STUDIJA: SOCIJALNA ISKLJU Č ENOST U BOSNI I HERCEGOVINI IZ POGLEDA ZAPOSLENIH I SINDIKATA Mr. Sc. B ORISLAV B ROZEK , dipl. oec. Sarajevo, maj/2009. godine 1

SOCIJALNA ISKLJU Č ENOST U BOSNI I HERCEGOVINI IZ POGLEDA UPOSLENIH I SINDIKATA Prije uvoda želimo č itateljima da predstavimo naš pristup ovoj složenoj problematici. I pored velikog iskustva u pitanjima siromaštva, pla ć a i socijalne isklju č enosti, dobrano smo se pomu č ili oko samog pristupa problematici. Slobodni smo podijeliti naše dileme o tome kako prezentirati problematiku. U č emu se sastoji problem? Naišli smo na razna teorijska uporišta, razli č ite statisti č ke interpretacije, razli č ite stavove u publikacijama, a same kategorije su u ve ć ini pitanje konvencije. Dakle teorije, pojmovi, kategorije i relacije su vrlo razli č ite č esto i divergentne, pa zbunjuju i nas koji nešto znamo o ovoj problematici. Iz tih a i drugih razloga, pokazalo se da ć e č itala č koj publici kojoj ovo štivo treba da posluži u operativnom smislu u svakodnevnom djelovanju biti teško materiju simplificirati da bude„alat“ za djelovanje. Ova saznanja su nas„osvijestila“ da radimo na iznalaženju najboljeg metoda prikaza svega što obuhva ć a ova publikacija. Pomoglo nam je što smo ranije radili na ovim i sli č nim pitanjima. U praksi smo usvojili premisu lorda Calvina koji je otprilike rekao da č injenicu koju ne možeš izraziti brojkom, dovoljno je ne poznaš, vrati se i dalje prou č avaj. Iz tih razloga ova studija ć e obilovati brojkama i tablicama. To ć e olakšati č itanje, usvajanje i po potrebi prenositi drugima što je u temelju obaveza sindikalnih dužnosnika svih razina. Uposleni bi trebali da dobiju osnovno znanje o temi. Kona č an sud dat ć e č itatelji. 1. UVOD U TEMATIKU Naslov ima klju č ne rije č i socijalna isklju č enost, termin koji bi trebalo da zamijeni kategoriju siromaštva. Me đ utim siromaštvo je imanentno u kategoriji isklju č enosti a ovi termini se isprepli ć u, a i uvjetuju. Jedan put su pretpostavke a drugi put su me đ usobne posljedice. Da bi odgovorili na zadati naslov studije neophodno je da damo obilježja i uzroke isklju č enosti i njene karakteristike po kojima ć e radnici i sindikalni dužnosnici prepoznati da se u odre đ enoj situaciji radi o isklju č enosti radnika i njihovih obitelji. Isklju č enje se može prepoznati i u obliku neispla ć enih pla ć a, u minimalnim pla ć ama i neuposlenosti posebno u elementima dugotrajne neuposlenosti, pa zbog toga imaju vrlo male šanse da se uposle. Posebne manifestacije socijalne isklju č enosti nalaze se u podru č ju pristupa zdravstvenom osiguranju. Prema procjenama oko 20 posto stanovništva nije zdravstveno osigurano. Me đ utim i oni koji su„osigurani“ kad imaju potrebu ne mogu je ostvariti, jer im tvrtke nisu upla ć ivale doprinose za zdravstveno osiguranje. Na ovom mjestu nalazimo za pogodno da se nadovežemo na pitanje budu ć ih mirovina. Naime kako neodgovorne tvrtke ne upla ć uju doprinose za zdravstveno osiguranje tako isto ne upla ć uju doprinose za mirovinsko osiguranje. Posljedice su vrlo velike. Radnicima nije„uvezan staž“ pa ne mogu ostvariti mirovinu iako imaju godine staža i starosti. Ustvari oni misle da imaju godine staža, ali stvarno nemaju zbog neupla ć enih doprinosa. Napravili smo malu digresiju u uvodu jer ovakva situacija dovodi radnike do toga da su na kraju radnog vijeka pored ranije isklju č enosti isklju č eni i iz„budu ć nosti“. Stanje socijalne isklju č enosti posebno potenciraju mjere ekonomske politike. Naime zamka globalizacije u našem slu č aju zove se liberalizacija tržišta. Kona č no rat je doveo do osiromašenja ve ć ine stanovništva s jedne strane i do kriminalnog boga ć enja manjine. Dakle izvršena je velika polarizacija na bogate i siromašne. Ono što je novo u ovim pojavama je da imamo kategoriju uposlenih a siromašnih(minimalne i niske pla ć e, bez pla ć a i sli č no). To isti č emo jer javnost, pa i stru č njaci pod siromašnim smatraju samo one kategorije o kojim se vodi socijalna skrb. Posebno je važno i interesantno poglavlje socijalne strukture u procesu transformacije Bosne i Hercegovine u gra đ ansko društvo. Na ovom mjestu ć emo kao preliminarno ili za„zagrijavanje“ dati samo nekoliko č injenica o dimenziji socijalne isklju č enosti. Koristit ć emo Laeken indikatore 1

socijalne isklju č enosti(Laeken indikatori prema gradu Laeken). Tako je rizik od pada u siromaštvo najve ć i kod kategorija: prema starosti osobe 65+ godina 31,4 posto; prema naj č eš ć im aktivnostima i spolu: neuposleni 37,2 posto, uposleni 9,0 posto, neuposlene žene 26,0 posto, uposlene žene 7,0 posto, žene starosti 65+ godina 32,7 posto, neuposleni muškarci 43,6 posto, uposleni muškarci 10,2 posto; prema tipu ku ć anstva: ku ć anstva s jednom osobom starosti 65+ godina 28,8 posto, ku ć anstva s jednom osobom – žene 28,6 posto, ku ć anstvo dvije odrasle osobe bez male djece, najmanje jedna odrasla osoba starosti 65+ godina 36,1 posto; oni koji su rano napustili školu, ne obrazuju se ili nisu uklju č eni u obuku: muškarci(BiH – 65,1 posto) 71,1 posto; stopa siromaštva onih koji na osnovu što su zadržali liniju siromaštva iz jedne od prethodnih godina u BiH 75,0 posto; u č eš ć e dugotrajne neuposlenosti: žene(BiH – 63,3posto) 73,3 posto; osobe s niskim obrazovanjem: žene(BiH – 41,7 posto) 53,1 posto; stopa veoma duge neuposlenosti: žene(BiH – 14,5 posto) 15,7 posto. Kratak komentar u ovom dijelu studije. Kao što se vidi me đ u najve ć im postocima siromaštva nalaze se stari, žene, neuposleni, neobrazovani, dugo neuposleni i oni koji su ranije bili siromašni. Navedeni postoci č ak do 75 posto su zabrinjavaju ć i kao ekstremni, me đ utim i prosje č no siromaštvo od 18 – 19 posto tako đ er zaslužuje pažnju: 19,5 posto u 2001. godini; 17,8 posto u 2004. godini i 18,6 posto u 2007. godini. (Izvor za prednje podatke: Izvještaj o humanom razvoju 2006. UNDP za Bosnu i Hercegovinu.) Mi ć emo detaljno elaborirati socijalne kategorije siromaštva i socijalne isklju č enosti. One su vrlo usko povezane i me đ usobno uvjetovane. Smatra se da polovina stanovništva živi u nekom obliku socijalne isklju č enosti(indeks socijalne isklju č enosti za BiH u 2006. godini bio je 50,32 posto a 22 posto stanovništva se smatra„izuzetno socijalno isklju č enim“).(APD 2007.) Prije seta definicija socijalne isklju č enosti(suprotno – socijalna uklju č enost) i siromaštva recimo da su socijalno isklju č ene osobe izložene riziku siromaštva, nemaju prilike da potpuno u č estvuju u ekonomskom, socijalnom i kulturnom životu i da žive u blagostanju po standardima datog društva i imaju malo ili nikakvo u č eš ć e u procesu donošenja odluka koje utje č u na njihove živote, te nemaju pristup osnovnim pravima. Ineresantno je da je utvr đ ena visoka korelacija izme đ u BDP po stanovniku i povjerenja(Budu ć a funkcija specijalnog predstavnika Europske unije i misije u Bosni i Hercegovini, Friedrich Ebert Stiftung, 2009., str. 5). Kranck i Keefer(Svjetska banka uspostavili su vezu izme đ u dohotka po glavi stanovnika i nivoa povjerenja. U najrazvijenijim zemljama razina povjerenja je najve ć a (Danska 58 posto) u nerazvijenim daleko manja npr.Filipini 5 posto ispitanog stanovništva. Utvrdili su op ć e relacije. Kod dohotka po glavi stanovnika od 2.000 USD oko 10 posto stanovništva ima povjerenje u ljude a kod 12.000 USD povjerenje je preko 50 posto. To donekle korespondira s istraživanjem javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini. SRU izvještaj(2007.) SRU izvještaj IV kvartal(2008.) kod BDP po stanovniku(2005.) od 7.032 PPP USD ili 2.546 USD (Izvor: Human Development Report 2007./2008., UNDP) 36 posto 40 posto Dodajmo da je u izvještaju o kompetetivnosti Bosne i Hercegovine 2007. – 2008. promatrana 131 država, kod indikatora: Povjerenje javnosti u politi č are naša država zauzima 120. mjesto. Na prvi pogled može se postaviti pitanje kakve ovo ima veze sa socijalnim isklju č enjem i siromaštvom? Da bi se donijele mjere koje ć e pospješiti uklju č enje potreban je visoki stupanj socijalnog i eti č kog senzibiliteta, a toga nema. Raspon dohotka izme đ u bogatih i siromašnih je ogroman i stalno se pove ć ava. To se odnosi samo na dohotke, a poznato je da su razlike u imovini daleko ve ć e, ali statistika u Bosni i Hercegovini to ne prati. Ta razlika se može lijepo vidjeti kod drugih zemalja. Naime Gini indeks kod imovine je ve ć i nego kod dohotka. Ovdje uvodimo i kategoriju jednakosti koja korespondira sa siromaštvom i socijalnom isklju č enoš ć u. Gini indeks kao mjera nejednakosti bit ć e kasnije objašnjen. 2

Op ć e je poznato da je privredni razvitak najbolje sredstvo za smanjenje siromaštva. Me đ utim, postoji uvjet da se to i desi, ravnomjernija raspodjela izme đ u bogatih i siromašnih. 2. OBILJEŽJE/ UZROCI SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI Najdirektnije možemo do ć i do obilježja i uzroka socijalne isklju č enosti ako damo izbor više definicija socijalne isklju č enosti i uvid u povjesni nastanak i razvitak kategorije socijalne isklju č enosti. Mjere protiv socijalne isklju č enosti nose naslov socijalna uklju č enost. To je ustvari nali č je socijalne isklju č enosti. U daljem tekstu ć emo se č esto baviti upravo mjerama socijalne uklju č enosti. Te mjere upu ć uju kako ljude izbaviti iz tame socijalne isklju č enosti. Prvo ć emo dati definicije socijalne isklju č enosti, pa onda dati povjesni osvrt. Po đ imo od definicije Vlade Velike Britanije koja je dugo negirala da kod njih postoji siromaštvo pa su se zalagali za kategoriju socijalne isklju č enosti. Vidjet ć emo kasnije da su siromaštvo i socijalna isklju č enost toliko isprepleteni da ih neki autori uzimaju kao sinonime. Prvi korak u nastojanju da definiramo pojam socijalne isklju č enosti jest istražiti kako vlade i druge službene institucije upotrebljavaju pojam društvene isklju č enosti. Prema definiciji kakva se može na ć i na web stranicama Vlade Velike Britanije http://www.soci-alexclusion.gov.uk) "Društvena isklju č enost je ukratko pojam koji ozna č ava što se može dogoditi kada pojedinci ili cijela podru č ja pate od kombinacije povezanih problema poput nezaposlenosti, neadekvatne obu č enosti, niskog prihoda, loših stambenih uvjeta, okoliša s visokom stopom kriminaliteta, lošega zdravlja i raspada obitelji." Osnovna karakteristika ove definicije jest deskriptivnost, otvorenost, i operacio-nalnost. Deskriptivna je s o č itom svrhom da bi bila razumljiva javnosti. Otvorena je u smislu mogu ć nosti dodavanja drugih tipova isklju č enosti u popis. Operacionalna je – gotovo radna definicija – zato što izravno upozorava na probleme s kojima bi se trebala nositi socijalna politika. Ove dvije definicije, usprkos svojim razlikama, o č ito sadrže neke zajedni č ke elemente. Za razliku od operativnih definicija akademske definicije socijalne isklju č enosti trebale bi biti više analiti č ke i teorijske, kako bi mogle biti primjenjive i objašnjive kroz teorije. Prva skupina takvih definicija koju možemo raspoznati ne razlikuje se sadržajno od starih koncepata prisutnih u društvenim znanostima koji govore o nezaposlenosti, siromaštvu, nejednakosti i slabijem položaju ili deprivaciji unutar nekoga dijela zajednice. Ovdje se pojmovi siromaštva i društvene isklju č enosti rabe gotovo kao sinonimi(Barnes i sur., 2002.). Autor Šporer(2004.) navodi trosmjerni odnos, prema Atkinsonu(1998.) odnos izme đ u siromaštva, nezaposlenosti i društvene isklju č enosti. Ovi su koncepti za njega povezani, ali nisu identi č ni."Nezaposlenost može izazvati društvenu isklju č enost, ali zaposlenost ne jam č i društvenu uklju č enost. Atkinson naglašava višedimenzionalnost koja razlikuje koncept društvene isklju č enosti od koncepata nezaposlenosti i siromaštva. Prema tom stajalištu, društvena isklju č enost razlikuje tri elementa: relativnost – odnosi se na odre đ eno društvo, u odre đ enom mjestu i vremenu; djelovanje – odre đ eni akteri izazivaju odre đ ene vrste društvene isklju č enosti; dinamiku, – manifestiranje jednog oblika društvene isklju č enosti izaziva i povezano je s više drugih dimenzija. To zna č i da je pojedinac društveno isklju č en ako on ili ona ne sudjeluje u klju č nim aktivnostima društva u kojemu živi. Ve ć spomenuti autor(Barnes i sur., 2002., 8) iznosi spiralu nezaposlenosti i socijalne isklju č enosti pa navodi da što je ranije osoba isklju č ena iz obrazovnih institucija ili usluga, ve ć a je vjerojatnost da ta osoba jest ili ć e postati neuposlena. Jednom kad je osoba neuposlena, njezin se životni standard spušta te ona postaje sve isklju č enija iz sudjelovanja u potrošnji i drugim sferama društvenoga života. Ovakva spiralna dinamika utje č e na pojedince, ali i na grupe, č itave zajednice i geografska podru č ja. Jednostavno re č eno postojanje jednog aspekta društvene isklju č enosti obi č no je povezano s ostalim aspektima. Na kraju definiranja socijalne isklju č enosti dat ć emo paralelno tri definicije: siromaštva, socijalne isklju č enosti i socijalne uklju č enosti, kako ih primjenjuje Europska Unija da bi 3

objasnila politiku socijalne uklju č enosti. Navest ć emo ih prema Izvještaju o humanom razvoju 2007. – Socijalna uklju č enost u Bosni i Hercegovini(str. 25): „Siromaštvo: Smatra se da ljudi žive u siromaštvu ako su njihovi prihodi(dohodak) i resursi nedovoljni u tolikoj mjeri da ih spre č avaju da postignu standard življenja koji se smatra prihvatljivim u društvu u kojem žive. Zbog svog siromaštva mogu biti višestruko uskra ć eni kroz upošljavanje, nizak dohodak, loše uvjete stanovanja, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu i prepreke cjeloživotnom u č enju, kulturi, sportu i rekreaciji. Č esto su ljudi isklju ć eni i marginalizirani i u smislu sudjelovanja u aktivnostima(ekonomskim, socijalnim i kulturnim) koje za druge ljude predstavljaju pravilo, a može biti ograni č en i njihov pristup temeljnim pravima. Socijalna isklju č enost: Socijalna isklju č enost predstavlja proces kojim se odre đ eni pojedinci "odguruju" na rub društva te ih se, zbog njihovog siromaštva, neposjedovanja osnovnih vještina i znanja te nemogu ć nosti cjeloživotnog u č enja, ili zbog diskriminacije, spre č ava da u cijelosti sudjeluju. Ovo ih udaljava od mogu ć nosti upošljavanja, stvaranja dohotka i obrazovanja kao i od socijalnih i mreža koje postoje unutar zajednice. Tako oni lmaju malo mogu ć nosti pristupa mo ć i i tijelima zaduženim za odlu č ivanje te se č esto osje ć aju nemo ć nim i u nemogu ć nosti da na bilo koji na č in utje č u na odluke koje se direktno ti č u njihovog svakodnevnog života. Socijalna uklju č enost: Socijalna uklju č enost predstavlja proces kojim se osigurava da oni koji su u riziku od siromaštva i socijalne isklju č enosti dobiju mogu ć nosti i resurse potrebne kako bi u cijelosti sudjelovali u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu, i uživaju životni standard i blagostanje koji se smatraju normalnim u društvu u kojem žive. Njime se osigurava da potpunije sudjeluju u procesu donošenja odluka koje se izravno ti č u njihovih života i pristupa temeljnim pravima.“ Vidi se uzro č no – posljedi č na veza siromaštva i socijalne isklju č enosti. Politika socijalne uklju č enosti koja treba otkloniti ili bar ublažiti siromaštvo i socijalnu isklju č enost mora o tome voditi ra č una. Kona č no mi ć emo se u cijeloj studiji baviti tim problemom. Č ini nam se da je na ovome mjestu pogodno dati cijelu misao autora(Šporer, 2004., 174): „Mjerenje siromaštva i identifikacija društvenih mehanizama koji ga proizvode vrlo je korisna i društveno važna zada ć a. Ali društvena isklju č enost zapravo predstavlja stare koncepte siromaštva, nejednakosti, lumpenproletarijata i donje klase, samo izražene novim rije č ima. No ako je to cijena koju moramo platiti kako bismo priznali da siromaštvo postoji, da je nekim dijelovima populacije onemogu ć en pristup društvenim institucijama i uslugama, tada nam nema druge nego prihvatiti ovaj pojam." U širem teorijskom smislu možemo izvesti č etiri izvora socijalne isklju č enosti. Tako autor (Šporer, 2004.) navodi: 1. široki raspon nejednakosti; 2. isklju č eni ve ć žive u slabije razvijenim, bezperspektivnim geografskim podru č jima; 3. socijalna isklju č enost zbog životnih okolnosti(invaliditet, bolest, samohrano roditeljstvo i sli č no); i 4. dinamika društvenih promjena. Pokušat ć emo, kratko prokomentirati i ilustrirati sva č etiri izvora društveno-socijalne isklju č enosti. Ad. 1. – Nejednakost se može zasnivati na rasnim, nacionalnim ili etni č kim karakteristikama, koje spre č avaju jednako sudjelovanje u društvenim institucijama i u svijetu rada. Najbolji primjer su izbjeglice i raseljene osobe koji su manjina u dijelovima Bosne i Hercegovine – Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj s jedne strane. S druge strane nejednakost se doga đ a i u dijelovima entiteta u kantonima – županijama u kojima su Hrvati, Srbi i Bošnjaci manjinski narod. Za to ć emo kasnije dati dosta primjera. Ad. 2. – Č injenica je da oni koji su isklju č eni č esto ve ć žive u nerazvijenim i besperspektivnim geografskim podru č jima. Poznato je da siromaštvo, kao i bogatstvo teži ka geografskoj koncentraciji. Nekoliko primjera ilustrira ovu, da kažemo, zakonitost. Tako je autor Topi ć(1985.) u istraživanju odnosa lije č enja zuba i stupnja razvijenosti op ć ina u Bosni i Hercegovini 1982. godine našao signifikantne relacije. Što je op ć ina razvijenija manje je 4

ekstrakcija zuba a više plombiranih zuba i obratno, što je manji stupanj razvijenosti op ć ine više je ekstrakcija zuba a manje plombiranih. Primjer op ć ina Centar Sarajevo i Nevesinje. Naredna tablica to zorno ilustrira. Op ć ina 1 Centar Sarajevo Nevesinje Vrsta lije č enja zuba Plomba Ekstrakcija 2 3 4,64 2,91 1,54 11,30 Odnos 3/2 4 0,63 7,34 Nacionalni dohodak po stanovniku 1982. godine 5 181.010 dinara 25.000 dinara Op ć ina Centar Sarajevo je oko sedam puta razvijenija od op ć ine Nevesinje i ima oko devet puta manje ekstrakacija zuba od op ć ine Nevesinje i obratno op ć ina nevesinje ima č etiri puta više ekstrakcija zuba a samo jednu tre ć inu plombi prema op ć ini Centar Sarajevo. Situacija danas (2009.) 27 godina poslije sigurno je daleko nepovoljnija. Naime, na prvi pogled se može uo č iti veliki broj naro č ito starijih osoba da imaju problem s nedostatkom zuba. Isti je i kod mladih iz siromašnih skupina. Zar nije socijalno isklju č ena osoba koja se ustru č ava progovoriti ili nasmijati zbog estetskih nedostataka? Drugi primjer su razvodi brakova i razvijenost županija. Tako Posavska županija ima indeks razvijenosti BDP po stanovniku u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine od 63,3 a indeks razvoda brakova 200,0 dok primjera radi jedna od najrazvijenijih županija/kantona Zapadnohercegova č ka u razvijenosti prema Federaciji Bosne i Hercegovine ima indeks 156,8 u razvodu brakova u istim relacijama, prema teritoriju, ima 53,0 indeks. Zašto je ovdje interesantna ova ilustracija? Iza ove situacije nastaju samohrani roditelji(pretežno majke) i za veliki broj djece neizvjesna budu ć nost pravog socijalnog uklju č enja. Od 933 razvedena braka ili 7,2 posto sklopljenih brakova u Federaciji Bosne i Hercegovine 2006. godine ostalo je 365 djece sa neizvjesnom budu ć noš ć u. Ad. 3. – Životne okolnosti i životne faze mogu dovesti do toga da ljudi dožive socijalnu isklju č enost ili nemogu ć nost socijalne uklju č enosti zbog invaliditeta, samohranog roditeljstva, bolesni/hendikepirani i umirovljenici. Dakle postoji velika vjerovatno ć a da ć e ove skupine biti izložene siromaštvu i socijalnoj isklju č enosti. Ad. 4. – Društvenu isklju č enost mogu izazvati i dinami č ke društvene promjene. Globalizacija i nove tehnologije ve ć su izazvale velike strukturne promjene u proizvodnji i uslugama u smislu da se sve više temelje na znanju, što je rezultiralo promjenama u karakteristikama potrebne radne snage. Tako je u sje č nju 2009. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo 342.174 neuposlene osobe a od toga nestru č ne kategorije 131.514 osoba (nekvalificirani, polukvalificirani i radnici niže stru č ne spreme) ili 38,4 posto neuposlenih. (Izvor: Mjese č ni statisti č ki pregled Federacije Bosne i Hercegovine, broj 3, Sarajevo, 2009. godine, Federalni zavod za statistiku) Može se postaviti logi č no pitanje koja struktura privrede i administracije može apsorbirati ovakvu radnu snagu, bez da je dodatno obrazuje. I tada bi se samo manji broj mogao zaposliti. Nije bolja slika ni me đ u zaposlenim. NSS 12.230 Σ 334.976 uposlenih PKV 11.893 NKV 25.770 Ukupno: 49.893 Tako je u ožujku 2007. godine bilo 334.976 zaposlenih osoba a od toga 49.893 nestru č ne kategorije ili oko 15 posto zaposlenih ili svaki šesti.(detalje u to č ki 2.4.) (Izvor: Statisti č ki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, 2008., Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 2008.) 5

