetu Federacije. (2) Isplate mjese č nih nov č anih primanja za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog č lana izvrši ć e se na osnovu planiranih sredstava za teku ć u budžetsku godinu. (3) Ukoliko planirana sredstva za teku ć u godinu budu nedovoljna za isplatu nov č anih primanja iz stava 2. ovog č lana, raspoloživa sredstva dijele se iznosom potrebnim za isplatu prema Zakonu i odre đ uje se koeficijent za mjese č na davanja, koji ostaje na snazi do rebalansa budžeta ili usvajanja novog budžeta. (4) Isplate mjese č nih nov č anih primanja izvršene na na č in utvr đ en ovim č lanom smatraju se kona č nim. Č lan 18.nj Troškovi postupka za ostvarivanje prava, prema ovom zakonu, padaju na teret organa koji postupak vodi. Č lan 18.o (1) Za korisnike prava koji ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog zakona, prava ć e se priznati od 01.01.2005. godine. (2) Za korisnike koji ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog zakona, nadležna op ć inska služba ć e po službenoj dužnosti donijeti rješenje u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 190 Č lan 18.p Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donije ć e propise o: nadležnim ljekarskim komisijama, na č inu isplate nov č anih primanja, na č inu vo đ enja evidencije o korisnicima prava i izvršenim isplatama i dostavljanju izvještaja o utrošenim sredstvima prema ovom zakonu." 3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZAŠTITE Č lan 19. (1) Prava iz socijalne zaštite, u smislu ovog zakona, su: 1) nov č ana i druga materijalna pomo ć, 2) osposobljavanje za život i rad, 3) smještaj u drugu porodicu, 4) smještaj u ustanove socijalne zaštite, 5) usluge socijalnog i drugog stru č nog rada, 6) ku ć na njega i pomo ć u ku ć i. (2) Propisom kantona utvr đ uju se iznosi nov č anih i drugih davanja, iz stava 1. ovog č lana, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i njihovo korištenje, ukoliko to nije ure đ eno ovim zakonom. (3) Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zaštite u skladu sa programom razvoja socijalne zaštite i njegovim mogu ć nostima. Č lan 20. Licima i porodicama u stanju socijalne potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i korištenje prava iz socijalne zaštite iz č lana 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava socijalne zaštite i odre đ eni oblici zdravstvene zaštite i 191 zadovoljavanje stambenih i drugih potreba u skladu sa zakonom. a) NOV Č ANA I DRUGA MATERIJALNA POMO Ć Č lan 21. Nov č ana i druga materijalna pomo ć sastoji se od: 1) stalne nov č ane pomo ć i, 2) nov č ane naknade za pomo ć i njegu od strane drugog lica, 3) druge materijalne pomo ć i. Č lan 22. (1) Pravo na stalnu nov č anu i drugu materijalnu pomo ć imaju lica i porodice, pod sljede ć im uvjetima: 1) da su nesposobni za rad, odnosno sprije č eni u ostvarivanju prava na rad, 2) da nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje, 3) da nemaju č lanova porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdržavaju ili ako ih imaju, da ta lica nisu u mogu ć nosti da izvršavaju obavezu izdržavanja. (2) Pravo na pomo ć iz stava 1. ovog č lana ostvaruje se kod nadležnog organa op ć ine na č ijem podru č ju lice i porodica imaju prebivalište. Č lan 23. Nesposobnim za rad, odnosno sprije č enim u ostvarivanju prava na rad, u smislu ovog zakona, smatra se lice: 1) potpuno nesposobno za samostalni rad i privređ ivanje, 192 2) lice starije od 65 godina(muškarac), odnosno 60 godina(žena), 3) žena za vrijeme trudno ć e, poro đ aja i poslije poro đ aja, u skladu sa propisima o radu, 4) roditelji, o č uh, ma ć eha ili usvojilac koji se stara o jednom ili više djece do jedne godine života, a nema č lanove porodice ni srodnike koje su po zakonu obavezni da ga izdržavaju ili ako ih ima, da ta lica nisu u mogu ć nosti da izvršavaju obavezu izdržavanja, 5) dijete do navršene 15 godine života, a ako je na redovnom školovanju do navršene 27 godine života, 6) lice sa trajnim smetnjama u fizi č kom i psihi č kom razvoju, 7) lice koje u porodici njeguje lice sa invaliditetom ili teško oboljelo lice, ukoliko je utvr đ eno da je tom licu prijeko potrebna pomo ć i njega od strane drugog lica. Č lan 24. (1) Nalaz i mišljenje o nesposobnosti za rad lica iz č lana 23. ta č ka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije u skladu sa propisom kantona. (2) Nalaz i mišljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizi č kom i psihi č kom razvoju daju stru č ne komisije u skladu sa propisom kantona. (3) Propisom kantona propisuje se na č in i postupak za otkrivanje i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece ometene u fizi č kom i psihi č kom razvoju. 193 Č lan 25. Stalna nov č ana pomo ć utvr đ uje se u mjese č nom iznosu u visini razlike svih prihoda č lanova doma ć instva i iznosa najnižeg primanja doma ć instva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje, u smislu č lana 27. ovog zakona. Č lan 26. (1)"Nov č anu naknadu za pomo ć i njegu od strane drugog lica mogu ostvariti stara i nemo ć na lica, kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomo ć i njega od strane drugog lica, za zadovoljavanje njihovih osnovnih životnih potreba, pod uvjetom: 1) da lice nije smješteno u socijalno-medicinsku ili drugu ustanovu, 2) da prihod po č lanu doma ć instva ne prelazi iznos koji se utvr đ uje propisom kantona, 3) da lice ne ostvaruje pravo na ku ć nu njegu i pomo ć u ku ć i i 4) da se ovo pravo ne može ostvariti po nekom drugom osnovu. (2) Nalaz i mišljenje, u smislu stava 1. ovog č lana daje nadležna ljekarska komisija, u skladu sa propisom kantona.". 9 Č lan 27. (1) Propisom kantona utvr đ uju se iznosi stalne nov č ane pomo ć i i nov č ane naknade za pomo ć i njegu, kao i prihodi koji se uzimaju u obzir, prilikom utvr đ ivanja te pomo ć i i naknade. (2)"Djeci i odraslim licima sa invaliditetom i licima sa trajnim invaliditetom u fizi č kom i psihi č kom razvoju, propisima kantona utvr đ uju se povoljniji uvjeti u sticanju 194 prava iz socijalne zaštite i visini iznosa materijalnih davanja.". 10 (3) Kod utvr đ ivanja prihoda doma ć instva, u smislu stava 1. ovog č lana, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime nov č ane naknade, odnosno invalidnine za tjelesno ošte ć enje, nov č ane naknade za pomo ć i njegu od strane drugog lica, dodatka na djecu i stipendije u č enika i studenata. Č lan 28. Druga materijalna pomo ć, u smislu ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga nov č ana pomo ć ili naturalno davanje materijalno neosiguranim licima ili porodicama koje se na đ u u stanju socijalne potrebe uslijed teško ć a izazvanih okolnostima iz č lana 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz č lana 22. ta č. 2) i 3) ovog zakona. b) OSPOSOBLJAVANJE ZA ŽIVOT I RAD Č lan 29. (1) Osposobljavanje za život i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizi č kom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizi č kim sposobnostima bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne sposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu, a koja se prema psihofizi č kim sposobnostima i godinama života, mogu osposobiti za rad. (2) Pravo iz stava 1. ovog č lana pripada i djeci osiguranika koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona, to pravo ostvarili po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja. 195 Č lan 30. Lice, koje se radi osposobljavanja za život i rad upu ć uje izvan mjesta prebivališta, ima pravo na nov č anu pomo ć za pokri ć e troškova smještaja, prehrane i prevoza, ukoliko mu to njegova porodica ne može osigurati. c) SMJEŠTAJ U DRUGU PORODICU Č lan 31. Smještaj u drugu porodicu mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomo ć radi zadovoljavanja njihovih životnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite porodice ili na drugi na č in. Č lan 32. (1) Pravo na smještaj u drugu porodicu imaju: - djeca iz č lana 12. stav 1. ta č. 1) do 5) ovog zakona, do povratka u vlastitu porodicu, do završetka redovnog školovanja, a najduže 12 mjeseci po završetku redovnog školovanja, - lica sa invaliditetom, stara lica i lica sa društveno negativnim ponašanjem, koja nisu u mogu ć nosti da se sami staraju o sebi, a uslijed stambenih ili porodi č nih prilika nemaju mogu ć nost da im se zaštita osigura na drugi na č in, - žena iz č lana 23. ta č ka 3) ovog zakona i samohrana majka do godinu dana života djeteta, i ukoliko nema sredstava za izdržavanje ili kojoj je, uslijed nerješenog stambenog pitanja ili poreme ć enih porodi č nih odnosa, potreban privremeni smještaj. 196 (2) Djeci iz stava 1. alineja 1. ovog č lana po završetku redovnog školovanja, organ starateljstva je dužan osigurati zbrinjavanje na drugi na č in. (3) Samohrana majka, u smislu stava 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se majka koja nije u braku i ne živi u vanbra č noj zajednici, a sama izdržava svoju djecu. Č lan 33. (1) O smještaju lica u drugu porodicu kao i o prestanku smještaja, odlu č uje centar za socijalni rad na č ijem podru č ju lice ima prebivalište. (2) Centar za socijalni rad, koji je odlu č io o smještaju lica u drugu porodicu, obavlja nadzor nad tom porodicom, pruža pomo ć toj porodici i redovnim obilaskom održava stalnu vezu sa smještenim licem. Č lan 34. Č lan porodice u kojoj je lice smješteno i koji preuzme brigu o tom licu(u daljem tekstu: hranitelj) mora biti duševno i tjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne za zaštitu, č uvanje, njegu, ishranu, u č enje i zadovoljavanje drugih potreba i interesa tog lica. Č lan 35. Lice se ne može smjestiti u drugu porodicu: - u kojoj je jednom od bra č nih drugova oduzeta ili ograni č ena poslovna sposobnost, - u kojoj je jedan od bra č nih drugova lišen roditeljskog prava, - u kojoj su poreme ć eni porodi č ni odnosi, - u kojoj su neki č lanovi-lica sa društveno negativnim ponašanjem, 197 - u kojoj bi zbog bolesti nekog č lana porodice bilo ugroženo zdravlje smještenog lica. Č lan 36. (1) Za smještaj djeteta u drugu porodicu potrebna je pismena saglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ako je lice starije od 15 godina, potreban je i njegov pristanak. (2) Saglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji lišeni roditeljskog prava. Č lan 37. Porodica u kojoj je dijete smješteno, ne može preduzimati, bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva, važnije mjere u pogledu li č nosti djeteta, a naro č ito predati ga nekom drugom licu na č uvanje i njegu, prekinuti školovanje, promijeniti vrstu škole, odlu č iti o izboru ili obavljanju zanimanja i zaklju č ivanja ugovora o radu, u smislu propisa o radu. Č lan 38. (1) Hranitelj ima pravo na naknadu. (2) Visina naknade iz stava 1. ovog č lana utvr đ uje se propisom kantona. (3) Naknada iz stava 1. ovog č lana ne smatra se pla ć om, niti drugim prihodom koji podliježe pla ć anju poreza. Č lan 39. (1) Na osnovu rješenja o odre đ ivanju smještaja u drugu porodicu, centar za socijalni rad zaklju č uje pismeni ugovor o smještaju sa hraniteljem. (2) Ugovorom iz stava 1. ovog č lana ure đ uju se me đ usobni odnosi izme đ u centra za socijalni rad i hranitelja, a naro č ito: uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina, na č in isplate 198 naknade za smještaj lica, obveznik isplate naknade, kao i druga pitanja. Č lan 40. Troškove smještaja u drugu porodicu snosi lice koje je smješteno u drugu porodicu, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je dužan da izdržava to lice, ili drugo pravno ili fizi č ko lice koje je preuzelo obavezu pla ć anja troškova, u skladu sa propisom kantona. d) SMJEŠTAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZAŠTITE Č lan 41. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite(u daljem tekstu: ustanova), mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomo ć u zadovoljavanju njihovih životnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici ili na drugi na č in. Č lan 42. (1) O smještaju u ustanove odlu č uje centar za socijalni rad na č ijem podru č ju lice ima prebivalište, na osnovu mišljenja stru č nog tima centra, izvršne odluke suda, organa staratelja ili na osnovu nalaza i mišljenja stru č ne komisije o nesposobnosti za rad, odnosno nalaza i mišljenja odgovaraju ć e zdravstvene ustanove. (2) Centar za socijalni rad, koji je smjestio lice u ustanovu, dužan je, radi brige, zaštite, lije č enja fizi č kog ili mentalnog zdravlja tog lica, pratiti njegov tretman u ustanovi. (3) Obaveza iz stava 2. ovog č lana posebno se odnosi na slu č aj ako je dijete smješteno u ustanovu. 199 Č lan 43. (1) Prijem lica iz č lana 41. ovog zakona i njihovo odpuštanje vrši se na na č in odre đ en op ć im aktom ustanove. (2) Ustanova je dužna primiti na smještaj lice koje uputi centar za socijalni rad. (3) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog č lana, ustanova može uskratiti prijem upu ć enog lica u slu č aju popunjenosti kapaciteta, kao i u slu č aju da, s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogu ć nosti pružiti odgovaraju ć e usluge korisnika. Č lan 44. Ako je dalji boravak lica smještenog u ustanovu postao nemogu ć zbog promjena u njegovim psihofizi č kim osobinama ili zbog nepostojanja uvjeta za odgovaraju ć i tretman, ustanova je dužna, najviše dva mjeseca prije otpuštanja tog lica, obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njegovom smještaju, radi smještaja u drugu ustanovu ili rad primjene drugog oblika socijalne zaštite. Č lan 45. (1) Cijenu usluge koju pruža ustanova utvr đ uje osniva č ustanove. (2) Troškove smještaja u ustanovu snosi smješteno lice, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je, saglasno zakonu, dužan da izdržava to lice, odnosno pravno ili fizi č ko lice koje je ugovorom preuzelo obavezu pla ć anja troškova. (3) Ugovorom iz stava 2. ovog č lana ure đ uju se me đ usobni odnosi centra za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina i na č in isplate naknade, obveznik isplate naknade za smještaj lica, kao i druga pitanja. 200 e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRU Č NOG RADA Č lan 46. (1) Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu ostvariti pojedinci, porodice i društvene grupe, neovisno od materijalnih mogu ć nosti i korištenja nekog od oblika socijalne zaštite, radi zaštite njihovih prava i interesa i spre č avanja pojava i ublažavanja posljedica socijalnih problema. (2) Uslugama socijalnog i drugog stru č nog rada, u smislu ovog zakona, smatra se savjetodavnim rad koji obavljaju ustanove u rješavanju porodi č nih i bra č nih problema, te mjere i akcije, u saradnji sa mjesnim zajednicama i drugim organima, na suzbijanju i spre č avanju društveno neprihvatljivog ponašanja djece i ostalih pojedinaca, porodica i društvenih grupa. f) KU Ć NA NJEGA I POMO Ć U KU Ć I Č lan 47. Ku ć na njega i pomo ć u ku ć i je organizirano pružanje raznih usluga, kao što su: prehrana, obavljanje ku ć nih i drugih potrebnih poslova i održavanje li č ne higijene licima iz č lana 23. ta č. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada ta lica nisu u stanju da se sama staraju o sebi. 4. USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE Č lan 48. (1) Ustanove pružaju usluge kojima se u cjelini ili djelomi č no zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zaštite. 201 (2) Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odre đ enih kategorija korisnika socijalne zaštite i obavljanja stru č nih i drugih poslova socijalne zaštite. (3) Rad ustanova socijalne zaštite je javan. (4) Javnost se može isklju č iti u pojedinim postupcima, kada je to utvr đ eno propisima o porodi č nim odnosima i o krivi č nom postupku. (5) Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona nije druga č ije utvr đ eno, kao: 1) centar za socijalni rad, 2) ustanove za djecu, i to: - za djecu bez roditeljskog staranja, - za odgojno zanemarenu i zapuštenu djecu, - za djecu ometenu u fizi č kom ili psihi č kom razvoju, 3) ustanova za odrasla i stara lica, 4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih lica, 5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zaštite. Č lan 49. (1) Osnivanje i rad ustanova iz č lana 48. ovog zakona ure đ uje se propisom kantona. (2) Osnivanje i rad ustanova iz č lana 48. ovog zakona od zna č aja za Federaciju ure đ uje se federalnim propisom. Č lan 50. U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju uspostavljati nikakva ograni č enja u pogledu teritorijalne, nacionalne, vjerske, politi č ke i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih 202 ustanova,(rasa, boja kože, spol, jezik, socijalno porijeklo i drugo). 5.“UDRUŽENJA LICA SA INVALIDITETOM” 11 Č lan 51. (1) U cilju ostvarivanja boljeg položaja i zaštite lica sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno od vrste i stepena invalidnosti, mogu se osnovati“udruženja lica sa invaliditetom”, kao udruženja gra đ ana(u daljem tekstu: “udruženja lica sa invaliditetom”). 12 (2)“Udruženja lica sa invaliditetom” osnivaju, saglasno federalnom propisu o udruživanju gra đ ana, lica sa invaliditetom sama, ili ako to nije mogu ć e zbog stepena invalidnosti, roditelji tih lica, nastavno i drugo osoblje u ustanovama specijalnog obrazovanja i drugi gra đ ani. Č lan 52. "Nadležni organi Federacije, kantona i op ć ina pri utvr đ ivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zaštite sara đ uju sa legitimnim predstavnicima Udruženja gra đ ana- lica sa invaliditetom ili njihovih staralaca, kao i sa drugim organizacijama koje se bave socijalnom zaštitom na inicijativu tih organizacija u skladu sa Rezolucijom 48. UN-a, kojom su usvojena Standardna pravila za izjedna č avanje mogu č nosti za lica sa invaliditetom." 13 Č lan 53. Propisom kantona bliže se ure đ uje postupak osnivanja “udruženja lica sa invaliditetom”, kao i druga pitanja od zna č aja za rad tih udruženja. 203 III- ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA 1. POJAM CIVILNE ŽRTVE RATA Č lan 54. (1)"U smislu ovog zakona civilna žrtva rata je lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo ošte ć enje organizma, što uklju č uje mentalno ošte ć enje ili zna č ajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica. (2) U skladu sa stavom 1. ovog č lana, status civilne žrtve rata priznaje se: 1) licu kod kojeg je nastupilo ošte ć enje organizma od najmanje 60% ili zna č ajno narušavanje zdravlja usljed mu č enja, nehumanog i ponižavaju ć eg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode, zatvor, koncentracioni logor, internacija, prinudni rad u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, 2) licu kod kojeg je nastupilo ošte ć enje organizma od najmanje 60% u vezi sa ratnim doga đ ajima(bombardo-vanje, uli č ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.), 3) licu kod kojeg je nastupilo ošte ć enje organizma od najmanje 60% od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, 4) licu kod kojeg je nastupilo ošte ć enje organizma od najmanje 60% u vezi sa diverzantskim, teroristi č kim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni poredak Federacije, 5) č lanovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil odnosno nije bilo pripadnik oružanih snaga, 204 6) č lanovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim doga đ ajima(bombardovanje, uli č ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.). (2) Posebnom kategorijom civilnih žrtava rata smatraju se lica koja su preživjela seksualno zlostavljanje i silovanje. (3) Priznaje se status civilne žrtve rata licima kod kojih je došlo do naknadnog ošte ć enja organizma- ispoljene i pogoršane bolesti, dugog perioda inkubacije, gubitak ekstremiteta i vida oba oka zbog pogoršanja op ć eg zdravstvenog stanja, mentalnog ošte ć enja i drugih ošte ć enja organizma, a nastalih zbog okolnosti iz st. 1. i 2. ovog č lana. (4) Status civilne žrtve rata, u smislu st. 1. i 2. ovog č lana, priznaje se i civilnim licima i pripadnicima snaga bivše tzv."Autonomne pokrajine Zapadna Bosna", ukoliko ne ostvaruju odgovaraju ć a prava po Zakonu o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04 i 56/05). (5) U skladu sa ovim zakonom, u cilju ostvarivanja odre đ enih prava, priznaje se status civilne žrtve rata, licu kod kojeg je nastupilo ošte ć enje organizma ispod 60% ili zna č ajno narušavanje zdravlja.". 14 Č lan 55. Žrtve fašisti č kog terora, žrtve ratnih doga đ aja, žrtve ratnog materijala i žrtve neprijateljskih diverzantskih akcija, kao i č lanovi porodica žrtava fašisti č kog terora, kojima je to svojstvo priznato po propisima o zaštiti civilnih žrtava rata koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se civilnim žrtvama rata, odnosno č lanovima porodica civilnih žrtava rata u skladu sa ovim zakonom i koriste prava u obimu i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uvjete iz č l. 54., 56. i 58. ovog zakona. 205 Č lan 56. (1) Radi ostvarivanja prava utvr đ enih ovim zakonom za civilne žrtve rata,“civilne žrtve rata” se razvrstavaju prema utvr đ enom procentu“ošte ć enja organizma”, u šest grupa, i to: I. grupa-“civilne žrtve rata” sa 100%“ošte ć enja organizma” kojima je za redovan život potrebna njega i pomo ć od strane drugog lica, II. grupa-“civilne žrtve rata” sa 100%“ošte ć enja organizma”, III. grupa –“civilne žrtve rata” sa 90%“ošte ć enja organizma”, IV. grupa-“civilne žrtve rata” sa 80%“ošte ć enja organizma”, V. grupa-“civilne žrtve rata” sa 70%“ošte ć enja organizma”, VI. grupa-“civilne žrtve rata” sa 60%“ošte ć enja organizma”. 15 (2)"Pri utvr đ ivanju procenta ošte ć enja organizma za lica kod kojih je pod okolnostima iz č lana 54. ovog zakona nastupilo ošte ć enje organizma zbog bolesti zadobivene, odnosno pogoršane pod tim okolnostima, uzima se odgovaraju ć i procenat od cjelokupnog ošte ć enja organizma s tim da po tom osnovu utvr đ eni procenat ošte ć enja organizma ne može iznositi više od 80%." 16 Č lan 57. (1) Prava utvr đ ena ovim zakonom za civilne žrtve rata, ostvaruju i koriste državljani Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nije druk č ije ure đ eno. (2) Strani državljani, koji su“ošte ć enje organizma” zadobili ili im je č lan porodice poginuo kao civilna žrtva rata, 206 ostvaruju prava utvr đ ena ovim zakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od države č iji su državljani ili države na č ijoj teritoriji imaju prebivalište, u skladu sa reciprocitetom. (3) Državljani Bosne i Hercegovine koji nisu i državljani Federacije Bosne i Hercegovine, ostvaruju prava utvr đ ena ovim zakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava u drugom entitetu č iji su državljani i ako imaju prebivalište ili boravište na teritoriji Federacije. 2. OSNOVNA PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA Č lan 58. (1)"Civilne žrtve rata imaju, po ovom zakonu, sljede ć a prava: 1) li č nu invalidninu ili mjese č no li č no nov č ano primanje, 2) dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, 3) ortopedski dodatak, 4) porodi č nu invalidninu, 5) pomo ć u troškovima lije č enja i nabavci ortopedskih pomagala, 6) osposobljavanje za rad(profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), 7) prioritetno zapošljavanje, 8) prioritetno stambeno zbrinjavanje, 9) psihološku pomo ć i pravnu pomo ć. (2) Civilne žrtve rata iz č lana 54. stav 6. ovog zakona ostvaruju prava u skladu sa stavom 1. ta č. 5), 6), 7), 8) i 9) ovog č lana. 207 (3) Prava iz stava 1. ta č. 1), 2), 3) i 4) ovog č lana ostvaruju se pod uvjetima, na na č in i po postupku utvr đ enim ovim zakonom. (4) Prava iz stava 1. ta č. 5), 6), 7), 8) i 9) ovog č lana ostvaruju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, zaštiti porodice sa djecom i zapošljavanju. (5) Kanton, u skladu sa Programom rješavanja prioritetnog stambenog zbrinjavanja po osnovu odgovaraju ć eg zakona, rješava prioritetno stambeno zbrinjavanje lica iz č lana 54. ovog zakona, a naro č ito lica koja su uklju č ena kao žrtve svjedoci u sudske postupke. (6) Kanton može utvrditi i druga prava i proširiti obim prava utvr đ enih ovim zakonom, u skladu sa svojim mogu ć nostima i potrebama civilnih žrtava rata." 17 a) LI Č NA INVALIDNINA Č lan 59. (1)"Li č na invalidnina utvr đ uje se u mjese č nom iznosu prema grupi ošte ć enja organizma iz č lana 56. ovog zakona, u visini od 70% mjese č nog iznosa li č ne invalidnine ratnih vojnih invalida, i to 50% iz federalnog budžeta, a 20% iz kantonalnog budžeta, odgovaraju ć e grupe po propisima iz Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica, izuzev za lica iz č lana 54. stav 3. ovog zakona, kako slijedi: I grupa- 100% II grupa- 73% III grupa- 55% IV grupa- 43% V grupa- 32% VI grupa- 18% 208 (2) Mjese č no li č no nov č ano primanje za lica iz č lana 54. stav 3. ovog zakona iznosi 70% od osnovice. (3) Osnovica i mjese č ni iznosi nov č anih primanja po ovom zakonu uskla đ uju se identi č no kretanju invalidnina branilaca i č lanova njihovih porodica." 18 b) DODATAK ZA NJEGU I POMO Ć OD STRANE DRUGOG LICA Č lan 60. (1) Pravo na dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica imaju“civilne žrtve rata” od I do IV grupe koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomo ć i drugog lica. ( 2)"Dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica odre đ uje se u mjese č nom iznosu u visini 70% od mjese č nog iznosa dodatka za njegu i pomo ć od strane drugog lica za ratne vojne invalide, odgovaraju ć eg stepena invalidnosti i to 50% iz federalnog budžeta, a 20% iz kantonalnog budžeta." 19 c) ORTOPEDSKI DODATAK Č lan 61. (1) Pravo na ortopedski dodatak imaju“civilne žrtve rata” kojima je“ošte ć enje organizma” utvr đ eno zbog ošte ć enja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško ošte ć enje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka. (2)"Ortopedski dodatak odre đ uje se u mjese č nom iznosu u visini 70% od mjese č nog iznosa ortopedskog dodatka za 209 ratne vojne invalide, odgovaraju č eg stepena invalidnosti i to 50% iz federalnog budžeta, a 20% iz kantonalnog budžeta." 20 d) PORODI Č NA INVALIDNINA Č lan 62. (1) Č lanovi porodice civilnih žrtava rata iz č lana 54. stav 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo na porodi č nu invalidninu. (2)"Pravo na porodi č nu invalidninu, uz uvjete propisane ovim zakonom, imaju i č lanovi porodice civilne žrtve rata od I. do IV. grupe koji su do smrti koristili dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, pod uvjetom da je smrt civilne žrtve rata posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti po osnovu koje joj je utvr đ eno pravo po ovom zakonu." 