2.1. S IROMAŠTVO Može se slobodno re ć i da je najve ć i uzrok socijalne isklju č enosti upravo siromaštvo. Zato je potrebno poznavati karakteristike, uzroke, manifestacije ali kako iza ć i iz siromaštva. Studija je kao što naslov govori namijenjena uposlenicima i njihovoj organizaciji – sindikatu. Zato mislimo da se ovdje referiramo na poseban document ICFTUa – Me đ unarodna konfederacija slobodnih sindikata“Vodi č za dokumente o strategiji borbe protiv siromaštva”, ICFTU(2001.). Navest ć emo neke stavove ove me đ unarodne sindikalne asocijacije. Ovi savjeti dati su u jeku izrade Strategije borbe protiv siromaštva PRSPia. Sindikati upozoravaju da iako Svjetska banka i MMF smatraju da bi strategija borbe protiv siromaštva trebala osigurati konzistentnost izme đ u makroekonomskih, strukturalnih i socijalnih politika s jedne strane i ciljeva borbe protiv siromaštva i društvenog razvoja s druge strane da se u praksi po pravilu doga đ a da se i dalje forsira privatizacija javnih poduze ć a, liberalizacija i deregulacija doma ć ih tržišta i trgovine(primjer: ugovori o slobodnoj trgovini kada je doma ć a proizvodnja izložena nemilosrdnom uništavanju). Dalje forsira se i uvjetuje“reforma ili ukidanje sustava gra đ anskog društva, te mirovinskog sustava na na č in koji umanjuje iznos naknada pla ć e i sigurnost rada”. Najnoviji pregovori s MMF-om, travanj 2009. kriju iste opasnosti u vidu reduciranja prava radnika i kresanje socijalnih troškova. Jedino što je pozitivno da MMF traži smanjenje javne administracije i javnih troškova. Da rezimiramo što mogu sindikati u borbi protiv siromaštva. Dokazana strategija sindikata je eliminacija siromaštva u kojem žive radnici s niskim primanjima, kroz ve ć e vrednovanje rada, poboljšanje radnih uvjeta i sigurnosti na random mjestu, što bi trebao biti temelj borbe protiv siromaštva. Sindikati insistiraju na važnosti veze izme đ u socijalne i ekonomske pravde koja može biti snažan č imbenik za premoš ć avanje jaza izme đ u ekonomske politike, ve ć e razine pravde i smanjenja siromaštva. Toliko o sindikatu. Kao što smo dali izbor definicaija socijalne isklju č enosti to ć emo uraditi i za kategoriju siromaštva. U uvodu smo dali jednu operativnu definiciju. Ovdje ć emo navesti izbor definicija koje ć e pomo ć i da shvatimo dimenziju i dubinu siromaštva da ga prepoznamo ovdje i sada. Naše siromaštvo se razlikuje od siromaštva najnerazvijenijih zemalja, ali postoje džepovi siromaštva koji imaju sli č nosti s ovim zemljama. Prije izlaganja definicija siromaštva dat ć emo mišljenja obi č nih ljudi o siromaštvu. Žene Bosne i Hercegovine su, u okviru radionica, kao siromaštvo prepoznale kada nemaju stan, uposlenje, zdravlje, znanje, kulturu i sli č no.(Siromaštvo u o č ima žena BiH(2002.). Anketa provedena u sklopu Strategije razvoja I- PRSP u svibnju 2002. godine u kojoj je sudjelovalo 285 osoba 250 žena i 35 muškaraca). Na pitanje što bi č ovjek trebao da ima da se ne ubraja u siromašne osobe, 87 posto ispitanika odgovorilo je: stan, novac za pla ć anje hrane i režija. Ve ć klasi č no Haringtonovo djelo o siromaštvu(1965.) u siromašne ubraja one koji nemaju dobre stambene uvjete, zdravstvenu zaštitu, ishranu i mogu ć nost da napreduju. Po Haringtonu takvih je bilo 20 do 25 posto i njihov broj je iznosio izme đ u 40 i 50 milijuna ljudskih bi ć a. Harington upozorava da se treba odre ć i igre s ciframa pa kaže da, ma kakvo bilo precizno graduiranje, ovi statisti č ki podaci predstavljaju veliku, neshvatljivu koli č inu ljudske patnje i da te podatke treba č itati sa osje ć anjem uvrije đ enosti. Iako smo naveli mišljenje ovoga autora, mi ć emo još mnogo puta navoditi razne, pa č ak i suprotne, podatke o broju siromašnih. Siromaštvo je o č ito stanje u kojem pojedinci imaju nedostatan dohodak, ali je teško razgrani č iti siromašne od ostalih. Zato su razvijene odre đ ene metode kojim se dobiva službena definicija siromaštva. Tako su ekonomisti definirali siromaštvo kao dohodak ispod procijenjenog troška života na egzistencijalnoj razini. U SAD siromašne obitelji troše 1/3 dohotka na hranu u egzistencijalnom budžetu pa se množenjem s tri dobija egzistencijalni dohodak(Samuelson, 1992.) Tako je egzistencijalni trošak života č etvero č lane gradske obitelji 1989. iznosio 12.675 USD i ovaj iznos predstavljao je granicu siromaštva. Godine 2003. je ta granica bila oko 15.000 USD. 6

Europska unija 1984. godine(kad je još bila Europska zajednica), definira siromaštvo rije č ima: “Siromašnim ć e biti smatrane one osobe, obitelji i skupine osoba kojima su resursi(materijalni, kulturni i socijalni) tako ograni č eni da ih isklju č uju iz minimalno prihvatljivog na č ina života koji uživaju države č lanice”.(Ramprakash 1994., str. 118.- prema Šu ć ur 2001., str. 84.), ili „Siromašni su oni koji imaju neprihvatljivo nizak standard zbog nedostatnih ekonomskih resursa”.(Halleröd, 1995. str. 115., prema Šu ć ur, 2001. str. 84.) Definicija siromaštva evoluirala je u EU. Tako je EU u 1970-im godinama siromaštvo definirala kao koli č inu resursa koja je nedostatna da bi se vodio minimalno prihvatljiv na č in života. Dakle, naglasak je na ekonomskoj dimenziji siromaštva. U 1990-im godinama ekonomska dimenzija više nije neposredno prisutna u odre đ ivanju siromaštva, ve ć se siromaštvo definira u kontekstu ljudskih prava. Ekonomska dimenzija se ne pori č e, ostaje važna dimenzija siromaštva, ve ć se kao primarni uzrok siromaštva navodi nemogu ć nost ostvarivanja fundamentalnih(socijalnih, gra đ anskih i politi č kih) prava. Siromaštvo i bijeda su fenomeni koji su mnogo istraživani u svijetu. Jedna britanska studija pauperizma po č inje ovako:“Ovo je knjiga o ljudima koji ne sudjeluju u prosperitetu našeg naprednog industrijskog društva. Uobi č ajeno je da se ovim ljudima pridaju oznake koje djeluju kao pogodni skra ć eni na č ini bogatih da objasne postojanje sirotinje; oznake kao što su neuposleni, osaka ć eni, starosni umirovljenici, samohrane majke… Nedavno su ovoj listi dodate nove kategorije: oni koji zara đ uju niske najamnine, velike obitelji, problem-obitelji, obitelji bez doma.”(Radovanovi ć, 1984.) Razinu bijede su ispitivale Predsjedni č ke komisije u SAD 1969. godine. Zaklju č ci su vrlo karakteristi č ni. Raznolikost siromaha obara svaki jednostavan pokušaj da budu opisani statisti č ki. Siromasima bijeda nije statisti č ka ili sociološka stvar. Oni su u takvim uvjetima da se svakodnevno bore za opstanak. Komisija isti č e da je njihova ugroženost stvarna, a ne retori č ka ili statisti č ka ujdurma. Za mnoge siromahe njihova bijeda nije privremeno stanje, ve ć je trajna č injenica života. Kada želimo definirati siromaštvo, moramo uklju č iti niz atributa kao što su relativno, apsolutno siromaštvo, pa u okviru apsolutnog ekstremno i op ć e. Dalje- tu su granice siromaštva ispod kojih se osobe smatraju siromašnim. Na kraju je pitanje tko su siromašni i koje osobe su u opasnosti da do đ u ispod granice siromaštva. Siromaštvo može biti objektivno, ili subjektivno, prema tome kako se osje ć aju pojedinci, kao siromašni ili ne. Siromaštvo nije fenomen koji se javlja isklju č ivo u materijalnoj sferi života, dakle nije samo problem raspodjele prihoda. Zato definicije siromaštva uzimaju u obzir pored materijalnih i psihološke i eti č ke č imbenike. Radi orijentacije dajemo definicije apsolutnog i relativnog siromaštva koje se primjenjuju u Europi. Apsolutno siromaštvo se obi č no definira kao ugrožavanje fizi č kog egzistencijalnog minimuma. To zna č i da je ovo siromaštvo povezano s bijedom i prijetnjom fizi č kog preživljavanja. O apsolutnom siromaštvu može se govoriti i mogu ć e je samo u zemljama s malim životnim standardom. Relativno siromaštvo je teško definirati jednozna č no jer je ono povezano s konkretnom zemljom. Savjet EU je u skladu s tim 19. prosinca 1984. godine u okviru EU Programa“Armut 3”(“Siromaštvo 3”) dao slijede ć u definiciju:“Kao osiromašene su one pojedine osobe, obitelji ili personalne grupe koje raspolažu sa tako malim materijalnim, kulturnim i socijalnim sredstvima da su isklju č ene iz uobi č ajenog na č ina života č lanice EU u kojoj žive, koji je kao minimum prihvatljiv.” Za relativno siromaštvo je potrebno utvrditi neke okvire da bi se uop ć e moglo prou č avati. Za to se koristi takozvani prag siromaštva. On se utvr đ uje konvencijom. Postoji više skala. Po austrijskoj skali za utvr đ ivanje praga siromaštva, siromašnim ku ć anstvima se smatraju ona s ispod 50 posto dohotka i izdataka od prosjeka, uz uvjet da ispunjavaju jedan od tri slijede ć a kriterija: 7

1. da raspolaže ispod uobi č ajenog stambenog prostora; 2. da si ne može priuštiti grijanje, odje ć u ili odre đ ene prehrambene proizvode(kao meso) 3. da ima zaostala pla ć anja za stanarinu, kredite itd. Kao što se vidi, mora se odrediti neka granica prihoda ili potrošnje, ispod koje se osobe svrstavaju u siromašne. Šira definicija siromaštva, koja uklju č uje ljudska prava data je u materijalu Drugi prijedlog Razvojne strategije BiH – PRSP(2003.-2007.): „Sve do nedavno termin“siromaštvo” primjenjivao se u zna č enju nedovoljnih prihoda za nabavku minimalne korpe roba i usluga. Danas se uzima da se siromaštvo manifestira na razne na č ine, me đ u kojima su nedostatak prihoda i sredstava da se osigura održiva egzistencija; glad, neuhranjenost, slabo zdravlje, ograni č ena ili nikakva dostupnost obrazovanju i ostalim temeljnim uslugama; pove ć ana smrtnost, uklju č uju ć i smrtnost od bolesti; besku ć ništvo i neadekvatni stambeni uvjeti; nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija. Nesudjelovanje u odlu č ivanju u gra đ anskom, društvenom i kulturnom životu zajednice tako đ er su bitne karakteristike negacije ljudskih prava. Multidimenzionalnost siromaštva kao pojave omogu ć ava nam da o njemu razmišljamo kao o stanju koje karakteriziraju trajna ili kroni č na uskra ć enost resursa, sposobnosti, mogu ć nosti izbora, sigurnosti i mo ć i koji su potrebni za adekvatan životni standard i ostvarenje drugih gra đ anskih, ekonomskih, politi č kih, kulturnih i socijalnih prava.” Prvo, što se siromaštvo i socijalna isklju č enost poistovje č uju i koriste kao sinonim, a u suštini oni su sli č ni i po karakteru i po indikatorima. Me đ utim pored zajedni č kih imenitelja ima i razlika, a i me đ usobno su uvjetovani. Možemo a priori izraziti tvrdnju, koju ć emo kasnije obrazložiti, da su siromašne osobe – obitelji istodobno u velikoj mjeri i socijalno isklju č eni. Termin socijalne isklju č enosti nastao je u Francuskoj 1970-ih godina,(Šu ć ur, 1995.). Termin socijalne isklju č enosti prihvatile su zemlje EU pa je č ak EU donijela nekoliko rezolucija radi borbe protiv socijalne isklju č enosti i utvrdila indikatore za mjerenje socijalne isklju č enosti. Koncept socijalne isklju č enosti je prvenstveno europski koncept. U siromašnim zemljama tre ć eg svijeta znanstvenici rijetko koriste ovaj koncept. Oni više koriste koncepte siromaštva, nejednakosti i marginalizacije. Potrebno je prepoznati socijalnu isklju č enost. U daljem tekstu ć emo koristiti saznanja koja potje č u iz više izvora. Siromaštvo je povezano s distribucijskim pitanjima, a socijalna isklju č enost s relacijskim pitanjima. To prakti č no zna č i da se siromaštvo odnosi na“nedostatak resursa”. Socijalnu isklju č enost karakteriziraju neostvarivanje prava koja proistje č u iz gra đ anskog statusa ili, drugim rije č ima, nejednaka ili neadekvatna participacija u društvenom životu. Siromašne osobe su prinu đ ene da svoje raspoloživo vrijeme upotrebe da osiguraju puko preživljavanje. Prelazak na koncept socijalne isklju č enosti s pristupa koncepta siromaštva koncem 20. stolje ć a ima više razloga. Siromaštvo je moderni, a socijalna isklju č enost postmoderni koncept. Na kraju, prije opisa na č ina borbe protiv socijalne isklju č enosti u EU, da interpretiramo i stav, Z. Šu ć ura- da je zaokret prema socijalnoj isklju č enosti posljedica novog izazova s kojim se susre ć u razvijene zemlje; kako o č uvati socijalnu participaciju i socijalnu integraciju u uvjetima sve ve ć e neuposlenosti, to jest smanjene radne participacije.(Šu ć ur, 2001.) Najbolji na č in borbe protiv socijalne isklju č enosti možemo na ć i u materijalu EU i to u Savjetu za upošljavanje i socijalnu politiku od 17. listopada 2000., sa sjednice u Lisabonu(Rat der Europäischen Union für Beschäftigung und Sozialpolitik), gdje se kaže da je najbolja zaštita protiv socijalne isklju č enosti radno mjesto. Kao i svaka druga društvena pojava tako i siromaštvo ima teorijska uporišta. Ovom prilikom, zbog prostora navest ć emo osnovne teorije siromaštva. Te teorije su: Teorija kulture siromaštva; Teorija za č aranog kruga ili deprivacijskog kruga; i Teorija situacijske prisile. Mi ć emo prikazati samo teoriju za č aranog kruga. 8

Teorija za č aranog kruga: Kroz ovu teoriju na siromaštvo se gleda kao na za č arani krug iz kojeg je teško iza ć i. Odnosno svi relevantni faktori življenja kao što su: ishrana, stambene prilike, zdravstveno stanje, obrazovanje, posao itd. kod siromašnih kategorija se nalaze u jednoj interakciji gdje niska razina življenja u okviru jednog č inioca djeluje na ostale i zajedno s njima zatvara jedan krug,„za č arani krug“ života siromašnih. Poznato je da siromašni imaju nekvalitetnu ishranu, koja ostavlja posljedice u obliku č eš ć eg oboljevanja i slabijeg imuniteta na razne bolesti, što ih č ini slabijim za sve vidove društvenih aktivnosti. Pored toga karakteristika siromašnih je i slaba naobrazba, koja ako je povežemo s zdravljem, siromašne kao potencijalne radnike ostavlja na za č elju burzi rada. To opet implicira manje novca za trošenje i za stanovanje, hranu i lijekove(uvjeti življenja). Ako se ovome doda još i psihološki moment siromašnog pojedinca, odnosno op ć a demotiviranost za životom, bi ć e nam jasna teorija za č aranog kruga.„Na bilo kojoj to č ki kruga njihova perspektiva je – pogotovo ako je u pitanju ve ć a bolest – padanje na još niži stupanj i po č injanje ciklusa ponovo i ponovo, ka još ve ć oj patnji“(Harington, 1965., str. 26). Sklop datih okolnosti ostavlja siromašnim malu ili nikakvu alternativu za izlazak iz za č aranog kruga siromaštva, te se onda siromaštvo prenosi s koljena na koljeno, ne ostavljaju ć i ro đ enim u takvom okruženju gotovo ikakve šanse za normalan život. Nešto ć emo re ć i i o nejednakosti. Pove ć anje BDP po stanovniku oko tri puta a ostajanje siromaštva na istoj razini upu ć uje samo na jedan zaklju č ak. Izvršena je preraspodjela BDP u korist bogatih. To zna č i da se pove ć ala nejednakost. Mi nemamo podnaslov nejednakosti a o č ito je da je neophodno da se tretira i to pitanje. Evo zašto. Za razliku od siromaštva koje predstavlja stanje u kojem pojedinci – obitelji imaju nedostatan dohodak za dostojan život, nejednakost predstavlja relacijski fenomen koji govori o distribuciji bogatstva ili dohodaka u jednom društvu. Tako se kod objašnjavanja uzroka siromaštva isti č e nejednakost jer se u osnovi svih suvremenih društava nalazi ekonomska nejednakost. Nejednakost u raspodjeli bogatstva je mnogo ve ć a nego u raspodjeli dohotka. Primjera radi, Z. Šu ć ur str. 67(2001.) navodi prema Wolffu da 1 posto bogatih raspolaže enormnom koli č inom bogatstva. Tako u SAD(1989.) raspolaže s 39 posto bogatstva, Francuskoj(1986.) 26 posto, Kanadi(1984.) 25 posto, Velikoj Britaniji(1986.) 18 posto i Švedskoj(1986.) s 16 posto bogatstva. Siromaštvo i nejednakost jesu sli č ne i povezane kategorije, ali ne i istovjetne. Nejednakost se socijalno definira: jedni su siromašni tek u usporedbi s drugim(relativno siromaštvo). Što su ve ć e nejednakosti u nekom društvu, to je ve ć e i relativno siromaštvo. Apsolutno siromaštvo(nedostatak sredstava da se zadovolje osnovne potrebe) ne proizilazi iz nejednakosti. Vidjet ć emo da se nejednakost može prili č no egzaktno mjeriti(Gini – indeks) dok se za siromaštvo moraju upotrebiti konvencije. Nemogu ć e je i štetno težiti potpunoj jednakosti, ali je mogu ć e raznim mjerama(porezni sustav i javni socijalni transferi) smanjiti stupanj nejednakosti. Ljudi su vrlo osjetljivi na nejednakosti koje nisu rezultat poštenog rada, ve ć raznih malverzacija s porezima i carinama, sive ekonomije i, u krajnjem slu č aju, kriminalne aktivnosti. Korisno je i potrebno nešto više re ć i o Gini indeksu. Siromaštvo zauzima centralno mjesto u ovoj studiji i zaslužuje da se osvijetli sa svih aspekata i stajališta. Nastavit ć emo da prikažemo stupanj nejednakosti u Bosni i Hercegovini putem Gini indeksa. Za jedno društvo je vrlo važno kolika je ekonomska udaljenost izme đ u bogatih i siromašnih jer od toga je ovisno definiranje ekonomskog i socijalnog razvitka. Ukoliko bogati i siromašni ne dijele zajedni č ku ekonomsku i društvenu stvarnost, teško da se mogu dogovoriti o zajedni č kim društvenim ciljevima kao i na č inu njihovog ostvarivanja. Dolazi do poznatog konflikta ciljeva, koji je teško razriješiti. Ekonomsku nejednakost prate i druge popratne pojave koje poga đ aju siromašne: socijalna isklju č enost, opadaju ć e ulaganje u ljudski kapital, slabo zdravlje, pove ć ana ekonomska nesigurnost itd. i kao rezultat se javlja ošte ć eno funkcioniranje demokracije. Zbog svega navedenog javila se potreba da se nejednakost izmjeri na odre đ en na č in. Nejednakost nije 9

jedinstven pojam, postoji mnogo statistika koje mjere nejednakost. Jedne mjere uzimaju u obzir pojedine dijelove distribucije, a druge uzimaju u obzir cijelu raspodjelu. Gini indeks spada me đ u mjere nejednakosti koje uzimaju u obzir cijelu raspodjelu. Detaljan na č in obra č una Gini indeksa dao je autor Brozek(2005.). Svi koji se bave siromaštvom č esto se pozivaju na Gini indeks kao mjeru nejednakosti. Bez velikih pretenzija dat ć emo ilustraciju interpretacije Gini indeksa. Sam Gini kao indeks može imati vrijedosti od 0 do 100. Slijede ć e je zna č enje ovog pokazatelja. Teoretski slu č ajevi su u zna č enju: indeks 0 zna č i da sva ku ć anstva imaju iste prihode, a kod indeksa 100 jedno ku ć anstvo raspolaže sa svim prihodima. U stvarnom životu Gini indeksi se kre ć u otprilike od 20 do 60. Što je ve ć i indeks, ve ć a je nejednakost, bez obzira što se promatra raspodjela dohotka ili bogatstva. Nekoliko primjera ć e to najbolje ilustrirati. Nejednakost po zemljama se razlikuje – ve ć a je u bogatstvu nego u dohotku. Razvijena gospodarstva imaju manje nejednakosti u razdiobi dohotka od gospodarstava koja se tretiraju kao zemlje u razvoju. Podaci za Austriju„Bericht über Soziale Lage“,(1982., 1987.) pokazuju da je Gini indeks za Austriju po osnovu pla ć a po godinama bio: 1970. 29,3 1976. 31,2 1981. 31,4 1987. 31,6 2006. 29,1 Gini indeks za ukupne prihode je mnogo ve ć i, što zna č i da je i nejednakost mnogo ve ć a kad se promatraju ukupni prihodi. Uglavnom, na to utje č u: prihodi od imovine, kamata, dividende, rente i sli č no. Gini indeks nejednakosti u Austriji, na osnovi ukupnih prihoda ku ć anstava, bili su po godinama: 1973. 59,5 1979. 58,7 1984. 55,1 Vidi se da je došlo do izvjesnog smanjenja nejednakosti. Bosna i Hercegovina je recimo imala Gini indeks temeljem pla ć a 1976. – 18,2, 1981. – 18,2 1982. – 16,3. Ovako niski indeksi rezulatat su uravnilovke u pla ć ama, ali to je povijest. Podaci za 2001. godinu na bazi LSMS ankete prema našim prora č unima Brozek(2005.) pokazuju da je Gini indeks za Bosnu i Hercegovinu 21,5(u anketi je 24,3) za Federaciju BiH 21,9 i za Republiku Srpsku 21,0. I kona č no Gini indeks za 2006. godinu Human Development, Report 2007./2008. UNDP, iznosi 26,2. Vidi se da je došlo do pove ć anja nejednakosti u Bosni i Hercegovini. Me đ utim nemamo podataka za izra č un Gini indeksa na ukupne prihode, a pogotovo to nemamo za ukupnu imovinu. Tu se može tražiti odgovor na narasle socijalne razlike(tvrtke, vikendice, skupi automobili, egzoti č na putovanja, skupi nakit itd.). To bi trebalo istražiti da bi se definirala prava ekonomskosocijalna politika koja nebi ko č ila bizinis i inicijativu ali nebi dozvolila enormne razlike u dohocima a pogotovu u imovini. Stara je izreka da se iza svakog naglo ste č enog bogatstva krije plja č ka. Bosna i Hercegovina je eklatantan primjer za to. Sli č no je i gore u nekim tranzicijskim zemljama. Bit ć e interesantno pogledati kako izgledaju dijelovi distribucije za cijelu raspodjelu po Gini indeksima za 2006. godinu(isti izvor, UNDP) Najsiromašniji Najbogatiji Zemlja 10% 20% 10% 20% raspolažu s bogatstvom dohotka Austrija 3,3 8,6 23,0 37,8 Bosna i Hercegovina 3,9 8,6 21,4 35,8 Odnos 10% bogatih/ 10% siromašnih 6,9 puta 5,4 puta Odnos 20% bogatih/ 20% siromašnih 4,4 puta 3,8 puta 10

Vidi se, recimo, da je ve ć a razlika u Bosni i Hercegovini kod 10 i 20 posto bogatih, a po svim ostalim kriterijima Bosna i Hercegovina„bolje“ stoji. U kakvim se povijesnim relacijama kre ć e nejednakost govori podatak, Brozek(2005.) da je 5 posto najviše pla ć enih uposlenih 1985. godine raspolagalo s 7,6 posto mase pla ć a. Može se uo č iti velika uravnilovka(10 posto najbogatijih po dohotku 2006. godine raspolagalo je s 21,4 posto mase pla ć a. Gini indeksi se kre ć u, kao što smo istakli približno 20 – 60 ili oko indeksa 20 – 30 za razvijene zemlje a 50 – 60 nerazvijene i siromašne zemlje. Kako se Bosna i Hercegovina našla me đ u razvijenim gospodarstvima glede Gini indeksa ostaje da se istraži. Detaljno objašnjenje obra č una Gini indeksa, koji č itatelji teško mogu na ć i u literaturi je slijede ć e. Recimo Gini indeks 26 ili 60 pokazuje da 26 posto ili 60 posto od ukupne mase dohodaka ide skupini za koju je izra č unat Gini indeks. Treba izra č unati 26 ili 60 posto ukupne mase dohodaka i dobiveni iznos oduzeti od skupine koja se nalazi iznad prosjeka dohodaka i tada bi dobili indeks 0, dakle teorijska varijanta da svi imaju iste dohotke ili prihode ili bogatstvo. Ovisno o č emu se radi Gini indeks govori o kolikom se raslojavanju radi. Da ne ostanemo dužni č itateljima navedimo neke zemlje i njihove Gini indekse 2006. godine prema Human Devlopment 2007./2008. Država Gini indeks Odnos 10% najbogatijih/ 10% najsiromašnijih Švedska 25,0 6,2 puta Finska 26,9 5,6 puta Nizozemska 30,9 9,2 puta Velika Britanija 36,0 13,8 puta pa skupina država s velilim razlikama u Gini indeksima Zambija 50,8 32,3 puta Brazil 57,0 51,3 puta Kolumbija 58,6 63,8 puta Lesoto 63,2 105,0 puta 2.2. (N E ) PARTICIPACIJA NA RADNOM TRŽIŠTU Op ć e je poznato da su dva glavna uzro č nika siromaštva neuposlenost i nizak stupanj naobrazbe radno sposobnog stanovništva. Oni su č esto i u uzro č no-posljedi č nom odnosu. Neuposlenost se može promatrati preko op ć ih stopa, ali uvid u pravo stanje možemo dobiti samo ako sagledamo strukturu neuposlenih. Prije toga navest ć emo neke teoretske karakteristike neuposlenosti. Treba ista ć i da stope neuposlenosti od 40 posto kod nas, kad se podvrgnu metodologiji Me đ unarodnog ureda za rad, kao i praksi razvijenih zemalja, iznose ispod 30 posto. To je metodološki problem i ne ć emo se ovdje njime posebno baviti. Me đ utim, da bismo sagledali neuposlenost i siromaštvo, moramo to imati u vidu. Neka č itatelj pokuša sam na osnovi narednog teksta ocijeniti koliko je realno iskazivanje neuposlenosti u Bosni i Hercegovini i po entitetima. Ilustrirajmo to opisima koje daje Samuelson(1992.). Neuposleni su ljudi koji nisu uposleni, ali aktivno traže posao ili č ekaju povratak na posao. Ili konkretnije, osoba je neuposlena ako ne radi i ako(1) ulaže specifi č ne napore da prona đ e uposlenje u toku 4 tjedna,(2) ako je privremeno udaljena s posla i č eka da je ponovo pozovu, ili(3) ako č eka da se vrati na posao u idu ć em mjesecu. Dakle, osoba mora č initi specifi č ne napore(posjete lokalnim tvrtkama i prijavljivanje na oglase) da se uposli. Osobe koje ne traže uposlenje su izvan radne snage. Ekonomisti razlu č uju tri vrste neuposlenosti: frikcionu, strukturnu i cikli č ku. Da bismo ocijenili našu neuposlenost, re ć i ć emo nešto o sve tri. 11

Frikciona neuposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izme đ u regija i radnih mjesta u razli č itim fazama životnog ciklusa. Ovi neuposleni se nazivaju i“dobrovoljno” neuposleni. Strukturna neuposlenost nastaje kad postoji raskorak izme đ u ponude i potražnje za radnicima. Nude se neka zanimanja, a traže se druga. Ova neuposlenost kao neravnoteža može se javiti me đ u zanimanjima ili regijama. Cikli č ka neuposlenost je kad je ukupna potražnja za radom niska. Samuelson(1992.) navodi da distinkcija izme đ u cikli č ke i drugih vrsta neuposlenosti pomaže ekonomistima da dijagnosticiraju op ć e stanje zdravlja tržišta rada. Dok se frikciona i strukturna neuposlenost mogu pojaviti č ak i ako je ukupno tržište rada u ravnoteži, cikli č ka neuposlenost javlja se kad uposlenost pada kao posljedica neravnoteže ponude i potražnje rada(agregatne ponude i potražnje). Da se kod nas u Federaciji Bosne i Hercegovine radi o kombinaciji strukturalne i cikli č ke neuposlenosti, govore podaci za Kanton Sarajevo(Bilten, Kanton Sarajevo, Služba za upošljavanje, Sarajevo, april 2003. godine). Ve ć smo komentirali nekvalificirane radnike koji su eklatantan primjer za karakter neuposlenosti. Neuposleni prema kvalifikacijskoj strukturi, Kanton Sarajevo, 31.03.2003. godine. kvalifikacija Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Nestru č ne kategorije (NSS, PK i NKV) broj neuposlenih 56.802 1.503 908 13.474 515 590 15.866 506 23.440 24.461 Struktura 100,0 posto 2,6 posto 1,6 posto 23,7 posto 0,9 posto 1,0 posto 27,9 posto 0,9 posto 41,4 posto 43,1 posto Strukturalnu neuposlenost u okviru cikli č ke ilustriraju zanimanja u okviru pojedine kvalifikacijske ljestvice. Dat ć emo samo ona zanimanja koja prelaze 3 posto u datoj kvalifikaciji. Kvalifikaciona ljestvica 1 KV – VKV SSS VSS Naziv zanimanja 2 Prodava č Maturant gimnazije Ekonomski službenik Diplomirani ekonomist Broj neuposlenih 3 3.096 1.892 1.397 175 postotak u kvalifikaciji 4 18,6 posto 14,0 posto 10,4 posto 11,6 posto Strukturalnu neuposlenost č ine još složenijom godine starosti i dužina č ekanja neuposlenih. To se najbolje vidi u Kantonu Sarajevo u kojem je 30 posto neuposlenih do 30 godina starosti, od 30 do 50 godina 55 posto, a preko 50 godina 14 posto. Ovakva struktura ukrštena s kvalifikacijskom predstavlja ozbiljan problem za gospodarstvo, ekonomsku i socijalnu politiku i trajni je izvor siromaštva iz kojeg se ne vidi izlaz. Nismo pristalice izraza“posložnjavanje”, ali ovdje je on adekvatan. Naime, struktura neuposlenih radnika prema dužini č ekanja na posao sama za sebe je dramati č na. Tu se vidi sva dramati č nost neuposlenosti. Tako 25 posto radnika č eka posao preko 5 godina, 49 posto preko 3 godine, a 2 – 5 godina 37 posto radnika. Bosna i Hercegovina želi u ć i u EU pa je korisno uporediti neke 12

pokazatelje glede neuposlenosti. Ne smeta što je to bilo prije deset godina. Tako je 1999. godine u EU bilo neuposlenih 9,2 posto radne snage(Soziale Trends und sozialpolitische Maßnahmen EU), a u BiH stopa neuposlenosti je u 2002. dostigla 40 posto. Najmanja stopa je bila u Luksemburgu 2,3 posto, a najve ć a 15,9 posto u Španiji. Upore đ enje glede dužine č ekanja na posao pokazuje da u EU 4 posto od 9,2 posto neuposlenih č ekaju duže od jedne godine ili 43 posto neuposlenih, a 15,4 posto neuposlenih č eka na posao najmanje jednu godinu, ili 1,4 posto od 9,2 posto neuposlenih. Klju č za rješavanje socijalne isklju č enosti i siromaštva nalazi se na polju humanog kapitala koji je neiskorišten, a u mnogim slu č ajevima i trajno(sustavno) uništavan. Htjeti raditi a ne nalaziti posao je slobodno re ć i, tragedija. Zašto? Jer gubitak financijske sigurnosti otvara niz drugih problema u obitelji(razvodi brakova, školovanje djece, asocijalne manifestacije kao alkoholizam, drogiranje itd.) Po đ imo od najnovijih podataka. Zbog pada ekonomske aktivnosti bolje re ć i recesije, ali i krize kad se ostvaruju negativne stope rasta, samo u periodu od listopada 2008. do velja č e 2009. godine u inostranstvu je bez posla ostalo 26.663 radnika iz Bosne i Hercegovine. Najviše je kvalificiranih radnika. Ukupan broj neuposlenih u Bosni i Hercegovini u velja č i 2009. godine iznosi skoro pola milijuna(491.797 radnika). U promatranom periodu listopad 2008. – velja č a 2009. godine broj neuposlenih se pove ć ao za 3 posto. Istovremeno zbog recesije u Europi posao je izgubilo 1.702 radnika iz BiH. Neuposlenoš ć u su najviše pogo đ ene metalna industrija, trgovina i gra đ evinarstvo. (Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje, konferencija za tisak,(“Oslobo đ enje”, 17. travnja 2009. godine)) Pogledajmo detaljnije situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prosjek 2000. godine 2008. godine Indeks 2008./2000. Prosje č na stopa rasta Neuposleni 259.702 345.381 133 3,6 Uposleni 410.808 430.745 105 0,6 Kao što se vidi broj neuposlenih je rastao šest puta brže od broja uposlenih. (Izvor: Mjese č ni statisti č ki pregled Federacije Bosne i Hercegovine, BDP po stanovniku, br. 3, ožujak 2009. godine, Federalni zavod za statistiku) Bruto doma ć i proizvod po stanovniku (te č aj 1 USD 2000. godine 2,1189 KM a 2007. godine 1,4295) 2007. godina 2000. godine 2007. godine 2000. godine 3.373 USD 1.333 USD 4.821 KM 2.400 KM Indeks BDP po stanovniku 2007./2000. iznosi u USD 253 a u KM 201. Obzirom da je BDP po stanovniku u 2008. godini rastao 5,5 posto možemo izra č unati da BDP po stanovniku za 2008. godinu iznosio 3.901 USD ili 5.086 KM pa imamo indekse 2008./2000. 293 u USD a 212 izraženo u KM. Ako to uporedimo s rastom BDP po stanovniku vidimo da je 2007./2000. porastao preko dva puta a uposlenost samo 0,6 posto. Me đ utim neuposlenost je porasla 33 posto. Što se desilo sa siromaštvom? U Anketi o potrošnji ku ć anstava u BiH 2007.(APD 2007.) dat je zaklju č ak da i pored rasta BDP po stanovniku više nego č etverostruko nije došlo do smanjenja siromaštva 2007./2000. godine. Stopa siromaštva je smanjena sa 19,5 posto u 2001. godini na 13

17,9 posto u 2004. godini, da bi u 2007. godini opet porasla na 18,6 posto. Uz standardne greške stopa siromaštva je prakti č no ostala nepromijenjena. Ovakva kretanja su zabrinjavaju ć a. Navedimo krucijalni zaklju č ak iz“APD 2007. Siromaštvo i uvjeti života” –“ Č injenicu da se stopa siromaštva nije snizila treba smatrati pitanjem za socijalnu politiku. Prihodi su u porastu, obim ekonomije raste, a ipak je i dalje tu 20 posto stanovništva č iji je životni standard nesiguran i jedva podnošljiv – udio koji je postaojao visok – i 40 posto koje živi u sli č nom dometu mogu ć nosti. Ovo je društvo koje ć e, smatra se iskusiti porast nejednakosti i sve ve ć u socijalnu isklju č enost kojom se neophodno pozabaviti.” Kako je APD 2007. Siromaštvo i uvjeti života štampano po č etkom 2009. godine, stanovništvo ve ć odavno proživljava sve ve ć u nejednakost, siromaštvo i socijalnu isklju č enost. 2.3. N IZAK STUPANJ OBRAZOVANJA Pored neuposlenosti, nizak stupanj naobrazbe je jedan od glavnih uzroka siromaštva. Odmah da kažemo da nizak stupanj naobrazbe osobe otežava uposlenje i mogli bismo re ć i da ova dva č imbenika č ine krug siromaštva. Ne raspolažemo sa ovakvim strukturama za Bosnu i Hercegovinu, ali imamo neke sinteti č ke pokazatelje za Federaciju Bosne i Hercegovine. Me đ utim situacija nije bitno druga č ija ni u Republici Srpskoj. Struktura radne snage ožujak 2007. godine u FBiH ukupno uposleni 100,0 334.976 1. VSS 14,2 47.742 2. VŠS 8,0 26.791 3. SSS 37,6 125.970 4. VKV i KV 25,3 84.780 5. PKV i NSS 7,2 24.123 6. NKV 7,7 25.770 7. Nestru č ne kategorije(5+6) 14,9 49.893 (Izvor: Statisti č ki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku); Prora č un: autor neuposleni 100,0 179.962 2,1 4.843 1,3 3.120 22,0 49.120 35,7 50.656 3,7 5.496 35,2 66.719 38,9 72.215 str. 236 i 252, Sarajevo, 2008., Treba naglasiti da nizak stupanj naobrazbe osobe otežava uposlenje i mogli bismo re ć i da ova dva č imbenika č ine krug siromaštva. Nizak stupanj naobrazbe osobe, i ako na đ e posao to je po pravilu slabo pla ć eni posao. Djeca iz obitelji gdje su roditelji nekvalificirani ili nisko kvalificirani radnici, teško mogu posti ć i viši stupanj naobrazbe, uglavnom je to maksimalna razina kvalificiranog radnika ili tehni č ara. Ovdje ć emo dati još neke ilustracije o kauzalitetu siromaštva i o stupnju naobrazbe. Po č etak problema javlja se još kod upisa u pojedine stupnjeve naobrazbe. Od novijih podataka navodimo one date u LSMS anketi 2001. godine. Neto stopa upisa u škole siromašnih i onih koji nisu siromašni Obrazovanje Kategorija Predškolsko Osnovna škola Srednja škola (0-6)(7-14)(15-18) 1 2 3 4 Nisu siromašni 5,6 93,0 76,4 Siromašni 1,1 92,2 57,2 Ukupno 4,3 92,8 72,6 (Izvor: LSMS 2001. prema Izvještaj o humanom razvoju 2003.) Visoko (19-23) 5 27,3 9,3 24,2 14

Kao što se vidi iz tablice siromašni su u lošijem položaju od po č etka života. Pet puta manje koriste predškolske ustanove, a imaju tri puta manju šansu da upišu fakultet. Upis u srednje škole im je za 25 posto manji nego kod populacije koja nije siromašna. Ne raspolažemo podacima u postocima onih koji ne završe školu, posebno srednju i visoku, ali indicije govore da je to na štetu siromašnih. Smanjio se i obuhvat upisa u osnovne škole, koji se do rata 1992. godine kretao izme đ u 98 – 99 posto. Jedan od razloga, prema navedenom izvoru leži i u siromaštvu. Roditelji nisu u mogu ć nosti da osiguraju minimalna sredstva(za školski pribor, odje ć u, obu ć u, prijevoz, užinu i sli č no). Treba napomenuti da ovo posebno poga đ a djecu povratnika jer ove obitelji spadaju pretežno u siromašne i vrlo siromašne skupine. Nalazimo se u svijetu brzih promjena tehnologije pa obrazovanje priprema ljude da razumiju i iskoriste nove okolnosti – primjenu ra č unara i internet priklju č aka. Me đ utim, siromašni su na krajnjoj margini korištenja ra č unarske tehnike. Njihovi roditelji se bore s preživljavanjem. Ušli smo u stolje ć e kad ć e se smatrati nepismenim tko ne zna raditi na ra č unaru u svakodnevnom poslu. Svi natje č aji za radna mjesta traže, izme đ u ostalog, poznavanje rada na ra č unaru. Država bi po principu horizontalne pomo ć i trebala uložiti sredstva u opremanje škola ra č unalima a neuposlenim omogu ć iti da steknu dopunska znanja iz ra č unalske tehnike. Ako se ne napravi državni program osposobljavanja mladih u ovom pogledu, spirala siromaštva ć e se nastaviti i mladi, ako ne odu u inozemstvo, u ć i ć e u za č arani krug siromaštva. Podsjetimo se misli dvojice velikana u svezi s ovom temom. Volter je rekao da ništa ne podiže duh kao naobrazba, a Luis Paster navodi:“Prilika se osmjehuje samo onome tko je spreman”. Kona č no, pravo na naobrazbu spada u temeljna ljudska prava. Smatramo neophodnim da damo još nekoliko ilustracija povezanosti naobrazbe i siromaštva u našim uvjetima. Pregled stupnja naobrazbe glave ku ć anstva i udjela u stanovništvu i siromašnim Naobrazba Udio u Udio me đ u Udio u Udio me đ u Udio u Udio me đ u glave ku ć anstva stanovništvu siromašnima stanovništvu siromašnima stanovništvu siromašnima BiH BiH RS RS FBiH FBiH 1 2 3 4 5 6 7 Nikakva 7,9 11,5 11,0 15,3 6,0 7,9 Osnovna 35,7 46,9 39,4 49,5 33,4 44,6 Srednja 13,0 6,6 9,5 4,3 15,1 8,7 Srednja stru č na 34,1 32,2 31,7 28,0 35,5 36,2 Viša škola 4,6 2,3 5,3 2,6 4,1 2,0 Fakultet 4,8 0,5 3,0 0,3 5,9 0,7 (Izvor: Blagostanje u Bosni i Hercegovini 2001.: Mjerenje i nalazi, Državna agencija za statistiku, Zavod za statistiku RS, Zavod za statistiku FBiH, Svjetska banka, prosinac/decembar 2002.) Dato je dovoljno č injenica koje govore da se naobrazbi kako redovnoj tako i odraslih neuposlenih mora posvetiti sasvim konkretna pozornost, ina č e ć e se problemi neuposlenosti uve ć avati. Poznato je da su industrijske zemlje skoro potpuno napustile vertikalnu pomo ć (granama i djelatnostima) i usmjerile se na horizontalnu pomo ć- naobrazbom radne snage. U tom pogledu i mi smo predložili isti postupak. 15