21 Č lan 63. (1) Pravo na porodi č nu invalidninu imaju č lanovi uže porodice civilne žrtve rata, i to: 1) udovica- kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55 godina, odnosno 65 godina života, ako su nesposobni za privre đ ivanje, 2) djeca, usvojenici i pastor č ad- do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršene"25" godine života, a ako su nesposobna za privre đ ivanje, dok ta nesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 27. godine života. 210 (2) Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, ova lica mogu koristiti pravo na porodi č nu invalidninu i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene"25" godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubila od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 27. godine života. (3) Ako užu porodicu sa č injavaju bra č ni drug sa jednim ili više č lanova porodice iz stava 1. ta č ka 2) ovog č lana, bra č ni drug ima pravo na porodi č nu invalidninu kao sauživalac sa njima bez obzira na uvjete iz stava 1. ta č ka 1) ovog č lana i to dok ijedno od te djece ima pravo na invalidninu. (4)"Lica iz č lana 5. stav 3. ovog zakona ostvaruju prava pod uvjetom i na na č in kao i lica iz stava 1. ta č ka 1) ovog č lana." 22 Č lan 64. (1)"Roditelji i usvojioci imaju pravo na porodi č nu invalidninu, iako su č lanovi uže porodice ostvarili to pravo. (2) O č uh i ma ć eha, koji su sa civilnom žrtvom rata živjeli u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine prije njene smrti ili nestanka, imaju pravo na porodi č nu invalidninu, ukoliko nema lica iz stava 1. ovog č lana." 23 (3) O č uh, ma ć eha i usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodi č nu invalidninu, u skladu sa ovim zakonom, imaju pre č e pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema licu od koga se to pravo izvodi. Č lan 65. (1)"Osnovica za odre đ ivanje porodi č ne invalidnine iznosi 70% od osnovice za odre đ ivanje porodi č ne invalidnine 211 za porodice šehida odnosno poginulog borca, i to 50% iz federalnog budžeta, a 20% iz kantonalnog budžeta. (2) Iznosi porodi č ne invalidnine utvr đ uju se u mjese č nom iznosu od osnovice iz stava 1. ovog č lana i to: - za jednog č lana porodice u visini 43% od osnovice, - za dva č lana porodice u visini 55% od osnovice, - za tri č lana porodice u visini 60% od osnovice, - za č etiri i više č lanova porodice u visini 65% od osnovice." 24 " Č lan 65a. Za lica iz č lana 63. stav 1. ta č ka 1) i lica iz č lana 64. ovog zakona, koja imaju prihod iz radnog odnosa, penzije, obavljanja samostalne djelatnosti ili druge mjese č ne prihode, č iji ukupan iznos prelazi iznos prosje č ne neto pla ć e ostvarene u Federaciji u prethodnoj godini, porodi č na invalidnina utvr đ ena u skladu sa č lanom 65. ovog zakona, umanjuje se za 50%." 25 Č lan 66. Ako porodi č nu invalidninu koriste dva ili više č lanova porodice, porodi č na invalidnina pripada sauživaocima u jednakim dijelovima. Č lan 67. (1)“Civilna žrtva rata”, koja ispunjava uvjete za priznavanje prava na li č nu i na porodi č nu invalidninu po osnovu dva ili više lica, ima pravo na li č nu invalidninu i na jednu polovicu porodi č ne invalidnine za svako od tih lica. (2) Č lanovi porodice, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodi č nu invalidninu po osnovu dva ili više lica, imaju pravo na porodi č nu invalidninu za jedno lice i 212 na po jednu polovinu porodi č ne invalidnine za svako slijede ć e lice. Č lan 68. Č lan 68. briše se. 26 3. KORIŠTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA Č lan 69. (1) Li č na invalidnina, dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodi č na invalidnina, po ovom zakonu, pripadaju socijalnoj žrtvi rata(u daljem tekstu: korisnik) od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje tih prava. (2)"Pravo na porodi č nu invalidninu pripada č lanovima porodice nestale civilne žrtve rata do njenog proglašenja umrlom, a najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu postupak za proglašenje civilne žrtve rata nestalom." 27 Č lan 70. "Korisnik dodatka za njegu i pomo ć od strane drugog lica, koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava i po drugim propisima, može, po sopstvenom izboru, koristiti to pravo samo po jednom propisu.". 28 Č lan 71. Nov č ana primanja utvr đ ena na osnovu ovog zakona za civilne žrtve rata ispla ć uju se u mjese č nim iznosima i to unazad. 213 Č lan 72. Dospjeli, a neispla ć eni iznosi nov č anih primanja utvr đ enih na osnovu ovog zakona za civilne žrtve rata, ispla ć uju se č lanovima porodice koji su s korisnikom do dana njegove smrti živjeli u zajedni č kom doma ć instvu. Č lan 73. Dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica ne ispla ć uje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo u zdravstvenoj organzaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomo ć drugog lica. Č lan 74. (1) Korisniku prava, osu đ enom pravosnažnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne. (2) Ako se korisnik mjese č nih nov č anih primanja nalazi u pritvoru, č lanovima porodice koje korisnik izdržava, ispla ć uje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit ć e se korisniku, ako krivi č ni postupak bude pravosnažnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravosnažnom presudom bude oslobo đ en optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda. Č lan 75. (1) Prava ostvarena u skladu sa ovim zakonom gube korisnici i č lanovi njihove porodice koji su osu đ eni pravosnažnom sudskom odlukom zbog ratnih zlo č ina ili ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine ili Federacije. (2) Licima protiv kojih je pokrenut krivi č nih postupak zbog djela iz stava 1. ovog č lana, ne ispla ć uju se nov č ana primanja za vrijeme do okon č anja tog postupka. 214 Č lan 76. (1) Bra č ni drug, stupanjem u drugi brak"ili u vanbra č nu zajednicu," gubi prava utvr đ ena ovim zakonom za civilne žrtve rata koja je ostvario kao č lan porodice. (2) Bra č ni"ili vanbra č ni" drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu, s kojom koristi prava, zanemario njihovo izdržavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ako bra č ni"ili vanbra č ni" drug nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima u skladu sa ovim zakonom. 29 " Č lan 76a. (1) Korisniku prava po ovom zakonu prestaju ta prava napuštanjem Bosne i Hercegovine duže od tri mjeseca, ra č unaju ć i od dana napuštanja Bosne i Hercegovine. (2) Povratkom u Bosnu i Hercegovinu korisnik prava po ovom zakonu, može podnijeti zahtjev za ponovno uspostavljanje tih prava." 30 Č lan 77. Korisnici prava dužni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom organu svaku promjenu od uticaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava. 4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA Č lan 78. "O pravima iz č lana 58. stav 1. ta č. 1), 2), 3) i 4) ovog zakona rješava u prvom stepenu centar za socijalni rad ili nadležna op ć inska služba za upravu, prema mjestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahtjeva, a o žalbama 215 protiv rješenja donesenih u prvom stepenu rješava nadležni kantonalni organ uprave." 31 Č lan 79. (1)"Utvr đ ivanje statusa civilne žrtve rata u skladu sa č lanom 54. ovog zakona, vrši se pisanim dokaznim sredstvima, izdatim u skladu sa propisima o upravnom postupku. (2) Pisanim dokaznim sredstvima, iz stava 1. ovog č lana, smatra se medicinska dokumentacija o lije č enju izdata neposredno nakon nastanka ošte č enja organizma, kao i odgovaraju ć i dokaz izdat od strane nadležne institucije o nastanku okolnosti u skladu sa č lanom 54. ovog zakona. (3) Pisanim dokaznim sredstvima, iz stava 1. ovog č lana, smatra se i dokumentacija izdata od strane nadležnih institucija, uklju č uju ć i udruženja gra đ ana, nevladine organizacije ili druge ovlaštene organizacije koje se bave pružanjem pomo ć i licima iz č lana 54. ovog zakona. (4) Sva dostavljena dokumentacija je predmet provjere i revizije. (5) Nadležno ministarstvo ć e u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona podzakonskim aktom bliže regulisati sva ostala pitanja koja se odnose na priznavanje statusa civilne žrtve rata." 32 " Č lan 79a. (1) Zahtjevi za priznavanje prava po osnovu ošte ć enja organizma u skladu sa č lanom 54. ovog zakona, a koja su nastala prije donošenja ovog zakona, podnose se nakon stupanja na snagu ovog zakona. (2) Zahtjevi za priznavanje prava po osnovu ošte ć enja organizma u skladu sa č lanom 54., a koja su nastala nakon 216 donošenja ovog zakona, podnose se nakon nastupanja tih ošte ć enja. (3) Lica, kojima u postupku revizije po propisima o vojnim invalidima prestane pravo priznato po tim propisima, mogu podnijeti zahtjev za priznavanje prava po ovom zakonu.". 33 Č lan 80. "Ošte ć enje organizma civilne žrtve rata, pravo na dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, pravo na ortopedski dodatak, kao i nesposobnost za privre đ ivanje, utvr đ uju se na osnovu nalaza i mišljenja nadležne ljekarske komisije odre đ ene propisom federalnog ministra rada i socijalne politike.". 34 " Č lan 80a. (1) Rješenje donijeto u prvom stepenu kojim je priznato pravo na osnovu ovog zakona, podliježe reviziji. (2) Reviziju, po službenoj dužnosti, vrši nadležni kantonalni organ uprave. (3) U postupku revizije nadležni kantonalni organ uprave može dati saglasnost na prvostepeno rješenje, može ga izmijeniti, poništiti, ukinuti i sam druga č ije riješiti upravnu stvar ili vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. (4) Ako je protiv rješenja prvostepenog organa izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. (5) Ako protiv Rješenja iz stava 1. ovog č lana, nije izjavljena žalba, prvostepeni organ, koji je donio to rješenje, dostavi ć e ga, zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za reviziju, u roku od osam dana od dana isteka roka za žalbu. (6) Revizija odlaže izvršenje rješenja.". 35 217 Č lan 81. (1) Ako kod“civilne žrtve rata” nastupe promjene vezane za“ošte ć enje organizma” koje su od uticaja na pravo utvr đ eno kona č nim rješenjem,“civilna žrtva rata” može, po isteku dvije godine od dana donošenja tog rješenja, podnijeti zahtjev za utvr đ ivanje novog procenta“ošte ć enja organizma” u vezi sa nastalom promjenom. (2) Odredbe stava 1. ovog č lana primjenjuje se i na civilne žrtve rata iz č lana 54. st. 1. i 2. ovog zakona kojima nije priznato svojstvo“civilne žrtve rata” zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu procenta“ošte ć enja organizma” propisanih ovim zakonom. Č lan 82. (1) Civilnoj žrtvi rata- korisniku prava po ovom zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo mjesto, ako je od nadležnog organa upu ć en, odnosno pozvan u drugo mjesto radi pregleda pred ljekarskom komisijom. (2) Korisnik prava, kome je odre đ en pratilac za putovanje u smislu stava 1. ovog č lana, ima pravo na naknadu troškova prevoza i za pratioca. (3) Pravo na naknadu troškova prevoza iz st. 1. i 2. ovog č lana ima i lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje prava utvr đ enih ovim zakonom, ako mu je kona č nim rješenjem to pravo, odnosno pove ć anje grupe“ošte ć enja organizma”, priznato. (4) Troškovi prevoza nakna đ uju se prema cijeni vozne karte za prevoz autobusom u javnom saobra ć aju odnosno drugim razredom željeznice. 218 Č lan 83. (1)"Isplate po ovom zakonu za civilne žrtve rata vrši nadležni kantonalni organ uprave. (2) Sredstva koja se korisnicima ispla ć uju iz federalnog budžeta, dozna č it ć e se nadležnom kantonalnom organu uprave, na osnovu zahtjeva tog organa, koji se podnosi Federalnom ministarstvu.". 36 Č lan 84. "Nadležna op ć inska služba vodi evidenciju o korisnicima i izvršenim isplatama, prema ovom zakonu, i dostavlja nadležnom kantonalnom organu uprave mjese č ne zbirne izvještaje o broju korisnika, iznosu naknada i isplatama.". 37 Č lan 85. Lice, kome su ispla ć ena nov č ana primanja na koje nije imalo pravo, dužno je vratiti primljeni iznos. Ako to ne u č ini u roku kojeg odredi nadležni organ iz č lana 83. ovog zakona, povrat tog iznosa ostvarit ć e se tužbom kod nadležnog suda. Č lan 86. briše se. 38 Č lan 86. 219 IV- ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM 1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM Č lan 87. Zaštita porodice sa djecom, u smislu ovog zakona, je osiguranje porodice kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad, u najboljem interesu djeteta. Č lan 88. (1) Zaštita porodice sa djecom ima za cilj: - da se osiguraju svoj djeci približno jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni, intelektualni i emocionalni razvoj u porodici, - pomo ć u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zaštiti djece i poboljšanju kvaliteta života porodice, - razvijanje humanih odnosa u skladu sa na č elima gra đ anskog morala i solidarnosti. (2) Djetetu bez oba ili jednog roditelja, porodici koja ima dijete ometeno u fizi č kom ili psihi č kom razvoju i porodici u kojoj su oba ili jedan roditelj“civilne žrtve rata”, osiguravaju se povoljniji uvjeti u sticanju i ostvarivanju prava i ve ć i iznosi materijalnih i drugih davanja utvr đ enih ovim zakonom i propisom kantona. 220 2. OSNOVNA PRAVA PORODICE SA DJECOM Č lan 89. Osnovna prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica sa djecom su: 1) dodatak na djecu, 2) naknada umjesto pla ć e ženi- majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudno ć e, poro đ aja i njege djeteta, 3) nov č ana pomo ć za vrijeme trudno ć e i poro đ aja žene majke koja nije u radnom odnosu, 4) jednokratna pomo ć za opremu novoro đ enog djeteta, 5) pomo ć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke- dojilje, 6) posebni psihosocijalni tretman bra č nih drugova, koji žele djecu i trudnica, 7) smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja, 8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja, 9) školarine i stipendije đ acima i studentima. Č lan 90. (1) Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava porodici sa djecom. (2) Propisom kantona bliže se ure đ uju uvjeti, na č in, postupak, organi i finansiranje prava utvr đ enih u č lanu 89. ovog zakona. 221 Č lan 91. (1) Pravo na dodatak na djecu pripada porodici č iji ukupni mjese č ni prihod ostvaren po svim osnovama, izuzev primanja ostvarenih iz socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom, po č lanu doma ć instva, ne prelaze iznos koji je utvr đ en propisom kantona kao najniži izos prihoda dovoljnih za izdržavanje. (2) Porodici iz č lana 88. stav 2. ovog zakona pravo na dodatak na djecu pripada, bez obzira na visinu prihoda doma ć instva. Č lan 92. Stranim državljanima i licima bez državljanstva koji stalno žive na teritoriji Federacije, pripada pravo na dodatak na djecu u skladu sa me đ unarodnim ugovorom. Č lan 93. (1) Naknada umjesto pla ć e ženi- majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudno ć e, poro đ aja i njege djeteta, utvr đ uje se u procentu od ostvarene pla ć e u periodu od šest mjeseci prije poro đ aja, valorizirane po osnovu rasta pla ć a na podru č ju kantona u tom periodu. (2) Procenat iz stava 1. ovog č lana utvr đ uje se propisom kantona. 3. DJE Č IJA NEDJELJA Č lan 94. (1) Prva sedmica u oktobru mjesecu svake godine odre đ uje se kao“Dje č ija nedjelja” na teritoriji Federacije. (2)“Dje č ija nedjelja” se uvodi radi podsticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posve ć enih djeci i preduzimanja drugih mjera i akcija za unapre đ enje razvoja brige o djeci. 222 (3) Manifestacije i mjere iz stava 2. ovog č lana utvr đ uju se programom koje donosi federalni ministar nadležan za socijalnu i dje č iju zaštitu. Č lan 95. (1) Za“Dje č iju nedjelju” tokom cijelog mjeseca oktobra napla ć ivat ć e se nov č ani iznos utvr đ en odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, i to na: 1) prodatu voznu kartu u me đ umjesnom i me đ unarodnom željezni č kom, brodskom, avionskom i autobuskom saobra ć aju, 2) poštanske pošiljke u unutrašnjem saobra ć aju, osim na pošiljke novina i č asopisa, 3) prodatu ulaznicu za pozorište, kino, druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se napla ć uju ulaznice, 4) prodatu gramofonsku plo č u, muzi č ku kompakt-disk i video kasetu. (2) Napla ć ene nov č ane iznose iz stava 1. ovog č lana, preduze ć a, poslodavci i druga pravna i fizi č ka lica, koja vrše naplatu na podru č ju kantona, dužna su uplatiti te iznose u budžet kantona u roku od 15 dana po isteku mjeseca oktobra, ako propisom kantona nije druga č ije utvr đ eno. Č lan 96. Na č in naplate nov č anih iznosa iz č lana 95. ovog zakona, kao i na č in njihovog raspore đ ivanja, ure đ uje se propisom kantona. 223 V- FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM Č lan 97. (1) Sredstva za finansiranje socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom osiguravaju se u skladu sa propisom Federacije i kantona iz: - budžeta op ć ine, - budžeta kantona, - ulaganja osniva č a ustanova, - li č nog u č eš ć a korisnika, - legata, poklona i zavještanja, - drugih izvora. (2)"Sredstva za ostvarivanje prava iz č lana 58. stav 1. ta č. 1), 2), 3) i 4) ovog zakona obezbje đ uju se u federalnom budžetu. (3) Isplate mjese č nih nov č anih primanja za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog č lana izvršit ć e se na osnovu planiranih sredstava za teku ć u budžetsku godinu. (4) Ukoliko planirana sredstva za teku ć u budžetsku godinu budu nedovoljna za isplatu nov č anih primanja iz stava 2. ovog č lana, raspoloživa sredstva dijele se sa iznosom, potrebnim za isplatu prema ovom zakonu i odre đ uje koeficijent za mjese č na davanja koji ostaje na snazi do rebalansa budžeta ili usvajanja novog budžeta. (5) Isplate mjese č nih nov č anih primanja izvršene na na č in utvr đ en ovim č lanom, smatraju se kona č nim.". 39 224 VI- KAZNENE ODREDBE Č lan 98. (1) Nov č anom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ć e se za prekršaj ustanova ako: - korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ograni č i prava koja mu pripadaju, - omogu ć i korištenje prava licu kome ne pripada pravo po ovom zakonu ili mu ne pripada u tom obliku, - smjesti lice u drugu porodicu koja u smislu č lana 35. ovog zakona nije podobna da primi dijete na smještaj, - ne primi lice kojeg uputi centar za socijalni rad ( č lan 43.), - otpusti korisnika iz ustanove suprotno odredbe č lana 44. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se i odgovorno lice u ustanovi, nov č anom kaznom od 100 do 400 KM. Č lan 99. (1) Nov č anom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ć e se za prekršaj preduze ć e odnosno drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako za vrijeme“Dje č ije nedjelje” ne napla ć uje nov č ani iznos utvr đ en odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa č lanom 95. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kaznit ć e se i odgovorno lice u preduze ć u, drugo pravno lice, odnosno poslodavac nov č anom kaznom od 100 do 400 KM. 225 Č lan 100. Nov č anom kaznom od 100 do 400 KM kaznit ć e se porodica u kojoj je dijete smješteno, ukoliko bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva preduzima važnije mjere u pogledu li č nosti djeteta u skladu sa č lanom 37. ovog zakona. VII- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 101. (1) Dosadašnji korisnici koji su ostvarili prava, kao i lica koja su podnijela zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojeg nije donijeto rješenje po propisima o socijalnoj i dje č ijoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu. (2) Licima iz stava 1. ovog č lana, koja ne podnesu zahtjev u roku iz stava 1. ovog č lana, prestaje daljnje ostvarivanje prava. Č lan 102. Postupci za ostvarivanje prava, zapo č eti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu završeni, okon č at ć e se po odredbama ovog zakona. Č lan 103. Nadležni organi kantona ć e, radi provo đ enja ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti odgovaraju ć e propise i op ć e akte iz svoje nadležnosti. 226 Č lan 104. Postoje ć e ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne zaštite, dužne su uskladiti statut i druge op ć e akte sa odredbama ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz č lana 103. ovog zakona. Č lan 105. Pravo na nov č anu naknadu za pomo ć i njegu od strane drugog lica iz č lana 26. ovog zakona i pravo djece na osposobljavanje za život i rad iz č lana 29. stav 2. ovog zakona, ostvaruju se u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz č lana 103. ovog zakona. Č lan 106. Pravo na naknadu pla ć e ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudno ć e, poro đ aja i njege djeteta, utvr đ eno ovim zakonom, ostvaruje se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz č lana 103. ovog zakona. Č lan 107. Do donošenja propisa iz č lana 103. ovog zakona primjenjivat ć e se propisi i op ć i akti iz oblasti socijalne i dje č ije zaštite i zaštite civilnih žrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Č lan 108. Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa o socijalnoj i dje č ijoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata, koji su se do dana stupanja 227 na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev propisa i op ć ih akata iz č lana 107. ovog zakona. Č lan 109. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u“Službenim novinama Federacije BiH”. ... (Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koje nisu ugra đ ene u predhodni dio ovog pre č iš ć enog teksta) “ Č lan 31. Troškovi postupka za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata po ovom zakonu padaju na teret organa koji vodi postupak. Č lan 32. Nadležne op ć inske službe ć e, po službenoj dužnosti, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti odgovaraju ć a rješenja za civilne žrtve rata o ostvarivanju prava, odnosno o neispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava, u skladu sa odredbama ovog zakona. Č lan 33. (1) Civilnim žrtvama rata i č lanovima porodice civilnih žrtava rata sa privremenim boravištem na teritoriji Federacije, po povratku u svoja ranija mjesta prebivališta u Republici Srpskoj ili Br č ko Distriktu Bosne i Hercegovine, obezbijedi ć e se prava koja su imali u mjestu privremenog boravišta. 228 (2) O ostvarivanju prava iz stava 1. ovog č lana, rješava nadležna op ć inska služba prema mjestu posljednjeg privremenog boravka prije povratka u Republiku Srpsku ili Br č ko Distrikt Bosne i Hercegovine. Č lan 34. Ovim zakonom ne preuzimaju se obaveze kantona za neispla ć ene iznose nov č anih primanja civilnih žrtava rata i č lanova porodica civilnih žrtava rata ostvarenih po propisima o zaštiti civilnih žrtava rata, koji su se primjenjivali u Federaciji do dana stupanja na snagu ovog zakona.” “ Č lan 36. Federalni ministar rada i socijalne politike donijet ć e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, propise o nadležnim ljekarskim komisijama, na č inu isplate nov č anih primanja, na č inu vo đ enja evidencije o korisnicima prava i izvršenim isplatama i na č inu dostavljanja izvještaja o utrošenim sredstvima po ovom zakonu. Č lan 37. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 1. 9. 2006. godine.” 229 NAPOMENE UZ PRE Č IŠ Ć ENI TEKST ZAKONA O OSNOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM 1 Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni č kog doma održanoj 28. aprila 1999. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 21. jula 1999. godine, a objavljen je u"Službenim novinama Federacije BiH", broj 36/99. Ovaj zakon mjenjan je dva puta, i to: Prve izmjene izvršene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koga je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni č kog doma od 30. juna 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 14. septembra 2004. godine, a objavljen je u"Službenim novinama Federacije BiH", broj 54/04. Druge izmjene izvršene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koga je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni č kog doma od 27. juna 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 8. juna 2006. godine, a objavljen je u"Službenim novinama Federacije BiH", broj 39/06. 2 Pre č iš ć eni tekst Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom obuhva ć a: - Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom(“Službene novine Federacije BiH”, broj 36//99), u pre č iš ć enom tekstu pisan je obi č nim slovima, - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom(“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/04), u pre č iš ć enom tekstu pisan je boldiranim slovima, - i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom(“Službene novine Federacije BiH”, broj 39/06), u pre č iš ć enom tekstu pisan je boldiranim italik slovima. NAPOMENA: Pre č iš ć eni tekst Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koji sam pripremio i objavio u ovoj knjizi, nema službeni karakter, ali može korisno poslužiti za internu upotrebu. Ina č e, pre č iš ć eni tekst ima službeni karakter ako ga je utvrdio nadležni organ na osnovu ovlaš ć enja, koje može biti op ć e ili 230 posebno za svaki pravni propis. Ovakav pre č iš ć eni tekst objavljuje se u službenom glasilu. 3 Č lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), u č lanu 3. u stavu 1. na kraju re č enice ta č ka je zamjenjena zarezom i dodane su rije č i:"ili op ć inska služba za upravu." 4 U č lanu 5. stav 2. izmijenjen je č lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), i glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 5. stav 2., prije izmjene, glasio je: “(2) Č lanovi porodice civilne žrtve rata, u smislu ovog zakona, su: bra č ni drug, djeca(ro đ ena u braku ili van braka, usvojena ili pastor č ad)č lanovi uže porodice, te roditelji, o č uh, ma ć eha i usvojilac- č lanovi šire porodice.” 5 U č lanu 5., iza stava 2. dodan je novi stav 3. č lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 6 Dosadašnji stav 3, koji je postao stav 4, izmijenjen je č lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 5. raniji stav 3., prije izmjena, glasio je: (3) Č lanom porodice u smislu stava 2. ovog č lana, smatra se i vanbra č ni drug koji s civilnom žrtvom rata ima djece i s njom živi, odnosno živio je do njene smrti u zajedni č kom doma ć instvu najmanje godinu dana. 7 Č lan 9. izmjenjen je č lanom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa 231 djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 8 U Zakonu o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 36/99) u poglavlju II- SOCIJALNA ZAŠTITA uvedeno je novo potpoglavlje 2.a pod nazivom-" OSNOVNA PRAVA LICA SA INVALIDITETOM" i potpoglavlje 2.b pod nazivom-"POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE OSNOVNIH PRAVA LICA S INVALIDITETOM" s razradom tih prava u 18(osamnaest) novih č lanova, i to: 18.a, 18.b, 18.c, 18.d, 18.e, 18.f, 18.g, 18.h, 18. i, 18.j, 18.k, 18.l, 18.lj, 18.m, 18.n, 18.nj, 18.o i 18.p, koji glase kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 54/04). 