Stope siromaštva prema generalnoj liniji siromaštva(GPL 3 ) Razina obrazovanja nositelja ku ć anstva 1 Bez obrazovanja Osnovno obrazovanje Srdnjoškolsko obrazovanje Visoko obrazovanje Status aktivnosti nositelja ku ć anstva uposlen 2 53,9 27,3 14,6 2,7 Teku ć i status nositelja ku ć anstva Neuposlen 3 35,2 31,2 26,3 8,5 Umirovljen 4 32,1 22,4 12,1 4,6 ukupno 5 45,6 24,2 15,5 3,2 Prosje č na stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu iznosi 18,6 posto. Mislimo da smo s prednjim tekstom uveli č itatelja u suštinu problematike nedovoljne obrazovanosti stanovništva. Sada ć emo dati najnovije podatke o stupnju obrazovanja kao uzroka siromaštva. Iz Ankete o potrošnji ku ć anstava u BiH 2007. – APD 2007. Siromaštvo i uvjeti života dat ć emo karakteristi č ne podatke o stupnju obrazovanja i siromaštva. Radi se o ku ć anstvima po obelježjima i razini obrazovanja, statusu nositelja ku ć anstva, statusu uposlenja nositelja ku ć anstva i po sektoru aktivnosti nositelja ku ć anstva. Iz prethodne tablice se vidi, što je viši stupanj obrazovanja nositelja ku ć anstva, manji je stupanj siromaštva. Najbolje je to izraziti u relativnom odnosu. Bez obrazovanja Stupanj obrazovanja Uposleni osnovno srednjoškolsko visoko puta manje siromaštva 2 puta manje 4 puta manje 20 puta manje neuposleni Ukupno osnovno srednjoškolsko visoko osnovno srednjoškolsko visoko 0,12 puta manje 0,33 puta manje 4,14 puta manje 2 puta manje 3 puta manje 14 puta manje Ne treba više dokaza da, što je ve ć i stupanj obrazovanja pojedinca i nositelja ku ć anstva, stupanj siromaštva je manji. 2.4. N IZAK STUPANJ PARTICIPACIJE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU Naslov ove to č ke ve ć upu ć uje na karakter problema. Me đ utim prije nego to pokažemo i ilustriramo neophodno je nešto više re ć i o samom zdravlju. Ova studija se odnosi na relacije prema socijalnoj isklju č enosti i siromaštvu. Da bismo razmatrali odnose zdravlja i siromaštva, moramo dati definiciju za pojam zdravlja, kao što smo dali i za kategorije siromaštva i socijalne isklju č enosti. Koristit ć emo tekstove iz studije “Zdravlje 21”. Navest ć emo kategorije: zdravlje, determinante zdravlja i jednakost u zdravlju. Zdravlje – 1. Stanje kompletnog fizi č kog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustva bolesti ili poreme ć aja, 2. smanjenje mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta usljed otkrivene bolesti ili poreme ć aja, i porast u opserviranom nivou zdravlja. Prva definicija, iz Ustava SZO, predstavlja ideal koji treba da bude cilj svim aktivnostima razvoja zdravstva(tj., zdravlje kao fundamentalno ljudsko pravo i društveni cilj širom svijeta). 16

Determinante zdravlja – niz osobnih, društvenih, ekonomskih č inilaca i č inilaca okoline koji odre đ uju zdravstveno stanje pojedinca ili populacije. Ovi č inioci koji utje č u na zdravlje su višestruki i interaktivni. Promocija zdravlja se u osnovi sastoji od akcija i podrške djelovanju u podru č ju potencijalno promjenjivih determinanti zdravlja – ne samo onih koje su vezane za djelovanje pojedinca, kao što su zdravo ponašanje i stil života, ve ć i č inilaca kao što su osobni dohodak, društveni status, naobrazba, uposlenost i uvjeti rada, pristup odgovaraju ć im zdravstvenim službama, kao i č inilaca fizi č ke sredine. Ovi č inioci, u kombinaciji, stvaraju razli č ite uvjete života koji utje č u na zdravlje. Promjene stila i uvjeta života, č inioci koji determiniraju zdravstveno stanje, smatraju se intermedijalnim zdravstvenim rezultatom. Jednakost – jednakost u zdravlju, u idealnom slu č aju, podrazumijeva koncept da svatko treba da ima mogu ć nost dosegnuti svoj puni zdravstveni potencijal, ili još pragmati č nije, da nitko ne smije biti u nepovoljnom položaju u postizanju ovog potencijala, ako se to može izbje ć i. Termin“nejednakost” se odnosi na razlike u zdravlju koje ne samo da su nepotrebne i mogu se izbje ć i ve ć se, isto tako, smatraju diskriminatorskim i nepravednim. Da postoji visok stupanj kauzaliteta izme đ u siromaštva i zdravlja govore studije Svjetske zdravstvene organizacije. U studiji“Zdravlje 21” navedeno je mnogo primjera. Slijede ć i tekst zorno govori o svezi siromaštva i zdravlja. Siromaštvo- bilo da je definirano dohotkom, socijalno- ekonomskim stanjem, uvjetima života ili razinom naobrazbe – samo je po sebi najve ć a determinanta slabog zdravlja. Život u siromaštvu je u korelaciji sa višom stopom ovisnosti od duhana, alkohola ili droga, s depresijom, samoubojstvima, antisocijalnim ponašanjem i nasiljem, pove ć anim rizikom uzimanja hrane nesigurne kvalitete i širokim spektrom fizi č kih tegoba. Ponekad se pogrešno pretpostavlja da je dovoljno pružiti ljudima informacije, pa da ć e oni automatski biti u stanju da donose ispravne odluke. Mada je važno imati više znanja, informacija i znanja o zdravlju, dokazi pokazuju da su odluke o prihvatanju ponašanja pogodnijeg za zdravlje - č esto ograni č ene širom fizi č kom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom sredinom. Vrlo č esto se dešava da najsiromašnije skupine prihvataju najštetnije oblike zdravstvenog ponašanja, s višom stopom pušenja, konzumiranja alkohola i upotrebe droge, jer su više izloženi stresu zbog neadekvatnog dohotka, nedovoljne naobrazbe i neuposlenosti ili radne nesigurnosti. Lanac siromaštva može da po č ne ve ć u djetinjstvu ili, bolje re ć i, s ro đ enjem djeteta. Zato borba protiv siromaštva treba da po č ne još i prije ro đ enja djeteta. Najbolje da o tome govore autori pomenute studije:“Rano ulaganje u zdravstvenu zaštitu se obi č no isplati kasnije. Bitne odlike fizi č kog i mentalnog zdravlja se razvijaju rano u životu, pod utjecajem majke u prenatalnom životu; pod utjecajem oba roditelja u genetskom naslje đ u i postnatalnoj njezi; pod utjecajem društvene i fizi č ke sredine u ranim godinama života. Zbog toga, zdravstvena i socijalna politika moraju voditi ra č una o ranim godinama života. Siromaštvo roditelja može pokrenuti lanac socijalnih rizika koji ugrožavaju zdravlje tokom cijelog života, pa je ulaganje u socijalnoekonomsku dobrobit roditelja i obitelji veoma važno za unapre đ enje zdravlja i razvoj.” Što se konkretno ti č e zdravlja stanovnika Bosne i Hercegovine ono je alarmantno, što potvr đ uju sprovedena istraživanja Zavoda za zdravstvenu zaštitu Bosne i Hercegovine;„Zdravlje stanovništva“(2002.). Sli č no istraživanje je ura đ eno 2006. godine i prezentirano u izvještaju„Zdravlje stanovništva“(2007 prezentirani su rezultati ankete na uzorku 6.651 obitelji.) Cilj je bio ocjena ostvarivanja ljudskih prava na život i zdravlje s posebnim akcentom na raseljena lica i povratnike. Uporedni pregled po zdravstvenim obilježjima 2001. i 2006. godine. 17

1. Nije mogu ć e ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu Nije mogu ć e dobiti zdravstvenu uslugu u najbližoj 2. Zdravstvenoj ustanovi bez obzira na mjesto stanovanja u slu č aju da je život u opasnosti 3. Nije bilo mogu ć e redovno kontrolirati i obaviti porod 4. Nije redovito vakcinisano djece 5. Ne prati kod djece rast i razvoj Odustalo od lije č enja jer nisu mogli kupiti 6. Propisani lijek ili ga dobiti besplatno ili uz participaciju godina/postoci 2001. 2006. 42% 36% 11% 14% 50% 50% 21% 50% – 56% 36% 77% Vidi se pogoršanje kod tri obilježja. Iza tih brojki stoji mnogo bijede i straha od budu ć nosti. Ove skupine tako su isklju č ene. Zdravlje djece i mladih je posebno ugroženo zbog siromaštva. Tako me đ u deset vode ć ih bolesti školske djece i omladine(7-18 godina) isti č u se anemija usljed nedostatka željeza kao i dijareja i gastroentritis, koje su vjerojatno infektivnog podrijetla. Ove bolesti ukazuju na postojanje poreme ć aja u ishrani, kao i uvjeta življenja. Ovdje navodimo dva podatka. U izvještaju o humanom razvoju 2000. prema nepotpunim podacima na podru č ju Federacije Bosne i Hercegovine do lipnja 1999. godine bilo je evidentirano je 2.094 djece i omladine ometeno u psihi č kom razvoju. Prema podacima Psihijatrijske klinike KCU Sarajevo datim u“Zdravlje stanovništva Bosne i Hercegovine”; Izvještaj za 2001. godinu, 14,4 posto stanovništva u 2001. godini pati od PTSP (uzroci su siromaštvo, neuposlenost i dr). Još jedna potvrda da siromaštvo uti č e na psihi č ko zdravlje. Naime ovo je važno ne samo za zdravlje ve ć i za koheziju društva.“Siromaštvo dovodi do stresa i ekonomskih problema, smanjuje sposobnosti ljudi da ispune svoju društvenu ulogu i doprinosi psihološkim poreme ć ajima u zdravlju.” Č ak i u najbogatijim društvima, zdravlje je osjetljivo na društveno ekonomske okolnosti, pa prema tome i na društveno ekonomsku politiku. Glavne determinante uklju č uju prihode, izobrazbu i uposlenost. Neki istraživa č i pripisuju ovim osnovnim determinantama više od polovice svih bolesti. Promjene zdravstvenog stanja u skupinama ljudi sa slabim socijalnim statusom u nekom odre đ enom vremenu su mo ć an pokazatelj uspjeha društveno – ekonomske politike. Apsolutna razina prihoda determinira slabo zdravlje udruženo s siromaštvom. Relativne razlike u primanjima, bez obzira na društvene klase, povezane su s gradijentom za slabo zdravlje i mortalitet koji se proteže kroz sve razine društvene hijerarhije. Kako se razlika u primanjima pove ć ava, pove ć ava se i rizik od poreme ć aja zdravlja, tako nedostatka dojenja, pušenje, fizi č ka neaktivnost, gojaznost, hipertenziju i loša ishranu, prisutniji su kod nižih društveno-ekonomskih skupina. Još neki podaci o zdravlju u Bosni i Hercegovini govore o zabrinjavaju ć oj situaciji. Autor Smajki ć(2004.) navodi da je ljudsko pravo, pravo na zdravstvenu zaštitu izbjeglica i raseljenih lica i to na zdravstvenu uslugu u mjestu povratka. Me đ utim pravo na zdravstveno osiguranje u 2004. godini po svim oblicima osiguranja(radni odnos, umirovljenici i prijava neuposlenih putem zavoda za upošljavanje ne ostvaruje 40 posto povratnika. Dalje, pravo na hitnu medicinsku intervenciju još uvijek ne može ostvariti 15 posto povratnika u mjestu povratka. Još nije kraj negativnim pojavama glede zdravlja. Pravo na kontrolu rasta i razvoja djece i mladeži ostvaruje samo 44 posto ove populacije. Nije velika utjeha što je postignut neki napredak u odnosu na 2000. godinu kada je bilo obuhva ć eno samo 26 posto ove populacije povratnika i raseljenih osoba. Navodimo još dva podatka o alarmantnoj situaciji u zdravstvenom podru č ju. 18

Tako pravo djeteta na redovnu vakcinu u povratni č kim i raseljenim obiteljima ostvaruje samo 49,6 posto a 50,4 posto djece ne ostvaruje ovo pravo. U ukupnom stanovništvu postotak obuhvata 85 posto osoba. Na kraju imamo pravo na lijek. Diskriminirano je 77 posto osoba iz populacije raseljenih i povratnika. Ovo je jedan od rijetkih pokazatelja kod kojeg dolazi do pogoršanja. Podatak da je 2000. godine bilo diskriminirano 61 posto osoba, a 2004. godine 77 posto sam za sebe govori. Kad je rije č o psihi č kom zdravlju, imamo interesantne podatke o indikatorskoj svezi siromaštva i zdravlja. Radi se o poreme ć aju ponašanja u razvojnom dobu(Daneš 1989.). Polazimo od pretpostavke, koja je vrlo vjerojatna, da su roditelji s nižom stru č nom spremom ujedno i slabijeg imovnog stanja. Uzorak č ini 78 pacijenata koji imaju i oca i majku, što zna č i 156 roditelja uvjetovano govore ć i. Struktura prema stru č noj spremi je slijede ć a: Pregled zanimanja roditelja djece s poreme ć ajem ponašanja u razvojnom dobu Stru č na sprema roditelja 1 Niža stru č na sprema 2 Srednja stru č na sprema 3 Viša stru č na sprema 4 Visoka stru č na sprema Ukupno Broj roditelja 87 66 2 1 156 Struktura u% 55,8 42,3 1,3 0,6 100,0 2.5. R AT Ako neuposlenost i nizak stupanj naobrazbe ozna č imo kao“unutrašnje” uzroke siromaštva, onda se ratovi mogu tretirati kao“spoljni” uzroci. Poznato je da je u osnovi ve ć ine ratova plja č ka. Ratovi uništavaju prirodna i stvorena materijalna sredstva. Uništavaju se proizvodna sredstva tvornice, promet, trgovina, infrastruktura, stambeni fond, a time i radna mjesta, što poslije rata izaziva novu neuposlenost. Plja č ka neuništene imovine pojedinaca, ku ć anstava, privrede dodatno osiromašuje društvo – zemlju. Potrebne su desetine godina da se dostigne predratna razina razvoja. Prema našim prora č unima Bosna i Hercegovina je dostigla razinu razvitka od 1990. tek 2005. godine. Procjenjuje se da oko 30 posto prirasta BDP po stanovniku poti č e od donacija. Evo kako se objašnjava 2005. godina kao godina dostignute razine razvitka od 1990. godine. 1990. godine BDP po stanovniku bio je 2.400 USD(ovisno od na č ina obra č una organizacioni princip ili princip č istih djelatnosti 2.383 do 2.498, prosjek 2.415 USD). (Izvor: Statisti č ki godišnjak SR Bosne i Hercegovine 1991., Republi č ki zavod za statistiku, prosinac 1991. godine) Prema Statisti č kom godišnjaku Federacije Bosne i Hercegovine 2008. godine BDP po stanovniku FBiH 2005. godine iznosio je 2.418 USD. Što se ti č e države Bosne i Hercegovine, prema Human Development Report 2007./2008. BDP po stanovniku 2005. godine iznosio je 2.546 USD što je prema 1990. godini razine od 2.415 USD, iznosi indeks 105. Možemo izvesti zaklju č ak da je Bosna i Hercegovina dostigla predratnu razinu razvitka 2005. godine – dakle za 15 godina, ispravan. S velikim pijetetom treba se sjetiti preko 100.000 mrtvih stanovnika. Dva milijuna stanovnika je promijenilo mjesto prebivališta. Samo materijalna šteta se procjenjuje na daleko više od deset milijardi USD. Još je potrebno utvrditi domet devastacije humanog kapitala – ljudi. Izvršene su procjene da je Bosna i Hercegovina izgubila 100.000 mladih školovanih ljudi koji tamo negdje u Europi i preko dva oceana grade humani kapitalizam i doprinose rastu društvenog proizvoda u tim zemljama. Možemo glede rata podsjetiti na još neke č injenice. Rat je završen prije 14 godina i mnoge č injenice su pale u zaborav. Zato ć emo prikazati situaciju glede rata šest godina iza rata. Bruto doma ć i proizvod po stanovniku s preko 2.400 USD prije rata 1992-1995. 2001. godine je pao na oko 1.100 USD. Pla ć e i mirovine su višestruko manje nego prije rata. Siromašno je oko 19

20 posto stanovništva(Ispod 2.198 KM godišnje po osobi), ali je daljih 30 posto neposredno blizu ove granice siromaštva. Prema našim ra č unicama siromašno je(2001.) oko 70 posto stanovništva FBiH. Taj broj č ine 221.057 umirovljenika(Brozek, 2005.) s mirovinama ispod 300 KM, neuposlenih 276.464, prognanika 283.898, stari, preko 65 godina koji nemaju mirovinu 300.000, što č ini cifru od 811.419 osoba i, ako dodamo samo po jednog č lana obitelji umirovljenicima i neuposlenim, to iznosi 1.308.940 osoba. To u odnosu na 2.312.397 stanovnika iznosi oko 60 posto. Ako neuposlenim dodamo u prosjeku dva č lana obitelji(umirovljenici tako đ er č esto imaju na izdržavanju još osoba), dolazimo do cifre o 1.585.404 potencijalno siromašnih ili 68,6 posto siromašnih stanovnika. (Izvor podataka: Kantoni u brojkama 2002. Federalni zavod za statistiku 2002.; Bilten Izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i raseljene osobe, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice decembar/prosinac 2001.; Pregled statisti č ko financijskih pokazatelja za prosinac/decembar 2001. Društveni fond PIO/MIO Bosne i Hercegovine.) Kad je u pitanju mentalno zdravlje, vrlo su interesantni podaci o psihotraumama raseljenih osoba datih u knjizi“Tretman preživjelih torture i traume u postratnom društvu” u izdanju CTV Sarajevo(Centar za žrtve torture) Sarajevo, 2003. Za naše potrebe, iz ove vrlo sadržajne i korisne knjige, izdvojili smo samo neke podatke. Tako su terapeutskim tretmanom u periodu 1997.-2002. obuhva ć ene 503 žrtve torture u CTV Sarajevo. Nas je interesirala procjena socijalnog utjecaja traumatskih doga đ aja, data u referatu 3: “Socijalni i psihološki utjecaj traumatskih doga đ aja i torture na civilnu populaciju u Bosni i Hercegovini”, autora Libby Tata Arcel, Sabina Popovi ć, Abdulah Ku č ukali ć, Alma BravoMehmedbaši ć i drugi. Slijede ć a tablica govori o ekonomskom statusu klijenata(503) prije rata i trenutno. Ekonomski status žrtava torture u CTV Sarajevo 1997.- 2002. godine Ekonomski status 1 Veoma loš Loš Prosje č an Dobar Veoma dobar Postoci klijenata Prije rata Danas 2 3 0,8 posto 46,2 posto 2,4 posto 39,6 posto 33,5 posto 11,2 posto 51,8 posto 2,0 posto 11,5 posto 1,0 posto Iz tablice jasno se vidi erozija ekonomskog status i padanje u siromaštvo. Tako je dobar i veoma dobar ekonomski statusa imalo prije rata preko 63 posto ispitanika, a poslije rata- danas svega 3 posto. Slijedstveno ovim promjenama, na drugoj strani, prije rata je veoma loš i loš status imalo oko 3 posto razmatrane populacije, a danas je u ovoj situaciji oko 86 posto ispitanika. Ukazuje se u navedenoj studiji da je populacija koja je doživjela torturu u ratu i dalje izložena psihi č kom pritisku zbog neriješenog socijalnog statusa(stan, posao, zdravlje), i da to pogoršava njihov socijalni status. U našem slu č aju radi se o tome da ova populacija suštinski č ini najsiromašnije me đ u siromašnim. Društvo č ini nedovoljno za sve siromašne a posebno za ove skupine koje su i zdravstveno ugrožene. Pomo ć u CTV Sarajevo po mišljenju tretiranih osoba, pozitivno je ocijenjena. Me đ utim, ovdje se radi o psihološkoj pomo ć i, materijalna pomo ć je na drugim razinama. U ovoj to č ki dali smo mali insert o siromaštvu i socijalnoj isklju č enosti glede rata. Smatramo da SSU treba po pitanju ratnih posljedica pokloniti dužnu pažnju. Ne vidimo da se strategija socijalnog uklju č ivanja može uop ć e uraditi ako se ne izvrši detaljna analiza i ocjena posljedica rata i izvuku zaklju č ci za novu modernu socijalnu i razvojnu politiku. Dugo je rat bio alibi za nerad vlasti i drugih struktura društva. 20

3. ANALIZA SOCIJALNE STRUKTURE U PROCESU TRANSFORMACIJE: PRIMJER BOSNA I HERCEGOVINA 3.1. D IMENZIJE SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI U POST DEJTONSKOJ B OSNI I H ERCEGOVINI Najbolje ć e se shvatiti dimenzije socijalne isklju č enosti ako č itatelji ponovo pogledaju u to č ci 2. koja su to obilježja i uzroci socijalne isklju č enosti. Treba imati u vidu da podaci u srazmjerama katastrofi č ne socijalne situacije č ije su najzna č ajnije karakteristike socijalna isklju č enost i siromaštvo stanovništva sa svim obilježjima obje pojave. Mi ć emo se referirati na izvor IBHI. Izvještaj o humanom razvoju 2007. – Socijalno uklju č ivanje (2007.). Kona č no me đ u bitne izvore za ovu to č ku smo uklju č ili Anketu o potrošnji ku ć anstva (APD) u BiH za 2007. godinu: Siromaštvo i uvjeti života. U Izvještaju o humanom razvoju 2007. data je prvi put metodologija za izra č unavanje indeksa socijalne isklju č enosti. Sama definicija socijalne isklju č enosti koju smo dali u ovoj studiji, samo da podsjetimo, opisuje fenomen isklju č enosti kao me đ uzavisnost izme đ u siromaštva, dugoro č ne neuposlenosti, socijalne izolacije i obrazovanja. Još jedna šira definicija socijalne isklju č enosti uzima u obzir me đ uzavisnost izme đ u: životnog standarda, zdravstvenog statusa, obrazovanja, u č eš ć a u društvu i pristupa uslugama. Temeljem istraživanja ura đ enog 2006. na reprezentativnom uzorku i drugim procjenama, indeks opšte socijalne isklju č enosti za 2006. godinu bio je na 50,32. To pokazuje da je polovina BiH stanovništva isklju č ena iz društva na neki na č in. Ne postoji bitna razlika izme đ u urbane i ruralne populacije. Tako đ e, ne postoje ve ć e razlike izme đ u Federacije BiH(51,01) i Republike Srpske (49,50). Dalje, indeks ekstremne socijalne isklju č enosti u BiH za 2006. procijenjen je na 21,85, što zna č i da oko 22 posto BiH stanovništva može biti opisano kao'ekstremno socijalno isklju č eno'. Razlike izme đ u FBiH(24,53) i RS(20,01) su vidljive kao i izme đ u urbanog(19,75) i ruralnog(23,57) stanovništva. To izraženo u postocima zna č i da je ruralno stanovništvo za 19 posto više ekstremno socijalno isklju č eno od urbanog stanovništva. Indeks dugoro č ne socijalne isklju č enosti je tako đ er izra č unat. Razlikuje se od drugih indeksa po tome da mjeri segment BiH stanovništva koji je izložen riziku od dugoro č ne isklju č enosti, č iji je uzrok nedostatak mogu ć nosti za samonapredovanje. Biti uposlen ali još uvijek biti izložen velikoj nesigurnosti i nedostatku mogu ć nosti može dovesti do budu ć e dugoro č ne isklju č enosti. Vrijednost ovog indeksa za BiH u 2006. bila je 47,31; što zna č i da je 47,31 posto ljudi u BiH koji su uposleni su izloženi riziku da ostanu u dijelu dugoro č no socijalno isklju č enih. Tokom proteklog poslijeratnog desetlje ć a, BiH se suo č ila sa velikim pove ć anjem broja socijalno isklju č enih osoba. Postoje ć e stanje je rizi č no jer može štetiti ve ć slaboj socijalnoj koheziji. Neophodno je putem socijalne i razvojne politike reagirati kako bi se riješili problemi rastu ć eg broj marginaliziranih pojedinaca ili grupa koji su u potpunosti isklju č eni iz svakodnevnog života zajednice. Ranije smo istakli da siromaštvo č ini okosnicu socijalne isklju č enosti. Prema posljednjim podacima iz BiH Ankete o potrošnji ku ć anstava za 2007. 18,6 posto BiH stanovništva(ili 639.781 gra đ ana) je živjelo ispod donje linije siromaštva(FBiH – 17,39 posto; RS – 20,23 posto; Br č ko Distrikt BiH(BD BiH) – 25,3 posto). Ovo je smanjenje u pore đ enju sa situacijom iz 2001. godine bez ve ć eg zan č aja jer je pomenuti procenat bio 19,5 posto i manje pove ć anje u pore đ enju sa situacijom u 2004. godini kada je procenat bio 17,8 posto. Sada ć emo pogledati koje strukture stanovništva su najsiromašnije. Tako siromaštvo varira u ovisnosti od starosti glave doma ć instva. Tri dobne skupine: 35–49, 50–64 i„preko 64“ imaju izrazito velike stope siromaštva: 29,6 posto, 32,0 posto i 30,4 posto. Najve ć a stopa siromaštva je u kategoriji mladih punoljetnih osoba (posebno u FBiH) i najstarijih gra đ ana. Ve ć i broj djece u ku ć anstvu zna č i i ve ć i stupanj siromaštva, dakle siromaštvo se pove ć ava sa pove ć anjem broja djece u ku ć anstvu. Stopa siromaštva u ku ć anstvima s dvoje djece je 30,7 posto(FBiH – 30,8 posto; RS – 29,8 posto i BD 21

BiH – 36,8 posto) dok u ku ć anstvima sa troje ili više djece u BiH stopa se penje do 43 posto(u FBiH – 41,4 posto, u RS – 46,2 posto i u BD BiH – 51,9posto). Stopa siromaštva zasnovana na trenutnom statusu aktivnosti glave ku ć anstva pokazuje sljede ć e: u BiH, 16,4posto uposlenih je siromašno(FBiH – 16,38 posto; RS – 15,99 posto i BD BiH – 25,66 posto); 26,76 posto neuposlenih(FBiH – 25,86; RS – 27,61 posto i BD BiH – 31,15 posto); i 35,15 posto nesposobnih za rad(FBiH – 30,28 posto; RS – 39,98 posto i BD BiH – 25,20 posto). Treba zapamtiti da je 16,4 posto uposlenih osoba siromašno, što zna č i da ni uposlenje ne garantira izlaz iz siromaštva. Manji stupanj obrazovanja glave ku ć anstva – ve ć e je siromaštvo. Tako od osoba bez obrazovanja u BiH, 31,1 posto je siromašnih(u FBiH – 30,20 posto; RS 38,39 posto i BD BiH – 19,6 posto); sa osnovnim obrazovanjem 24,17 posto(FBiH – 24,1 posto; RS – 23,77 posto i BD BiH – 32,21 posto); sa srednjim obrazovanjem 15,45 posto(FBiH – 14,74 posto; RS – 16,4 posto i BD BiH – 23,33 posto); i sa višim obrazovanjem 3,23 posto(FBiH – 3,14 posto; RS – 3,33 posto i BD BiH – 4,09 posto). Da rezimiramo koje su grupe najsiromašnije: obitelj s više od 2 djece, starije osobe, osobe koje nisu sposobne za rad, odnosno osobe sa invaliditetom, neuposleni i osobe sa niskom razinom obrazovanja. Važan dio analize siromaštva su nejednakosti: na skoro 20 posto siromašnog stanovništva u BiH otpada samo 7,2 posto ukupnih izdataka, na najbogatijih 20 posto otpada više od 39 posto ukupnih izdataka za potrošnju. Vrlo je važno kada procjenjujemo razinu siromaštva u BiH, da moramo imati u vidu zna č ajan dio stanovništva koje je izloženo riziku od brzog pada ispod donje crte siromaštva, prije svega radnici u neformalnom sektoru i njihove porodice. Procenat stanovništva izložen visokom riziku od siromaštva procijenjen je na 22,9 posto(789.385 gra đ ana). To zna č i da je 41,5 posto stanovništva ispod donje crte siromaštva ili su vrlo blizu siromaštvu(to je 1.429.166 gra đ ana). Ovu sliku ć emo upotpuniti s još nekim podacima i č injenicama. Godina 1 2000. 2001. 2002. 2003. 2006. 2007. Prosje č na Potroša č ka pla ć a u KM košarica u KM 2 3 413 434 443 432 483 455 524 461 603 491 662 538 Odnos: indeks pla ć a/potroša č ka košarica 4 95,2 102,5 106,2 113,7 134,8 122,8 Ukupni troškovi života 5 1.315 1.309 1.379 1.397 1.489 1.630 Postavlja se pitanje kako namiriti razliku kolona 5 – kolona 2. Primjera radi za 2007. godinu trebale bi oko dvije i pol prosje č ne pla ć e da se podmire puni troškovi života. Zna č i tek 2,5 uposlenih u ku ć anstvu može pokriti svojim pla ć ama troškove života č etvoro č lanog ku ć anstva. Ne tješi mnogo što je 2000. godine trebalo 3,2 pla ć e za istu svrhu. Sada pogledajmo najslabije pla ć ene uposlene. Temeljem pregleda uposlenih prema visini neto pla ć e imamo slijede ć u situaciju: Raspon pla ć a do 350 KM od 351 – 550 KM ukupno do 550 KM Godina 2002. 2007. 42,9 posto 17,8 posto 30,0 posto 29,6 posto 72,9 posto 47,4 posto 22

Kao što se vidi smanjeno je u č eš ć e najniže pla ć enih uposlenika. Me đ utim kad to uporedimo s potroša č kom košaricom i troškovima života, kao u prethodnom slu č aju, onda je situacija daleko nepovoljnija. Uporediti treba pla ć e, košaricu i troškove života, onda imamo situaciju da s 350 KM pla ć e 2002. godine pokriva 77 posto potroša č ke košarice a 2007. godine pokriva se 65 posto potroša č ke košarice. Me đ utim kod troškova života pokri ć e je za iste godine 25 posto 2002. godine i 21 posto 2007. godine. (Izvor: Statisti č ki godišnjak/ljetopis 2003., 2008. godine, Sarajevo, Federalni zavod za statistiku) APD 2007. je našla svega 32 ku ć anstva ili 0,52 posto uzorka da žive u ekstremnom siromaštvu (ispod 1 USD dnevno). U stvarnom životu ih ima mnogo više. Našli smo još jednu potvrdu da apsolutno ili ekstremno siromaštvo nije samo u Južnoj Aziji, Subsaharskoj Africi i Karibima ve ć i u razvijenim zemljama. Govore ć i o apsolutnom siromaštvu Michael Todaro(9. izdanje) str. 190 kaže: „Ova linija(apsolutnog siromaštva, B.B.) nema državnih granica, neovisna je o nivou nacionalnog prihoda po glavi stanovnika i uzima u obzir razli č ite razine cijena mjere ć i siromaštvo kao situaciju u kojoj netko živi s manje od jednog US dolara na dan ili 2 US dolara dolarima. Apsolutno siromaštvo doista postoji, jednako tako u New Yorku, Kalkuti, Kairu, Lagosu ili Bogoti, premda je njegova veli č ina vjerojatno mnogo manja u postocima u odnosu na ukupno stanovništvo.“ U prilog naše teze da postoje osobe koje žive u ekstremnom ili krajnjem siromaštvu govore podaci SRU, travanj – lipanj 2007. godine i studeni 2008. Skale prihoda ku ć anstava 1 Bez primanja Manje od 100 KM Ukupno Subtotal do 500 KM FBiH travanj 2007. studeni 2008. 2 3 2,3 posto 3,4 posto 5,8 posto 2,7 posto 8,1 posto 6,1 posto 43,5 posto 47,9 posto RS travanj 2007. 3 3,1 posto 7,3 posto 10,4 posto 55,9 posto Br č ko Distrikt travanj 2007. 4 8,4 posto 10,5 posto 18,9 posto 66,9 posto Kao što se vidi iz prihodne tablice u FBiH 8,1 posto ku ć anstava ima prihode manje od 100 KM (2,3 posto uop ć e nema prihoda), u RS 10,4 posto. Ako uzmemo č etvero č lano ku ć anstvo i prihode od recimo 90 KM to ć e prihod po č lanu biti 22,5 KM mjese č no. Ako č ak uzmemo kurs 1 USD= 1,5 KM dobit ć emo 15 USD ili pola dolara po osobi. 90 KM= 22,5 USD„ ili 0,5 USD po osobi. Koliko treba prihoda po ku ć anstvu da budu na granici 1 USD? Potrebni prihod po ku ć anstvu je 180 KM(30x1=30x4=120; 120x1,5=180 KM). Tek ku ć anstvo s prihodom oko 200 KM izlazi iz ekstremnog siromaštva. Tako u rujnu 2008. godine do 200 KM po ku ć anstvu je bilo: Federacija BiH Republika Srpska Br č ko Distrikt 4,2 posto stanovništva, 13,1 posto stanovništva, i 25,8 posto stanovništva. To zna č i da su živjeli ispod granice ekstremnog siromaštva(stvarna granica je 180 KM ali nema tog raspona, ve ć 101 – 200 KM). (Izvor: SRU, 04/2008.) Kada predstavnici vlada ili parlamenata kažu da nema dovoljno statisti č kih podataka o socijalnoj bijedi i siromaštvu želimo da im i ovaj put skrenemo pažnju da SRU(Sustav ranog upozoravanja) ve ć devet godina tromjese č no i zbirno za godinu tiska i objavljuje u prosjeku oko 23

stotinu stranica svaki put, što iznosi za ovaj period oko 4.000 stranica. Od toga na poglavlje „Prihodi i sustav socijalne skrbi“(prihodi ku ć anstva, o č ekivanja, kupovna mo ć i životni standard, socijalni minimum i vrste pomo ć i) odnosi se 600 stranica. Anketirano je svaki put 1.500 osoba, uvijek drugih, što za devet godina iznosi 54.000 osoba. Dobro je znati da su podaci koje daje SRU definirani od strane UNDPa u Bugarskoj i Rumunjskoj 1998. godine s ciljem da upozori vlade na krizne situacije i da se sprije č e eventualni sukobi. Jedan ameri č ki autor kaže da se iza cifara o siromaštvu obitelji i osoba krije ogromna koli č ina ljudske bijede i da sumnja u te podatke predstavlja uvredu za siromašne. Dajemo ovdje naš doprinos u oslikavanju dubine i tragi č nosti siromaštva i socijalne isklju č enosti u Bosni i Hercegovini. 3.2. K ATEGORIJE MARGINALIZIRANIH Možemo uvjetno izraz marginaliziranih prevesti i kao socijalno isklju č eni. Ipak nisu potpuno isklju č eni, o njima vode brigu i socijalnu skrb centri za socijalni rad. Broj centara je od 2002. – 2007. godine skoro konstantan(114 – 116) a broj stru č nih radnika se pove ć ao za 21 posto što se može smatrati kao pozitivno, da bi se opslužio pove ć ani broj osoba kojima je potrebna socijalna zaštita. Javnost uglavnom nema predstavu o kojem se broju tih osoba radi. Na razini Bosne i Hercegovine situacija je slijede ć a: Korisnici socijalne zaštite 2002. godine 2007. godine Indeks Godišnja stopa 2007./2002. rasta u posto 1 2 3 4 5 Maloljetni 121.179 151.854 125 4,6 Punoljetni 423.324 473.357 112 2,3 Ukupno 544.503 625.211 115 2,8 (Izvor: Socijalna zaštita 2002. – 2007., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008.; obra č un izvršio autor) Realno je o č ekivati da se u uvjetima krize stopa osoba kojima je potrebna socijalna zaštita pove ć a. Dakle primjenom stope rasta za period 2002. – 2007. na 2008. i 2009. godinu možemo o č ekivati 2008. godine oko 643.000 a 2009. godine 660.000 korisnika socijalne zaštite. Socijalnu zaštitu možemo definirati na na č in kako je to ura đ eno u Razvojnoj strategiji BiH – PRSP ili u Strategiji za smanjenje siromaštva ra đ enoj u studenom 2001. godine. Socijalna skrb je djelatnost usmjerena na obezbje đ enje socijalne sigurnosti pojedinaca i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe. Socijalnom potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kojem se na đ e pojedinac ili porodica, uzrokovano ratom, elementarnim nesre ć ama, op ć om ekonomskom krizom, psihofizi č kim stanjem pojedinca ili drugim uzrocima, a koji se ne mogu otkloniti bez pomo ć i društvene zajednice. Socijalna skrb porodice i njenih č lanova, kao i pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i ostvarivanjem prava na pojedine oblike zaštite: nov č anu i drugu materijalnu pomo ć, osposobljavanje za život i rad, smještaj u drugu porodicu, smještaj u ustanovu socijalne zaštite, usluge socijalnog i drugog stru č nog rada, ku ć nu njegu i pomo ć u ku ć i. Sada možemo nabrojati sve oblike socijalne zaštite, prema„Socijalna zaštita 2002. – 2007.“ Maloljetni korisnici socijalne zaštite 1. Ugroženi obiteljskom situacijom(63.153): djeca bez oba roditelja, djeca nepoznatih roditelja, djeca napuštena od roditelja, djeca roditelja sprije č enih da obavljaju roditeljsku dužnost, djeca lišena roditeljskih prava, djeca koja nemaju dovoljno prihoda= 47.658 ili 72 posto od grupacije 1. djeca roditelja koji zanemaruju ili zlostavljaju djecu, djeca č iji je razvoj ometen u obiteljskim prilikama, odgojno zanemarena i zapuštena djeca. 24

2. Lica sa smetnjama u fizi č kom i psihi č kom razvoju(11.793): s ošte ć enjem vida, sluha, poreme ć aja u glasu i govoru, fizi č ki invalidna lica, mentalno zaostala lica, s poreme ć ajima u ponašanju li č nosti i s kombiniranim smetnjama. 3. Lica društveno neprihvatljivog ponašanja(7.022); sklona skitnji, prosja č enju, prostituciji, vršenju krivi č nih djela, alkoholi č ari, narkomani. 4. Psihi č ki bolesna lica(374) sklona raznim psihi č kim oboljenjima. 5. U stanju razli č itih socijalnih potreba(61.860) u teškim stambenim prilikama, vratili se s izdržavanja kazne, stradala u elementarnim nepogodama, civilne žrtve rata, č lanovi obitelji civilnih žrtava rata. Broj osoba – maloljetnih u ovih pet grupa obuhvataju 90 posto svih slu č ajeva maloljetnih korisnika socijalne zaštite. Naprijed smo vidjeli da je prosje č an rast korisnika socijalne zaštite- maloljetnika 2007./2002. ima indeks 125, me đ utim kod lica sa smetnjama u fizi č kom i psihi č kom razvoju(11.793) indeks je 136, što zna č i pove ć anje za 36 posto. Sli č no je i kod grupacije 5. u stanju razli č itih socijalnih potreba(61.860) gdje je pove ć anje za 34 posto ili indeks 134. Najve ć e pove ć anje u 2007. prema 2002. godini je u grupi 3. lica društveno neprihvatljivog ponašanja(7.022) u kojoj je indeks 150 ili uve ć anje za pedeset posto. Iza ovih i pokazatelja za maloljetne osobe, pa za punoljetne osobe i o siromaštvu koje ć emo dati kasnije, krije se ogromna koli č ina ljudske bijede i patnje. Spomenut ć emo i veliki stupanj socijalne neosjetljivosti, recimo i moralne, od strane vladaju ć ih struktura, ali o tome kasnije. Punoljetni korisnici socijalne zaštite. 1. Korisnici subvencioniranih troškova(15.961) stanarina, grijanja, sahrane. 2. Lica sa smetnjama u psihi č kom i fizi č kom razvoju(37.917): ošte ć enje vida, sluha s poreme ć ajem u glasu i govoru, fizi č ki invalidne osobe, mentalno nedovoljno razvijene osobe, s poreme ć ajima u ponašanju i li č nosti. 3. Lica društveno neprihvatljivog ponašanja(7.344): sklona skitnji i prosja č enju, prostituciji, alkoholi č ari, narkomani. 4. Psihi č ki bolesna lica(5.974). 5. Lica koja nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje(175.430): materijalno nesigurna i za rad nesposobna lica, stara lica bez obiteljskog staranja, hroni č no bolesna lica kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita, ostale osobe u stanju socijalne potrebe, korisnici humanitarne pomo ć i. 6. Osobe u stanju razli č itih zaštitnih postreba(211.809): u teškim stambenim prilikama, osobe koje su se vratile s izdržavanja kazne, osobe stradale u elementarnim nepogodama, civilne žrtve rata, č lanovi obitelji civilnih žrtava rata. Kratak komentar o razli č itim stopama rasta pojedinih oblika socijalne zaštite punoljetnih osoba. Treba imati u vidu da veliki postoci pove ć anja u odnosu na prosjek mogu biti nelogi č ni, ali radi se o relativno malom broju slu č ajeva(broj slu č ajeva dat u zagradama). Tako kod prosje č nog pove ć anja od 12 posto, veliko pove ć anje imaju lica sa smetnjama u fizi č kom i psihi č kom razvoju, pove ć anje 2007./2002. od 82 posto(indeks 182), psihi č ki bolesna lica 68 posto(indeks 168), lica u stanju razli č itih socijalno zaštitnih mjera imaju pove ć anje od 28 posto(indeks 128). Na prosje č an postotak pove ć anja kod punoljetnih osoba utjecala su dva pokazatelja koja su znatno ispod prosjeka. Radi se o korisnicima subvencioniranih troškova, indeks 33, i osobama koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje, indeks 104. Neophodno je imati u vidu da je situacija vrlo razli č ita u uvjetno re č eno siromašnijim i bogatijim teritorijalnim jedinicima. Posebno treba uzeti u obzir da se situacija u 2008. a pogotovo 2009. godini rapidno pogoršava. To se mora uzeti u obzir kod definiranja mjera socijalne politike. Na kraju podatak da je samo 4.055 osoba smješteno u ustanove socijalne skrbi u 2007. godini(2002. godine 4.245) što je 0,6 posto ove populacije. 25

3.2.1. Invalidi/ hendikepirani Naziv osobe s invaliditetom ili“osobe s posebnim potrebama” sam po sebi govori o njihovoj specifi č nosti. Invalidi imaju posebne uvjete življenja i komuniciranja s okolicom, pa to izaziva i dodatne troškove koje nemaju zdrave osobe. Sam invaliditet je“nesre ć a” po sebi. Ako se pri tome javlja i nedostatak sredstava za svakidašnji život, onda te osobe s pravom možemo svrstati u grupaciju koja spada u siromašnije slojeve stanovništva. Za to trebaju i neki argumenti, pa ć emo ih pokušati prezentirati bez da široko elaboriramo iste. Kod invalidnih osoba su prevalentni: invalidi rada – 70 posto, civilne žrtve rata – 11 posto i mentalno retardirane osobe – 9 posto, što č ini 91 posto svih invalidnih osoba. Dominantne grupacije u entitetima su nešto druga č ije nego u Bosni i Hercegovini. U Federaciji invalidi rada+ civilne žrtve rata+ mentalno retardirani č ine 93 posto svih invalidnih osoba. U Republici Srpskoj taj zbir je 84 posto, s tim da je manje u č eš ć e invalida rada nego u Federaciji, a ve ć e je u č eš ć e mentalno retardiranih osoba. Za naše promatranje važni su pokazatelji o stupnju siromaštva. Pored ve ć re č enog, neki podaci upu ć uju da invalidne osobe spadaju me đ u najsiromašnije skupine stanovništva. Tako u Federaciji BiH od odraslih invalida koji bi objektivno mogli raditi radi njih samo 1,5 posto ili 1.395 osoba. Broj invalida koji su korisnici socijalne pomo ć i iznosi 4.422 osobe, ili 2,9 posto ukupnog broja invalida(152.231 invalida). Ukupan broj invalidnih osoba koje imaju neka primanja je 5.817, ili 3,8 posto ove populacije. Promatrano sa stajališta izvora prihoda, nikakve prihode nemaju 146.414 invalidnih osoba ili 87,7 posto ove populacije. Kongres o invalidnosti održan u Madridu 2003. godine donio je“Madridsku deklaraciju Nediskriminacija plus pozitivna praksa, Rezulat= socijalna inkluzija”. Radi se o više od 50 milijuna Europljana s invaliditetom. U Deklaraciji se navodi:“Dostupni statisti č ki podaci govore da invalidi imaju neprihvatljivo nisku razinu obrazovanja i uposlenosti. Ovo, tako đ er, ima za posljedicu veliki broj invalida koji žive u stanju pravog siromaštva, ako se uporede s neinvalidima”. Godina 2003. proglašena je godinom osoba s invaliditetom i tom prigodom je u Deklaraciji re č eno i ovo:“Društvo koje ne vodi ra č una o jednom broju svojih č lanova je osiromašeno društvo”. Da je to tako, ilustriraju i podaci iz“Pregleda rezultata istraživanja …” kao i podaci o mirovinskim invalidninama. Pored navedenih podataka o uposlenim osobama s invaliditetom i primateljima socijalne pomo ć i, dodat ć emo još neke. Zadržat ć emo se u daljem izlaganju na podacima za Federaciju BiH jer je spomenuto istraživanje invalidnosti za FBiH dato detaljno. Globalan pokazatelj ukazuje da broj invalidiziranih osoba iznosi 6,6 posto stanovništva Stanje s uposlenoš ć u je još drasti č nije. Od obuhva ć enih osoba s invaliditetom uposleno je svega 1,5 posto. Po grupacijama to iznosi: slijepi 9,6 posto uposleno, distrofi č ari 5,0 posto i civilne žrtve rata 18,8 posto. Ili broj č ano, od 94.275 osoba s invaliditetom uposleno je samo 1.395 osoba. Siromaštvo osoba s invaliditetom potvr đ uje broj korisnika socijalne pomo ć i. Po kriterijima za primanje socijalne pomo ć i obuhva ć eno 41 posto slijepih, 39 posto civilnih žrtava rata i 19 posto poliomijelitisa ili da u ove tri grupacije socijalnu pomo ć prima 37,4 posto osoba. Djeca do 18 godina ina č e spadaju u najsiromašnije skupine stanovništva. U ukupnoj populaciji stanovništva, prema LSMS anketi, udio djece do 18 godina je 24,7 posto, dok je njihov udio me đ u siromašnim 34,4 posto, a me đ u osobama s invaliditetom(bez invalida rada) djeca su zastupljena s 64 posto. Gledano po grupacijama djece do 18 godina u prosjeku od 64 posto udjela u ukupnom broju invalidnih osoba, vrlo visoku zastupljenost imaju djeca distrofi č ari(61 posto), civilne žrtve rata(71 posto) i mentalno retardirane osobe 73 posto. Uvijek je bilo aktualno upošljavanje invalida, posebno poslije rata, pa i poslije ovog 1992.1995. godine. Henri Ford je izvršio analizu svih poslova u svojim fabrikama još 1914. godine Ford(1924.). Od oko 7.000 poslova, samo 940 su bili klasirani kao teški, za koje su potrebni bili snažni i ljudi savršenog zdravlja. 3.338 drugih poslova zahtijevali su ljude osrednje snage, a 26