9 Č lan 26. izmjenjen je č lanom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 10 U č lanu 27. stav 2. izmjenjen je č lanom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 27. stav 2., prije izmjena, glasio je: (2)“Djeci i odraslim licima sa invaliditetom i licima sa trajnim smetnjama u fizi č kom ili psihi č kom razvoju utvr đ uju se povoljniji uvjeti u sticanju prava iz socijalne zaštite i viši iznosi osnovne nov č ane pomo ć i i nov č ane naknade za pomo ć i njegu od strane drugog lica.” 11 Č lanom 2.. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/04) naziv Glave 5. “INVALIDSKA UDRUŽENJA” izmijenjen je i glasi:“UDRUŽENJA LICA SA INVALIDITETOM”. 232 12 Č lanom 2.. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/04) tekst u č l. 51. i 53. uskla đ en je prema novom nazivu Glave 5. i terminologiji iz č lana 3. ovog zakona. 13 Č lan 52. izmjenjen je č lanom 2.. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 54/04). Napomena: Č lan 52., prije izmjena, glasio je: Č lan 52. “Nadležni organi Federacije i kantona u utvr đ ivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zaštite, ostvaruju saradnju sa invalidskim udruženjima.” 14 Č lan 54. izmijenjen je č lanom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Napomena: Č lan 54., prije izmjena, glasio je: Č lan 54. “Civilna žrtva rata, u smislu ovog zakona, je lice kod koga je nastupilo tjelesno ošte ć enje od najmanje 60% zbog rane, povrede i ozljede(u daljem tekstu: invalid) zadobivene: 1) zlostavljanjem, odnosno lišavanjem slobode u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti; 2) u vezi sa ratnim doga đ anjima(bombardiranja, uli č ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.); 3) od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, 4) u vezi sa diverzantskim, odnosno teroristi č kim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni poredak Federacije. 233 Invalid je i lice kod koga je nastupilo tjelesno ošte ć enje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz stava 1. ovog č lana. Civilnom žrtvom rata, smatra se i lice koje je poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz stava 1. ovog č lana. 15 U tekstu Zakona rije č i:"tjelesno ošte ć enje", u razli č itom padežu, zamjenjene su rije č ima:"ošte ć enje organizma", u odgovaraju ć em padežu, a rije č"invalid", u razli č itom padežu, zamjenjene su rije č ima:"civilna žrtva rata", u odgovaraju ć em padežu. Ove izmjene izvršene su č lanom 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). 16 Č lan 56. izmjenjen je č lanom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Ovom izmjenom u č lanu 56. u uvodnoj re č enici rije č i:"ako propisom kantona nije druga č ije utvr đ eno", brišu se, a iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 17 Č lan 58. izmjenjen je č lanom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Napomena: Č lan 58., prije izmjena, glasio je: Č lan 58. “Civilne žrtve rata imaju, po ovom zakonu, sljede ć a prava: 1) li č nu invalidninu, 2) dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, 3) ortopedski dodatak, 234 4) porodi č nu invalidninu, 5) dodatak na djecu, 6) pomo ć u troškovima lije č enja i nabavci ortopedskih pomagala, 7) osposobljavanje za rad(profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija) 8) prioritetno zapošljavanje. Prava iz stava 1. ta č. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog č lana ostvaruju se pod uvjetima, na na č in i po postupku utvr đ enim ovim zakonom. Prava iz stava 1. ta č. 6), 7) i 8) ovog č lana ostvaruju se pod uvjetima, na na č in i po postupku utvr đ enim propisom kantona. Kanton može, utvrditi i druga prava i proširiti obim prava utvr đ enih ovim zakonom po osnovu svojih materijalnih mogu ć nosti i drugih potreba civilnih žrtava rata.” 18 Č lan 59. izmjenjen je č lanom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 59., prije izmjena, glasio je: Č lan 59. “Li č na invalidnina odre đ uje se u mjese č nom iznosu prema grupi tjelesnog ošte ć enja iz č lana 56. ovog zakona, u visini od 70% od mjese č nog iznosa li č ne invalidnine vojnog invalida odgovaraju ć e grupe po propisima o vojnim invalidima.” 19 U č lanu 60. stav 2., izmijenjen je č lanom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 235 Napomena: U č lanu 60. stav 2., prije izmjene, glasio je: (2)“Dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica odre đ uje se u mjese č nom iznosu u visini od 70% od mjese č nog iznosa dodatka za njegu i pomo ć od strane drugog lica za vojne invalide odgovaraju ć eg stepena odre đ enog propisima o vojnim invalidima.” 20 U č lanu 61. stav 2. izmijenjen je č lanom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 61. stav 2., prije izmijena, glasio je: “(2) Ortopedski dodatak odre đ uje se u mjese č nom iznosu u visini od 70% od mjese č nog iznosa ortopedskog dodatka za vojne invalide odgovaraju ć eg stepena odre đ enog propisima o vojnim invalidima.” 21 U č lanu 62. stav 2. izmijenjen je č lanom 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), te glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 62. stav 2., prije izmijena, glasio je: “(2) Pravo na porodi č nu invalidninu, uz uvjete propisane ovim zakonom, i č lanovi porodice invalida od I do IV grupe koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomo ć drugog lica.” 22 Č lan 63. izmjenjen je č lanom 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Ovim izmjenama u č lanu 63. stav 1. u ta č ki 2) i u stavu 2. broj"27", zamjenjen je brojem"25", a stav 4. izmijenjen je i glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 63. stav 4., prije izmijena, glasio je: “(4) Izuzetno od odredbe stava 1. ta č ka 1) i stava 2. ovog č lana, bra č ni drug invalida koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomo ć drugog 236 lica po osnovu tjelesnog ošte ć enja, ima pravo na porodi č nu invalidninu nezavisno od uvjeta predvi đ enih tim odredbama, ako je sa invalidom živio u bra č noj zajednici i u zajedni č kom doma ć instvu posljednjih pet godina prije njegove smrti i ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnoš ć u i nije korisnik penzije.” 23 U č lanu 64. st. 1. 2. izmjenjeni su č lanom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Napomena: U č lanu 64. st. 1. i 2., prije izmjena, glasili su: “(1) Roditelji imaju pravo na porodi č nu invalidninu, iako su č lanovi uže porodice ostvarili to pravo. (2) O č uh, ma ć eha i usvojitelj koji su lice od koga izvode pravo izdržavanja ili ih je to lice izdržavalo najmanje pet godina prije smrti, imaju pravo na porodi č nu invalidnu iako su č lanovi uže porodice ostvarili to pravo.” 24 Č lan 65. izmjenjen je č lanom 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 65., prije izmjene, glasio je: “Osnov za odre đ ivanje visine porodi č ne invalidnine je mjese č ni iznos li č ne invalidnine invalida I grupe. Porodi č na invalidnina za jednog č lana porodice iznosi 25% mjese č no od osnova iz stava 1. ovog č lana. Porodi č na invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjese č no od osnova iz stava 1. ovog č lana. Ako pravo na porodi č nu invalidninu ostvaruje više č lanova porodice, iznos porodi č ne invalidnine iz st. 2. i 3. ovog č lana pove ć ava se za 50% za svakog narednog sauživaoca.” 25 Iza č lana 65. dodan je novi č lan 65a. č lanom 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i 237 zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 26 Podnaslov:"e) DODATAK NA DJECU" i č lan 68., brisani su č lanom 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Napomena: Č lan 68., prije brisanja, glasio je: “Korisnici li č ne i porodi č ne invalidnine imaju pravo na dodatak na djecu pod uvjetima i u visini koji su utvr đ eni propisima o dodatku na djecu, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje tog dodatka po drugom osnovu.” 27 U č lanu 69. dodan je novi stav 2. č lanom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 28 Č lan 70. izmijenjen je č lanom 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 70., prije izmjena, glasio je: “Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i pomo ć od strane drugog lica koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i pomo ć od strane drugog lica po ovom zakonu, ako razlika postoji. 29 U č lanu 76. izvršene su izmjene č lanom 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Č lan 20. glas: “U č lanu 76. u stavu 1. iza rije č i"brak," dodaju se rije č i:"ili u vanbra č nu zajednicu,". 238 U stavu 2. u prvoj i pretposljednjoj re č enici, iza rije č i"bra č ni", dodaju se rije č i:"ili vanbra č ni". 30 Iza č lana 76. dodan je novi č lan 76a. č lanom 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 31 Č lan 78. izmjenjen je č lanom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 78., prije izmjena, glasio je: “ Č lan 78. O pravima utvr đ enim ovim zakonom za civilne žrtve rata rješava nadležni organ odre đ en propisom kantona.” 32 Č lan 79. izmjenjen je č lanom 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 79., prije izmjena, glasio je: “ Č lan 79. Lica koja su tjelesno ošte ć enje zadobila pod okolnostima iz č lana 54. st. 1. i 2. ovog zakona, dužna su, uz zahtjev za priznavanje prava, priložiti i medicinsku dokumentaciju o lije č enju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.” 33 Iza č lana 79. dodan je novi č lan 79a. č lanom 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 239 34 Č lan 80. izmjenjen je č lanom 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 80., prije izmjena, glasio je: “ Č lan 80. Tjelesno ošte ć enje invalida, pravo na dodatak za njegu i pomo ć od strane drugog lica, pravo na ortopedski dodatak, kao i nesposobnost za privre đ ivanje, utvr đ uju se propisom kantona, saglasno propisima o vojnim invalidima.” 35 Iza č lana 80. dodan je novi č lan 80a. č lanom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. 36 Č lan 83. izmjenjen je č lanom 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 83., prije izmjene, glasio je: “ Č lan 83. Isplate po ovom zakonu za civilne žrtve rata vrši nadležni organ u skladu sa propisom kantona.” 37 Č lan 84. izmjenjen je č lanom 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06), koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: Č lan 84., prije izmjene, glasio je: “ Č lan 84. Organ iz č lana 83. ovog zakona vodi evidenciju o izvršenim isplatama, o broju i strukturi korisnika i drugim podacima, u skladu sa propisom kantona.” 240 38 Č lan 86. brisan je č lanom 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Napomena: Č lan 86., prije brisanja, glasio je: “ Č lan 86. Mjese č ni iznosi li č ne invalidnine, dodatka za njegu i pomo ć drugog lica, ortopedskog dodatka i porodi č ne invalidnine, uskla đ uju se prema kretanju odgovaraju ć ih primanja vojnih invalida po propisima o vojnim invalidima. Nadležni organ kantona, utvr đ uje iznose mjese č nih nov č anih primanja iz stava 1. ovog č lana, na osnovu odgovaraju ć ih podataka o iznosima nov č anih primanja vojnih invalida.” 39 U č lanu 97. izvršene su izmjene č lanom 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom("Službene novine Federacije BiH", broj 39/06). Č lan 30 glasi: “ Č lan 30. U č lanu 97. u uvodnoj re č enici, iza rije č i:"socijalne zaštite" briše se zarez i rije č i:"zaštite civilnih žrtava rata". Iza stava 1. dodaju se novi st. 2., 3., 4. i 5.”, koji glase kao u pre č iš ć enom tekstu. 241 ZAKON O PRAVIMA BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA 1 (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/04, 56/05 i 70/07) -Neslužbeni pre č iš ć eni tekst 2 I- OSNOVNE ODREDBE Č lan 1. (1) Ovim Zakonom ure đ uju se: uvjeti, na č in i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i č lanova njihovih porodica, č lanova porodica šehida, č lanova porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca(u daljem tekstu: porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca) i demobiliziranih branilaca, lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodila č kom ratu, kao i druga pitanja iz oblasti branila č ko-invalidske zaštite. (2) Pojam šehid ili pojam poginuli branilac, u smislu ovog Zakona, koristi se po slobodnom izboru korisnika prava. Č lan 2. (1) Braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vije ć a obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova(u daljem tekstu: Oružane snage) koji je u č estvovao u odbrani Bosne i Hercegovine(po č etak agresije na op ć inu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12. 1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i lice koje je u č estvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a koje je angažirano od nadležnih organa. 243 (2) Pod u č eš ć em u odbrani Bosne i Hercegovine u smislu stava 1. ovog č lana podrazumijeva se u č eš ć e u oružanom otporu i djelovanje u direktnoj vezi sa pružanjem otpora. (3) Dobrovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je u č estvovao u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage i ostao neprekidno u jedinicama do kraja rata, ili je ranije demobiliziran od nadležnog vojnog organa. (4) Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz stava 1. ovog č lana od 18.09.1991. do 31.12. 1992. godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobiliziran od nadležnog vojnog organa. (5) U č esnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako lice koje je u sastavu Oružanih snaga iz stava 1. ovog č lana provelo najmanje jednu godinu dana neprekidno u periodu od 20.06. 1992. godine do 23.12.1995. godine. (6) Pojmovi i definicije iz ovog č lana koriste se i primjenjuju kod reguliranja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se ti č u branilaca i č lanova njihovih porodica. (7)"Shodno Op ć em okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini pripadnici tzv. Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna ne smatraju se braniocima u smislu ovog Zakona i njihova prava kao i prava č lanova njihovih porodica ure đ uju se Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/05 i 39/06).". 3 244 Č lan 3. (1) Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji je, vrše ć i vojne dužnosti, druge dužnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oružanih snaga, u č estvuju ć i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz č lana 2. stav 1. ovog Zakona, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo ošte ć enje njegovog organizma najmanje za 20%. (2) Ratni vojni invalid je i državljanin Bosne i Hercegovine koji je po nare đ enju ili nalogu nadležnog vojnog organa ili organa uprave nadležnog za poslove odbrane i državne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnog stava, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo ošte ć enje njegovog organizma najmanje za 20%. (3) Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovog č lana bilo ratni zarobljenik i zadobilo ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo ošte ć enje njegovog organizma najmanje za 20%. (4) Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo ošte ć enje njegovog organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovog č lana. (5) Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vrše ć i vojnu dužnost, zadobilo ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo ošte ć enje njegovog organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoršanja bolesti nastupilo ošte ć enje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od 24.12.1996. godine"do 01.01.2006. godine" i to: – vojno lice na služenju obaveznog vojnog roka, – pitomac u vojnoj školi, – pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dužnosti. 4 245 Č lan 4. (1) Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo, umrlo, nestalo pod uvjetima i okolnostima iz č l. 2. i 3. ovog Zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod uvjetima i okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona. (2) Porodica poginulog ili umrlog lica iz č lana" č lana 3. stav 5." ovog Zakona ostvaruje odre đ ena prava pod uvjetima i na na č in koji važi za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida. 5 Č lan 5. Propisima iz oblasti odbrane utvr đ uje se: ko se smatra pripadnikom Oružanih snaga, vojno lice, vojna služba, vršenje vojne dužnosti za ciljeve odbrane, kao i sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika Oružanih snaga. Č lan 6. Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za sticanje svojstva ratnog vojnog invalida, po osnovu u č eš ć a u Oružanim snagama, sti č e svojstvo ratnog vojnog invalida, a invaliditet mu se utvr đ uje prema ukupnom ošte ć enju organizma po oba osnova. II- PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA Č lan 7. (1) Branioci i č lanovi njihovih porodica ostvaruju druga prava u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima koja nisu obuhva ć ena ovim Zakonom i to: 1. nov č anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti; 2. prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima; 246 3. prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima; 4. prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima; 5. besplatne obavezne u đ benike za redovno školovanje; 6. prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u đ a č ke i studentske domove; 7. zdravstvenu zaštitu; 8. prioritetno pravo za rješavanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima; 9. pomo ć u slu č aju smrti; 10. prednost pri korištenju programa nadležnih zavoda za zapošljavanje; 11. osloba đ anje od pla ć anja, naknade troškova korištenja gra đ evinskog zemljišta; 12. ostvarivanje penzije pod povoljnijim uvjetima; 13. druga prava u skladu sa posebnim propisima. (2) Prava utvr đ ena ovim č lanom regulirat ć e se u skladu sa odredbama č l. od 26. do 31. ovog Zakona. III- PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA Č lan 8. Prava ratnog vojnog invalida su: 1. li č na invalidnina; 2. dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica; 3. ortopedski dodatak; 4. druga prava iz glave VI ovog Zakona. 247 1. Li č na invalidnina Č lan 9. (1) Radi ostvarivanja prava, prema ovom Zakonu, ratni vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu ošte ć enja organizma izraženog u procentu. (2) Procent invaliditeta odre đ uje se srazmjerno ošte ć enju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvr đ enim ovim Zakonom ili su te okolnosti uticale na pogoršanje bolesti. (3) Svojstvo ratnog vojnog invalida može se ste ć i samo na osnovu ošte ć enja organizma koje je nastalo usljed rane ili povrede zadobijene pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona koja je ostavila vidne tragove. (4) Pod vidnim tragovima, u smislu stava 3. ovog č lana, podrazumijevaju se jasno vidljivi tragovi na površini tijela, i vidljiva ošte ć enja unutrašnjih organa utvr đ ena odgovaraju ć im dijagnosti č kim metodama. (5) Za odre đ ivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i ošte ć enja organizma nastala usljed: upotrebe standardnih lijekova; operacija i drugih terapeutskih poduhvata radi lije č enja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod okolnostima predvi đ enim ovim Zakonom i nošenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod kojima je kod ratnog vojnog invalida nastupilo ošte ć enje organizma usljed psihosomatskih ošte ć enja i poreme ć aja i manifestiralo se do 23.12.1997. godine; gubitka ili teškog ošte ć enja parnog organa, ako je drugi parni organ izgubljen ili teško ošte ć en usljed posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvr đ enim ovim Zakonom. Č lan 10. Prema procentu invaliditeta ratni vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa invaliditeta i to: 248 I. grupa- invalidi sa 100% invaliditeta I. stupnja, kojima je za redovan život potrebna njega i pomo ć od druge osobe; II. grupa – invalidi sa 100% invaliditeta; III. grupa – invalidi sa 90% invaliditeta; IV grupa – invalidi sa 80% invaliditeta V. grupa – invalidi sa 70% invaliditeta; VI. grupa- invalidi sa 60% invaliditeta; VII. grupa – invalidi sa 50% invaliditeta; VIII grupa – invalidi sa 40% invaliditeta; IX. grupa – invalidi sa 30% invaliditeta; X. grupa – invalidi sa 20% invaliditeta. Č lan 11. (1) Pri utvr đ ivanju procenta invaliditeta licima kod kojih je pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona nastupilo ošte ć enje organizma po osnovu oboljenja koje se pogoršalo pod tim okolnostima"ili oboljenja za koje se ne može pouzdano zaklju č iti da je prouzrokovano pod tim okolnostima, ali se može zaklju č iti da su ratni napori uticali na njegovo pogoršanje" uzima se odgovaraju ć i procent od cjelokupnog ošte ć enja organizma, s tim da po tom osnovu utvr đ eni procent ošte ć enja organizma ne može iznositi više od 100% invaliditeta II grupe, a uzimaju ć i u obzir prirodu bolesti i njen razvoj, 249 trajanje i težinu ratnih napora, odnosno napora pri vršenju vojne službe u Oružanim snagama, s obzirom na druge okolnosti koje su u pojedinom slu č aju uticale na pogoršanje bolesti. 6 (2) Procent vojnog invaliditeta utvr đ en kona č nim rješenjem u skladu sa stavom 1. ovog č lana ne može se kasnije pove ć avati, bez obzira na daljnje pogoršanje ošte ć enja organizma. Č lan 12. (1) Li č na invalidnina ratnog vojnog invalida utvr đ uje se u mjese č nom iznosu, prema grupi vojnog invaliditeta. (2) Osnovica za odre đ ivanje mjese č nih nov č anih primanja, prema ovom Zakonu, utvr đ uje se u po č etnom iznosu od 734,00 KM, koja se odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine po č etkom svake godine mijenja i uskla đ uje prema odredbama č lana 57. ovog Zakona. (3) Mjese č ni iznos li č ne invalidnine invalida od I do X grupe odre đ uje se u procentu od osnovice iz prethodnog stava i iznosi: Grupa Procent(%) I. 100% II. 73% III. 55% IV. 43% V. 32% VI. 18% VII. 13% VIII. 7% IX. 6% X. 5% 250 2. Dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica Č lan 13. (1) Pravo na dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe, koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomo ć i drugog lica. (2) Ratni vojni invalidi, radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica, razvrstavaju se u tri stepena i to: 1. u prvi stepen- ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne životne potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomo ć drugog lica; 2. u drugi stepen- ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta, postoje i druga ošte ć enja organizma koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom jednaka ošte ć enju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I stepen dodatka; 3. u tre ć i stepen- ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, č ija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka. Č lan 14. Iznos dodatka za njegu i pomo ć od drugog lica utvr đ uje se od osnovice iz č lana 12. stav 2. ovog Zakona kako"slijedi": 1. za prvi stepen 100% od osnovice, 2. za drugi stepen 70% od osnovice, 3. za tre ć i stepen 50% od osnovice. 7 251 3. Ortopedski dodatak Č lan 15. (1) Pravo na ortopedski dodatak ima ratni vojni invalid kome je nadležna ljekarska komisija utvrdila vojni invaliditet zbog ošte ć enja organizma koja su neposredna posljedica zadobijene rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško ošte ć enje funkcije ekstremiteta, kao i zbog gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka. (2) Ošte ć enja organizma iz stava 1. ovog č lana razvrstavaju se u tri stepena prema težini, vrsti i uzroku ošte ć enja. Č lan 16. (1) Iznos ortopedskog dodatka utvr đ uje se od osnovice iz č lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi: 1. prvi stepen 29% od osnovice, 2. drugi stepen 22% od osnovice, 3. tre ć i stepen 17% od osnovice. (2) Ratnom vojnom invalidu koji ima više ošte ć enja prvog stepena ortopedski dodatak iz stava 1. ta č ka 1. ovog č lana uve ć ava se za 25%. 252 IV- Č LANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA Č lan 17. Č lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog Zakona, su: 1. bra č ni drug, djeca ro đ ena u braku i van braka; 2. usvojena djeca, kao i pastor č ad koja su sa poginulim ili nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom živjela u zajedni č kom doma ć instvu posljednju godinu prije njegove smrti ili nestanka, odnosno stupanja u Oružane snage; 3. roditelji i usvojilac; 4. o č uh i ma ć eha koji su sa poginulim, umrlim, nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom živjeli u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oružane snage; 5. dedo i nana- po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su živjeli u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oružane snage, pod uvjetom da nema lica iz ta č. 1., 2., 3. i 4. ovog stava; 6. maloljetna bra ć a i sestre, kao i bra ć a i sestre nesposobni za privre đ ivanje, a č ija je nesposobnost nastupila prije 15. godine života, ako su sa njim živjeli u zajedni č kom doma ć instvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oružane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno č lanove uže porodice; 7. vanbra č ni drug neoženjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca sa kojim je imao dijete i sa kojim 253 je živio u zajedni č kom doma ć instvu najmanje godinu dana prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oružane snage, ako je taj status dokazao"do 17.11.2007. godine". 