ostalih 3.595 poslova nisu tražili skoro nikakvog miši ć nog napora i njih su mogli raditi i fizi č ki najslabiji ljudi. Najlakši poslovi su ponovo bili klasificirani da se vidi za koje su bile nužne sve prirodne sposobnosti. Pokazalo se da ima 670 poslova koji se mogu povjeriti ljudima bez obadvije noge; 2.637 ljudima bez jedne noge; 2 za ljude bez obje ruke; 715 za ljude bez jedne ruke i 10 za slijepe. Ovo sve govori da se, kad se izvrši detaljna analiza poslova, može na ć i dovoljno mjesta za invalide gdje bi ovi radili poslove normalnih ljudi i zara đ ivali dobre nadnice. (Izvor za sve podatke o invalidima: Pregled rezultata istraživanja demografski, socijalni, zdravstveni i regionalni pokazatelji statusa osoba s invaliditetom i njihovih organizacija u Bosni i Hercegovini, Centri civilnih inicijativa 2003.) Kad je u pitanju mentalno zdravlje, vrlo su interesantni podaci o psihotraumama raseljenih osoba datih u knjizi“Tretman preživjelih torture i traume u postratnom društvu” u izdanju CTV Sarajevo(Centar za žrtve torture) Sarajevo, 2003. Za naše potrebe, iz ove vrlo sadržajne i korisne knjige, izdvojili smo samo neke podatke. Tako su terapeutskim tretmanom u periodu 1997.-2002. obuhva ć ene 503 žrtve torture u CTV Sarajevo. Nas je interesirala procjena socijalnog utjecaja traumatskih doga đ aja, data u referatu 3: “Socijalni i psihološki utjecaj traumatskih doga đ aja i torture na civilnu populaciju u Bosni i Hercegovini”, autora Libby Tata Arcel, Sabina Popovi ć, Abdulah Ku č ukali ć, Alma BravoMehmedbaši ć i drugi. Slijede ć a tablica govori o ekonomskom statusu klijenata(503) prije rata i trenutno. Ekonomski status žrtava torture u CTV Sarajevo 1997.- 2002. godine Ekonomski status 1 Veoma loš Loš Prosje č an Dobar Veoma dobar Postoci klijenata Prije rata Danas 2 3 0,8 posto 46,2 posto 2,4 posto 39,6 posto 33,5 posto 11,2 posto 51,8 posto 2,0 posto 11,5 posto 1,0 posto Iz tablice jasno se vidi erozija ekonomskog statusa i padanje u siromaštvo. Tako je dobar i veoma dobar ekonomski statusa imalo prije rata preko 63 posto ispitanika, a poslije rata – danas svega 3 posto. Slijedstveno ovim promjenama, na drugoj strani, prije rata je veoma loš i loš status imalo oko 3 posto razmatrane populacije, a danas je u ovoj situaciji oko 86 posto ispitanika. Ukazuje se u navedenoj studiji da je populacija koja je doživjela torturu u ratu i dalje izložena psihi č kom pritisku zbog neriješenog socijalnog statusa(stan, posao, zdravlje), i da to pogoršava njihov socijalni status. U našem slu č aju radi se o tome da ova populacija suštinski č ini najsiromašnije me đ u siromašnim. Društvo č ini nedovoljno za sve siromašne a posebno za ove skupine koje su i zdravstveno ugrožene. Pomo ć u CTV Sarajevo po mišljenju tretiranih osoba, pozitivno je ocijenjena. Me đ utim, ovdje se radi o psihološkoj pomo ć i, materijalna pomo ć je na drugim razinama. 3.2.2. Umirovljenici/ stare osobe bez mirovine Umirovljenici spadaju u skupinu socijalno ugroženih kategorija. To se najbolje vidi prema njihovoj finansijskoj poziciji. Prosje č na mirovina u FBiH u sije č nju 2009. iznosila je 348 KM, starosna 425 KM, invalidska 315 KM i obiteljska 290 KM. Prosje č na neto pla ć a je bila 791 KM. Prosje č na mirovina prema prosje č noj pla ć i je bila svega 44 posto, starosna 54 posto, invalidska 40 posto i obiteljska 37 posto. 27

Cijena potroša č ke košarice(53 prehrambena proizvoda) se više ne objavljuje, ali smo procijenili da je u sije č nju iznosila oko 590 KM 11/07= 538 KM i porast 0,7 posto mjese č no). Prema LSMS anketi potroša č ka košarica č ini samo 33 posto troškova života pa bi ukupni troškovi života za č etvero č lanu obitelj bili oko 1.790 KM. Jasno je da je kod umirovljenika košarica koštala više, recimo 40 posto troškova života pa bi troškovi života iznosili oko 1.500 KM. Mogli bi izvesti razne ra č unice da prikažemo kako je težak položaj umirovljenika. Evo samo neke ra č unice. Prosje č na mirovina pokriva samo 59 posto prosje č ne košarice. A za pokri ć e troškova života potrebne su oko č etiri prosje č ne mirovine. Dalje ra č unice nisu potrebne. Uo č ili smo još nešto u svezi prosje č ne mirovine. U prosjek ulaze sve ispla ć ene mirovine. U travnju 2009. godine bilo je oko 16.000 umirovljenika(vojni umirovljenici po posebnim uvjetima, demobilizirani branitelji i osobe s posebnim odlikovanjima za koje je u travnju 2009. godine ispla ć eno 12,5 milijuna KM. Prosjek ovih izuzetnih mirovina je oko 800 KM. Ako izuzmemo ove osobe iz ra č unice za prosjek mirovina od 348 KM onda bi prosjek„obi č nih“ umirovljenika bio 326 KM, za oko šest posto manji ili za oko 22 KM od zvani č nog. Upore đ enje s potroša č kom košaricom bi bi bilo još poraznije. Napomenimo da je u sije č nju 2009. godine starosna mirovina s 40 godina radnog staža bila oko 425 KM. Najniža i obiteljska oko 290 KM imamo potpunu sliku bijede umirovljenika. Ako umirovljenici izdržavaju još nekog č lana obitelji(omladinu koja nema posla) onda je situacija stvarno dramati č na. Možemo ovdje ista ć i i č injenicu da tisu ć e radnika ne mogu uop ć e ostvariti mirovinu, jer poslodavci godinama nisu upla ć ivali doprinos za mirovinsko osiguranje. (Izvori podataka elektronski mediji i obra č un prosjeka na bazi relacija iz knjige autora Brozeka(2005.)) 3.2.3. Osobe obuhva ć ene i neobuhva ć ene socijalnom skrbi Obuhva ć ene osobe socijalnom skrbi detaljno prati statistika na razini oba entiteta i na razini Bosne i Hercegovine. Osobe neobuhva ć ene socijalnom skrbi moramo procijeniti ili pretpostaviti. Globalnu sliku č ine korisnici po starosnoj dobi Maloljetni korisnici socijalne skrbi Punoljetni korisnici socijalne skrbi Ukupno korisnici socijalne skrbi 151.854 281.104 432.958 Navedenih 432.958 stanovnika predstavljaju 11 posto stanovništva. Me đ u maloljetnim korisnicima socijalne skrbi dominiraju ugroženi obiteljskom situacijom 63 tisu ć e ili 42 posto. Kod punoljetnih korisnika socijalne skrbi najzastupljenije su osobe koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje. Njih je 175 tisu ć a ili 62 posto svih punoljetnih osoba korisnika socijalne skrbi. Stanovništvo je otprilike u odnosu dva prema jedan ili 67: 33, FBiH naspram RS. Korisnici socijalne skrbi, maloljetnici 30: 70, punoljetni korisnici socijalne skrbi 66: 34. Kod pojedinih kategorija maloljetnih osoba ugroženost obiteljskom situacijom 38: 62. Kod punoljetnih osoba za osobe koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje 58: 42 pa se u cjelini može zaklju č iti da je socijalna situacija nepovoljnija u Republici Srpskoj. Za oba entiteta može se o č ekivati da ć e s recesijom i gospodarskom krizom znatno pove ć ati broj osoba u stanju socijalne nužde i za to se treba blagovremeno pripremiti. Za neobuhva ć ene osobe u stanju socijalnih potreba može se pretpostaviti da se nalaze u nepristupa č nim seoskim podru č jima, me đ u korisnicima narodnih kuhinja i u kolektivnim centrima. (Izvori: Socijalna zaštita 2002.- 2007., Agencija za statistiku, Sarajevo 2008. Statistika socijalne zaštite broj 5, 2007., Republi č ki zavod za statistiku, Banja Luka 2007.) Obra č unao autor 28

3.2.4. Zna č aj i utvr đ ivanje minimalnih pla ć a Prije 80 godina 1928. godine Me đ unarodna organizacija rada u Ženevi, donijela je Konvenciju broj 26 –„Konvencija o instituciji metoda utvr đ ivanja minimalnih zarada“. Prema toj konvenciji države su dužne da sustavno izu č avaju metode koje omogu ć avaju utvr đ ivanje minimalnih stopa zarada za radnike u industriji i trgovini. Izbor metoda vrše zajedno organizacije poslodavaca i radnika. Ono što je naro č ito bitno za onu državu koja pristupi Konvenciji je da osigura sustav kontrole i sankcija za nepridržavanje minimalnih zarada. Vrlo bitno je da radnik koji je primio manju zaradu od minimalne(ili je nije uop ć e primio) ima pravo sudskim putem naplatiti iznos sume niže od propisane. Ali tu su problemi. Konvenciju MOR-a nisu ratificirali ni bivša Jugoslavija(SFRJ) ni država Bosna i Hercegovina(dejtonska). Za 2008. godinu minimalna pla ć a je iznosila 55 posto prosje č ne pla ć e prethodne godine. Za 2008. godinu bi iznosila 350 KM. Me đ utim u nekim granama privre đ ivanja prosje č na pla ć a je ispod ove granice. Proizvodnja odje ć e 324 KM u 2007. godini, prerada kože, izrada galanterije i obu ć e 345 KM. Blizu te minimalne pla ć e nalaze se Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drva, osim namještaja 356 KM. Postoji rješenje u Zakonu o radu i kolektivnim ugovorima. Data je mogu ć nost da ako je tvrka u teško ć ama da se odre đ eno vrijeme mogu ispla ć ivati i pla ć e niže od minimalnih. Što re ć i o radnicima koji mjesecima a neki č ak i godinama nisu primili nikakvu pla ć u? U Konvenciji, to jest Preporuci o primjeni metoda za utvr đ ivanje minimalnih zarada(broj 30, iste godine) uvodi se jedna bitna odrednica, a to je“odgovaraju ć i društveni standard”, pa se u to č ki III kaže:“…organi za utvr đ ivanje zarade morali bi u svim slu č ajevima voditi ra č una o nužnosti obezbje đ enja zainteresiranim radnicima odgovaraju ć eg životnog standarda”. Tu i nastaje po našem mišljenju problem odre đ ivanja“odgovaraju ć eg životnog standarda”. Odmah da se odredimo prema ovim definicijama. Naime, protivni smo da se to svodi na razinu minimalne egzistencije ili preživljavanja, kako se to pokušava uraditi u našoj praksi. Pitanje životnog standarda spada u kontekst socijalnog razvitka. Pod životnim standardom, prema J. Stahan(1974.), podrazumjevamo životne, radne i društvene uvjete života i rada ljudi. Životni uvjeti obuhva ć aju u cjelini osobnu i zajedni č ku potrošnju i oni se manifestiraju u razini i strukturi materijalne i nematerijalne potrošnje pojedinih socijalno-ekonomskih kategorija stanovništva. U potrošnju se ubrajaju: potrošnja hrane, odijevanje, opremljenost trajnim potrošnim dobrima, zatim uvjeti naobrazbe, zdravstveni uvjeti, kulturni uvjeti, uvjeti stanovanja, socijalna sigurnost i svi ostali oblici nematerijalne potrošnje. Radni uvjeti uklju č uju duljinu radnog dana, veli č inu radnog tjedna, broj dana odmora i životni vijek ljudi. Za našu temu bitno je definirati minimum životnog standarda. Prije svega to je minimalna pla ć a koja treba da bude na razini koja osigurava minimum uvjeta za reprodukciju bioloških i radnih sposobnosti č ovjeka(Šefer, 1981.). Treba imati u vidu da se reprodukcija doga đ a u okviru ku ć anstva, pa stvarna ekonomska mogu ć nost ne ovisi samo od pojedina č ne osobne pla ć e. Trebalo bi utvrditi(znanstveno za utemeljenu konvenciju) razinu minimalnog obiteljskog prora č una. U osiguranje minimalnog obiteljskog standarda spada i podmirenje odre đ enih potreba na zajedni č koj razini na principima solidarnosti(naobrazba, zdravstvena zaštita, kulturne potrebe i sli č no). Važno je voditi ra č una da se osiguravanjem mnimalnih osobnih i obiteljskih potreba kao i zajedni č kih, nikada ne dovede u pitanje da se devalvira interes za rad. Radnici s minimalnim pla ć ama predstavljaju obi č no najsiromašniju skupinu me đ u uposlenim, a me đ u njima to su opet radnici koji spadaju u nestru č ne kategorije: NK, PKV i NSS. Radnik pritisnut nuždom spreman je uzeti posao ispod minimalne nadnice. Ovdje dolazi do paradoksa a taj je da se ta ispodminimalna nadnica teško podiže i pored toga što nadnice po kolektivnom ugovoru rastu. Poznata je Bentleyjeva izreka da nijedan č ovjek nije nikada bio obescijenjen, ako se nije sam obescjenio(Boswell, 1958.). Isti autor indirektno govori o minimalnoj pla ć i.“Slabo se upravlja i naopako vlada u onoj zemlji u kojoj se dopušta, da veliki 29

dio stanovništva živi u bespomo ć noj bijedi. Pristojna skrb za siromašnije slojeve pravi je kamen kuša č civilizacije u toj zemlji. Školovani ljudi žive otprilike isto u svim zemljama, dok se narodi znatno razlikuju po tome kako im žive niži slojevi”. Po navedenoj konvenciji MOR broj 26. minimalna pla ć a bi morala biti garantirana i, ukoliko se ne isplati, mogla bi se naplatiti putem suda. Najniža pla ć a bi trebala da svojom visinom pokriva reprodukciju radnika i njegove obitelji. Pla ć a koja ne pokriva ni minimalne potrebe na dostignutom stupnju razvoja trebala bi se smatrati ekonomskim problemom. Ona je ujedno i socijalni problem. Minimalne potrebe ili minimalna razina standarda nisu apstraktan pojam. MOR je kao što smo istakli prepustio č lanicama da ih samostalno utvrde, ali kad ih utvrde, dužne su ih i primjenjivati. Minimalne potrebe nisu nezavisne od mjesta i vremena. S pravom piše M. Harington:“Ameri č ki siromašni nisu siromašni Honkonga ili XVI stolje ć a, oni su siromašni ovdje i sada u SAD”(Harington, 1965.). Premda govorimo o minimalnim pla ć ama, mislimo da je mjesto da ovdje kažemo još nešto više o pla ć ama. Pojava da radnici ne primaju pla ć e mjesecima pa i više godina je pojava koja zaslužuje znanstvenu, stru č nu i sociološku analizu. Još davne 1924. godine č uveni tvorni č ar automobila Henri Ford u svojoj autobiografiji,(Ford, 1924.), dao je niz misli o pla ć ama, koje su i danas aktualne. Evo, nekih od njih: „ Č emu služi industrija ako nije dovoljno dobro organizirana da osigura život svima onima koji doprinose njenom funkcioniranju. Nema važnijeg pitanja od pitanja nadnica. Ve ć ina naših sugra đ ana žive samo od nadnice. Od na č ina na koji oni žive, od visine njihove nadnice zavisi napredovanje naše zemlje.”„Poslodavac, kao gazda, trebalo bi da ima ambiciju da pla ć a bolje nadnice nego ma koje sli č no poduze ć e; a radnikova ambicija treba da bude da to u č ini mogu ć im.” Upravo(2009. godine) su u toku izrade Strategije srednjoro č nog razvitka(SSR) i Strategije socijalnog uklju č enja(SSU). Posljednja je prilika da se u ove dvije strategije inkorporira problematika pla ć a – posebno minimalnih pla ć a. Po našem mišljenju samo strategija razvitka treba da odgovori na izazove siromaštva i socijalne isklju č enosti. Strategija socijalne uklju č enosti(SSU) treba da sve to operacionalizira i da sprije č i anomalije kako u minimumu tako i maksimumu. Kad to kažemo u maksimumu mislimo enormne pla ć e federalnih dužnosnika kada su sami sebi pove ć ali pla ć e na bezprimjerenu i bezobraznu razinu. Ovdje se radi o socijalnoj neosjetljivosti ali i o moralu. Kad su se pojavile te enormne pla ć e krajem 2008. i po č etkom 2009. godine malo detaljnije smo istražili što to stvarno zna č i. Pogotovo kad se održavao niz štrajkova i protesta oko pla ć a – neispla ć enih i niskih. Cijenimo da ć e se naša razmatranja uklopiti u koncepciju ove studije o siromaštvu i socijalnoj isklju č enosti. U uvjetima kad nema strategije razvitka pa unutar nje industrijske politike i niza drugih politika, posebno socijalne politike na razini entiteta i države parlamentarci pove ć avaju svoje pla ć e na razinu: 1. predsjedavaju ć i domova parlamenta Federacije BiH i njihovi zamjenici 4.659 KM 2. predsjednici klubova stranaka i naroda 4.552 KM 3. obi č ni poslanici/zastupnici i delegati 4.498 KM kad je prosje č na pla ć a u Federaciji 773 KM(09/08) a prosje č na mirovina 349 KM(09/08). (Izvor: Mjese č ni statisti č ki pregled Federacije Bosne i Hercegovine broj 11, novembar/studeni 2008., FZS) 30

Ovi iznosi se uve ć avaju za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža. Ako je prosjek radnog staža zastupnika i delegata 20 godina pla ć a uve ć ala za još 10 posto pa bi osobe pod: 1. dobile 2. dobile 3. dobile 466 KM 455 KM 450 KM Pa bi novi iznosi pla ć a za osobe pod brojevima 1 do 3 bili: 1. 5.125 KM 2. 5.007 KM 3. 4.948 KM Još jedno lukavstvo. Usvajanjem prora č una državnih institucija došlo je do uve ć anja osnovice za obra č un pla ć a sa dosadašnjih 498,10 na 535 KM(promjenom osnovice za obra č un na 5.498 KM dobili 535 KM) pa je to donijelo spomenutim dužnosnicima 300 – 400 KM. U fokusu su zastupnici, me đ utim oko osnovne pla ć e umanjene za 500 – 1.000 KM dobit ć emo pla ć e premijera Brankovi ć a, Bevande, savjetnika itd. Ne treba se truditi da to č no izra č unamo. Važno je č elo visoko postaviti a onda se ostali samo redaju. Upravo je u toku(travanj 2009. godine) rasprava da se to s 535 smanji na 498 KM, ali to je odbijeno To se dešava u uvjetima kad 3,5 posto ku ć anstava ima primanja manja od 100 KM a 2,2 posto je bez ikakvih primanja. Prihode 300 – 400 KM ima 14,7 posto ku ć anstava u BiH a 42,7 posto do 500 KM. Ovakvo socijalno raslojavanje se rijetko sre ć e u svijetu. To potvr đ uje i samopercepcija ekonomskog položaja ku ć anstva, u( posto) juni/lipanj 2008. za Federaciju BiH je bila: na rubu egzistencije znatno ispod prosjeka nešto ispod prosjeka total ispod prosjeka prihodi ku ć anstava do 500 KM 8,9 posto 9,0 posto 15,8 posto 34,0 posto 48,2 posto Razlika izme đ u 48,2 posto i 42,7 posto proizilazi iz na č ina upita. Jedan put upit je bio iznosi prihoda a u drugom percepcija s opisnim kriterijem. Što se može kupiti za jednu pla ć u? mjese č na pla ć a bez minulog rada 1. predsjedavaju ć eg doma parlamenta doma FBiH 2.„obi č nog“ zastupnika/poslanika FBiH 4.659 KM 4.498 KM prosje č na 3. prosje č nu pla ć u(rujan/septembar 2008.) 4. prosje č nu mirovinu(rujan/septembar 2008.) 773 KM 349 KM Prema cijenama iz 11/07: imenovani redni broj 1. imenovani redni broj 2. imenovani redni broj 3. imenovani redni broj 4. kruh 1,75 KM/kg 2.662 kg 2.570 kg 442 kg 199 kg june ć e meso teletina s bez kosti kostima 10,92 KM/kg 12,53 KM/kg 427 kg 372 kg 412 kg 358 kg 71 kg 62 kg 32 kg 28 kg mlijeko 1,33 KM/lit. 3.503 lit. 3.382 lit. 581 lit. 262 lit. 31