8 Č lan 18. Zajedni č kim doma ć instvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica stanovanja, privre đ ivanja i trošenja ostvarenih prihoda. V- PRAVA Č LANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA Č lan 19. Prava č lanova porodice poginulog, umrlog, branioca i umrlog ratnog vojnog invalida su: 1. porodi č na invalidnina; 2. uve ć ana porodi č na invalidnina; 3. pomo ć u slu č aju smrti; 4. druga prava iz glave VI ovog Zakona. nestalog 1. Porodi č na invalidnina Č lan 20. (1) Č lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodi č nu invalidninu pod sljede ć im uvjetima: 1. udovica kada navrši 45 godina života ili udovac kada navrši 60 godina života, kao i prije navršenih 45 odnosno 60 godina života, ako ih nadležna ljekarska komisija proglasi 254 trajno nesposobnim za"privre đ ivanje", ili ako je djeci prestalo pravo prema ovom Zakonu; 9 2. djeca ro đ ena u braku ili van braka, usvojenici i pastor č ad do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 25. godine života, a ako su nesposobni za privre đ ivanje- za vrijeme dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života odnosno 25. godine života, ukoliko su bila na redovnom školovanju. Ako je školovanje prekinuto zbog bolesti ili službe u Oružanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova lica mogu se koristiti pravom na porodi č nu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno službe u Oružanim snagama za vrijeme ratnog stanja i to do navršene 25. godine života, a poslije toga najviše još za onoliko vremena koliko su izgubili od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje produženo prije navršene 25. godine života; 3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodi č nu invalidninu iako su lica iz ta č ke 1. i 2. stava 1. ovog č lana ostvarila to pravo; 4. o č uh i ma ć eha ukoliko nema lica iz stava 1. ta č ka 3. ovog č lana koji su sa poginulim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom živjeli u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oružane snage. O č uh, ma ć eha i usvojilac koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodi č nu invalidninu imaju pre č e pravo od roditelja koji nije vršio roditeljske dužnosti u skladu sa zakonom; 5. dedo i nana- po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su živjeli u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oružane snage, pod uvjetom da nema lica iz ta č. 1., 2., 3. i 4. ovog stava; 255 6. maloljetna bra ć a i sestre, kao i bra ć a i sestre nesposobni za privre đ ivanje, a č ija nesposobnost je nastupila prije navršene 15. godine života, ako su sa njim živjeli u zajedni č kom doma ć instvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oružane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno č lanove uže porodice; 7. lica iz č lana 17. stav 1. ta č ka 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na na č in utvr đ en za lica iz stava 1. ta č ka 1. ovog č lana. (2) Ako užu porodicu sa č injavaju bra č ni drug sa jednim ili više č lanova porodice iz stava 1. ta č ka 2. ovog č lana, bra č ni drug ima pravo na porodi č nu invalidninu kao sauživalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. ta č ka 1. ovog č lana. Č lan 21. (1) Lica iz č lana 20. stav 1. ta č. 1. i 2. ovog Zakona ostvaruju pravo na porodi č nu invalidninu pod uvjetima, na na č in i u postupku utvr đ enim ovim Zakonom, a iznos porodi č ne invalidnine utvr đ uje se od osnovice iz č lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi: 1. za jednog č lana porodice u visini 43% od osnovice; 2. za dva č lana porodice u visini 55% od osnovice; 3. za tri č lana porodice u visini 60% od osnovice; 4. za č etiri i više č lanova porodice u visini 65% od osnovice. (2) Za lica iz č lana 20. stav 1. ta č ka 1. ovog Zakona, koja nisu imala djecu a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa, penzije ili vršenja samostalne djelatnosti, porodi č na invalidnina iznosi 20% od osnovice. (3) Izuzetno, od uvjeta iz č lana 20. stav 1. ovog Zakona bra č nom drugu, bez obzira na godine života, ako ne ostvaruje druge prihode, č ija su djeca prestala biti korisnici prava na 256 porodi č nu invalidninu, prema ovom Zakonu, pripada pravo na porodi č nu invalidninu u visini od 43% od osnovice. (4)"Prava iz stava 1. ovog č lana pripadaju i č lanovima porodice nestalog branioca do njegovog proglašenja umrlim a najdalje do 17.11.2007. godine kada ć e se pribaviti Izvod iz mati č ne knjige umrlih u skladu sa č lanom 27. Zakona o nestalim licima("Službeni glasnik BiH", br. 50/04), a ukoliko se ne osigura navedeni izvod utvrdit ć e se prestanak prava." (5) Poslije smrti ratnog vojnog invalida od I do IV grupe koji je bio korisnik dodatka za njegu i pomo ć od drugog lica, č lanovi porodice sa kojima je do njegove smrti živio u zajedni č kom doma ć instvu"tri godine" prije njegove smrti, imaju pravo na porodi č nu invalidninu na na č in i pod uvjetima utvr đ enim u č l. 17., 20., 21."i 22" ovog Zakona. (6) Poslije smrti ratnog vojnog invalida od II do VII grupe, č ija smrt je posljedica rane, povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario pravo na li č nu invalidninu, č lanovi porodice sa kojima je živio u zajedni č kom doma ć instvu"tri godine" prije njegove smrti imaju pravo na porodi č nu invalidninu na na č in i pod uvjetima utvr đ enim u č l. 17., 20., 21."i 22" ovog Zakona. (7)"Rok od tri godine propisan u st. 5. i 6. ovog č lana ne odnosi se na djecu ratnih vojnih invalida i bra č ne drugove koji imaju djecu sa umrlim ratnim vojnim invaliddom koji bez obzira na vrijeme trajanja zajedni č kog življenja sa umrlim ratnim vojnim invalidom imaju pravo na porodi č nu invalidninu ukoliko su ispunjeni drugi uvjeti iz st. 5. i 6. ovog č lana. (8) Bra č ni drugovi poginulih branilaca i bra č ni drugovi umrlih ratnih vojnih invalida, bez obzira na uzrok smrti, koji su bili korisnici prava na dodatak za njegu i pomo ć drugog lica prema č lanu 13. ovog Zakona mla đ i od 257 45 godina i sposobni za privre đ ivanje a nemaju djece, ako ne ostvaruju prihode na osnovu radnog odnosa, penzije ili vršenja samostalne djelatnosti, imaju pravo na porodi č nu invalidninu u visini od 43% od osnovice utvr đ ene zakonom, a ukoliko ostvaruju bilo koji od navedenih prihoda, imaju pravo na porodi č nu invalidninu u iznosu od 20% od osnovice utvr đ ene zakonom.". 10 " Č lan 21.a Nakon smrti ratnog vojnog invalida II-VII grupe č ija smrt nije posljedica ranjavanja, povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario pravo na li č nu invalidninu, kao i nakon smrti ratnog vojnog invalida VI-X grupe č lanovi njegove porodice iz č lana 20. stav 1. ta č. 1. i 2. ovog Zakona koji nisu u radnom odnosu a koji su živjeli u zajedni č kom doma ć instvu, imaju pravo na porodi č nu invalidninu u visini od 50% iznosa njegove ratne vojne invalidnine. Č lan 21.b Supruga ratnog vojnog invalida u smislu prethodnog stava navedeno pravo ostvaruje ukoliko je živjela u zajedni č kom doma ć instvu sa suprugom najmanje tri godine, a djeca isto pravo ostvaruju bez obzira na vrijeme zajedni č kog življenja. Č lan 21.c Izuzetno od uvjeta iz č lana 20. stav 1. ta č ka 2. ovog Zakona, djeca bez oba roditelja koja su nezaposlena i nalaze se na evidenciji kantonalne službe za zapošljavanje, imaju pravo na porodi č nu invalidninu u iznosu navedenom u č lanu 21. stav 1. ovog Zakona do zaposlenja a najdalje do 25. godine života.". 11 258 Č lan 22. (1) Porodi č na invalidnina za jednog roditelja neženjenog poginulog branioca iznosi 43% od osnovice. (2) Ukoliko porodi č nu invalidninu koriste oba roditelja neženjenog poginulog branioca, porodi č na invalidnina iznosi 50% od osnovice. (3) Za jednog roditelja ženjenog poginulog branioca koji ostvaruje druge mjese č ne prihode, porodi č na invalidnina iznosi 10% od osnovice. (4) Ukoliko porodi č nu invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjese č ne prihode, porodi č na invalidnina iznosi 15% od osnovice. (5) Za jednog roditelja ženjenog poginulog branioca koji nema drugih redovnih mjese č nih prihoda, porodi č na invalidnina iznosi 27% od osnovice. (6) Ukoliko porodi č nu invalidninu koriste oba roditelja, pod uvjetima iz prethodnog stava, porodi č na invalidnina iznosi 35% od osnovice. (7)"Izuzetno, roditeljima ženjenog poginulog, umrlog ili nestalog branioca iza kojeg nije ostalo potomstvo pripada pravo na porodi č nu invalidninu iz č lana 22. stav 1. odnosno stav 2. Zakona ukoliko pravo na porodi č nu invalidninu ne koristi bra č ni drug zbog stupanja u novi brak ili izvanbra č nu zajednicu, kao i u slu č aju kad je brak prestao prije smrti poginulog, umrlog ili nestalog branioca iza kojeg nije ostalo potomstvo.". 12 2. Uve ć ana porodi č na invalidnina Č lan 23. (1) Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodi č nu invalidninu iz č lana 21. 259 ovog Zakona, uve ć anu za 35% od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i više djece. (2) Č lanovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodi č nu invalidninu po osnovu dva ili više poginulih lica, imaju pravo na jednu porodi č nu invalidninu po sopstvenom izboru uve ć anu za 20% od osnovice za svako "sljede ć e" poginulo lice. 13 (3) Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili više djece koja su nesposobna za privre đ ivanje, pod uvjetima iz č lana 20. stav 1. ta č ka 2. ovog Zakona, porodi č na invalidnina uve ć ava se za 30% od osnovice. Č lan 24. Ako porodi č nu invalidninu koriste dva ili više č lanova porodice, porodi č na invalidnina pripada korisnicima na jednake dijelove. 3. Pomo ć u slu č aju smrti Č lan 25. (1) Č lanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodi č nu invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove smrti živjeli u zajedni č kom doma ć instvu, imaju pravo na jednokratnu nov č anu pomo ć u visini 100% od osnovice iz č lana 12. stav 2. ovog Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. (2) Jednokratnu nov č anu pomo ć može ostvariti samo jedno lice iz stava 1. ovog č lana, bez obzira na broj č lanova zajedni č kog doma ć instva. 260 VI- DRUGA PRAVA BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA Č lan 26. Licima iz č l. 2., 3. i 4. ovog Zakona, kao licima zaslužnim u odbrambeno-oslobodila č kom ratu, osigurava se odgovaraju ć i tretman pri ostvarivanju i korištenju drugih prava ili ukazivanja po č asti, vode ć i ra č una o njihovom doprinosu u odbrani Bosne i Hercegovine. Č lan 27. (1) Ratni vojni invalidi i njihove porodice, č lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, č lanovi porodice umrlih ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci, ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97 i 7/02), kao i saglasno odgovaraju ć im izmjenama i dopunama navedenih zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. (2) Nadležni organ kantona posebnim propisom utvr đ uje postupak i na č in ostvarivanja zdravstvene zaštite za lica koja nisu osigurana, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju. (3) Nadležni organ kantona posebnim propisom utvr đ uje kriterije za ostvarivanje prava na lije č enje u inozemstvu ratnih vojnih invalida, djece poginulog branioca, umrlog i nestalog branioca, demobiliziranog branioca i djeci demobiliziranih branilaca prema utvr đ enoj medicinskoj indikaciji i u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisu o upu ć ivanju osiguranih lica na lije č enje u inozemstvo. 261 (4) Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na korištenje ortopedskog pomagala u skladu sa utvr đ enom medicinskom indikacijom i propisima koji reguliraju ovo pitanje. (5) Nadležni organi osigurat ć e isticanje obavijesti na vidnim mjestima(bolnice, ambulante, op ć ine, sudovi i druge javne ustanove) da prednost bez č ekanja u redu imaju teži ratni vojni invalidi i roditelji šehida i poginulih branilaca koji ć e svoj status dokazivati odgovaraju ć im iskaznicama. Č lan 28. Kantonalni i federalni organi nadležni za reguliranje u oblasti zapošljavanja na odgovaraju ć i na č in reguliraju prava iz oblasti zapošljavanja pri č emu ć e se za branila č ku populaciju osigurati adekvatna podrška. Č lan 29. (1) Kantoni svojim propisima osiguravaju prioritetno rješavanje stambenih pitanja pripadnika branila č ke populacije u skladu sa važe ć im propisima. (2) Stambeno zbrinjavanje i pomo ć u stambenom zbrinjavanju branila č ke populacije vrši se po pravu prvenstva kako slijedi: 1. djeci poginulih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i ratnim vojnim invalidima sa ošte ć enjem organizma od 100% I grupe; 2. porodicama sa dva i više poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa ošte ć enjem organizma od 100% II grupe; 3. porodicama poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa ošte ć enjem organizma od 90%, 80% i 70%; 4. ostalim ratnim vojnim invalidima; 262 5. demobiliziranim braniocima. Č lan 30. Kantonalni organi svojim propisima osiguravaju i druga dopunska prava u skladu sa odredbom č lana 7. ovog Zakona, prvenstveno za najugroženije kategorije. 1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja Č lan 31. Ratni vojni invalidi, č lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci pod povoljnijim uvjetima mogu ostvariti pravo na penziju i dodatak na penziju u skladu sa propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja. " Č lan 31.a Pripadnici oružanih snaga koji su pod uvjetima i na na č in utvr đ en federalnim propisima ostvarili status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvr đ ena nesposobnost za privre đ ivanje I. kategorije, isklju č ivo kao posljedica ošte ć enja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su ostvarili vojni invaliditet i kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju a koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u oružane snage, imaju pravo na invalidsku penziju pod uvjetima propisanim u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06). 263 Č lan 31.b Ratni vojni invalidi sti č u pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža pod uvjetima i na na č in propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.". 14 VII- OSTVARIVANJE PRAVA Č lan 32. (1) Licima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom prava, utvr đ ena prema ovom Zakonu, pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, ukoliko ovim ili kantonalnim zakonom nije druga č ije propisano. (2) Isplata mjese č nih nov č anih naknada, prema ovom Zakonu, vrši se u mjese č nim iznosima za prethodni mjesec. (3) Prava utvr đ ena u č l. 8., 19. i 25. ovog Zakona pripadaju i licima iz č lana" č lana 3. stav 5." i č lana 4. stav 2. ovog Zakona, pod uvjetima i na na č in utvr đ en ovim Zakonom. 15 (4) Isplata mjese č nih nov č anih naknada korisnicima, prema ovom Zakonu, vršit ć e se u doma ć oj valuti. Č lan 33. (1) Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz č lana 3. ovog Zakona za isto ošte ć enje organizma stekne pravo na nov č anu naknadu po drugom propisu, može po sopstvenom izboru koristiti pravo na li č nu invalidninu, prema ovom Zakonu, ili pravo na nov č anu naknadu za ošte ć enje organizma po drugom propisu. 264 (2) Ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz č lana 3. ovog Zakona koji, prema ovom Zakonu, imaju pravo na dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica i ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na ovaj dodatak ili drugo li č no pravo po istom ili drugom osnovu po drugim propisima, mogu po sopstvenom izboru koristiti pravo na taj dodatak samo prema ovom Zakonu ili prema drugom propisu. Č lan 34. (1) Prava, prema ovom Zakonu, mogu se koristiti dok postoje uvjeti za korištenje tih prava propisanih ovim Zakonom. (2) Korisnik prava, prema ovom Zakonu, dužan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti svaku promjenu koja uti č e na korištenje, obim i prestanak tih prava. (3) Prvostepeni organi nadležni za branila č ko-invalidsku zaštitu(u daljem tekstu: prvostepeni organ) ć e po službenoj dužnosti, na osnovu prijave korisnika prava ili saznanja na drugi na č in o nastaloj promjeni iz stava 2. ovog č lana, pokrenuti postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja i donijeti rješenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava prema ovom Zakonu, sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po nastaloj promjeni. (4) Prava ste č ena, prema ovom Zakonu, ne mogu se prenijeti na drugo lice. Č lan 35. (1) Prava, prema ovom Zakonu, koja se sti č u po osnovu rane, povrede, oboljenja, odnosno pogoršanja oboljenja zastarijevaju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana nastanka rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja. 265 (2) Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja, nastalih pod uvjetima i okolostima iz č lana" č lana 3. stav 5." ovog Zakona, može se podnijeti najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona. 16 (3) Pomo ć u slu č aju smrti iz č lana 25. ovog Zakona zastarjeva u roku od jedne godine od dana smrti vojnog invalida. (4) Mjese č na nov č ana primanja, prema ovom Zakonu, zastarijevaju u roku od tri godine od dana dospjelosti posljednje isplate. Č lan 36. Prava, prema ovom Zakonu, ne mogu ostvariti: 1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadležne komande napustila Oružane snage(dezertirala); 2. lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dužnosti za ciljeve odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine; 3. lica koja su osu đ ena pravosnažnom sudskom presudom zbog izvršenja težih krivi č nih djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, krivi č nih djela protiv č ovje č nosti i me đ unarodnog prava i krivi č nih djela protiv Oružanih snaga; 4. č lanovi porodice lica koja su osu đ ena za djela iz stava 1. ta č. 1., 2. i 3. ovog č lana. 266 Č lan 37. (1) Prava, prema ovom Zakonu, prestaju: 1. usljed smrti korisnika; 2. u slu č ajevima utvr đ enim u č lanu 36. ovog Zakona po pravosnažnosti presude nadležnog suda; 3. licima iz č lana 20. stav 1. ta č ka 2. kada navrše 15 godina života, odnosno 25 godina života, ako se nalaze na redovnom školovanju; 4. bra č nom drugu stupanjem u brak ili u vanbra č nu zajednicu; 5. bra č nom drugu koji ne vrši roditeljske dužnosti prema djeci, ako je fizi č ki i psihi č ki zdrav, a na osnovu odluke nadležnog organa za starateljstvo. (2) Ako se protiv vojnog invalida ili korisnika porodi č ne invalidnine vodi krivi č ni postupak za krivi č na djela navedena u č lanu 36. ovog Zakona, za vrijeme dok se nalazi u pritvoru porodici vojnog invalida i porodici korisnika porodi č ne invalidnine ispla ć uje se polovina njegove invalidnine i ortopedskog dodatka. Obustavljena polovina isplatit ć e se vojnom invalidu, odnosno korisniku porodi č ne invalidnine ako krivi č ni postupak bude obustavljen pravosnažnom odlukom ili ako vojni invalid, odnosno korisnik porodi č ne invalidnine bude pravosnažnom presudom oslobo đ en optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda. (3) Ratni vojni invalid kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude, može ostvariti prava, prema ovom Zakonu, najranije od prvog dana narednog mjeseca poslije donošenja akta o amnestiji ili pomilovanju. 267 VIII- POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA Č lan 38. Nadležna op ć inska služba, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, rješava u prvom stepenu o pravima iz ovog Zakona ukoliko nije druga č ije regulirano ovim Zakonom ili drugim propisom. Č lan 39. Rješenja o pravima na naknade iz č l. 8., 19. i 25. ovog Zakona, po službenoj dužnosti izvršava nadležni prvostepeni organ. Č lan 40. (1) Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o korisnicima i izvršenim isplatama, prema ovom Zakonu, i dostavlja Federalnom ministarstvu za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodila č kog rata/ Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) mjese č ne zbirne izvještaje o broju korisnika, iznosu naknada i isplatama. (2) Na č in vo đ enja evidencije iz stava 1. ovog č lana, rok za dostavu i obrazac izvještaja propisuje federalni ministar za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodila č kog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata(u daljem tekstu: federalni ministar). Č lan 41. (1) Rješenje kojim je priznato pravo na li č nu invalidninu, dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica, ortopedski dodatak, porodi č nu invalidninu, uve ć anu porodi č nu invalidninu, doneseno u prvom stepenu podliježe reviziji. 268 (2) Reviziju prvostepenih rješenja vrši kantonalni organ uprave nadležan za branila č ko-invalidsku zaštitu u roku od tri mjeseca od dana prijema predmeta. U vršenju revizije kantonalni organ uprave nadležan za branila č ko-invalidsku zaštitu može dati saglasnost na prvostepeno rješenje, može ga izmijeniti, poništiti, ukinuti i sam druga č ije riješiti upravnu stvar ili vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. (3) Revizija odlaže izvršenje rješenja. (4) Ako protiv rješenja prvostepenog organa nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana kada je kantonalni organ primio predmet, smatra se da je revizija izvršena i da je data saglasnost na rješenje. Č lan 42. (1) Za lica sa prebivalištem u Br č ko Distriktu Bosne i Hercegovine u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rješava organ nadležan za branila č ko-invalidsku zaštitu Vlade Br č ko Distrikta Bosne i Hercegovine, a po žalbama na prvostepena rješenja i u postupku zakonske revizije rješava Federalno ministarstvo. (2) Za lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rješava najbliži kantonalni organ nadležan za branila~koinvalidsku zaštitu, a po žalbama na prvostepena rješenja i u postupku zakonske revizije rješava Federalno ministarstvo. (3) Federalni ministar ć e posebnim aktom odrediti koji kantoni ć e biti nadležni za koje op ć ine. 269 Č lan 43. (1) Utvr đ ivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona, vrši se samo pisanim dokaznim sredstvima u skladu sa č lanom 44. ovog Zakona. (2) Utvr đ ivanje da je lice od kojeg č lanovi porodice izvode prava, prema odredbama ovog Zakona, poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona, vrši se samo pisanim dokaznim sredstvima na na č in iz stava 1. ovog č lana. (3) Pisanim dokaznim sredstvom prema stavu 1. ovog č lana smatra se i izvorna medicinska dokumentacija koja poti č e neposredno po zadobijanju rane, povrede ili oboljenja. (4) Pisanim dokaznim sredstvima, u smislu ovog Zakona, ne smatra se izjava stranke i drugih lica, bez obzira na to u kom obliku je saop ć ena. IX- POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA UVJERENJA Č lan 44. "Nadležni organ za vojne evidencije" za vojna lica, pripadnike policije i druga lica koja su pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona zadobila ranu ili povredu usljed koje je nastupilo ošte ć enje organizma, odnosno koja su pod tim okolnostima poginula, umrla ili nestala, na osnovu pisane vojne dokumentacije izdaje uvjerenje o svojstvu(pripadnosti) i okolnostima pod kojima je to lice ranjeno ili povrije đ eno, odnosno poginulo, umrlo ili nestalo. 17 Č lan 45. Utvr đ ivanje da je bolest nastupila pod okolnostima iz č lana 3. ovog Zakona, vrši se samo na osnovu medicinske 270 dokumentacije koja poti č e iz vremena službe u Oružanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otpuštanja iz Oružanih snaga. Č lan 46. Vojni invaliditet, pravo na dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica, ortopedski dodatak, nesposobnost za privređ ivanje, kao i uzrok smrti ratnog vojnog invalida iz č lana 21. st. 5. i 6. ovog Zakona utvr đ uje se na osnovu nalaza i mišljenja nadležnih ljekarskih komisija iz č lana 47. ovog Zakona. Č lan 47. (1) Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje nadležnom organu koji u prvom stepenu rješava o pravima, prema ovom Zakonu, č ine dva č lana i to ljekari specijalisti. (2) Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje organu koji u drugom stepenu rješava o pravima, prema ovom Zakonu, č ine tri č lana od kojih su najmanje dva č lana komisije ljekari specijalisti. (3) Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje u postupku revizije prvostepenih rješenja o pravima, prema ovom Zakonu, č ine tri č lana od kojih su najmanje dva č lana komisije ljekari specijalisti. (4) Federalni ministar ć e imenovati posebnu ljekarsku komisiju koja vrši nadzor i medicinsko vješta č enje koju č ine tri č lana od kojih su najmanje dva č lana ljekari specijalisti. (5) Č lanove ljekarske komisije iz st. 1. i 3. ovog č lana imenuje kantonalni organ uprave nadležan za poslove branila č ko-invalidske zaštite, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra i odre đ uje njeno sjedište, podru č je i na č in rada. 271 (6) Č lanove ljekarske komisije iz st. 2. i 4. ovog č lana imenuje federalni ministar i odre đ uje sjedište, podru č je i na č in rada tih komisija. (7) Prilikom imenovanja č lanova ljekarskih komisija obavezno se imenuju i njihovi zamjenici. (8) Nadležni organ iz st. 5. i 6. ovog č lana može angažirati i specijaliziranu medicinsku ustanovu za vršenje poslova svih ili pojedinih ljekarskih komisija utvr|enih u ovom č lanu. (9) Prilikom imenovanja ljekarskih komisija, u skladu sa odredbama ovog č lana, osigurat ć e se zastupljenost bošnja č kog i hrvatskog naroda, kao i njihova povremena zamjena. (10) Troškove za rad ljekarskih komisija iz st. 1. i 3. ovog č lana snose kantonalni organi nadležni za branila č koinvalidsku zaštitu, a troškove za rad ljekarskih komisija iz st. 2. i 4. ovog č lana snosi Federalno ministarstvo. Č lan 48. (1) Nadležni prvostepeni organ, po službenoj dužnosti, vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravima ratnog vojnog invalida kome je procent vojnog invaliditeta utvr đ en privremeno. (2) Rješenje iz stava 1. ovog č lana ima pravno djelovanje od prvog dana po isteku važnosti rješenja kojim su bila utvr đ ena privremena prava. (3) Ako ratni vojni invalid, odnosno korisnik porodi č ne invalidnine iz ovog č lana ne pristupi na pregled, ili na drugi na č in onemogu ć i da ljekarska komisija iz č lana 47. ovog Zakona da nalaz i mišljenje, smatrat ć e se da je odustao od zahtjeva za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu. (4) U slu č aju iz prethodnog stava pravo prestaje sa danom do koga je bilo utvr đ eno privremeno pravo. 272 (5) Ako lice iz stava 3. ovog č lana podnese ponovni zahtjev za utvr đ ivanje procenta vojnog invaliditeta i po tom osnovu ostvari pravo, prema ovom Zakonu, novo rješenje ima pravno djelovanje od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva. Č lan 49. (1) Ako kod ratnog vojnog invalida nastupe promjene koje uti č u na prava utvr đ ena kona č nim rješenjem, ratni vojni invalid može po isteku dvije godine od dana donošenja kona č nog rješenja, podnijeti zahtjev za utvr đ ivanje novog procenta vojnog invaliditeta u vezi sa nastalom promjenom, ukoliko to pravo koristi po osnovu rane ili povrede; po isteku roka od č etiri godine ukoliko to pravo koristi po osnovu oboljenja. (2) Prije isteka roka iz stava 1. ovog č lana može se podnijeti zahtjev za utvr đ ivanje novog procenta vojnog invaliditeta ukoliko kod vojnog invalida nastanu sljede ć a ošte ć enja organizma u vezi sa vojnim invaliditetom: hirurško odstranjenje organa, hirurški zahvati na vitalnim organima, dekompenzacija srca, jetre, plu ć a, bubrega, pankreasa, paralize nerava, aktivna tuberkuloza, kao i gubitak ili teško ošte ć enje parnog organa. (3) Ratni vojni invalid č iji je zahtjev za utvr đ ivanje novog procenta vojnog invaliditeta odbijen, može ponovo podnijeti zahtjev za utvr đ ivanje novog procenta invaliditeta po isteku rokova iz stava 1. ovog č lana od dana donošenja odluke kojom je zahtjev odbijen, a prije isteka tog roka u slu č aju ošte ć enja organizma utvr đ enih u stavu 2. ovog č lana. (4) Mirnodopski vojni invalid koji stekne pravo, prema ovom Zakonu, po osnovu bolesti i uživa ga najmanje pet godina, pa se poslije toga stanje poboljša i procent invaliditeta smanji ispod procenta odre đ enog u č lanu 3. ovog Zakona, zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi prava prema smanjenom procentu invaliditeta. 273 X- ŽALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA Č lan 50. (1) Žalba na prvostepeno rješenje može se uložiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Po žalbi izjavljenoj na prvostepeno rješenje rješava Federalno ministarstvo. (3) Ako je protiv prvostepenog rješenja izjavljena žalba o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. (4) Žalba odlaže izvršenje rješenja. Č lan 51. (1) Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. (2) Protiv rješenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i vra ć eno na ponovni postupak, ne može se voditi upravni spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rješenje izjavljena žalba. (3) Prava utvr đ ena rješenjem donesenim u postupku obnovljenom po prijedlogu stranke pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka. Č lan 52. (1) Nalaz i mišljenje ljekarske komisije iz č lana 47. stav 3. ovog Zakona može poslužiti kao razlog za obnovu postupka, ako nije upotrijebljen u postupku revizije zbog toga što je dat po proteku roka za reviziju rješenja propisanom u č lanu 41. ovog Zakona. (2)"Ukoliko u postupku nadzora i medicinskog vještač enja posebna ljekarska komisija iz č lana 47. stav 4. ovog Zakona donese druga č iji nalaz i mišljenje u odnosu na nalaz i mišljenje ljekarskih komisija iz č lana 47. st. 1., 2. i 3. 274 ovog Zakona taj nalaz i mišljenje ć e poslužiti kao razlog za obnovu postupka.". 18 Č lan 53. (1) U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije druga č ije odre đ eno. (2)"U postupku po pravu nadzora rješenje o pravima prema ovom Zakonu koje je postalo kona č no u upravnom postupku može se ukinuti ako je njime povrije đ en zakon u roku od pet godina od dana kada je rješenje postalo kona č no u upravnom postupku, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona zavisno od toga koji je datum kasniji.". 19 XI- NADZOR NAD PROVO Đ ENJEM OVOG ZAKONA I DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA Č lan 54. Federalno ministarstvo vrši nadzor nad provo đ enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, izdaje obavezne instrukcije i vrši neposredan upravni nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, a koja se osiguravaju u federalnom budžetu. Č lan 55. (1) Federalni ministar ć e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti bliže propise o: radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, utvr đ ivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu ošte ć enja organizma i drugim uvjetima i kriterijima za 275 utvr đ ivanje vojnog invaliditeta, dodatku za njegu i pomo ć od drugog lica, ortopedskom dodatku, na č inu isplate nov č anih primanja, prema ovom Zakonu, na č inu vo đ enja evidencije o korisnicima prava i izvršenim isplatama i dostavljanju izvještaja o utrošenim sredstvima, prema ovom Zakonu. (2) Nakon stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donosi obavezne instrukcije o utvr đ ivanju i obra č unavanju naknada prema odredbama ovog Zakona. XII- NAKNADA ŠTETE Č lan 56. (1) Lice kome je ispla ć eno nov č ano primanje, prema ovom Zakonu, na koje nije imalo pravo, dužno je da vrati primljeni iznos: 1. ako je na osnovu neta č nih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neta č ni, ili je na drugi protivpravani na č in ostvarilo nov č ano primanje, prema ovom Zakonu, koje mu ne pripada, ili je ostvarilo nov č ano primanje u ve ć em iznosu nego što mu pripada; 2. ako je ostvarilo nov č ano primanje zbog toga što nije prijavilo nastale promjene koje uti č u na gubitak, prestanak ili smanjenje obima nekog prava, a znalo je ili je moralo znati za te promjene; 3. ako je primilo nov č ani iznos ve ć i od iznosa koji mu je odre đ en rješenjem. (2) Potraživanje iz stava 1. ovog č lana zastarijeva protekom roka odre đ enog federalnim zakonom kojim se ure đ uje zastarjelost potraživanja za odnosnu vrstu potraživanja. Ovi rokovi po č inju da teku od dana kad je u upravnom postupku postalo kona č no rješenje kojim je utvr đ eno da 276 ispla ć ivano primanje ne pripada ili da pripada u manjem obimu iz stava 1. ta č. 1. i 2. ovog č lana, odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata iz stava 1. ta č ka 3. ovog č lana. (3) Lice iz stava 1. ovog č lana dužno je da vrati nov č ano primanje najviše u iznosu primljenom za posljednje tri godine, ra č unaju ć i od posljednje isplate na koju nije imalo pravo. (4) Obaveza vra ć anja nepravilno ispla ć enih iznosa postoji, bez obzira na to da li je rješenje kojim je tom licu pravo priznato, poništeno ili ukinuto. (5) Za nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greške organa koji je vodio postupak, nepravilno ispla ć ena sredstva nadoknadit ć e organ koji je u č inio grešku i odgovaraju ć i iznos dozna č iti na ra č un Federalnog ministarstva. XIII- OSIGURANJE NOV Č ANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVO Đ ENJE OVOG ZAKONA Č lan 57. (1) Sredstva za ostvarivanje i korištenje prava propisanih ovim Zakonom osigurat ć e se iz: – federalnog budžeta; – budžeta kantona; – budžeta op ć ine; – drugih prihoda. (2) U federalnom budžetu osiguravaju se sredstva za isplatu: – porodi č nih invalidnina; – uve ć anih porodi č nih invalidnina; 277 – li č nih invalidnina; – ortopedskog dodatka; – dodatka za njegu i pomo ć drugog lica i – pomo ć u slu č aju smrti. (3)"Visina osnovice iz č lana 12. stav 2. Zakona uskla đ ivat ć e se po č etkom svake godine sa pove ć anjem prosje č ne mjese č ne netopla ć e(procentualno) ispla ć ene u Federaciji BiH u prethodnoj godini prema podacima nadležnog Federalnog zavoda za statistiku.". 20 " Č lan 57.a Sredstva za isplatu penzija ostvarenih u skladu sa č l. 31.a i 31.b ovog Zakona osigurat ć e se u budžetu Federacije BiH i refundirat ć e se Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje sve dok korisnik penzije iz č l. 31.a i 31.b ovog Zakona ne ispuni uvjete za punu starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.". 21 Č lan 58. (1) Troškove postupka u vezi sa ostvarivanjem prava, prema ovom Zakonu, snosi organ koji vodi postupak. (2) U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, ne pla ć a se taksa. (3) Na nov č ana primanja, prema ovom Zakonu, ne pla ć aju se porezi i doprinosi. Č lan 59. Na pitanja koja se odnose na izvršenja, nasljedna prava i druga pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom primjenjivat ć e se važe ć i zakonski i podzakonski propisi. 278 XIV- KAZNENE ODREDBE Č lan 60. (1) Nov č anom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit ć e se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom prvostepenom organu ako izvrši rješenje koje podliježe reviziji prije isteka roka za reviziju, odnosno na koje nadležni organ koji vrši reviziju nije dao saglasnost, osim ako ovim Zakonom nije druga č ije propisano. (2) Nov č anom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit ć e se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu koje je priznalo pravo"u postupku revizije suprotno odredbama ovog Zakona". (3) Nov č anom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit ć e se č lan ljekarske komisije iz č lana 47. ovog Zakona " č lan ljekarske komisije koji donese nalaz i mišljenje suprotno odredbama Zakona i pravilnika" ili drugo lice koje namjerno ili iz nemara izda nalaz i mišljenje ili potvrdu sa podacima za koje zna ili je mogao znati da su lažni. 22 (4) Lica iz prethodnog stava bit ć e odmah suspendirana i ne mogu biti imenovana u bilo koju komisiju ili tijelo koje ima istu ili sli č nu nadležnost. Č lan 61. Ako se u postupku revizije izdatih uvjerenja o pripadnosti Oružanim snagama utvrdi fiktivno vo đ enje pripadnosti Oružanim snagama, korisnik ste č enih prava iz ovog osnova dužan je vratiti puni nov č ani iznos, a protiv korisnika i odgovornog lica primjenit ć e se pozitivni zakonski propisi. 23 279 XV- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 62. (1) Isplata naknada ostvarenih po propisima iz oblasti branila č ko-invalidske zaštite koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje sa 31.12.2004. godine. (2) Za korisnike prava koji i dalje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog Zakona, prava ć e se priznati od prvog dana narednog mjeseca nakon isteka roka iz stava 1. ovog č lana. (3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog č lana, isplata naknada po propisima iz oblasti branila č ko-invalidske zaštite za korisnike iz reda HVO-a, a koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje istovremeno sa primjenom Ugovora o ure đ ivanju me đ usobnih odnosa u ostvarivanju prava stradalnika rata u Bosni Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i č lanova njihovih porodica, koji se treba zaklju č iti izme đ u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a najkasnije do 31.12. 2005. godine. (4) Isplata naknada iz stava 3. ovog č lana obavljat ć e se na postoje ć i na č in. Č lan 63. (1) Za korisnike koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava po odredbama ovog Zakona nadležni prvostepeni organ ć e, po službenoj dužnosti, donijeti nova rješenja do 31.12.2004. godine. (2) Revizija prvostepenih rješenja donesenih u skladu sa stavom 1. ovog č lana izvršit ć e se u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja, s tim da ć e nadležni prvostepeni organ rješenja dostaviti na reviziju odmah po isteku roka za žalbu, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja rješenja. 280 (3) Za korisnike li č ne invalidnine od VIII do X grupe revizija prvostepenih rješenja izvršit ć e se najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon isteka roka iz stava 2. ovog č lana. (4) Revizija rješenja donijetih u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog č lana ne odlaže izvršenje rješenja u periodu predvi đ enom za njihovo donošenje i reviziju. Č lan 64. (1) Federalni ministar donijet ć e propis kojim ć e se odrediti mjesno nadležni organ za rješavanje o pravima iz ovog Zakona po zahtjevima lica koja imaju prebivalište van teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i propisat ć e uvjete pod kojima se tim licima može vršiti isplata. (2) Ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih, umrlih, nestalih branioca, porodicama umrlih ratnih vojnih invalida i demobiliziranim braniocima sa privremenim boravištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, po povratku u svoja ranija mjesta prebivališta u Republici Srpskoj ili Distriktu Br č ko Bosne i Hercegovine, osigurat ć e se prava koja su imali u mjestu privremenog boravišta, u skladu sa odredbama ovog Zakona. Č lan 65. (1) Dobivena sredstva kao izraz pomo ć i državi ili pojedincu namijenjena za li č na primanja odre đ enih kategorija branila č kih populacija, mogu se upotrijebiti prema želji davaoca sredstava. (2) Korištenje sredstava iz stava 1. ovog č lana regulirat ć e se me đ udržavnim sporazumom Bosne i Hercegovine i države davaoca sredstava. 281 Č lan 66. (1) Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutrašnjih/ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova ć e, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, formirati komisije koje ć e izvršiti provjeru i izdati nove potvrde, odnosno uvjerenja o svojstvu, okolnostima i na č inu stradanja lica iz č lana 2. stav 1. ovog Zakona i dostaviti ih nadležnom prvostepenom organu najdalje u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. (2) Po pribavljanju nove potvrde, odnosno uvjerenja iz stava 1. ovog č lana prvostepeni organi dužni su donijeti rješenja o prestanku prava u roku od 30 dana od dana pribavljanja nove potvrde, odnosno uvjerenja ukoliko se utvrdi da se ne radi o licu iz č l. 3. i 4. ovog Zakona. (3) Reviziju uvjerenja o svojstvu, okolnostima i na č inu stradanja organi iz stava 1. ovog č lana dužni su završiti do 31.12.2004. godine. Č lan 67. (1) Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine ć e, na usaglašeni prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati komisiju za pra ć enje realiziranja revizije iz č lana 66. stav 1. ovog Zakona. (2) Komisija iz prethodnog stava ovlaštena je da po potrebi vrši i neposredni uvid i kontrolu izdatih novih uvjerenja o pripadnosti i na č inu i okolnostima stradanja pripadnika Oružanih snaga, nalaza i mišljenja ljekarskih komisija, po osnovu kojih se ostvaruju odre đ ena prava iz oblasti branila č koinvalidske zaštite. (3) U komisiji iz stava 1. ovog č lana moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i 282 Hercegovine, a predstavnici bošnja č kog i hrvatskog naroda na paritetnoj osnovi. (4) Komisija iz stava 1. ovog č lana poslove revizije završit ć e u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Komisija ć e donijeti pravilnik o svom radu u roku od 15 dana od dana njenog imenovanja. Č lan 68. Zahtjevi za priznavanje prava na li č nu, porodi č nu invalidninu i uve ć anu porodi č nu invalidninu, dodatak za njegu i pomo ć od drugog lica i ortopedskog dodatka, podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rješavat ć e se pod uvjetima i na na č in utvr đ en odredbama ovog Zakona. Č lan 69. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona, za lica iz č l. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona, prestaje primjena: Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakona o zaštiti pripadnika Teritorijalne odbrane i drugih branilaca Republike Bosne i Hercegovine("Službeni list RBiH", br. 4/92 i 13/94), Zakona o izuzetnom materijalnom osiguranju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca("Službeni list RBiH", br. 33/95, 37/95 i 17/96), Zakona o zaštiti vojnih invalida obitelji i poginulih i nestalih branitelja("Narodni list HR-HB", br. 36/94 i 24/95)"i Zakon o zaštiti vojnih invalida("Službeni list SRBiH", br. 35/90)". 24 (2) Za lica korisnika prava branila č ko-invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su svoja prava stekli do 06.04.1992. godine u primjeni ostaju: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca("Službeni list RBiH", br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o zaštiti boraca Narodno283 oslobodila č kog rata("Službeni list SRBiH", br. 35/90), Zakon o osnovnim pravima boraca Španskog nacionalnooslobodila č kog i revolucionarnog rata od 1936. do 1939. godine("Službeni list RBiH", br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima nosilaca"Partizanske spomenice 1941." ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih"Ordenom narodnog heroja"("Službeni list RBiH", br. 2/92, 6/94 i 13/94). Č lan 70. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH". ... (Odredba o stupanju na snagu i primjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07) “ Č lan 18. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH" a primjena odredaba č lana 6. st. 3. i 4. i č l. 7., 8., 10., 14. i 15. primjenjivat ć e se od 01.01.2008. godine po utvr đ ivanju broja potencijalnih korisnika i osiguranju potrebnih budžetskih sredstava.”. 25 284 NAPOMENE UZ PRE Č IŠ Ć ENI TEKST ZAKONA O PRAVIMA BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA 1 Zakon o pravima boraca i č lanova njihovih porodica donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni č kog doma od 05. maja 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 06. maja 2004. godine. Ispravka Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. Naime, po izvršenom sravnjivanju s Izvornikom teksta utvr đ eno je da su se u Zakonu o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/04) na bosanskom jeziku potkrale odre đ ene štamparske greške pa se, na osnovu č lana 188. stav 2. Poslovnika Predstavni č kog doma Parlamenta Federacije BiH i č lana 200. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, daje navedena Ispravka. Zakon o pravima boraca i č lanova njihovih porodica mjenjan je jedanput, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica, koji je objavljen u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 70/07. 2 Pre č iš ć eni tekst Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica obuhva ć a: - Zakon o pravima boraca i č lanova njihovih porodica("Službene novine Federacije BiH", broj 33/04), - Ispravka Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (objavljenog na bosanskom jeziku)(“Službene novine Federacije BiH”, broj 56/05), - i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica, koji je objavljen u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 70/07. Napomena: Pre č iš ć eni tekst Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica, koji sam pripremio i objavio u ovoj knjizi, nema službeni karakter, ali može korisno poslužiti za internu upotrebu. 285 3 U Zakonu o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04 i 56/05), u č lanu 2. iza stava 6. dodan je novi stav 7., koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova izmjena izvršena je č lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 4 U č lanu 3. u stavu 5. iza rije č i"godine" dodaju se rije č i:"do 01.01.2006. godine". Ova izmjena izvršena je č lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 5 U č lanu 4. stav 2. Zakona u prvom redu umjesto rije č i:" č lana 3. stav 6." treba da stoje rije č i:" č lana 3. stav 5.". Ova izmjena je izvršena Ispravkom Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. 6 U č lanu 11. u stavu 1. u tre ć em redu iza rije č i"okolnostima" brisan je zarez i dodane rije č i:"ili oboljenja za koje se ne može pouzdano zaklju č iti da je prouzrokovano pod tim okolnostima, ali se može zaklju č iti da su ratni napori uticali na njegovo pogoršanje". Ova izmjena izvršena je č lanom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 7 U č lanu 14. stav 1. Zakona u drugom redu umjesto rije č i"sljedi" treba da stoji rije č"slijedi". Ova izmjena je izvršena Ispravkom Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. 8 U č lanu 17. u stavu 1. u ta č ki 7. rije č i:"u roku od 12 mjeseci od dana smrti tog lica" zamjenjene su rije č ima:"do 17.11.2007. godine". Ova izmjena izvršena je č lanom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 286 9 U č lanu 20. u stavu 1. u ta č ki 1. rije č"rad" zamjenjena je rije č ju "privre đ ivanje". Ova izmjena izvršena je č lanom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 10 U č lanu 21. izvršene su izmjene č lanom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). Č lanom 6. izvršene su slijede ć e izmjene u č lanu 21.: - stav 4. mijenja se i glasi kao u pre č iš ć enom tekstu, - u st. 5. i 6. rije č i:"pet godina" zamjenjuju se rije č ima:"tri godine", a iza broja"20" piše se zarez i briše slovo"i", a iza broja"21" dodaju se rije č i:"i 22", - Iza stava 6. dodaju se novi st. 7. i 8. koji glase kao u pre č iš ć enom tekstu. Napomena: U č lanu 21. stav 4., prije izmjena, glasio je: “(4) Prava iz stava 1. ovog č lana pripadaju i č lanovima porodice nestalog branioca do njegovog proglašenja umrlim, a najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu postupak za proglašenje nestalog branioca umrlim.” 11 Iza č lana 21. dodaju se novi č l. 21.a, 21.b i 21.c, koji glase kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 12 U č lanu 22. iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 13 U č lanu 23. u stavu 2. iza rije č i"svako" dodaje se rije č"sljede ć e". Ostali dio teksta ostaje isti. Ova izmjena izvršena je č lanom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 287 14 Iza č lana 31. dodaju se novi č l. 31.a i 31.b, koji glase kao u pre č iš ć enom tekst. Ova dopuna izvršena je č lanom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 15 U č lanu 32. stav 3. Zakona u drugom redu umjesto rije č i:" č lana 3. stav 6." treba da stoje rije č i:" č lana 3. stav 5.". Ova izmjena je izvršena Ispravkom Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. 16 U č lanu 35. stav 2. Zakona u tre ć em redu umjesto rije č i:" č lana 3. stav 6." treba da stoje rije č i:" č lana 3. stav 5.". Ova izmjena je izvršena Ispravkom Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. 17 U č lanu 44. rije č i:"Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova/Federalno ministarstvo unutarnjih poslova" zamjenjuju se rije č ima:"nadležni organ za vojne evidencije". Ova izmjena izvršena je č lanom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 18 U č lanu 52. dodaje se novi stav 2. koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 19 U č lanu 53. dodaje se novi stav 2. koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 20 U č lanu 57. izvršene su izmjene č lanom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). Č lanom 14. izvršene su slijede ć e izmjene u č lanu 57.: 288 - stav 3. mijenja se i glasi kao u pre č iš ć enom tekstu, - st. 4., 5. i 6. se brišu. Napomena: U č lanu 57. stav 3., prije brisanja, glasio je: “(3) Visina osnovice iz č lana 12. stav 2. ovog Zakona utvr đ uje se po č etkom svake godine u zavisnosti od kretanja indeksa maloprodajnih cijena, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz prethodne godine i visine raspoloživih sredstava planiranih u federalnom budžetu za teku ć u godinu.” 21 Iza č lana 57. dodaje se novi č lan 57.a koji glasi kao u pre č iš ć enom tekstu. Ova dopuna izvršena je č lanom 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 22 U č lanu 60. izvršene su izmjene č lanom 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica “Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). Č lanom 16. izvršene su slijede ć e izmjene u č lanu 60.: - u stavu 2. iza rije č i"pravo" dodaju se rije č i:"u postupku revizije suprotno odredbama ovog Zakona". Ostali dio teksta se briše. - u stavu 3. ovog č lana u drugom redu iza rije č i"Zakona" dodaju se rije č i:" č lan ljekarske komisije koji donese nalaz i mišljenje suprotno odredbama Zakona i pravilnika". 23 U č lanu 61. Zakona u tre ć em redu iza rije č i:"Oružanim snagama" brisane su rije č i:"RBiH". Ova izmjena je izvršena Ispravkom Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(objavljenog na bosanskom jeziku), koju je dao Stru č ni savjet Parlamenta Federacije BiH, a objavljena je u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 56/05. 24 U č lanu 69. na kraju stava 1. briše se ta č ka i dodaju rije č i:"i Zakon o zaštiti vojnih invalida("Službeni list SRBiH", br. 35/90)". Ova dopuna izvršena je č lanom 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima 289 branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). 25 Č lan 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i č lanova njihovih porodica(“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/07). Važna napomena: Prema odredbi č lana 18. ovog zakona,“primjena odredaba č lana 6. st. 3. i 4. i č l. 7., 8., 10., 14. i 15. primjenjivat ć e se od 01.01.2008. godine po utvr đ ivanju broja potencijalnih korisnika i osiguranju potrebnih budžetskih sredstava”. 290 ZAKON O PRAVIMA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA 1 (“Službene novine Federacije BiH”, broj 61/06) I. OSNOVNE ODREDBE Č lan 1. Ovim Zakonom ure đ uju se prava, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava demobiliziranih branilaca(kao lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodila č kom/ domovinskom ratu), kao i prava, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava č lanova porodica demobiliziranih branilaca. Č lan 2. (1) Demobiliziranim braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vije ć a obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova(u daljnjem tekstu: oružane snage), koji je u č estvovao u odbrani Bosne i Hercegovine(po č etak agresije na op ć inu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i lice koje je u č estvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a koje je angažirano od nadležnih organa. (2) Pod u č eš ć em u odbrani Bosne i Hercegovine, u smislu stava 1. ovog č lana, smatra se u č eš ć e u oružanom otporu i djelovanje koje je u direktnoj vezi sa pružanjem otpora. (3) Dobrovoljcem u organiziranju otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik vojnih i policijskih jedinica koji je 291 u č estvovao u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u oružane snage i ostalo neprekidno u jedinicama do kraja rata ili je ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa. (4) Veteranom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se lice koje je stupilo u jedinice oružanih snaga u periodu od 19.06.1992. godine do kraja 1992. godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine ili je ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa, ali ne na li č ni zahtjev. Č lan 3. Č lanovi porodice demobiliziranog branioca, u smislu ovog Zakona, su: 1. bra č ni partner, djeca ro đ ena u braku i van braka(uža porodica); 2. usvojena djeca, te pastor č ad koja žive u zajedni č kom doma ć instvu sa demobiliziranim braniocem; 3. roditelji i usvojilac; 4. o ć uh i ma ć eha koji žive u zajedni č kom doma ć instvu sa demobiliziranim braniocem; 5. dedo i nana- po ocu i majci- koji su se starali o podizanju i odgoju lica od kojeg izvode pravo i sa kojim žive u zajedni č kom doma ć instvu i koji su živjeli u zajedni č kom doma ć instvu sa demobilizeranim braniocem neposredno prije njegovog stupanja u oružane snage, pod uvjetom da nema lica iz ta č. 1., 2., 3. i 4. ovog stava; 6. maloljetna bra ć a i sestre, kao i bra ć a i sestre nesposobni za privre đ ivanje, č ija je nesposobnost nastupila prije 15. godine života, ako zajedno žive sa 292 demobiliziranim braniocem i ukoliko nemaju roditelje, odnosno č lanove uže porodice; 7. vanbra č ni partner demobiliziranog branioca sa kojim živi u zajedni č kom doma ć instvu najmanje tri godine ili kra ć e, ako imaju zajedni č ko dijete. Č lan 4. Zajedni č kim doma ć instvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica života, stanovanja, privre đ ivanja i trošenja ostvarenih prihoda. Č lan 5. Propisima iz oblasti odbrane utvr đ uje se: ko se smatra pripadnikom oružanih snaga, vojnim licem; vojna služba, vršenje vojne i druge dužnosti za ciljeve odbrane, kao i sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika oružanih snaga. II. PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA I Č LANOVA NJIHOVIH PORODICA Č lan 6. (1) Pod uvjetima utvr đ enim ovim Zakonom lica iz č lana 2. ovog Zakona imaju pravo na: 1. nov č anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti; 2. pravo na osnovu preostale radne sposobnosti; 3. stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju; 4. prednost pri dodjeli kredita za podsticanje samozapošljavanja; 5. povoljnije uvjete penzionisanja; 6. osnovno osiguranje; 293 7. zdravstvenu zaštitu; 8. stambeno zbrinjavanje; 9. subvencioniranje pla ć anja naknada korištenja gra đ evinskog zemljišta; troškova 10. prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguranje sredstava za nabavku udžbenika; 11. prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u studentske domove. (2) Pod uvjetima utvr đ enim ovim Zakonom lica iz č lana 3. ovog Zakona imaju pravo na: 1. zdravstvenu zaštitu; 2. prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguranje sredstava za nabavku udžbenika; 3. prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u đ a č ke i studentske domove; 4. prednost pri zapošljavanju; 5. pomo ć u slu č aju smrti. (3) Prava utvr đ ena u st. 1. i 2. ovog č lana ostvaruju se pod uvjetima i na na č in propisan ovim Zakonom i propisima koji se donesu na osnovu ovog Zakona, kao i drugim zakonima kojima se ure đ uju odre đ ena prava demobiliziranih branilaca. Č lan 7. Osnovicu za sva nov č ana primanja, prema ovom Zakonu, č ini prosje č na mjese č na neto-pla ć a ispla ć ena u Federaciji Bosne i Hercegovine(u daljnjem tekstu: Federacija) u prethodnoj godini, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. 