Potroša č ka košarica(53 prehrambena artikla) u 11/07. je iznosila u Federaciji BiH 538 KM pa su osobe po rednim brojevima svojom pla ć om mogle kupiti košarica kako slijedi: 1. 8,7 košarica 2. 8,4 košarice 3. 1,4 košarice 4. 0,65 košarica Ako prehrana u troškovima života prema LSMS anketi – Anketa o mjerenju životnog standarda u BiH i SRU – Sustav ranog upozoravanja u 2007. i 2008. godini iznosi oko 33 posto onda troškovi života ku ć anstva(prehrana+ neprehrambeni proizvodi i usluge) bi iznosli 1.630 KM mjese č no pa osobe pod rednim brojevima 1.– 4. pokrivaju mjese č ne troškove života: 1. 2,9x mjese č nih troškova života 2. 2,9x mjese č nih troškova života 3. 0,47x mjese č nih troškova života 4. 0,21x mjese č nih troškova života Gra đ ani se pitaju otkud toliki skupocjeni automobili na ulicama Sarajeva? Narod nije glup da ne može izra č unati da se za pla ć e osoba pod rednim brojem 1. i 2. za oko devet pla ć a može kupiti novi Golf 5 ili za manje od dvije pla ć e novi kineski automobil. O kupovini ku ć anskih aparata ne treba ni govoriti, može se svaki mjesec kupiti ku ć anski aparat ili elektronski ure đ aj a da to uop ć e ne umanji njihov životni standard. Razvijeni svijet se razlikuje od nerazvijenog i po tome što su sva pitanja regulirana. U nerazvijenom(primitivnom okruženju data je diskreciona vlast pojedincima da odlu č uju naizgled o sitnicama, ali u masi su to krupnice i psihološki i moralno. Dodajmo zloupotrebe službenih kola, telefona i ra č unara pa bi se unekoliko zaokružila slika„teškog“ položaja osoba o kojim je ovdje govor, i ne samo o njima. Ipak najve ć a je„privilegija“ kad se osobe„obrazovane neznalice“ zapošljavaju u državne i javne ustanove. Č itave obitelji rade u pojedinim državnim organima i javnim poduze ć ima i ustanovama. Tako se kumuliraju prihodi ku ć anstava sa dvije, tri i više pla ć a u jednom ku ć anstvu. Ali najve ć i problemi nisu samo enormne pla ć e ve ć što iza tih pla ć a stoje mizerni rezultati rada. Teorijski pla ć a se uvijek dovodi u vezi s rezultatom rada a hijerarhija služi samo kao orijentacija. Što je kod nas s rezultatima? Centri civilnih inicijativa o tome dosta znaju i publiciraju. Naša ekonomska a posebno socijalna situacija, na neki na č in, li č i na onu u SAD po č etkom tridesetih godina XX. stolje ć a Odgovor je dao predsjednik SAD Franklin Delano Roosevelt u inauguralnom govoru u vrijeme velike depresije. Tada je otprilike rekao: Od Kongresa ć u tražiti takva ovlaštenja za borbu protiv bijede kao da smo napadnuti od strane sile. Za 100 dana donio je 16 mjera i savladao elementarnu bijedu, me đ u kojim: da cijena kilograma mesa iznosi 2,5 centa, krave 30 – 35 USD, svaki sat u Njujorku je otvarano 130 radnih mjesta uz dnevnu nadnicu od 2 USD. Sjetite se povorke mladih i ostarjelih ljudi – to se nikad ne smije ponoviti. Glede ove situacije dodajmo preko 10.000 osoba koje preživljavaju s jednim obrokom dnevno u narodnim kuhinjama. Taj broj se stalno pove ć ava, a 5 do 10 puta bi ih bilo više da siromašni nisu ponosni i dostojanstveni. Evo pouke iz povijesti. Godinama se raspravlja i odbija prijedlog zakona o oduzimanju nezakonito i korupcijom i kriminalom ste ć ene imovine. Zakon nije donesen jer su mnogi iz vladaju ć ih struktura stekli silnu imovinu na nedozvoljen na č in.(treba sakupiti dokaze koji su publicirani u medijima). Kad postoji volja i nije interes u pitanju lako se može donijeti zakon. Ne možemo a da na kraju ne ukažemo na ekonomsko zaostajanje Bosne i Hercegovine za Europom. Prema podacima za 2006. godinu Bosna i Hercegovina godinama daleko zaostaje za svim č lanicama Evropske unije a zaostaje i za zemljama kandidatima za prijem u Evropsku 32

uniju. Evo koliko nam treba da stignemo sadašnju razinu razvoja pojedine države č lanice Evropske unije i države kandidata za č lanstvo u Evropskoj uniji uz godišnju stopu rasta od 6 posto dato je u narednoj tablici(ove zemlje ć e i dalje brže napredovati pa ć e se zaostajanje Bosne i Hercegovine pove ć avati) Odnos država EU-27 i zemalja kandidata za č lanstvo u EU i Bosne i Hercegovine u 2006. godini po BDP odnos država broj godina da BiH stigne sadašnju 2006. razinu država države BDP BDP BiH po stanovniku po stanovniku 2006. u USD 2005. u USD 1 2 3 4 Albanija 1,00:1,00 0 godina 1 godina Makedonija 1,00:1,16 2 godine Srbija 1,00:1,58 8 godina Turska 1,00:2,10 18 godina 22 godine Rumunjska(min EU) 1,00:3,11 19 godina 20 godina Hrvatska 1,00:3,70 22 godine 11 godina Slovenija 1,00:8,10 35 godina 20 godina EU-27 1,00:11,20 40 godina Luksemburg(max EU) 1,00:24,30 56 godina 35 godina (Izvori: 1) Promotivno, edukativna izložba povodom 50 godina potpisivanja Rimskih ugovora 9. svibnja/maja Dana Europe, Sarajevo, travanj/april 2007. godine 2) Candidate and Potential Candidate Countries EUROSTAT, EUROPEAN COMMISSION, 2007.) Prora č un izvršio autor. Pratimo u stopu Evropu u pla ć ama dužnosnika, a ne pratimo je u efikasnosti – produktivnosti, kvalitetu, socijalnoj politici i sli č no. (Izvori podataka pored navedenih su još: 1. Sustav ranog upozoravanja, kvartalni izvještaj travanj–lipanj(april–juni) 2008. 2. Statisti č ki pregled o privrednim, gospodarskim i drugim kretanjima 11/2007 i 11/2008., Federalni zavod za statistiku.) Da naši stavovi korespondiraju sa svjetskim podacima govori Izvještaj o kompetetivnosti Bosne i Hercegovine 2007. – 2008. Promatrana je 131 zemlja. Dva indikatora su simptomati č na. Povjerenje javnosti u politi č are 120 mjesto. Rasipanje vladinim troškovima 124 mjesto. Teoretski odnos pla ć a doktora znanosti i nekvalificiranog radnika ra č una se tako da se uzimaju u obzir troškovi školovanja i gubitak koji nastaje što u svijet rada stupa 10 – 14 godina poslije NK radnika s osnovnom školom. Egzaktno utvr đ eni troškovi školovanja i navedeni oportunitetni troškovi u odnosu na troškove školovanja nekvalificiranog radnika su 16: 1. Taj odnos je u razvijenim zemljama iz raznih razloga svo đ en na 4: 1. Pred rat u SFRJ taj odnos je bio 7: 1, a prije toga je bio 4: 1. Što se dogodilo u svijetu rada poslije 1995. godine pa da se definiraju naprijed navedeni sramni i bezskrupulozni odnosi. Ti odnosi su suprotni u č enju svih religija i prirodnog odnosa trošenja energije mozga i miši ć a i rezultata tog utroška. Ne raspolažemo podacima o pla ć ama vrhunskih menadžera u privatnoj privredi. Znamo dosta o mizernim pla ć ama osoblja i bezdušnoj eksploataciji radnika, goreg nego u Marksovo vrijeme (duže radno vrijeme od propisanog, bez toplog obroka, prijevoza i bez propisanog godišnjeg odmora) samo su neki od oblika bezdušne eksploatacije. Vratimo se na odnos 16: 1. Faktor 16 bi pripadao recimo redovnom profesoru univerziteta ili akademiku. Uzmimo predratni odnos 7: 1 kao posljednji snošljivi odnos. Redovni profesori bi po tom odnosu(faktoru 7) trebali da imaju pla ć e 2.700 KM. 33

Minimalna pla ć a kao što smo naveli iznosila je 350 KM za 2008. godinu. To je glede propisa. Me đ utim u stvarnosti minimalac se ispla ć uje i mnogo manji. Uzmimo da je minimalna pla ć a 350 KM pa bi odnosi bili: 16: 1 7: 1 5.600 KM+ dodatak na staž 2.450 KM+ dodatak na staž Osobe pod 1. i 2. dostigle su odnos: osoba pod 1. osoba pod 2. 13,3: 1 13,0: 1 s dodatkom na staž 14,6: 1 14,3: 1 3.3. P OLITI Č KO OKRUŽENJE KAO FAKTOR Na po č etku možemo re ć i da glede smanjenja siromaštva i socijalne isklju č enosti situacija je u politi č kom okruženju vrlo nepovoljna s tendencijom da narod dotakne samo dno socijalne bijede. Prvo što, o ovom pitanju kažu me đ unarodni č imbenici. Komisija evropskih zajednica u radnom dokumentu osoblja Komisije pod naslovom Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. godini daje više ocjena politi č ke, ekonomske i socijalne situacije. Parafrazirat ć emo neke ocjene i zaklju č ke. U raspravi po bilo kojem pitanju prisutna je uobi č ajena nacionalisti č ka retorika politi č kih lidera iz svih konstitutivnih naroda, kojom se osporava Dejtonsko-pariški mirovni sporazum, a time i ustavni poredak. Ta negativna retorika je onemogu ć ila reformu u cijelom nizu podru č ja. Iza te retorike nalazi se stalna opstrukcija ure đ enju BiH kao funkcionalne države. Sveukupno gledano, politi č ki lideri Bosne i Hercegovine su se u ograni č enoj mjeri posvetili potrebnim reformama, a nacionalisti č ka retorika preovladava. Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u stvaranju funkcionalnijih i ekonomski rentabilnijih, održivijih državnih struktura koje podržavaju proces evropskih integracija, npr. putem ustavne reforme. Uvijek su etni č ke podjele prepreka za bilo koju konstruktivnu akciju pa tako i zakonodavni rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine onemogu ć avaju nepomirljive i etni č ki orijentirane pozicije politi č kih lidera zemlje. Predstavni č ki dom i Dom naroda su se sastajali nedovoljno č esto, a parlamentarne aktivnosti su tekle sporo. Rad u komisijama je tako đ er bio pod utjecajem me đ uetni č kih razlika. Na kraju citirajmo zaklju č ak:„Sveukupno gledano, postignut je ograni č en napredak u poboljšanju efikasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na njen rad su negativno utjecali napeta politi č ka klima, sistematsko glasanje po etni č kom principu i nedovoljni administrativni resursi.“ Isti problemi koji su na parlamentarnoj razini sre ć u se kod vlade pa se kaže krajnja odgovornost za teško ć e u radu Vlade leži na vodstvu politi č kih partija. Slijedstveno tome fragmentarno definiranje politika izme đ u države i entiteta još uvijek je problem. Koordinacija izme đ u organa, vlasti je stoga minimalna i zavisi u velikoj mjeri od li č nih i partijskih interesa. Naglašen je i ozbiljni nedostatak u planiranju politika u Bosni i Hercegovini u cjelini kao i nedostatak odgovaraju ć e statistike, uklju č uju ć i i ažurirani popis stanovništva. Državu č ini efikasnom stru č na administracija, me đ utim Bosna i Hercegovina i dalje trpi zbog kompliciranih administrativnih struktura. Državna Strategija reforme javne uprave tek treba da bude provedena na odgovaraju ć i na č in. Isti č e se da su potrebne kontinuirane aktivnosti radi uspostave profesionalne državne službe, uz proces zapošljavanja i napredovanja zasnovan na iskustvu i uspješnosti. Još uvijek ne postoje dovoljne garancije u pogledu spre č avanja politi č kog miješanja u javnu upravu, gdje etni č ki identitet i č lanstvo u strankama igraju zna č ajnu ulogu. Teško ć e biti stvoriti efikasne administracije kad su složene administrativne strukture u Bosni i Hercegovini a pogotovo u Federaciji i dalje prepreka efikasnoj vlasti. 34

U zaklju č ku o politi č kom ambijentu govori tekst:„Sveukupno gledano, bilo je izvjesnog napretka na polju javne uprave. Me đ utim, Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi provedbe reforme javne uprave koju treba ubrzati. Složena i preglomazna struktura zemlje i dalje otežava efikasnost. Neophodna su znatna daljnja nastojanja ka stvaranju efikasne, profesionalne, stabilne, odgovorne i transparentne državne službe na svim nivoima vlasti. Politika borbe protiv korupcije je tako đ er bitna glede okruženja pa se podvla č i potreba za provedbom pravnog okvira i poboljšanjem koordinacije i obuke agencija uklju č enih u borbu protiv korupcije i zapljenu sredstava i prihoda od kriminala. U tom pogledu, poduzete su ograni č ene aktivnosti. Ništa nije poduzeto na poboljšanju antikorupcijskih zakona. Krivi č ne prijave protiv politi č kih mo ć nika drže se u ladicama dok ne nastupi zastara. Dodajmo da i pristup pravdi u gra đ anskim i krivi č nim su đ enjima ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost, a jednakost pred zakonom nije uvijek zajam č ena, pa su potrebna daljnja nastojanja da se pove ć a budžet za obranu optuženih, te utvrdi državna šema pravne pomo ć i za krivi č na i gra đ anska su đ enja. Kao rezultat prednjih č injenica i postupaka ekonomska i socijalna prava su ugrožene po mnogim pitanjima. Odredbe o jednakosti spolova i pravima žena uklju č ene su u zakon. Me đ utim, položaj žena u Bosni i Hercegovini nije poboljšan. Nasilja u porodici i dalje su masovna i izazivaju zabrinutost. Pristup uaposlenju i dalje je težak, a u č eš ć e žena na tržištu rada i dalje je nisko u pore đ enju sa muškarcima. Mnoge žene nisu obuhva ć ene zdravstvenim osiguranjem. Usvojene su odredbe koje garantiraju jednaku pla ć u za žene, ali se one ne primjenjuju. Mada je pravni okvir usvojen, dje č ija prava nisu u potpunosti osigurana. Problemi ostaju na polju zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i nasilja u porodici protiv djece. Stepen poha đ anja predškolskog obrazovnog programa je nizak. Djeca sa posebnim potrebama i romska djeca i dalje nemaju dovoljno medicinske zaštite, ni adekvatne prilike za obrazovanje. U pogledu socijalno ugroženih i/ili osoba sa invaliditetom, diskriminacija ljudi sa onesposobljenjima je zabranjena zakonima oba entiteta. Me đ utim, iscjepkan pravni i financijski okvir ne pruža istu socijalnu zaštitu svim gra đ anima u cijeloj zemlji. Brojne grupe stanovništva su isklju č ene iz socijalne zaštite i pomo ć i. Socijalno ugroženi ljudi i ljudi sa invaliditetom č esto nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti i tržištu rada. Za radnike je važno pitanje rada sindikata. Što se ti č e radnih prava i sindikata, nije došlo do promjena. Još uvijek se o č ekuje ratifikacija revidirane evropske socijalne povelje. Etni č ka diskriminacija pri upošljavanju je široko rasprostranjena. Kompleksan sistem upravljanja državom i iscjepkanost zakonodavstva dodatno onemogu ć avaju socijalni dijalog. Nisu preduzimani koraci na uskla đ ivanju zakonodavnih okvira koji bi obuhvatali cijelu zemlju. Nejasno ć e u pogledu priznavanja sindikata blokirale su daljnji napredak u pokretanju kolektivnog pregovaranja. Obim neformalne ekonomije, kompleksan oblik upravljanja državom i iscjepkano zakonodavstvo i dalje onemogu ć avaju razvoj udruženja radnika i poslodavaca. Ovo su bili fragmenti o gledanju Evrope na politi č ko okruženje u kojem se pokušava boriti i smanjiti siromaštvo i socijalnu isklju č enost. Korisno je sagledati što narod misli o politi č kom ali i o ekonomskom okruženju. Ve ć pomenuti SRU za period listopad – prosinac 2008. godine o politi č kom okruženju iz kuta naroda daje mnogo interesantnih i stimuliraju ć ih zapažanja iz kojih se mogu izvu ć i mnogi zaklju č ci. Evo što misli 1.500 anketiranih gra đ ana i 150 poslovnih ljudi koliko se anketira svakog tromjese č ja ve ć devet godina. Odgovori u anketi govore mnogo o politi č kom i ekonomskom okruženju. U toku posljednjeg kvartala 2008. godine došlo je do tek slabog konkretnog olakšanja od teške godine u sferi politike, ekonomije, društvene sigurnosti i etni č kih odnosa. Dok vremenski period koji se ti č e zvani č nih statisti č kih podataka skriva izravni utjecaj svjetske finansijske i ekonomske krize, naša anketa me đ u top menadžerima jasno ukazuje da mnogi poslovni subjekti i poduzetnici u BiH osje ć aju posljedice – profit je niži, dug je ve ć i, kapaciteti su sve više neiskorišteni, a menadžeri sve više zabrinuti za budu ć nost. 35

Ispitanici me đ u Bošnjacima i Hrvatima ukazuju na nizak nivo povjerenja u sposobnost vladaju ć e koalicije da ih predvodi, ali ispitanici me đ u srpskim stanovništvom su zadržali visoki nivo povjerenja. U toku prvih 11 mjeseci 2008. godine uvoz je nastavio sa bržim rastom u odnosu na izvoz, što je rezultiralo deficitom od 8,8 milijardi KM. Omjer uvoz–izvoz se smanjio na 41,5 posto. Ukupno promatraju ć i tri puta više ljudi smatra da se situacija pogoršala. Manje ih smatra da ć e se ekonomska situacija poboljšati u toku narednih šest mjeseci, ali ih još više smatra da ć e se pogoršati. Više od 50 posto i dalje ne o č ekuje nikakve promjene. Skoro 75 posto ispitanika o č ekuje da ć e se rast cijena nastaviti. Tako đ er skoro 75 posto ispitanika o č ekuje da se prihodi po doma ć instvu ne ć e promijeniti, odnosno č ak da ć e se smanjiti u narednih šest mjeseci. Tek 21 posto njih o č ekuje njihovo pove ć anje. 89 posto ispitanika smatra da najvjerojatnije ne ć e biti u stanju štedjeti. Anketa u poslovnom sektoru(150 top menadžera) pruža jasniju sliku uvjeta koji vladaju u ekonomiji: Skoro 70 posto ispitanika u poslovnom sektoru smatra da su se ekonomski uvjeti pogoršali u toku godine. U biti niko nije rekao da su se poboljšali; 62 posto o č ekuje da ć e se č ak dodatno pogoršati u nadolaze ć ih šest mjeseci; 45 posto ispitanika je reklo da ne rade sa punim kapacitetima; tre ć ina ispitanika je nazna č ila da se njihova financijska situacija pogoršala, a 43 posto ih je reklo da o č ekuje daljnje pogoršanje; samo 69 posto kompanija ostvaruje profit, što je pogoršanje u odnosu na 80 posto prije godinu dana. Od ve ć eg zna č aja za sposobnost države da održi konkurentnost pod uvjetima globalne krize jeste ocjena ispitanika kada su u pitanju velike prepreke poslovanju i uloga koju vlada igra u ekonomskom životu. Ispitanici iz poslovnog sektora imaju kriti č ki stav prema makro nivou vlade, a nisu ni mnogo prijateljski nastrojeni prema kantonalnim i op ć inskim vlastima, tako da samo 11 posto, 19 posto i 20 posto ocjenjuje svaku navedenu kao korisne. Ve ć ina ih smatra da nivoi vlasti nisu od pomo ć i ili da su aktivno štetni za poslovanje. Glavne prepreke poslovanju po mišljenju ispitanika su visoki porezi, slabo funkcioniranje pravosu đ a, korupcija i bespoštene poslovne prakse, od kojih su sve negativno ocijenjene sa više od 75 posto. Tako 40 posto ispitanika je izjavilo da su njihovi ukupni troškovi č ak i 20 posto viši usljed naknada vladi. Situacija je o č ito lošija u Federaciji nego u RS-u. Stanje je dodatno prikazano č injenicom da je oko 70 posto ispitanika priznalo da koristi usluge nezvani č nih institucija kako bi obavili svoje poslove. Kada je u pitanju socijalno uklju č ivanje, razmatrano u smislu nepripadanja ve ć inskoj etni č koj skupini u ne č ijem mjestu prebivališta, a stoga i kao nedostatak u smislu zaposlenja, prihoda, pristupa socijalnim uslugama, te op ć enito kao osje ć aj ravnopravnosti sa ostalima oko sebe. 3.4. U TJECAJ LIBERALIZACIJE TRŽIŠTA NA RAZVITAK DJELATNOSTI Nesposobna administracija i vlade koje ona opslužuje, po pravilu odgovornost za situaciju u privredi i socijalnoj sferi prebacuju na druge. Dežurnih krivaca uvijek ima – rat, privatizacija, Dayton, globalizacija, liberalizacija, CEFTA, trgovinski lobiji, pa organizirani kriminal i tako u nedogled. Zato ć emo dati širi uvod u ovu problematiku. Liberalizacija je poznata s po č etka kapitalizma pod parolom laiser faire(franc.) što zna č i doslovno, pustite da svatko č ini što ho ć e i neka sve ide svojim tokom. To je bila deviza ekonomskog liberalizma, koja je odražavala interese industrijske buržoazije. Taj liberalizam je odigrao pozitivnu povijesnu ulogu. Smisao ove devize bio je neograni č ena sloboda konkurencije. Pozitivna uloga se ogledala u tome što je izvršena povoljna alokacija faktora proizvodnje, i time dovela do uspona kapitalizma. Me đ utim uvidjeli su se problemi; da se ne može sve riješiti tržištem – ponudom i potražnjom. U 20. stolje ć u došlo je do ve ć e uloge države posebno glede socijalne sfere. Onda se pojavila famozna i u mnogo č emu kontroverzna pojava globalizacija= sloboda kretanja kapitala, roba, rada... bez granica, sve u cilju stvaranja još ve ć eg profita svjetskih multinacionalnih kompanija. Liberalizacija i globalizacija, nezajažljivost i odsustvo bilo kakave kontrole u sferi kretanja 36