294 1. Nov č ana naknada za vrijeme nezaposlenosti Č lan 8. (1) Nezaposleni demobilizirani branilac ima pravo na nov č anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti zavisno od vremena provedenog u oružanim snagama. (2) Pravo iz stava 1. ovog č lana može ostvariti demobilizirani branilac koji se prema Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica ("Službene novine Federacije BiH", br. 55/00, 41/01 i 22/05) smatra nezaposlenim licem. (3) Nezaposleni demobilizirani branilac kojem je priznato u č eš ć e u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju najmanje od jedne godine ima pravo na nov č anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u iznosu od 25% od prosje č ne pla ć e u Federaciji iz prethodne godine i to najduže jednu godinu od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno prijavljivanjem nadležnom zavodu za zapošljavanje do zaposlenja ili odbijanja ponu đ enog zaposlenja koje odgovara njegovoj stru č noj spremi. (4) Pod uvjetima i na na č in iz prethodnog stava za u č eš ć e u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje dvije godine, demobilizirani branilac ima pravo na nov č anu naknadu u trajanju od najduže dvije godine, a za u č eš ć e u odbrani tri godine ima pravo na naknadu u trajanju od najduže tri godine. Č lan 9. Pravo na nov č anu naknadu prema odredbama st. 1., 2., 3. i 4. č lana 8. ovog Zakona prestaje sa danom osiguranja kredita za zapošljavanje pod povoljnim uvjetima. 295 Č lan 10. (1) Potrebna nov č ana sredstva i isplatu nov č anih naknada propisanih č lanom 8. ovog Zakona osigurava nadležna kantonalna služba za zapošljavanje u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje. (2) Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet ć e bliži propis o na č inu ostvarivanja i isplate nov č ane naknade za vrijeme nezaposlenosti. (3) Nezaposleni demobilizirani branilac koji je korisnik mjese č nih nov č anih primanja prema federalnim propisima iz oblasti bora č ko-invalidske zaštite ili propisima iz drugih oblasti, može po sopstvenom izboru koristiti prava iz č lana 8. ovog Zakona ili mjese č na nov č ana primanja koja su mu priznata prema drugim federalnim propisima iz oblasti bora č ko-invalidske zaštite i drugih oblasti. 2. Pravo na osnovu preostale radne sposobnosti Č lan 11. (1) Nezaposleni demobilizirani branilac kod koga je usljed bolesti ili povrede došlo do težeg ošte ć enja organizma na osnovu preostale radne sposobnosti ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju uklju č uju ć i i školovanje za obavljanje poslova za koje se traži viša stru č na sprema od one koju ima, ako prema op ć em obrazovanju, godinama života, zdravstvenom stanju i drugim okolnostima ima uvjete za uspješnu rehabilitaciju. (2) Profesionalnom rehabilitacijom osigurava se osposobljavanje za vršenje ranijeg ili drugog odgovaraju ć eg zanimanja, stru č no osposobljavanje za vršenje odre đ enog zanimanja i stru č no usavršavanje. 296 Č lan 12. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a na osnovu zahtjeva demobiliziranog branioca utvr đ uje se na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja komisije stru č ne ustanove za ocjenjivanje radne sposobnosti, u skladu sa propisima iz oblasti penzijsko- invalidskog osiguranja. (2) Komisija iz prethodog stava dužna je u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva izvršiti ocjenu radne sposobnosti i o tome u daljnjem roku od osam dana pisano obavijestiti demobiliziranog branioca i op ć insku službu za upravu za bora č ko-invalidsku zaštitu(u daljnjem tekstu: op ć inska služba) prema mjestu prebivališta demobiliziranog branioca. (3) Op ć inska služba dužna je uputiti demobiliziranog branioca na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 60 dana od dana sticanja prava na profesionalnu rehabilitaciju. Č lan 13. (1) Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne ustanove, Grad Sarajevo, Grad Mostar i op ć ine, kao i sva pravna lica č iji je osniva č Federacija, Grad Sarajevo, Grad Mostar ili op ć ina, odnosno koja se finansiraju iz budžeta sa u č eš ć em od najmanje 25%, dužni su primiti na profesionalnu rehabilitaciju demobiliziranog branioca kojeg uputi kantonalni organ nadležan za bora č ka pitanja na prijedlog op ć inske službe. (2) Subjekt iz prethodnog stava svojim op ć im aktima uredit ć e prava, uvjete i postupak za ostvarivanje ovog prava kao i plan i program profesionalne rehabilitacije. Č lan 14. Demobilizirani branilac za vrijeme profesionalne rehabilitacije koja se obavlja u mjestu udaljenom najmanje 100 297 kilometara od mjesta njegovog prebivališta ima pravo, pored nov č ane naknade iz č lana 8. ovog Zakona, i na naknadu u visini od 30% od osnovice za vrijeme predvi đ eno za rehabilitaciju. Č lan 15. Uvjeti, na č in i postupak za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju na osnovu preostale radne sposobnosti, kao i osiguranje sredstava za finansiranje profesionalne rehabilitacije propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi kantonalni ministar za pitanja branilaca u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje. 3. Stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju Č lan 16. (1) Lica iz č lana 2. ovog Zakona imaju, pod jednakim uvjetima, pravo na prednost prilikom zapošljavanja pod uvjetima i na na č in predvi đ en politikom zapošljavanja u kantonu. (2) Federalni i kantonalni organ uprave, kantonalne upravne ustanove, op ć ine, kao i sva pravna lica č iji je osniva č kanton ili op ć ina, odnosno koja se finansiraju iz budžeta sa u č eš ć em od najmanje 25%, dužni su prilikom prijema u radni odnos osigurati prednost demobiliziranom braniocu iz č lana 2. ovog Zakona, kao i č lanovima njegove uže porodice. Č lan 17. (1) Kanton, op ć ina, kao i sva pravna lica iz č lana 13. ovog Zakona dužni su izvršiti revizju svih dosadašnjih zapošljavanja od 1998. godine do danas. (2) Nadležne inspekcije rada izvršit ć e kontrolu zapošljavanja u kantonu i op ć ini i u svim drugim pravnim 298 subjektima iz č lana 13. ovog Zakona u periodu iz stava 1. ovog č lana. (3) Ukoliko se utvrdi kršenje zakona prilikom zapošljavanja, nepoštivanje Odluke o prioritetima za zapošljavanje, nepoštivanje rang-liste, neraspisivanje javnog konkursa, itd., nadležne inspekcije rada podnijet ć e prekršajne i krivi č ne prijave protiv preduze ć a, ustanova i lica odgovornih za kršenje zakona. (4) Preduze ć a, ustanove i drugi pravni subjekti za koje se utvrdi da su kršili zakon pri zapošljavanju dužni su ukinuti ta rješenja o zasnivaju radnog odnosa i raspisati javne konkurse za novi prijem, gdje lica koja su do sada radila ne ć e imati prednost prilikom zapošljavanja u odnosu na lica iz č lana 2. ovog Zakona. (5) Stimuliranje zapošljavanja lica iz č lana 2. ovog Zakona regulirat ć e se posebnim federalnim i kantonalnim propisima u vidu smanjenja doprinosa i poreza poslodavcima koji zapošljavaju lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. 4. Prednost pri dodjeli kredita za podsticanje samozapošljavanja Č lan 18. Demobiliziranim braniocima osigurat ć e se prednost pri dodjeli kredita Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje u cilju podsticanja samozapošljavanja ili razvijanja postoje ć e privredne djelatnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta kao i druga sredstva podsticaja u oblasti industrije, poljoprivrede i malog i srednjeg obrta. 299 Č lan 19. (1) Sredstva za realizaciju prava iz č lana 18. ovog Zakona osigurat ć e Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje u okviru sredstava namijenjenih za redovnu djelatnost, kao i namjenski dobivena sredstva za podsticanje zapošljavanja i samozapošljavanja ove populacije. (2) Kreditna sredstva mogu se odobravati samo na osnovu pisanog zahtjeva sa odgovaraju č im pisanim prilozima i poslovnog plana(investicijski program). Č lan 20. (1) Visina kreditnih sredstava za pojedina č no samozapošljavanje može iznositi do 50.000 KM, za proširenje postoje ć e privredne djelatnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta do 20.000KM po jednom novozaposlenom licu, a najviše do 100.000 KM po zahtjevu. (2) Kamatna stopa može iznositi najviše 4% za poljoprivrednu proizvodnju i do 5% za ostale djelatnosti. Č lan 21. (1) Ukoliko su nadležni kantonalni organi donijeli poseban propis kojim se stimuliše podsticaj zapošljavanja i samozapošljavanja demobiliziranih branilaca, u vezi sa ovom problematikom, prvenstveno ć e se primjenjivati odredbe tog propisa. (2) Ukoliko do dana stupanja na snagu ovog Zakona ne bude donesen propis u smislu iz prethodnog stava, Federalni zavod za zapošljavanje ć e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, u okviru svoje nadležnosti, nadležnom federalnom organu ili Vladi Federacije Bosne i Hercegovine predložit donošenje odgovaraju ć eg propisa kojim ć e se bliže urediti pitanja regulirana č l. od 18. do 21. ovog Zakona. 300 5. Povoljniji uvjeti penzionisanja Č lan 22. Dobrovoljac u organiziranju otpora iz č lana 2. stav 3. ovog Zakona kojem je priznato u č estvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje dvije godine sti č e pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na na č in propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01 i 73/05). Č lan 23. Veteran iz č lana 2. stav 4. ovog Zakona kojem je priznato u č estvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje dvije godine sti č e pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 60 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na na č in propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Č lan 24. Sredstva za isplatu penzija ostvrenih u skladu sa č l. 22. i 23. ovog Zakona osigurat ć e se u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine i refundirat ć e se Federalnom zavodu PIO/MIO sve dok korisnik penzije iz č l. 22. i 23. ovog Zakona ne ispuni uvjete za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. 301 6. Osnovno osiguranje Č lan 25. Pravo na osnovno osiguranje ima demobilizirani branilac stariji od 60 godina koji je u oružanim snagama proveo neprekidno najmanje dvije godine, ako on i njegov bra č ni partner ili vanbra č ni partner nemaju neophodnih sredstava za izdržavanje i ako stalno žive i imaju prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine. Č lan 26. Smatra se da lice iz č lana 25. ovog Zakona i njegov bra č ni partner ili vanbra č ni partner nemaju neophodnih sredstava za izdržavanje ako nijedno od njih: 1. nije u radnom odnosu; 2. ne obavlja samostalnu djelatnost li č nim radom; 3. nije uživalac doma ć e ili inozemne penzije; 4. nije korisnik mjese č nih nov č anih primanja po federalnim i kantonalnim propisima; 5. nije korisnik prava iz č l. 8. i 9. ovog Zakona; 6. nema u vlasništvu zemljište površine ve ć e od 10.000 m 2 ; 7. nema drugih prihoda na osnovu izdavanja u zakup stambenih zgrada, poslovnog prostora i sli č no. Č lan 27. Iznos osnovnog osiguranja utvr đ uje se u visini od 20% od osnovice i uskla đ uje se od 1. januara teku ć e godine sa kretanjem prosje č ne pla ć e u Federaciji u prethodnoj godini. 302 Č lan 28. (1) Licima koja ispunjavaju uvjete za priznanje prava na osnovno osiguranje pravo pripada od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. (2) Korisnik prava iz č lana 27. ovog Zakona dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka promjene prijaviti svaku promjenu koja uti č e na korištenje prava. (3) Pravo iz č lana 27. ovog Zakona prestaje ukoliko do đ e do promjene bilo koje okolnosti iz č lana 26. ovog Zakona. (4) Pravo na osnovno osiguranje ne mogu ostvariti lica iz č lana 25. ovog Zakona ukoliko otu đ e imovinu poslije dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Pravo na osnovno osiguranje prestaje napuštanjem teritorije Bosne i Hercegovine u periodu dužem od 90 dana. Č lan 29. (1) O pravu na osnovno osiguranje u prvom stepenu rješava nadležna op ć inska služba prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva. (2) Rješenje kojim je priznato pravo na osnovno osiguranje podliježe reviziji. Reviziju prvostepenih rješenja vrši Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno- oslobodila č kog rata u roku od tri mjeseca od dana prijema predmeta. (3) Revizija odlaže izvršenje rješenja. (4) Protiv rješenja u postupku revizije može se pokrenuti upravni spor. Č lan 30. (1) Žalba na prvostepeno rješenje može se izjaviti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Po žalbi izjavljenoj na 303 prvostepeno rješenje rješava Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila č kog rata. (2) Žalba odlaže izvršenje rješenja. (3) Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Č lan 31. Sredstva za ostvarivanje i korištenje prava na osnovno osiguranje osigurat ć e se u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine. 7. Zdravstvena zaštita Č lan 32. (1) Pravo na zdravstvenu zaštitu demobilizirani branioci i č lanovi njihovih porodica ostvaruju u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97 i 7/02). (2) Sredstva za realiziranje prava na zdravstvenu zaštitu iz stava 1. ovog č lana osiguravaju se za osigurane lica iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja- a za neosigurana lica iz sredstava koja se osiguravaju u kantonalnim budžetima. (3) Demobilizirani branioci i č lanovi njihovih porodica, povratnici u Republiku Srpsku, imaju pravo na obavezan vid zdravstvene zaštite prema Sporazumu o na č inu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine, van podru č ja entiteta odnosno Distrkta Br č ko kome osigurano lice pripada("Službeni glasnik BiH", broj 30/01), a ukoliko ne mogu pravo ostvariti prema Sporazumu, imaju pravo na obavezan vid zdravstvene zaštite u najbližoj 304 op ć ini u Federaciji, ukoliko to pravo ne mogu koristiti u zdravstvenoj ustanovi po mjestu svog prebivališta. Č lan 33. Nadležna kantonalna zdravstvena ustanova ukoliko nije formirala posebnu službu za pra ć enje, prevenciju i lije č enje oboljelih od posttraumatskog stresa, dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona formirati posebnu službu i osigurati demobiliziranim braniocima prednost bez č ekanja u redu. Č lan 34. Nezaposleni demobilizirani branioci kao i č lanovi njihove uže porodice koji nemaju sredstava za izdržavanje oslobo đ eni su pla č anja li č nog u č eš ć a u troškovima korištenja zdravstvene zaštite i nabavke ortopedskih pomagala(participacija) u skladu sa kantonalnim propisima iz ove oblasti. Č lan 35. (1) Nadležni organ kantona posebnim propisom utvrdit ć e postupak i na č in ostvarivanja zdravstvene zaštite, kriterije za lije č enje u inozemstvu, obim proširenih prava, kao i druga pitanja u vezi sa realizacijom prava iz oblasti zdravstvene zaštite. (2) Nadležni organ kantona posebnim propisom utvrdit ć e na č in ostvarivanja zdravstvene zaštite za lica koja nisu osigurana u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju. (3) Nadležni organ kantona posebnim propisom utvrdit ć e kriterije za ostvarivanje prava na lije č enje u inozemstvu demobiliziranih branilaca u skladu sa utvr đ enom medicinskom indikacijom, a koji su iznad standarda utvr đ enih federalnim 305 propisom na osnovu č lana 41. stav 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju. (4) Sredstva za realizaciju prava iz ovog č lana u cijelosti se osiguravaju u kantonalnom budžetu. 8. Stambeno zbrinjavanje Č lan 36. (1) Demobilizirani branioci koji nemaju odgovaraju ć i stan ili ku ć u, niti takav stan koriste u svojstvu nosioca stanarskog prava imaju pravo na odgovaraju ć i stan, ili sredstva za kupovinu, odnosno izgradnju odgovaraju ć eg stana prvenstveno u mjestu prebivališta do izbijanja rata. (2) Pravo iz stava 1. ovog č lana pripada i demobiliziranim braniocima povratnicima u Republiku Srpsku. (3) Sredstva za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog č lana osiguravaju se u budžetu kantona prema mjestu prebivališta demobiliziranog branioca. (4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog č lana osiguravaju se u budžetu kantona na č ijem podru č ju je povratnik u Republiku Srpsku imao posljednje boravište, ili u budžetu kantona koji je najbliži mjestu prebivališta povratnika. Č lan 37. Na nivou kantona formirat ć e se poseban fond za rješavanje stambenih pitanja branila č ke populacije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Č lan 38. (1) Vlada kantona ć e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti poseban propis kojim ć e urediti 306 kriterije za prvenstvo korištenja prava, namjenu i visinu nov č ane pozajmice i vremenski period za njeno vra č anje, na č in realizacije i sredstva osiguranja povrata, postupak i uvjete pod kojima se nov č ana pozajmica za rješavanje stambenih potreba odobrava, kao i ostala pitanja od zna č aja za ostvarivanje tog prava. (2) Propisom iz prethodnog stava utvrdit ć e se: vrsta, namjena, visina, postupak i uvjeti za dodjelu sredstava za rješavanje stambenih potreba, kao i ostala pitanja od zna č aja za ostvarivanje tog prava. 9. Subvencioniranje pla č anja naknada troškova korištenja gra đ evinskog zemljišta Č lan 39. Lica iz č lana 2. ovog Zakona u skladu sa kantonalnim propisima imaju pravo na subvencioniranje naknade za dodijeljeno gra đ evinsko zemljište površine do 400 m 2 kada prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje. 10. Prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguranje sredstava za nabavku udžbenika Č lan 40. (1) Pod jednakim uvjetima utvr đ enim kantonalnim propisima iz oblasti obrazovanja lica iz č lana 2. ovog Zakona, kao i njihova djeca imaju prednost pri upisu u javnim obrazovnim ustanovama. (2) Nezaposlenim demobiliziranim braniocima koji nemaju sredstava za izdržavanje kao i njihovoj djeci osigurat ć e se 307 besplatno školovanje i nov č ana sredstva za nabavku udžbenika za osnovno školovanje. (3) Sredstva ć e se osigurati u kantonalnom budžetu. 11. Prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u đ a č ke i studentske domove Č lan 41. Lica iz č lana 2. ovog Zakona i njihova djeca, pod jednakim uvjetima, imaju pravo na dodjelu stipendija i prednost pri smještaju u đ a č ke i studentske domove u skladu sa kantonalnim propisima kojima se reguliraju ova prava. 12. Pomo ć u slu č aju smrti Č lan 42. (1) U slu č aju smrti lica iz č lana 2. ovog Zakona, č lanovi porodice sa kojima je umrli živio u zajedni č kom doma ć instvu u vrijeme smrti imaju pravo na jednokratnu nov č anu pomo ć najmanje u visini osnovice iz č lana 7. ovog Zakona ukoliko to pravo nisu ostvarili prema drugom propisu. (2) Kantonalni organ nadležan za bora č ko-invalidsku zaštitu svojim propisima regulirat ć e uvjete, na č in i postupak za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog č lana. (3) Sredstva za prava iz stava 1. osiguravaju se u kantonalnom budžetu. 308 III. TROŠKOVI POSTUPKA Č lan 43. (1) U postupku za ostvarivanje prava na osnovu ovog Zakona ne pla ć a se taksa. (2) Troškove postupka za ostvarivanje prava na osnovu ovog Zakona snosi organ uprave koji vodi postupak. (3) Mjese č na nov č ana primanja na osnovu ovog Zakona nemaju karakter pla ć e i na njih se ne pla ć aju porezi i doprinosi. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 44. (1) Kantoni ć e u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti, odnosno uskladiti svoje propise kojima ć e regulirati uvjete, na č in i postupak za ostvarivanje prava iz č lana 6. ovog Zakona koja su u isklju č ivoj nadležnosti kantona. (2) Obaveza iz stava 1. ovog č lana ne odnosi se na kantone koji su prije stupanja na snagu ovog Zakona donijeli propise kojima su propisana prava demobiliziranih branilaca i č lanova njihovih porodica u istom ili ve ć em obimu u odnosu na obim prava propisanih odredbama ovog Zakona. (3) Osim prava propisanih ovim Zakonom kantoni svojim propisima mogu urediti i druga prava demobiliziranih branilaca i č lanova njihovih porodica kako po vrsti tako i po obimu prava. 309 Č lan 45. U postupku za ostvarivanje prava na osnovu ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), ako ovim Zakonom nije druga č ije propisano. Č lan 46. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat ć e se od 1. januara 2007. godine. 1 Napomena: Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i č lanova njihovih porodica donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni č kog doma od 19. septembra 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 26. septembra 2006. godine. Ovaj zakon objavljen je u“Službenim novinama Federacije BiH”, broj 61/06. 310 ME Đ UNARODNI I EVROPSKI PRAVNI IZVORI SOCIJALNOG ZAKONODAVSTVA FEDERACIJE BiH 1 1. KONVENCIJA O NAJNIŽIM STANDARDIMA SOCIJALNE SIGURNOSTI (Konvencija 102 iz 1952 godine) 2. ME Đ UNARODNI PAKT(UGOVOR) O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA, iz 1966. godine 3. EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA, iz 1961. godine 4. IZMJENJENA EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA, iz 1996. godine 1 NAPOMENA: Radi obimnosti ove knjige,u njoj je objavljena samo Konvencija 102. iz 1952. godine, s obzirom da su Me đ unarodni pakt(ugovor) o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine, Evropska socijalna povelja iz 1961. godine i Izmjenjena Evropska socijalna povelja iz 1996. godine ranije objavljeni u knjizi“Pravni izvori o kolektivnom pregovaranju i zaklju č ivanju kolektivnih ugovora“, koju je priredio Sulejman Hrle, izdava č i: Savez samostalnih sindikata BiH i Fondacija“Friedrich Ebert”- Ured u Sarajevu, izašla iz štampe septembra 2007. godine. 311 Konvencija 102 iz 1952 godine KONVENCIJA O NAJNIŽIM STANDARDIMA SOCIJALNE SIGURNOSTI i Op ć a konferencija Me đ unarodne organizacije rada koju je u Ženevi sazvalo Upravno vije ć e Me đ unarodnog ureda rada, sastavši se na svom trideset i petom zasjedanju 4. juna/lipnja 1952., i odlu č ivši prihvatiti odre đ ene prijedloge u vezi s najnižim standardima socijalne sigurnosti, a što je peta ta č ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu č ivši da ovi prijedlozi dobiju oblik me đ unarodne konvencije; usvaja dvadeset i osmog juna/lipnja hiljadu devetsto pedeset i druge godine sljede ć u konvenciju koja se naziva Konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti iz 1952. I. DIO- OP Ć E ODREDBE Č lan 1. 1. U ovoj Konvenciji: (a) izraz“propisan” zna č i utvr đ en u ili na temelju nacionalnih zakona ili drugih propisa; (b) izraz“prebivalište” zna č i uobi č ajeno prebivalište na teritoriju č lanice, a izraz“stanovnik” zna č i osobu koja ima prebivalište na teritoriju č lanice; (c) izraz“supruga” zna č i suprugu koju izdržava njezin suprug; (d) izraz“udovica” zna č i ženu koju je njezin suprug izdržavao u trenutku njegove smrti; 312 (e) izraz“dijete” zna č i dijete mla đ e od dobi predvi đ ene za završetak obaveznog školovanja ili mla đ e od 15 godina, ovisno o tome kako je propisano; (f) izraz“kvalificiraju ć e razdoblje” zna č i razdoblje upla ć ivanja doprinosa ili razdoblje trajanja zaposlenja ili razdoblje prebivanja, ili svaka kombinacija tih razdoblja, ovisno o tome kako je propisano. 2. U č lanovima 10., 34. i 49. izraz“davanje” zna č i izravno davanje u obliku njege ili neizravno davanje koje obuhva ć a naknadu troškova koje je doti č na osoba imala. Č lan 2. Svaka č lanica u odnosu na koju je ova Konvencija na snazi (a) mora primjenjivati: (i) I. dio; (ii) najmanje tri dijela od dijelova: II., III., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i X., uklju č uju ć i najmanje jedan dio od dijelova: IV., V., VI., IX. i X.; (iii) odgovaraju ć e odredbe XI., XII. i XIII. dijela; i (iv) XIV. dio; i (b) mora nazna č iti u svojoj ratifikaciji one dijelove od II. do X. dijela u odnosu na koje prihva ć a obaveze iz ove Konvencije. Č lan 3. 1. Č lanica č ija su privreda(gospodarstvo) i zdravstvena infrastruktura nedovoljno razvijeni može, ako i sve dok nadležne vlasti smatraju to potrebnim, izjavom dodanom svojoj ratifikaciji, iskoristiti mogu ć nost privremenih izuzetaka 313 predvi đ enih u sljede ć im č lanovima: 9(d); 12(2); 15(d); 18 (2); 21(c); 27(d); 33(b); 34(3); 41(d); 48(c); 55(d); i 61(d). 2. Svaka č lanica, koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ovoga č lana, mora u svom godišnjem izvještaju o primjeni Konvencije, koji se podnosi na temelju č lana 22. Statuta Me đ unarodne organizacije rada, nazna č iti u odnosu na svaki izuzetak za č ije je korištenje zadržala sebi pravo: (a) da i dalje postoje razlozi za to; ili (b) da se odri č e svog prava na korištenje mogu ć nosti izuzetka od navedenog datuma. Č lan 4. 1. Svaka č lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju može naknadno notificirati generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada prihva ć anje obaveza iz Konvencije u pogledu jednog ili više dijelova od II. do X. dijela koji nisu bili navedeni u njezinoj ratifikaciji. 2. Prihva ć anje obaveza predvi đ eno stavom 1. ovoga č lana smatrat ć e se sastavnim dijelom ratifikacije i imat ć e snagu ratifikacije od datuma notifikacije. Č lan 5. Kada je, radi primjene bilo kojeg dijela od dijela II. do dijela X. ove Konvencije koji ć e biti obuhva ć en ratifikacijom, č lanica obavezna zaštititi propisane kategorije osoba koje ukupno č ine najmanje odre đ eni postotak zaposlenika ili stanovnika, ta č lanica mora, prije nego preuzme obavezu primjene bilo kojeg takvog dijela, utvrditi da je ispunjen uvjet u pogledu odgovaraju ć eg postotka. Č lan 6. U svrhu primjene II., III., IV., V., VIII.,(u onoj mjeri u kojoj se odnosi na zdravstvenu zaštitu), IX. ili X. dijela ove 314 Konvencije, č lanica može uklju č iti i zaštitu koja se pruža kroz osiguranje koje, iako za zašti ć ene osobe nije obavezno prema odredbama nacionalnih zakona i drugih propisa, (a) je pod nadzorom javnih vlasti ili kojim, u skladu s propisanim standardima, zajedni č ki upravljaju poslodavci i radnici; (b) obuhva ć a znatan dio osoba č ija zarada nije ve ć a od zarade kvalificiranog manuelnog zaposlenika muškarca, i (c) je u skladu, zajedno s ostalim oblicima zaštite, gdje je to primjereno, s mjerodavnim odredbama ove Konvencije. II. DIO- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Č lan 7. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje, ako njihovo stanje zahtijeva zdravstvenu zaštitu preventivne ili kurativne naravi, u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 8. Osigurani slu č aj obuhva ć a svaku bolest bez obzira na njen uzrok, kao i trudno ć u i porod i njihove posljedice. Č lan 9. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika, kao i njihove supruge i djecu; ili (b) propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika, kao i njihove supruge i djecu; ili 315 (c) propisane kategorije stanovnika koje č ine najmanje 50 posto svih stanovnika; ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba, kao i njihove supruge i djecu. Č lan 10. 1. Davanje obuhva ć a najmanje: (a) za bolest, (i) njegu koju pruža lije č nik op ć e prakse, uklju č uju ć i ku ć ne posjete; (ii) njegu koju pruža lije č nik specijalist u bolnicama za bolni č ke i vanbolni č ke pacijente, i njegu koju pruža lije č nik specijalist dostupnu izvan bolnice; (iii) osnovne farmaceutske proizvode koje prepišu lije č nici ili druge stru č ne osobe; i (iv) smještaj u bolnicu kad je to potrebno; i (b) za trudno ć u i porod i njihove posljedice, (i) njegu prije, za vrijeme i nakon poroda koju pružaju lije č nici ili kvalificirane primalje; i (ii) smještaj u bolnicu kad je to potrebno. 2. Od korisnika ili njegovog uzdržavatelja može se zahtijevati da sudjeluje u troškovima zdravstvene zaštite koju korisnik ostvaruje zbog bolesti; pravila o sudjelovanju u troškovima moraju biti takva da ne predstavljaju prevelik teret. 3. Davanje utvr đ eno odredbama ovoga č lana osigurava se radi o č uvanja, vra ć anja ili poboljšanja zdravlja zašti ć ene osobe i njene sposobnosti za rad i zadovoljavanja njenih osobnih potreba. 316 4. Ustanove ili vladina tijela koja osiguravaju davanje moraju, na odgovaraju ć i na č in, poticati zašti ć ene osobe na korištenje op ć ih zdravstvenih službi koje su im na raspolaganje stavile javne vlasti ili druga tijela priznata od strane javnih vlasti. Č lan 11. Davanje utvr đ eno č lanom 10. mora se, za osigurani slu č aj, osigurati barem zašti ć enoj osobi koja je navršila, ili č iji je uzdržavatelj navršio, kvalificiraju ć e razdoblje koje se smatra potrebnim kako bi se sprije č ila zlouporaba. Č lan 12. 1. Davanje utvr đ eno č lanom 10. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, osim što za bolest može biti ograni č eno na 26 sedmica/tjedana za svaki pojedini slu č aj, ali se davanje ne smije obustaviti dok se ispla ć uje naknada za bolest, i mora se propisati mogu ć nost produženja davanja za propisane bolesti za koje je priznato da zahtijevaju dugotrajnu njegu. 2. Kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., trajanje davanja se može ograni č iti na 13 sedmica/tjedana u svakom pojedinom slu č aju. III. DIO- DAVANJE ZA BOLEST Č lan 13. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za bolest u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. 317 Č lan 14. Osigurani slu č aj obuhva ć a nesposobnost za rad uslijed bolesti koja ima za posljedicu gubitak zarade, kako je utvr đ en nacionalnim zakonima i drugim propisima. Č lan 15. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika; ili (c) sve stanovnike č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi grani č ne iznose propisane u skladu s odredbama č lana 67; ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba, kao i njihove supruge i djecu. Č lan 16. 1. Kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika ili odre đ ene kategorije ekonomski aktivnog stanovništva davanje mora biti u obliku periodi č ne(obro č ne) isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. 2. Kada su zašti ć eni svi stanovnici č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi propisane grani č ne iznose, davanje mora biti u obliku periodi č ne(obro č ne) isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 67. 318 Č lan 17. Davanje utvr đ eno č lanom 16. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem zašti ć enoj osobi koja je navršila takvo kvalificiraju ć e razdoblje koje se smatra potrebnim kako bi se sprije č ila zlouporaba. Č lan 18. 1. Davanje utvr đ eno č lanom 16. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, osim što može biti ograni č eno na 26 sedmica/tjedana za svaki pojedini slu č aj bolesti i ne mora se isplatiti za prva tri dana gubitka zarade. 2. Ako je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., trajanje davanja može biti vremenski ograni č eno: (a) na razdoblje odre đ eno tako da ukupan broj dana za koje se naknada za bolest ispla ć uje u toku jedne godine ne bude manji od deseterostrukog prosje č nog broja zašti ć enih osoba za vrijeme te godine; ili (b) na 13 sedmica/tjedana za svaki pojedini slu č aj bolesti, u kojem slu č aju se ne mora isplatiti za prva tri dana gubitka zarade. IV. DIO- DAVANJE ZA NEZAPOSLENOST Č lan 19. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za nezaposlenost u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 20. Osigurani slu č aj obuhva ć a gubitak zarade, kako je utvr đ en nacionalnim zakonima i drugim propisima, zbog nemogu ć nosti 319 pronalaženja odgovaraju ć eg zaposlenja za zašti ć enu osobu koja je sposobna i raspoloživa za rad. Č lan 21. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) sve stanovnike č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi grani č ne iznose propisane u skladu s odredbama č lana 67; ili (c) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba. Č lan 22. 1. Kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika davanje mora biti u obliku periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. 2. Kada su zašti ć eni svi stanovnici č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi propisane grani č ne iznose, davanje mora biti u obliku periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 67. Č lan 23. Davanje predvi đ eno č lanom 22. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem zašti ć enoj osobi koja je navršila takvo kvalificiraju ć e razdoblje koje se smatra potrebnim kako bi se sprije č ila zlouporaba. 320 Č lan 24. 1. Davanje predvi đ eno č lanom 22. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, osim što može biti ograni č eno: (a) kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika, na 13 sedmica/tjedana unutar razdoblja od 12 mjeseci, ili (b) kada su zašti ć eni svi stanovnici č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi propisane grani č ne iznose, na 26 sedmica/tjedana unutar razdoblja od 12 mjeseci. 2. Kada je nacionalnim zakonima ili drugim propisima utvr đ eno da se trajanje davanja mijenja prema dužini razdoblja upla ć ivanja doprinosa i/ili visini prethodno dobivenih naknada unutar propisanog razdoblja, smatrat ć e se da su odredbe podstava(a), stava 1. zadovoljene ako je prosje č no trajanje davanja najmanje 13 sedmica/tjedana unutar razdoblja od 12 mjeseci. 3. Davanje se ne mora ispla ć ivati u razdoblju č ekanja od prvih sedam dana za svaki pojedina č ni slu č aj gubitka zarade, s time da se razdoblje nezaposlenosti prije i nakon privremenog zaposlenja koje je trajalo kra ć e od propisanog razdoblja ra č una kao dio istog slu č aja gubitka zarade. 4. Za sezonske radnike trajanje davanja i razdoblje č ekanja mogu se prilagoditi uvjetima njihovog zaposlenja. V. DIO- DAVANJE ZA STAROST Č lan 25. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za starost u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. 321 Č lan 26. 1. Osigurani slu č aj obuhva ć a starost iznad propisane dobi. 2. Najviša propisana dob mora biti 65 godina starosti ili neka viša životna dob koju je utvrdila nadležna vlast uzevši u obzir radnu sposobnost starijih osoba u doti č noj zemlji. 3. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima može se propisati da se davanje osobi koja bi ina č e imala pravo na njega, može obustaviti ako ona obavlja bilo koju od propisanih pla ć enih djelatnosti, ili da se davanje, ako je zasnovano na pla ć anju doprinosa, može smanjiti ako zarada korisnika prelazi propisani iznos, i, ako se ne zasniva na pla ć anju doprinosa, da se davanje može smanjiti ako zarada korisnika ili njegovo imovno stanje ili zbroj zarade i imovnog stanja prelazi propisani iznos. Č lan 27. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika; ili (c) sve stanovnike č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi grani č ne iznose propisane u skladu s odredbama č lana 67; ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba. 322 Č lan 28. Davanje mora imati oblik periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate: (a) kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika ili odre đ ene kategorije ekonomski aktivnog stanovništva, u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. (b) kada su zašti ć eni svi stanovnici č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi propisane grani č ne iznose, u skladu s odredbama č lana 67. Č lan 29. 1. Davanje utvr đ eno č lanom 28. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi koja je prije nastanka osiguranog slu č aja navršila, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje koje može biti 30 godina upla ć ivanja doprinosa ili 20 godina prebivanja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene sve ekonomski aktivne osobe, zašti ć enoj osobi koja je navršila propisano kvalificiraju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa i za koju je, dok je radila, upla ć en propisani prosje č ni godišnji broj doprinosa. 2. Ako je davanje iz stava 1. ovoga č lana uvjetovano najkra ć im razdobljem upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, umanjeno davanje mora se osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi koja je prije nastanka osiguranog slu č aja navršila, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od 15 godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene sve ekonomski aktivne osobe, zašti ć enoj osobi koja je navršila propisano 323 kvalificiraju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa i za koju je, dok je bila sposobna za rad, upla ć ena polovica propisanog prosje č nog godišnjeg broja doprinosa u skladu s podstavom(b), stava 1. ovoga č lana. 3. Uvjeti iz stava 1. ovoga č lana smatrat ć e se ispunjenim kada je davanje, obra č unato u skladu s odredbama XI. dijela, ali deset postotnih bodova niže nego što je prikazano u Tablici priloženoj uz taj dio za odre đ enog standardnog korisnika, osigurano barem zašti ć enoj osobi koja je navršila, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od deset godina upla ć ivanja doprinosa ili pet godina prebivanja. 4. Postotak nazna č en u Tablici priloženoj uz XI. dio može se razmjerno smanjivati ako je kvalificiraju ć e razdoblje za davanje koje odgovara umanjenom postotku duže od deset godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, ali kra ć e od 30 godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; ako je kvalificiraju ć e razdoblje dulje od 15 godina, umanjeno davanje se ispla ć uje u skladu sa stavom 2. ovoga č lana. 5. Ako je davanje utvr đ eno stavovima 1., 3. ili 4. ovoga č lana uvjetovano najkra ć im razdobljem upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, umanjeno davanje isplatit ć e se, u skladu s propisanim uvjetima, zašti ć enoj osobi koja, isklju č ivo zbog svoje poodmakle životne dobi u trenutku stupanja na snagu ovog dijela, nije ispunila uvjete predvi đ ene stavom 2. ovoga č lana, osim ako je davanje u skladu s odredbama stavova 1., 3. ili 4. takvoj osobi osigurano u životnoj dobi koja je viša od uobi č ajene dobi. 324 Č lan 30. Davanja utvr đ ena č lanovima 28. i 29. ispla ć uju se za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja. VI. DIO- DAVANJE ZA OZLJEDU NA RADU Č lan 31. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za ozljedu na radu u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 32. Osigurani slu č ajevi, ako je to posljedica ozljede na radu ili propisane profesionalne bolesti, obuhva ć aju: (a) bolest; (b) nesposobnost za rad nastalu kao posljedica takvog stanja koje sa sobom povla č i gubitak zarade, kako je utvr đ en nacionalnim zakonima i drugim propisima; (c) potpuni ili djelomi č ni gubitak sposobnosti za zara đ ivanje iznad propisanog stupnja, kada je vjerojatno da ć e biti trajan, ili odgovaraju ć e smanjenje tjelesne sposobnosti; (d) gubitak uzdržavanja udovice ili djeteta nastao kao posljedica smrti uzdržavatelja; udovici se pravo na davanje može uvjetovati pretpostavkom, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, njezine nesposobnosti da se sama uzdržava. Č lan 33. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: 325 (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika, i, za davanje za smrt uzdržavatelja, tako đ er njihove supruge i djecu; ili (b) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba, i, za davanje za smrt uzdržavatelja, tako đ er njihove supruge i djecu. Č lan 34. 1. Za bolest, davanje obuhva ć a zdravstvenu zaštitu na na č in utvr đ en stavovima 2. i 3. ovoga č lana. 2. Zdravstvena zaštita obuhva ć a: (a) njegu koju pružaju lije č nik op ć e prakse i lije č nik specijalist za bolni č ke i vanbolni č ke pacijente, uklju č uju ć i ku ć ne posjete; (b) zaštitu zubi; (c) bolni č arsku njegu u ku ć i ili bolnici ili u drugoj zdravstvenoj ustanovi; (d) smještaj u bolnicama, domovima za oporavak, sanatorijima ili drugim zdravstvenim ustanovama; (e) opskrbu stomatološkim, farmaceutskim i drugim medicinskim ili kirurškim materijalom, uklju č uju ć i proteze, njihovo održavanje, i nao č ale; i (f) njegu koju pružaju osobe neke druge struke, zakonski priznate kao srodne medicinskoj struci, pod nadzorom lije č nika ili stomatologa. 3. Kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., zdravstvena zaštita obuhva ć a najmanje: 326 (a) njegu koju pružaju lije č nik op ć e prakse, uklju č uju ć i ku ć ne posjete; (b) specijalisti č ku zaštitu u bolnici za bolni č ke i vanbolni č ke pacijente, i onu specijalisti č ku zaštitu koja se može ostvariti izvan bolnice; (c) osnovne farmaceutske proizvode koje propiše lije č nik ili druga stru č na osoba; i (d) smještaj u bolnici ako je potrebno. 4. Zdravstvena zaštita koja se pruža u skladu s prethodnim stavovima osigurava se radi o č uvanja, vra ć anja ili poboljšanja zdravlja zašti ć ene osobe i njene sposobnosti za rad i zadovoljavanja njenih osobnih potreba. Č lan 35. 1. Ustanove ili vladina tijela koja osiguravaju pružanje zdravstvene zaštite moraju, gdje je to prikladno, sura đ ivati s op ć im službama za profesionalnu rehabilitaciju radi ponovnog osposobljavanja invalidnih osoba za odgovaraju ć i posao. 2. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima takve ustanove ili tijela mogu se ovlastiti da osiguraju sve što je potrebno za profesionalnu rehabilitaciju invalidnih osoba. Č lan 36. 1. U slu č aju nesposobnosti za rad, potpunog gubitka sposobnosti zara đ ivanja za koji je vjerojatno da ć e biti trajan ili odgovaraju ć eg gubitka tjelesne sposobnosti, ili smrti uzdržavatelja, davanje mora imati oblik periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. 2. U slu č aju djelomi č nog gubitka sposobnosti zara đ ivanja za koji je vjerojatno da ć e biti trajan ili odgovaraju ć eg gubitka tjelesne sposobnosti, davanje, ako je dospjelo, mora imati oblik periodi č ne/obro č ne isplate koja predstavlja odgovaraju ć i 327 razmjerni dio one predvi đ ene za potpuni gubitak sposobnosti zara đ ivanja ili odgovaraju ć i gubitak tjelesne sposobnosti. 3. Periodi č na/obro č na isplata može se zamijeniti jednokratnom isplatom paušalnog iznosa: (a) kada je stupanj nesposobnosti neznatan; ili (b) kada je nadležna vlast ocijenila da ć e paušalni iznos biti pravilno upotrijebljen. Č lan 37. Davanje utvr đ eno č lanovima 34. i 36. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem zašti ć enoj osobi koja je bila zaposlena na teritoriju č lanice u vrijeme nesre ć e, ako je ozljeda posljedica nesre ć e, ili u vrijeme obolijevanja ako je ozljeda posljedica bolesti, a za periodi č ne/obro č ne isplate za smrt uzdržavatelja, udovici i djeci te osobe. Č lan 38. Davanje utvr đ eno č lanovima 34. i 36. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, osim što se u slu č aju nesposobnosti za rad davanje ne mora ispla ć ivati za prva tri dana u svakom pojedinom slu č aju gubitka zarade. VII. DIO – PORODI Č NO/OBITELJSKO DAVANJE Č lan 39. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati porodi č no/obiteljsko davanje u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 40. Osigurani slu č aj obuhva ć a odgovornost za izdržavanje djece kako je to propisano. 328 Č lan 41. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika, ili (c) sve stanovnike č iji prihodi za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelaze propisane grani č ne iznose; ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba. Č lan 42. Davanje mora imati oblik: (a) periodi č ne/obro č ne isplate koja se ispla ć uje svakoj zašti ć enoj osobi koja je navršila propisano kvalificiraju ć e razdoblje; ili (b) osiguranja djeci ili za djecu hrane, odje ć e, stana, odmora ili pomo ć i u ku ć i; ili (c) kombinacije davanja utvr đ enih podstavovima(a) i (b) ovoga č lana. Č lan 43. Davanje utvr đ eno č lanom 42. mora se osigurati barem zašti ć enoj osobi koja je tokom propisanog razdoblja navršila kvalificiraju ć e razdoblje koje može biti tri mjeseca upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja ili jedna godina prebivanja, ovisno o tome kako je propisano. 329 Č lan 44. Ukupna vrijednost davanja odobrenih zašti ć enim osobama u skladu sa č lanom 42. mora biti tolika da predstavlja: (a) 3 posto pla ć e prosje č nog odraslog nekvalificiranog zaposlenika muškarca utvr đ enog u skladu s pravilima iz č lana 66., pomnožene s ukupnim brojem djece zašti ć enih osoba; ili (b) 1,5 posto te pla ć e, pomnožene ukupnim brojem djece svih stanovnika. Č lan 45. Ako davanje ima oblik periodi č ne/obro č ne isplate, mora se ispla ć ivati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja. VIII. DIO- DAVANJE ZA MAJ Č INSTVO Č lan 46. Svaka č lanica za koju je ovaj dio ove Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za maj č instvo u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 47. Osigurani slu č aj obuhva ć a trudno ć u i poro đ aj i njihove posljedice, i gubitak zarade koji iz toga proizlazi, kako je utvr đ en nacionalnim zakonima ili drugim propisima. Č lan 48. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) sve žene u propisanim kategorijama zaposlenika, koje kategorije č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika, i, za zdravstveno davanje za maj č instvo, tako đ er supruge muškaraca u tim kategorijama; ili 330 (b) sve žene u propisanim kategorijama ekonomski aktivnog stanovništva, koje kategorije č ine najmanje 20 posto svih stanovnika, i, za zdravstveno davanje za maj č instvo, tako đ er supruge muškaraca u tim kategorijama. (e) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., sve žene u propisanim kategorijama zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba, i, za zdravstveno davanje za maj č instvo, tako đ er supruge muškaraca u tim kategorijama. Č lan 49. 1. U slu č aju trudno ć e i poroda i njihovih posljedica, zdravstveno davanje za maj č instvo obuhva ć a zdravstvenu zaštitu utvr đ enu stavovima 2. i 3. ovoga č lana. 2. Zdravstvena zaštita obuhva ć a najmanje: (a) njegu prije, za vrijeme i nakon poroda koju pruža lije č nik ili kvalificirana primalja; i (b) smještaj u bolnicu kad je to potrebno. 3. Zdravstvena zaštita utvr đ ena stavom 2. ovoga č lana osigurava se radi o č uvanja, vra ć anja ili poboljšanja zdravlja zašti ć ene žene i njene sposobnosti za rad i zadovoljavanja njenih li č nih/osobnih potreba. 4. Ustanove ili vladina tijela koja osiguravaju zdravstveno davanje za maj č instvo moraju, na odgovaraju ć i na č in, poticati zašti ć ene žene na korištenje op ć ih zdravstvenih službi koje su im na raspolaganje stavile javne vlasti ili druga tijela priznata od strane javnih vlasti. Č lan 50. U slu č aju gubitka zarade koji je nastao zbog trudno ć e i poroda i njihovih posljedica, davanje mora imati oblik 331 periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. Iznos periodi č ne/obro č ne isplate može se mijenjati tokom trajanja osiguranog slu č aja, uz uvjet da je prosje č ni iznos u skladu s uvjetima utvr đ enim navedenim odredbama. Č lan 51. Davanje utvr đ eno č lanovima 49. i 50. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem ženi u zašti ć enim kategorijama koja je navršila takvo kvalificiraju ć e razdoblje koje se smatra potrebnim za sprje č avanje zloupotrebe, a davanje utvr đ eno č lanom 49. mora se osigurati i supruzi muškarca u zašti ć enim kategorijama, ako je taj muškarac navršio takvo kvalificiraju ć e razdoblje. Č lan 52. Davanje utvr đ eno č lanovima 49. i 50. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, osim što se periodi č na/obro č na isplata može ograni č iti na 12 sedmica/tjedana ukoliko nacionalnim zakonima ili drugim propisima nije uvjetovano ili odobreno duže razdoblje odsutnosti s posla, u kojem slu č aju se ne može ograni č iti na razdoblje kra ć e od tog dužeg razdoblja. IX. DIO- DAVANJE ZA INVALIDNOST Č lan 53. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje za invalidnost u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. 332 Č lan 54. Osigurani slu č aj obuhva ć a nesposobnost za obavljanje bilo koje pla ć ene djelatnosti u propisanom opsegu, za koju nesposobnost je vjerojatno da ć e biti trajna ili koja traje i nakon prestanka korištenja prava na davanje za bolest. Č lan 55. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) propisane kategorije zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika; ili (c) sve stanovnike č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi grani č ne iznose propisane u skladu s odredbama č lana 67; ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba. Č lan 56. Davanje mora imati oblik periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate na sljede ć i na č in: (a) kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika ili odre đ ene kategorije ekonomski aktivnog stanovništva u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66. (b) kada su zašti ć eni svi stanovnici č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi propisane grani č ne iznose u skladu s odredbama č lana 67. 333 Č lan 57. 1. Davanje utvr đ eno č lanom 56. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi koja je prije nastanka osiguranog slu č aja navršila, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje koje može biti 15 godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja ili 10 godina prebivanja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene sve ekonomski aktivne osobe, zašti ć enoj osobi koja je navršila kvalificiraju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa u trajanju od tri godine i za koju je, dok je bila sposobna za rad, upla ć en propisani prosje č ni godišnji broj doprinosa. 2. Ako je davanje iz stava 1. ovoga č lana uvjetovano najkra ć im razdobljem upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, umanjeno davanje mora se osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi koja je prije nastanka osiguranog slu č aja navršila, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od pet godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene sve ekonomski aktivne osobe, zašti ć enoj osobi koja je navršila kvalificiraju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa u trajanju od tri godine i za koju je, dok je bila sposobna za rad, upla ć ena polovica prosje č nog godišnjeg broja doprinosa propisanog u skladu s odredbom podstava(b), stava 1. ovoga č lana. 3. Uvjeti iz stava 1. ovoga č lana smatrat ć e se ispunjenim kada je davanje, obra č unato u skladu s uvjetima iz XI. dijela ali deset postotnih bodova niže nego što je prikazano u Tablici priloženoj uz taj dio za odre đ enog standardnog korisnika, osigurano barem zašti ć enoj osobi koja je navršila, u skladu s 334 propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od pet godina upla ć ivanja doprinosa, zaposlenja ili prebivanja. 4. Postotak nazna č en u Tablici priloženoj uz XI. dio može se razmjerno smanjivati ako je kvalificiraju ć e razdoblje za mirovinu koja odgovara umanjenom postotku duže od pet godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, ali kra ć e od 15 godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; umanjeno davanje ispla ć uje se u skladu sa stavom 2. ovoga č lana. Č lan 58. Davanje utvr đ eno č lanovima 56. i 57. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja ili do sticanja prava na neko od davanja za starost. X. DIO – DAVANJE Č LANOVIMA PORODICE KADA UMRE HRANITELJ PORODICE Č lan 59. Svaka č lanica za koju je ovaj dio Konvencije na snazi mora zašti ć enim osobama osigurati davanje kada umre njihov hranitelj/izdržavatelj u skladu s odredbama č lanova ovoga dijela. Č lan 60. 1. Osigurani slu č aj obuhva ć a gubitak sredstava za izdržavanje udovice ili djeteta nastao kao posljedica smrti hranitelja porodice/izdržavatelja; udovici se pravo na davanje može uvjetovati pretpostavkom, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, njezine nesposobnosti da se sama izdržava. 2. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima može se propisati da se davanje osobi koja bi ina č e imala pravo na 335 njega, može obustaviti ako ona obavlja bilo koju od propisanih pla ć enih djelatnosti, ili da se davanje, ako je zasnovano na pla ć anju doprinosa, može smanjiti ako zarada korisnika prelazi propisani iznos, i, ako se ne zasniva na pla ć anju doprinosa, da se davanje može smanjiti ako zarada korisnika ili njegovo imovno stanje ili zbroj zarade i imovnog stanja prelazi propisani iznos. Č lan 61. Krug zašti ć enih osoba obuhva ć a: (a) supruge i djecu hranitelja porodice/izdržavatelja u propisanim kategorijama zaposlenika koje č ine najmanje 50 posto svih zaposlenika; ili (b) supruge i djecu hranitelja porodice/izdržavatelja u propisanim kategorijama ekonomski aktivnog stanovništva koje č ine najmanje 20 posto svih stanovnika; ili (c) sve udovice stanovnike i djecu stanovnike koji su izgubili svog hranitelja porodice/izdržavatelja i č ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelazi grani č ne iznose propisane u skladu s odredbama č lana 67., ili (d) kad je na snazi izjava dana na temelju č lana 3., supruge i djecu hranitelja porodice/izdržavatelja u propisanim kategorijama zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih zaposlenika u industrijskim poduze ć ima koja zapošljavaju 20 ili više osoba. Č lan 62. Davanje mora imati oblik periodi č ne/obro č ne isplate obra č unate na sljede ć i na č in: 336 (a) kada su zašti ć ene odre đ ene kategorije zaposlenika ili odre đ ene kategorije ekonomski aktivnog stanovništva, u skladu s odredbama č lana 65. ili č lana 66; (b) kada su zašti ć eni svi stanovnici č ija primanja za vrijeme osiguranog slu č aja ne prelaze propisane grani č ne iznose, u skladu s odredbama č lana 67. Č lan 63. 1. Davanje utvr đ eno č lanom 62. mora se, u osiguranom slu č aju, osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi č iji je hranitelj porodice/izdržavatelj navršio, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje koje može biti 15 godina upla ć ivanja doprinosa ili 10 godina prebivanja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene supruge i djeca svih ekonomski aktivnih osoba, zašti ć enoj osobi č iji je hranitelj porodice/izdržavatelj navršio kvalificiraju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa u trajanju od tri godine i za č ijeg je hranitelja porodice/izdržavatelja, dok je bio sposoban za rad, upla ć en propisani prosje č ni godišnji broj doprinosa. 2. Ako je davanje iz stava 1. ovoga č lana uvjetovano najkra ć im razdobljem upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, umanjeno davanje mora se osigurati barem: (a) zašti ć enoj osobi č iji je hranitelj porodice/izdržavatelj navršio, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od pet godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; ili (b) kada su, u na č elu, zašti ć ene supruge i djeca svih ekonomski aktivnih osoba, zašti ć enoj osobi č iji je hranitelj porodice/izdržavatelj navršio kvalificira337 ju ć e razdoblje upla ć ivanja doprinosa u trajanju od tri godine i za č ijeg je hranitelja porodice/izdržavatelja, dok je bio sposoban za rad, upla ć ena polovica prosje č nog godišnjeg broja doprinosa propisanog u skladu s podstavom(b), stava 1.ovoga č lana. 3. Uvjeti iz stava 1. ovoga č lana smatrat ć e se ispunjenim kada je davanje, obra č unato u skladu s uvjetima iz XI. dijela ali deset postotnih bodova niže nego što je prikazano u Tablici priloženoj uz taj dio koja se odnosi na standardnog korisnika, osigurano barem zašti ć enoj osobi č iji je uzdržavatelja navršio, u skladu s propisanim pravilima, kvalificiraju ć e razdoblje od pet godina upla ć ivanja doprinosa, zaposlenja ili prebivanja. 4. Postotak nazna č en u Tablici priloženoj uz XI. dio može se razmjerno smanjivati ako je kvalificiraju ć e razdoblje za davanje koje odgovara umanjenom postotku duže od pet godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja, ali kra ć e od 15 godina upla ć ivanja doprinosa ili zaposlenja; umanjeno davanje ispla ć uje se u skladu sa stavom 2. ovoga č lana. 5. Udovici bez djece, pod pretpostavkom da je nesposobna izdržavati se sama, može se propisati najkra ć e trajanje braka kao uvjet za sticanje prava na davanje za smrt hranitelja porodice/izdržavatelja. Č lan 64. Davanje utvr đ eno č lanovima 62. i 63. mora se osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog slu č aja. 338 XI. DIO- STANDARDI ZA OBRA Č UNAVANJE PERIODI Č NIH ISPLATA Č lan 65. 1. U slu č aju periodi č ne isplate na koju se primjenjuje ovaj č lan, iznos davanja, uve ć an za iznos svih porodi č nih/obiteljskih potpora koje se ispla ć uju za vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, mora, za taj osigurani slu č aj za standardnog korisnika navedenog u Tablici priloženoj uz ovaj dio, biti barem jednak iznosu koji odgovara postotku, navedenom u toj Tablici, ukupne prethodne zarade korisnika ili njegovog hranitelja porodice/izdržavatelja i iznosa svih porodi č nih/obiteljskih potpora koje se ispla ć uju zašti ć enoj osobi sa istim porodi č nim/obiteljskim obavezama kao standardni korisnik. 2. Prethodna zarada korisnika ili njegovog hranitelja porodice/izdržavatelja obra č unava se u skladu s propisanim pravilima, i, kada su zašti ć ene osobe ili njihovi hranitelji porodice/izdržavatelji prema svojoj zaradi razvrstani u razrede, njihova prethodna zarada može se obra č unati prema osnovnim zaradama razreda kojem su pripadali. 3. Može se propisati gornja granica iznosa davanja ili zarade koja se uzima u obzir za obra č unavanje davanja, uz uvjet da je ta gornja granica utvr đ ena na takav na č in da se u slu č aju kad je prethodna zarada korisnika ili njegovog hranitelja porodice/ izdržavatelja jednaka pla ć i kvalificiranog manuelnog zaposlenika muškarca ili niža od nje primjenjuju odredbe stava 1. ovoga č lana. 4. Prethodna zarada korisnika ili njegovog hranitelja porodice/izdržavatelja, pla ć a kvalificiranog manuelnog zaposlenika muškarca i sve porodi č ne/obiteljske potpore moraju se obra č unavati za isto vremensko razdoblje. 5. Za ostale korisnike davanja moraju biti primjerena u odnosu na davanja za standardnog korisnika. 339 6. U svrhu ovog č lana, kvalificirani manuelni zaposlenik muškarac je: (a) monter ili tokar u proizvodnji strojeva, s izuzetkom elektri č nih strojeva; ili (b) osoba koja se smatra tipi č nim kvalificiranim zaposlenikom utvr đ enim prema odredbi sljede ć eg stava; ili (c) osoba č ija je zarada jednaka ili ve ć a od zarade 75 posto svih zašti ć enih osoba, s time da se ta zarada utvr đ uje godišnje ili za kra ć a razdoblja, ovisno o tome kako je propisano; ili (d) osoba č ija zarada iznosi 125 posto prosje č ne zarade svih zašti ć enih osoba. 7. U svrhu podstava(b) prethodnoga stava, osoba koja se smatra tipi č nim kvalificiranim zaposlenikom je osoba zaposlena u glavnoj skupini privrednih djelatnosti sa najve ć im brojem zaposlenih ekonomski aktivnih muškaraca zašti ć enih u doti č nom osiguranom slu č aju ili hranitelja porodice/ izdržavatelja zašti ć enih osoba u grani koja obuhva ć a najve ć i broj takvih osoba ili hranitelja porodice/izdržavatelja; u tu svrhu se koristi me đ unarodna standardna klasifikacija svih privrednih djelatnosti po industrijama koju je usvojilo Ekonomsko i socijalno vije ć e Ujedinjenih naroda na svom sedmom zasjedanju 27. avgusta/kolovoza 1948., koja je sadržana u Dodatku 1. ove Konvencije, ili ta klasifikacija onakva kako bude izmjenjena bilo kada. 8. Ako se iznos davanja razlikuje za razli č ita podru č ja, kvalificirani zaposlenik muškarac može se utvrditi za svako podru č je u skladu sa stavovima 6. i 7. ovoga č lana. 9. Pla ć a kvalificiranog manuelnog zaposlenika muškarca odre đ uje se na temelju iznosa pla ć a za redovno radno vrijeme utvr đ enih kolektivnim ugovorima, odnosno, kada je to primjenjivo, utvr đ enih nacionalnim zakonima ili drugim 340 propisima ili na temelju istih, ili obi č ajima, uklju č uju ć i i dodatke za porast troškova života ako ih ima; kada se ti iznosi razlikuju za razli č ita podru č ja, a ne primjenjuje se stav 8. ovoga č lana, u obzir se uzima srednji iznos. 10. Iznosi teku ć ih periodi č nih isplata za starost, ozljedu na radu(osim u slu č aju nesposobnosti za rad), invalidnost i smrt hranitelja porodice/izdržavatelja moraju se uskladiti nakon bitnih promjena op ć e razine zarade koje nastanu zbog bitnih promjena troškova života. Č lan 66. 1. U slu č aju periodi č ne isplate na koje se primjenjuje ovaj č lan, iznos davanja, uve ć an za iznos svih porodi č nih/obiteljskih potpora koje se ispla ć uju za vrijeme trajanja osiguranog slu č aja, mora, za taj osigurani slu č aj za standardnog korisnika navedenog u Tablici priloženoj uz ovaj dio, biti barem jednak iznosu koji odgovara postotku, navedenom u toj Tablici, ukupne pla ć e prosje č nog odraslog nekvalificiranog zaposlenika muškarca i iznosa svih porodi č nih/obiteljskih potpora koje se ispla ć uju zašti ć enoj osobi sa istim porodi č nim/obiteljskim obavezama kao standardni korisnik. 2. Pla ć a prosje č nog odraslog nekvalificiranog zaposlenika muškarca, davanje i sve porodi č ne/obiteljske potpore obra č unavaju se za isto vremensko razdoblje. 3. Za ostale korisnike davanja moraju biti primjerena u odnosu na davanja za standardnog korisnika. 4. U svrhu ovog č lana, prosje č ni odrasli nekvalificirani zaposlenik muškarac je: (a) osoba koja se smatra tipi č nim nekvalificiranim zaposlenikom u proizvodnji strojeva, s izuzetkom elektri č nih strojeva; ili 341 (b) osoba koja se smatra tipi č nim nekvalificiranim zaposlenikom utvr đ enim prema odredbama sljede ć eg stava. 5. U svrhu podstava(b) prethodnoga stava osoba koja se smatra tipi č nim nekvalificiranim zaposlenikom je osoba zaposlena u glavnoj skupini privrednih djelatnosti sa najve ć im brojem zaposlenih ekonomski aktivnih muškaraca zašti ć enih u doti č nom osiguranom slu č aju, ili hranitelja porodice/ izdržavatelja zašti ć enih osoba u grani koja obuhva ć a najve ć i broj takvih osoba ili hranitelja porodice/izdržavatelja; u tu svrhu se koristi me đ unarodna standardna klasifikacija svih privrednih djelatnosti po industrijama koju je usvojilo Ekonomsko i socijalno vije ć e Ujedinjenih naroda na svom sedmom zasjedanju 27. avgusta/kolovoza 1948., a koja je sadržana u Dodatku 1. ove Konvencije, ili ta klasifikacija onakova kako bude izmjenjena bilo kada. 6. Ako se iznos davanja razlikuje za razli č ita podru č ja, prosje č ni odrasli nekvalificirani zaposlenik muškarac može se utvrditi za svako podru č je u skladu sa stavovima 4. i 5. ovoga č lana. 7. Pla ć a prosje č nog odraslog nekvalificiranog zaposlenika muškarca odre đ uje se na temelju iznosa pla ć a za redovno radno vrijeme utvr đ enih kolektivnim ugovorima, odnosno, kada je to primjenjivo, utvr đ enih nacionalnim zakonima ili drugim propisima ili na temelju istih, ili obi č ajima, uklju č uju ć i i potpore za porast troškova života ako ih ima; kada se ti iznosi razlikuju za razli č ita podru č ja, a ne primjenjuje se stav 6. ovoga č lana, u obzir se uzima srednji iznos. 8. Iznosi teku ć ih periodi č nih isplata za starost, ozljedu na radu(osim u slu č aju nesposobnosti za rad), invalidnost i smrt hranitelja porodice/izdržavatelja moraju se uskladiti nakon bitnih promjena op ć e razine zarade koje nastanu zbog bitnih promjena troškova života. 342 Č lan 67. U slu č aju periodi č ne isplate na koje se primjenjuje ovaj č lan: (a) iznos davanja utvr đ uje se prema propisanoj skali ili prema skali koju je utvrdila nadležna javna vlast u skladu s propisanim pravilima; (b) taj iznos može se smanjiti jedino u onoj mjeri u kojoj imovno stanje porodice/obitelji korisnika prelazi propisane osnovne iznose ili osnovne iznose utvr đ ene od strane nadležne javne vlasti u skladu s propisanim pravilima; (c) ukupan iznos davanja i imovnog stanja, po odbitku osnovnih iznosa predvi đ enih podstavom(b) ovoga č lana, mora biti dovoljan da osigura porodici/obitelji korisnika zdrave i dostojne životne uvjete, i ne smije biti manji od odgovaraju ć eg davanja obra č unatog u skladu s odredbama č lana 66.; (d) odredba podstava(c) ovoga č lana smatrat ć e se ispunjenom ako ukupni iznos davanja ispla ć en temeljem odgovaraju ć eg dijela premašuje za najmanje 30 posto ukupni iznos davanja koja bi se primala primjenom odredaba č lana 66. i odredaba: (i) č lana 15.(b) za III. dio; (ii) č lana 27.(b) za V. dio; (iii) č lana 55.(b) za IX. dio; (iv) č lana 61.(b) za X. dio. 343 TABLICA UZ XI. DIO – PERIODI Č NE ISPLATE STANDARDNIM KORISNICIMA Dio Osigurani slu č aj III. Bolest IV. Nezaposlenost V. Starost VI Ozljeda na radu: Nesposobnost za rad Invalidnost Smrt hranitelja porodice/izdržavatelja VIII. Maj č instvo IX. Invalidnost X. Smrt hranitelja porodice/izdržavatelja Standardni korisnik muškarac sa ženom i dvoje djece muškarac sa ženom i dvoje djece muškarac sa ženom u dobi za odlazak u penziju/mirovinu muškarac sa ženom i dvoje djece muškarac sa ženom i dvoje djece Udovica s dvoje djece žena muškarac sa ženom i dvoje djece Udovica s dvoje djece Postotak 45 45 40 50 50 40 45 40 40 XII. DIO- JEDNAKOST POSTUPANJA PREMA STRANIM DRŽAVLJANIMA Č lan 68. 1. Stanovnici koji su strani državljani imaju ista prava kao i stanovnici državljani. Me đ utim, mogu se propisati posebna pravila vezana za strance i državljane ro đ ene izvan teritorija č lanice u odnosu na davanja ili dijelove davanja koji se ispla ć uju u cijelosti ili pretežno iz javnih fondova i u odnosu na prijelazne sisteme. 2. U sistemima socijalne sigurnosti koji se temelje na upla ć ivanju doprinosa i koji osiguravaju zaštitu za zaposlenika, zašti ć ene osobe koje su državljani neke druge č lanice koja je prihvatila obaveze iz odgovaraju ć eg dijela ove Konvencije imaju, u odnosu na taj dio, jednaka prava kao državljani doti č ne č lanice. Me đ utim, primjena ovog č lana se može uvjetovati postojanjem dvostranog ili višestranog ugovora kojim se osigurava reciprocitet. 344 XIII. DIO – ZAJEDNI Č KE ODREDBE Č lan 69. Davanje na koje bi zašti ć ena osoba imala pravo u skladu s bilo kojim dijelom od II. do X. dijela ove Konvencije može se obustaviti u opsegu u kojem je propisano: (a) za vrijeme dok se ta osoba ne nalazi na podru č ju č lanice; (b) za vrijeme dok se ta osoba uzdržava iz javnih fondova, ili o trošku odre đ ene ustanove ili službe socijalne sigurnosti, uz uvjet da se dio davanja osigura osobama koje korisnik uzdržava; (c) za vrijeme dok ta osoba prima neko drugo nov č ano davanje iz socijalne sigurnosti osim obiteljskog davanja i tokom bilo kojeg razdoblja u kojem ta osoba prima odštetu za osigurani slu č aj od tre ć e strane, uz uvjet da dio davanja koji je obustavljen nije ve ć i od drugog davanja ili odšete koju prima od tre ć e strane; (d) kada je ta osoba podnijela lažan zahtjev; (e) kada je osigurani slu č aj nastao kao posljedica kaznenog djela kojeg je po č inila ta osoba; (f) kada je ta osoba namjerno prouzro č ila nastanak osiguranog slu č aja; (g) u odgovaraju ć im slu č ajevima, kada ta osoba ne iskoristi zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su joj na raspolaganju, ili ako se ne pridržava pravila propisanih za provjeravanje nastanka i trajanja osiguranog slu č aja ili pravila koja propisuju ponašanje korisnika; 345 (h) u slu č aju davanja za nezaposlenost, kada se ta osoba ne koristi uslugama službi za zapošljavanje koje su joj na raspolaganju; (i) u slu č aju davanja za nezaposlenost, ako je ta osoba izgubila posao zbog obustave rada radi radnog spora ili ako je svojevoljno napustila posao bez opravdanog razloga; (j) u slu č aju davanja kada umre uzdržavatelj, za vrijeme dok udovica živi u vanbra č noj zajednici. Č lan 70. 1. Svaki podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe u slu č aju odbijanja zahtjeva za ostvarivanje prava na davanje ili pravo prigovora na kvalitetu i visinu davanja. 2. Ako je za primjenu ove Konvencije upravljanje zdravstvenom zaštitom povjereno nekom vladinom tijelu koje je odgovorno zakonodavcu, pravo žalbe predvi đ eno stavom 1. ovoga č lana može se zamijeniti pravom na prigovor zbog odbijanja zdravstvene zaštite ili zbog kvalitete pružene njege koji mora ispitati nadležna vlast. 3. Kada o zahtjevu rješava poseban sud nadležan za pitanja socijalne sigurnosti u kojem su zastupljene zašti ć ene osobe, nije potrebno osigurati pravo žalbe. Č lan 71. 1. Troškovi davanja koja se osiguravaju temeljem ove Konvencije, kao i troškovi upravljanja vezani za ta davanja pokrivaju se zajedni č ki iz doprinosa za osiguranje ili iz poreza, ili na oba na č ina, tako da osobe slabog imovinskog stanja ne budu suviše optere ć ene i uzimaju ć i u obzir ekonomsku situaciju u č lanici i ekonomsku situaciju kategorija zašti ć enih osoba. 346 2. Ukupan iznos doprinosa za osiguranje koje upla ć uju zašti ć eni zaposlenici ne smije biti ve ć i od 50 posto ukupnih financijskih sredstava namjenjenih zaštiti zaposlenika i njihovih supruga i djece. Radi utvr đ ivanja da li je ovaj uvjet ispunjen, sva davanja, osim obiteljskog davanja, koje doti č na č lanica osigurava u skladu s odredbama ove Konvencije mogu se uzeti u obzir zajedno, uklju č uju ć i, ako se ono osigurava posebno, i davanje za ozljedu na radu. 3. Doti č na č lanica mora preuzeti op ć u odgovornost za pravovremeno osiguravanje davanja u skladu s ovom Konvencijom, i mora poduzeti sve potrebne mjere u tu svrhu; ona mora osigurati, gdje je to primjereno, periodi č no provedbu potrebnih aktuarskih istraživanja i prora č una koji se odnose na financijsku ravnotežu, a uvijek, prije svake promjene vezane za davanja, provedbu onih koji se odnose na stopu doprinosa za osiguranje ili poreze namijenjene za pokri ć e troškova doti č nih osiguranih slu č ajeva. Č lan 72. 1. Ako upravljanje nije povjereno vladinom tijelu koje je odgovorno zakonodavcu, predstavnici zašti ć enih osoba moraju sudjelovati u upravljanju ili moraju imati, pod propisanim uvjetima, savjetodavnu ulogu u upravljanju; nacionalnim zakonima i drugim propisima može se jednako tako utvrditi sudjelovanje predstavnika poslodavaca i javne vlasti. 2. Č lanica mora preuzeti op ć u odgovornost za pravilno upravljanje ustanovama i službama koje primjenjuju ovu Konvenciju. 347 XIV. DIO – MJEŠOVITE ODREDBE Č lan 73. Ova Konvencija se ne primjenjuje na: (a) osigurane slu č ajeve koji su nastali prije nego što je za doti č nu č lanicu stupio na snagu odgovaraju ć i dio ove Konvencije; (b) davanja u osiguranim slu č ajevima koji su nastali nakon što je za doti č nu č lanicu stupio na snagu odgovaraju ć i dio ove Konvencije, u onom opsegu u kojem su prava na takva davanja ostvarena u razdobljima koja prethode datumu stupanja na snagu. Č lan 74. Ne smatra se da ova Konvencija revidira bilo koju postoje ć u Konvenciju. Č lan 75. Ako to predvi đ a bilo koja konvencija koju Konferencija naknadno usvoji, a koja bi se odnosila na jedno ili više pitanja ure đ enih ovom Konvencijom, one odredbe ove Konvencije koje budu nazna č ene u naknadnoj konvenciji prestat ć e se primjenjivati na č lanicu koja je ratificirala tu konvenciju od datuma kada navedena konvencija stupi na snagu u odnosu na tu č lanicu. Č lan 76. 1. Svaka č lanica koja ratificira ovu Konvenciju uvrstit ć e u godišnji izvještaj o primjeni ove Konvencije koje se podnosi na temelju č lana 22. Statuta Me đ unarodne organizacije rada: 348 (a) potpune podatke o zakonima i drugim propisima kojima se osigurava primjena odredaba ove Konvencije; i (b) dokaze o ispunjavanju statisti č kih uvjeta koji su, s obzirom na na č in njihovog prikazivanja što je mogu ć e više u skladu s prijedlozima Upravnog vije ć a Me đ unarodnog ureda rada danih radi postizanja ve ć e jedinstvenosti takvog prikazivanja, a koji uvjeti su predvi đ eni: (i) č lanovima 9.(a),(b) ili(c): 15.(a),(b) ili(d); 21.(a) ili(c); 27.(a),(b) ili(d); 33.(a) ili(b); 41. (a),(b) ili(d); 48.(a),(b) ili(c); 55.(a),(b) ili (d); 61.(a),(b) ili(d), u odnosu na broj zašti ć enih osoba; (ii) č lanovima 44., 65., 66. ili 67., u odnosu na iznose davanja; (iii) podstavom(a), stava 2. č lana 18., u odnosu na trajanje davanja za bolest; (iv) stavom 2., č lana 24., u odnosu na trajanje davanja za nezaposlenost; i (v) stavom 2. č lana 70., u odnosu na udio financijskih sredstava koja potje č u od doprinosa za osiguranje zašti ć enih zaposlenika. 2. Svaka č lanica koja ratificira ovu Konvenciju dostavit ć e glavnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada u odgovaraju ć im vremenskim razmacima, ako to zatraži Upravno vije ć e, izvještaj o stanju u njenom zakonodavstvu i praksi u odnosu na bilo koji dio od II. do X. dijela Konvencije koji nije nazna č en u njenoj ratifikaciji ili u nekoj naknadnoj notifikaciji dostavljenoj u skladu sa č lanom 4. 349 Č lan 77. 1. Ova Konvencija se ne primjenjuje na pomorce i ribare koji love na moru; zaštitu pomoraca i ribara koji love na moru Me đ unarodna konferencija rada osigurala je Konvencijom o socijalnoj sigurnosti pomoraca iz 1946. i Konvencijom o mirovinama pomoraca iz 1946. 2. Prilikom izra č unavanja postotka zašti ć enih zaposlenika ili stanovnika u skladu s bilo kojim od II. do X. dijela koji je ratificiran, č lanica može izuzeti pomorce i ribare iz broja zaposlenika, ekonomski aktivnog stanovništva ili stanovnika. XV. DIO- ZAVRŠNE ODREDBE Č lan 78. Formalne ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada radi registracije. Č lan 79. 1. Ova Konvencija obavezuje samo one č lanice Me đ unarodne organizacije rada č ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju č lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku č lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. Č lan 80. 1. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada na temelju stava 2. č lana 35. Statuta Me đ unarodne organizacije rada moraju biti nazna č eni: 350 (a) teritoriji u odnosu na koje se doti č na č lanica obavezuje da ć e se odredbe Konvencije ili bilo kojeg od njezinih dijelova primjenjivati bez izmjene; (b) teritoriji u odnosu na koje se obavezuje da ć e se odredbe ove Konvencije ili bilo kojeg od njezinih dijelova primjenjivati s izmjenama, kao i pojedinosti o tim izmjenama; (c) teritoriji u odnosu na koje je ova Konvencija neprimjenjiva, te u tim slu č ajevima razloge zbog kojih je neprimjenjiva; (d) teritoriji u odnosu na koje ona daje rezervu na svoju odluku do daljnjeg razmatranja stanja. 2. Obaveze predvi đ ene stavom 1., podstavovima(a) i(b) ovoga č lana smatraju se sastavnim dijelom ratifikacije i imaju snagu ratifikacije. 3. Svaka č lanica može u bilo koje doba, naknadnom izjavom, povu ć i u cijelosti ili djelomi č no svaku rezervu koju je stavila u izvornoj izjavi u skladu sa stavom 1., podstavovima (b),(c) i(d) ovoga č lana. 4. Svaka č lanica može tokom razdoblja u kojem je ovu Konvenciju mogu ć e otkazati na temelju č lana 82., dostaviti generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada izjavu kojom mijenja u bilo kojem pogledu bilo koju prijašnju izjavu i u kojoj se opisuje sadašnje stanje u odnosu na one teritorije koje je navela. Č lan 81. 1. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada u skladu sa stavovima 4. ili 5. č lana 35. Statuta Me đ unarodne organizacije rada nazna č it ć e se ho ć e li se odredbe ove Konvencije ili njezinih dijelova prihva ć enih izjavom na doti č ni teritorij primjenjivati bez izmjene ili s 351 izmjenama; kad se u izjavi navodi da ć e se Konvencija ili neki njezini dijelovi primjenjivati s izmjenama, moraju se navesti i pojedinosti o takvim izmjenama. 2. Zainteresirana č lanica, č lanice ili me đ unarodno tijelo mogu se u svako doba jednom naknadnom izjavom u cijelosti ili djelomi č no odre ć i prava na izmjenu navedenu u bilo kojoj prethodnoj izjavi. 3. Zainteresirana č lanica, č lanice ili me đ unarodno tijelo mogu tokom razdoblja u kojem je ovu Konvenciju mogu ć e otkazati na temelju č lana 82., dostaviti generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada izjavu kojom mijenjaju bilo koju prijašnju izjavu i u kojoj se opisuje sadašnje stanje u odnosu na primjenu ove Konvencije. Č lan 82. 1. Č lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju može, nakon proteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, otkazati Konvenciju ili jedan ili više od njezinih dijelova od II. do X. dijela, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Me đ unarodnog ureda rada radi registracije. Ovakav otkaz proizvodi pravni u č inak godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka č lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon proteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stava ne otkaže Konvenciju prema odredbi ovoga č lana, bit ć e obavezana za još jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga može otkazati Konvenciju ili bilo koji od njezinih dijelova od II. do X. dijela po proteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvi đ enim u ovome č lanu. 352 Č lan 83. 1. Generalni direktor Me đ unarodnog ureda rada notificira svim č lanicama Me đ unarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza što su mu priop ć ile č lanice Organizacije. 2. Notificiraju ć i č lanicama Organizacije registraciju druge dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor mora upozoriti č lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. Č lan 84. Generalni direktor Me đ unarodnog ureda rada dostavit ć e generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu sa č lanom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama, izjavama i aktima o otkazivanju što ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih č lanova. Č lan 85. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vije ć e Me đ unarodnog ureda rada podnijet ć e Op ć oj Konferenciji izvještaj o primjeni ove Konvencije i razmotrit ć e potrebu uvrštavanja pitanja njene potpune ili djelomi č ne revizije na dnevni red Konferencije. Č lan 86. 1. Ako Konferencija usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi č no i ako nova konvencija ne bi odredila druk č ije: (a) ratifikacija nove revidiraju ć e konvencije od strane č lanice ipso iure zna č ila bi otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu č lana 82., ako, i kada nova revidiraju ć a konvencija stupi na snagu; 353 (b) od datuma kada nova revidiraju ć a konvencija stupi na snagu ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju č lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu č aju ostaje na snazi u sadašnjem obliku i sadržaju za one č lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu revidiraju ć u konvenciju. Č lan 87. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. i NAPOMENA: Države č lanice Me đ unarodne organizacije rada(MORILO), me đ u kojima je i Bosna i Hercegovina, koje su ratificirale Konvenciju broj 121 o davanjima u slu č aju nesre ć e na poslu i profesionalnog oboljenja ne priznaju sljede ć e odredbe Konvencije broj 102: Dio II i to odjeljak VI, VIII i X, te Dio VI. Hrvatska je notifikacijom o sukcesiji preuzela obavezu primjenjivanja dijelova I, II, III, IV, V, VI, VIII i X, te odgovaraju ć ih odredbi dijelova XI, XII, XIII i XIV Konvencije broj 102. 354