kapitala dovela je do svjetske financijske krize i do recesije u cijelom svijetu. Razmišlja se a negdje i č ini, podržavljenje velikih banaka. Metamorfoza liberalizacije proizašla iz globalizacije može se nazvati neoliberalizmom koji se brine samo o profitu a briga za č ovjeka je daleko ili je nema nikako. Neoliberalna ideologija ima primarni cilj da zaštiti interese bogatih i jakih pa je ostavila u sjeni rješavanje ekonomskih i socijalnih problema u Bosni i Hercegovini. U ime svjetske finansijske sile nastupa MMF i SB. Ako se prihvate njihovi uzusi onda zemlja ima pristupa i u komercijalno svjetsko bankarastvo. Me đ utim uloga MMF u proteklih 20 – 30 godina nije za pohvalu, naprotiv. Poslužit ć emo se mišljenjima Josepha Stiglitza o MMF-u. On je nobelovac za ekonomiju, bio potpredsjednik Svjetske banke i savjetnik predsjednika SAD Bila Klintona, dakle meritorna osoba. Ovo mišljenje je vrlo aktuelno jer se Bosna i Hercegovina nalazi u pregovorima s MMFom o Stand by aranžmanu za oko 800 miliona USD. Dobit ć emo, velikodušno, 1,2 milijarde evra. Joseph Stiglitz je prije nekoliko godina objavio knjigu„Proturje č nosti globalizacije“ i u intervjuu koji je dao jednom britanskom č asopisu poslije izlaska knjige poslužit ć emo se komentarom te knjige i intervjua Eldara Dizdarevi ć a(„Dani“ od 01.05.2009.) jer taj komentar u potpunosti odgovara ovoj to č ki(3.4.). Pravi momenat kad Bosna i Hercegovina pregovara o novom stendbaj kreditu. Ovaj kredit MMF daje pojedinim zemljama radi stabilizacije provrede, ali pod uvjetom da zemlja vodi odre đ enu zdravu ekonomsku politiku. Evo sukusa odnosa s MMF-a i SB-e prema Stiglitzu. On je opisao kako MMF i djelomi č no SB smišljeno upropaštavaju nacionalne ekonomije zemalja koje se na đ u u problemima u cilju preuzimanja klju č nih resursa od strane zapadnog krupnog kapitala. U intervjuu„The Observer“ Stiglitz je pod naslovom „ Č etiri koraka do prokletstva“ opisao što se dešava kad se padne u kandže MMF kao svojevrsna opomena zemljama koje uzimaju kredite, da ne bi upale u klasi č nu zamku krupnog kapitala i rasprodale svoje klju č ne ekonomske resurse. Da vidimo što je BiH„ostvarila“ od č etiri koraka prokletstva. Prvi korak je privatizacija bankarskog sektora. Zapad preuzima bankarski sustav i uspostavlja kontrolu nad nov č anim tokovima zemlje i odre đ uje kroz odobravanje kredita koji ć e se segment privrede razvijati(Da li treba vlastita strategija razvitka?) i smišljeno guši doma ć u proizvodnju, a razvija trgovinu – veliki strani trgovinski lanci. Bosna i Hercegovina je apsorbirala prvi korak – rasprodala svoje banke i bankarski sustav. Ve ć je ugušena doma ć a proizvodnja visokim kamatama na kredite(to upravo gledamo, prolje ć e 2009. godine). Drugi korak je liberalizacija tržišta i naš podnaslov studije. Uvoz bez ikakvih ograni č enja i izvla č enje novca iz Bosne i Hercegovine(ogroman deficit u trgovinskoj razmjeni je najbolji dokaz). Možemo na veliku žalost potvrditi da je BiH prošla i ovaj korak. U tre ć em koraku slijedi privatizacija infrastrukturnih kompanija kao što su telekomi, elektroprivreda i vodovodne kompanije č ime krupni kapital za male pare preuzima kontrolu nad infrastrukturom zemlje. Mnogo je napisano o tome da to ne č inimo, ali nesposobna vlast ide crtom manjeg otpora. Još je vrijeme da se„zlatne koke“ ne privatiziraju. Ako se to desi narod ć e stvarno pasti na samo dno. I cijene su liberalizirane u ovoj fazi i po č ele su nekontrolirano rasti (kamate u svijetu padaju a u BiH rastu!?), ne rastu samo kamate šta je s trgovinom? Na kraju u č etvrtom koraku je slobodna trgovina, otvaraju se kanali uvoza svega i sva č ega sa zapada i č esto po damping cijenama dok se potpuno ne uništi doma ć a proizvodnja. Bosna i Hercegovina je da opet kažemo nažalost djelomi č no prešla i ovu fazu – korak. Otvorili smo tržište Europskoj uniji, zemljama CEFTA i Turskoj za uvoz u BiH bez carina. Kao sto se vidi Bosna i Hercegovina je na MMF-om putu ka prokletstvu. Ako se ne suprostavimo rasprodaji telekom operatera i elektroprivreda BiH ć e zaokružiti svoju ekonomsku a time socijalnu situaciju – katastrofom. Bosna i Hercegovina nije iskoristila mogu ć nosti i pogodnosti koje joj pruža CEFTA. Naime, primjera radi u 2007. godini Bosna i Hercegovina imala je deficit u trgovinskim odnosima unutar CEFTA od preko milijardu KM(1,1 milijardu KM). Od tog debalansa samo na Hrvatsku otpada 967 milijuna KM ili 88 posto. Ukupan pozitivan bilans iznosi 171 milijun KM pa kona č an 37

negativni rezultat odnosa BiH sa zemljama CEFTA iznosi 944 miljuna KM. Deficit s Republikom Hrvatskom je starijeg datuma i bio je 2006. godine kad je BiH pristupila CEFTA. Ništa nije poduzeto na podsticaju doma ć e proizvodnje. Poljoprivrednici su pred parlamentom u šatorima protestirali skoro dvije godine, dok ih nisu na silu otjerali. Imamo poljoprivredne kapacitete, zemlju, stoku, objekte i neuposlenu radnu snagu a uvozimo hranu. I to koliko? Bosna i Hercegovina ima sporazume sa EU o bescarinskom izvozu i uvozu. Sporazum postoji s Turskom. Vidjeli smo efekte BiH u CEFTA i s EU i Turskom, rezultati su tako đ er nepovoljni. Referiramo se na godinu 2007. u spomenutom Godišnjaku/ljetopisu za 2008. godinu nalazimo podatke što zna č i liberalizacija trgovine za jednu zemlju izašlu iz rata i razorenu i nažalost i danas nerazvijenu. Deficit – debalans u trgovini s EU 2,2 milijarde KM, ili pokri ć e uvoza izvozom 47 posto. S Turskom s kojom BiH ima sporazum o bescarinskom uvozu i izvozu situacija je bila katastrofalna. Deficit u razmjeni je 632 miljuna KM ili pokri ć e uvoza izvozom 3,4 posto. Postavlja se pitanje u č ijem je interesu ovaj sporazum, u interesu države ili naroda? Odgovor je države. Postavlja se suštinsko pitanje kakva je ekonomska politika a prije toga strategija i na po č etku kakvi su ciljevi gospodarskog razvoja i industrijske politike. Nema ni politike, ni strategije ni jasnih ciljeva. Da ima zemlja ne bi bila u 2007. godini u deficitu od skoro šest milijardi KM(5,8 KM). Taj deficit je dostigao skoro deset milijardi KM u 2008. godini Bosna i Hercegovina je izuzetno mala zemlja(1,5 promila u svjetskom BDP po stanovniku, 0,6 promila u svjetskom stanovništvu) u svjetskim okvirima, ali utjecaji globalizacije i liberalizma kao proizvoda globalizacije su veliki. Op ć i stav je: globalizacija č ini bogate još bogatijim a siromašne još siromašnijim. Nemamo prostora da to ilustriramo detaljno ali nekoliko podataka to potvr đ uju. Koeficijenti blagostanja 1980. i 1998. godine govore u prilog rezultata globalizacije. Koeficijent blagostanja= udio zemlje u BDP svijeta = 0,246 za BiH udio zemlje u broju stanovnika Svijet= 1,00. Toliko o na č inu izra č una ovog pokazatelja, Č auševi ć(2002.). Evo što se desilo s siromaštvom i bogatstvom u svijetu. Razlika prosje č nih koeficijenata blagostanja pet najbogatijih i pet najsiromašnijih zemalja od 1980. do 1998. godine porastao je s 128:1 na 249:1 a izme đ u 20 najbogatijih i 20 najsiromašnijih s 54:1 na 109:1. To je upravo oko dva puta pove ć ano siromaštvo i na suprotnom polu pove ć ano bogatstvo za isti srazmjer za ove zemlje. Ukupan koeficijent blagostanja za preko 110 zemalja 1998. godine bio u prosjeku niži za oko 9,7 posto. Te godine ispod svjetskog prosjeka bile su 83 zemlje, održavaju ć i rastu ć u nejednakost raspodjele bogatstva u svijetu. Odnose u imovini ne smijemo ni upore đ ivati jer su enormni. Mali broj osoba jedan do pet posto raspolažu u mnogim zemljama s sto posto imovine. Kad smo spomenuli siromašne zemlje, možemo i Bosnu i Hercegovinu. Od 26 zemalja u tranziciji samo su niži Albanija 0,232 i Tadžikistan 0,154. Prosje č an koeficijent za 26 zemalja je 0,666 tako da BiH ima samo 37 posto od prosjeka zemalja u tranziciji(Slovenija 2,176, Hrvatska 0,849). Ina č e govori se o Gini indeksu(koeficijent puta 100). Logi č no kakva se vodi ili stihijno sprovodi ekonomska politika, kad je u uvjetima devastirane industrije 2007. godine uvoz hrane i pi ć a iznosio 1,24 milijarde KM i č ini oko 12 posto ukupnog uvoza. Samo hrana i žive životinje iznosi oko 11 posto ukupnog uvoza. Me đ utim uvoz strojeva iznosi oko milijardu KM ili oko 10 posto ukupnog uvoza. O č ito je da ništa nije nau č eno iz povijesti„azijskih tigrova“ koji su visok stupanj industrijskog razvitka postigli definiranjem industrijske politike. O č ito je da ekonomsku politiku vode trgovci s svojim patronima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Da ne uvrijedimo francuske akademike iz 18. stolje ć a, dodajmo i sudsku vlast koja se „pokazala“ drže ć i u ladicama tužbe za talove politi č ara i tajkuna. Sve ovo je trebalo re ć i, jer u ukupnom dejstvu vodi ka sve ve ć em osiromašenju stanovništva i do bezperspektivnosti što zna č i i daljnjoj socijalnoj isklju č enosti. Radi se SSU pa bi vjerojatno trebalo predložiti mjere koje ć e sprije č iti ovako velike ekonomske i socijalne anomalije. 38

Podaci u Statisti č kom godišnjaku/ljetopisu 2008. FBiH govore što zna č i za Bosnu i Hercegovinu sporazum CEFTA. Taj sporazum predstavlja o č igledan izvor liberalizacije u spoljnotrgovinskim odnosima. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je bezcarinski što je dovelo do daljnjeg trgovinskog deficita na štetu Bosne i Hercegovine. Naime deficit je bio znatan i prije pristupanja sporazumu. Naime„obrazovane neznalice“ su prigrlile slobodan uvoz iza rata kao„spasonosno“ rješenje da se doma ć a privreda osposobi u direktnom utjecaju strane konkurencije. S druge strane nije podsticana doma ć a proizvodnja(sjetimo se šatora poljoprivrednika pred zgradom Vlade i parlamenta preko 1000 dana). Vratimo se na CEFTA sporazum s kojim smo u BiH još 2007. godine dogurali do deficita trgovinske razmjene od oko šest milijardi KM. Uvoz je bio 9,6 milijardi KM a izvoz 4,1 milijardu KM, dakle deficit od 5,5 milijardi KM. 2008. godine deficit je dostigao skoro devet milijardi KM. Bosna i Hercegovina pretežno„izvozi“ doznake naših gra đ ana iz inozemstva, da se simboli č no izrazimo, i ono što zaradimo izvozom. Svjetska kriza stupnjevana od recesije(smanjenja rasta) do krize(negativan rast) nastala je zbog liberalnog tržišta i to njegove negativne strane – trkom za enormnim profitom po svaku cijenu. Ta pohlepa, duboko negativna osobina ljudi, dovela je do urušavanja svjetskog ekonomskog sustava. Poznato je da se u moralnom kaosu i siromaštvu lakše vlada, pa je zato i borba protiv organiziranog kriminala tako duga i neu č inkovita jer kriminalnoj politi č koj eliti odgovara gladan narod i stvoreni kaos – narod kaže nema države. 3.4.1. Prera đ iva č ka industrija U to č ki 3.4. kao okvirnoj ve ć smo nešto istakli što se odnosi i na prera đ iva č ku industriju. Dodat ć emo još da Bosna i Hercegovina nije zemlja gdje treba da dominiraju tercijarne djelatnosti. Naš stupanj razvijenosti raspoloživim resursima, prirodnim, materijalnim i ljudskim ima još duže vrijeme da razvijamo sekundarni sektor teže ć i da ostvarimo i udjel u tehnologijama tre ć e nau č no-tehnološke revolucije(elektronika, telematika i sli č no). Još uvijek važi pravilo da je povijest u č iteljica života i koji je ne poštuju ponavljat ć e je. Prije svega da je rat totalno uništio privredu posebno prera đ iva č ku industriju, privatizacija – tajkunizacija je nastavila i fizi č ki i financijski dokraj č ila što rat nije. Sada nam globalizacija(jer ne znamo koristiti njene dobre strane) zadaje posljednji udarac u vidu neoliberalizacije. Prera đ iva č ka industrija za zemlje našeg stupnja razvitka je primarna za ukupan razvitak. Mi smo na liniji neznanja i nesposobnosti aktualnih vlasti, politi č kog dirigiranja privredom i na kraju organiziranim kriminalom pretvoreni u trgova č ku zemlju s tolikim deficitom s inozemstvom. Serija štrajkova radnika pred uništenim tvornicama ne u ratu, ve ć poslije rata dovoljno govori. Sindikat nema dovoljno znanja a i volje da u đ e u pravu borbu s aktualnom vlaš ć u i poslodavcima. Reagiranja su više klišei nego suštinska. Sindikat bi trebao da bude posljednji bedem u odbrani prava radnika na rad i dostojanstven život. Da li je to on? Po nama još nije. Morali bi se reorganizirati, kadrovski pro č istiti od okoštalih aktivista, angažirati neki znanstveni institut koji bi stalno izu č avao i pripremao sindikat za kolektivne i druge pregovore. To na zapadu postoji i to su sindikalni aktivisti i vidjeli. Što kaže povijest za prera đ iva č ku industriju u Bosni i Hercegovini? Mi trenutno za period poslije rata imamo podatke samo za FBiH. Situacija je sli č na i u RS stim da je prera đ iva č ka industrija ipak bila uglavnom u federalnom prostoru. Respektiraju ć i razli č ite metodologije utvr đ ivanja BDP po stanovniku i DP do 1992. godine dat ć emo glavne relacije kao orijentaciju što se desilo i što bi se trebalo desiti da se popravi stanje. Slijede ć a tablica bi trebala sve da kaže. 39

Društveni proizvod privredne djelatnosti za 1989. godinu Bruto doma ć i proizvod za 2007. godinu – ukupno Industrija i rudarstvo Metaloprera đ iva č ka djelatnost 1989. godina u 1.000 din. 27,084.089 14,950.002 4,225.426 postotak 100,0 posto 55,0 posto 16,0 posto 2007. godina u 1.000 KM 13,735.239 Prera đ iva č ka industrija 1,730.637 postotak 100,0 posto 13,0 posto Radnici Ukupno Industrija i rudarstvo Metalna industrija 1988. godine BiH 1,049.177 468.696 126.649 postotak 100,0 posto 44,7 posto 12,1 posto 2007. godine FBiH Prera đ iva č ka industrija 334.976 78.981 17.821 postotak 100,0 posto 23,6 posto 5,3 posto Kao što se vidi u č eš ć e u društvenom proizvodu(1989. godine) industrija i rudarstvo je sa u č eš ć a 55,0 posto spala na 13,0 posto, dakle, č etiri puta je smanjeno u č eš ć e industrije. Što se ti č e uposlenih u č eš ć e industrije je u 2007. godini skoro prepolovljeno a metalna industrija je 2007. godine svega 44,0 posto od one 1988. godine. Na ovaj na č in mogli bi obraditi sve industrijske djelatnosti. Neke su skoro potpuno uništene a neke rade s minimalnim kapacitetom. Posebno su devastirane industrije koje su zapošljavale veliki broj radnika; tekstilna, industrija obu ć e, drvna itd. Metalna industrija je najpropulzivnija i njen zastoj zna č i da je i u drugim industrijama stanje više nego loše. Nekontrolirani uvoz je uništio ona radna mjesta koja nije rat. 3.4.2. Poljoprivreda i prehrambena industrija – agrokompleks Recept Bosne i Hercegovine za„uništenje kapitalizma“ je uvoziti hranu i pi ć a a ostaviti zemljište pod ugarom – neobra đ eno i zapušteno. Recept je provjeren na uništenju BiH poljoprivrede. Ponovit ć emo, nijedna zemlja se nije razvila ako nije prvo razvila poljoprivredu i drugi aksiom ekonomije, nijedna zemlja se nije razvila u uvjetima potpuno slobodnog tržišta. U Bosni i Hercegovini 1990. godine hrana je u č estvovala s 8,4 posto u ukupnom uvozu da bi 2007. godine u FBiH dostigla 13,1 posto od ukupnog uvoza, što je pove ć anje od 56 posto. Prehrambena industrija se naslanja na poljoprivrednu proizvodnju. Može li se uzeti za prihvatljivo da mljekare rade proizvode od uvezenog mlijeka pa je i takve proizvode teško prodati jer su pune police uvezenih mlije č nih proizvoda. Vlada uvjerenje da je strano boljeg kvaliteta. Iako je to neto č no, ipak se doma ć i proizvo đ a č i treba više da posvete kvalitetu prema europskim stanadardima. Isto važi za mesnu industriju, proizvodnju kruha i slatkih proizvoda. Uvoziti obi č nu vodu iz zemalja koje imaju manje kvalitetnu vodu je stvarno besmislica. Nema mjesta da navedemo uvoz proizvoda za koje se daju desetine i stotine milijuna i time zatvaramo naša radna mjesta, a omogu ć avamo otvaranje radnih mjesta u drugim zemljama. Cijena jednog radnog mjesta u 40

poljoprivredi je relativno mala izme đ u 10 – 20 tisu ć a KM. Me đ utim ve ć i je problem plasmana poljoprivrednih proizvoda kao i gotovih proizvoda prehrambene industrije. Trgova č ki centri sustavno izbjegavaju da doma ć e proizvode stave na police. Širi se propaganda da kupci ne ć e te proizvode jer su lošijeg kvaliteta. Jedini na č in je proizvoditi kvalitetnije i marketinški to plasirati do potencijalnih kupaca. U praksi se vrši opstrukcija doma ć ih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Tome se moramo suprostaviti i putem vlasti, znanosti i gospodarskih komora. Nemamo dokaza ali imamo realnih sumnji i indicija da strani trgova č ki lanci primjenjuju razne metode podmi ć ivanja i korupcije da ne do đ u doma ć i proizvodi. Treba razmotriti i konstantne propagandne poruke. Može se zapaziti da se skoro isklju č ivo reklamiraju strani mlije č ni proizvodi, sokovi pa vode za pi ć e. Znamo da se tržištem ne može administrativno dirigirati, ali se može sprije č iti nelojalna konkurencija. Sve što smo istakli u to č ki 3.4. a što se odnosi i na ovu to č ku ne ć emo ponavljati. Još jedan podatak je interesantan da je broj uposlenih u agro kompleksu u 1988. godini u SRBiH č inio 3,9 posto od ukupno uposlenih u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. U Federaciji BiH taj postotak 2007. godine iznosi 4,2 posto što je oko osam posto više nego prije dvadest godina. Jasno ovdje se radi samo o relacijama obzirom da se posmatraju dvije teritorije i dva društveno – politi č ka sustava. 4. STRATEGIJA ZA REDUKCIJU SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI Odgovoriti na ovo pitanje zna č i obuhvatiti č itavu ekonomiju. Naime, razvoj mnogih sektora gospodarstva utje č e i na smanjenje siromaštva. Jasno je da mi ne možemo obuhvatiti tako širok dijapazon problema, pa se name ć e kao potrebito da se dotaknemo samo najvažnijih sektora. Pove ć anje proizvodnje i izvoza, a time i uposlenosti glavni su pravci i za redukciju siromaštva. Upošljavanje= investiranje. Ciljevi PRSPia glede siromaštva. 2.(Smanjiti siromaštvo) stoji: “Kao cilj Srednjoro č ne razvojne strategije BiH(PRSP) 2004–2007. zahtijeva se ubrzanje strukturalnih reformi, koje u kratkom roku mogu prouzrokovati gubitak radnih mjesta, a time i pove ć anje siromaštva. Stoga ć e u narednom srednjoro č ju vlade na svim razinama poduzimati mjere ekonomske politike, koje ć e imati za cilj sprje č avanje rasta siromaštva i smanjenje njegove postoje ć e razine za 20 posto.” Simptomati č no je da se u odre đ enju cilja o smanjenju siromaštva odmah“prijeti” da ć e strukturalnim reformama do ć i do pove ć anja neuposlenosti u kratkom roku. Iskustvo nas u č i da gubitak radnih mjesta ima dugoro č an karakter. O tome bi se moglo naširoko raspravljati. Mislimo da su autori na kratkoro č nost gubitka radnih mjesta mislili samo ako se zatvore nerentabilna poduze ć a a odmah otvore druga, koja bi apsorbirala novoneuposlene radnike. To se doga đ a u razvijenim gospodarstvima. Pored toga brže pristižu novi stru č njaci sa škola i fakulteta nego što se umirove radnici. Uz to industrija Bosne i Hercegovine je u tehnološkom zaostatku za preko 20 godina(prije rata je zaostajala za Zapadom oko 10 godina). Znanja radnika su, tako đ er, zastarjela, a nepovoljna je i kvalifikacijska i starosna struktura. Sve ovo, ali i drugo, govori da je cilj o smanjenju siromaštva za 20% zaklju č no s 2007. godinom bio željen i potreban, ali teško ostvariv. Siromaštvo je skoro isto. Prosje č an rast BDP po stanovniku do 2007. godine od 5,5 posto nije postigao smanjenje siromaštva za 20 posto. Za 2009. godinu predvi đ a se negativan rast od 1,5 posto. Strategija razvoja i ekonomska politika trebaju da svojim mjerama sprije č i rast siromaštva i smanjenje postoje ć eg. Ekonomska politika se sastoji iz niza parcijalnih politika me đ usobno povezanih i uvjetovanih. Sve na svoj na č in utje č u na siromaštvo, ali neke ć emo ovdje apostrofirati, glede socijalne isklju č enosti. 4.1. I NVESTICIONA POLITIKA Op ć e je poznata č injenica koja su dva glavna uzro č nika siromaštva. To su neuposlenost i nizak stupanj naobrazbe stanovništva i aktivne radne snage. Kao antipod neuposlenosti nalazi se 41

uposlenost. O uposlenosti i neuposlenosti ima dosta rije č i u ovoj studiji. Na ovom mjestu želimo da ponovno ukažemo da je upošljavanje= investiranje. Naime, nema novog upošljavanja bez investicija u nove tvornice i pogone ili modernizaciju i proširenje postoje ć ih. S duge strane, investiranje je povezano s ekonomskom snagom. Ekonomsku snagu možemo promatrati preko BDP ili bruto doma ć eg proizvoda po stanovniku. Na osnovi podataka iz dva izvora: 1. bruto doma ć i proizvod i investicije u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2002. godinu,(Statisti č ki bilten 62. od prosinca 2003. godine Federalnog zavoda za statistiku) i 2. Kantoni/županije u brojkama 2002.(od istog zavoda) sa č inili smo tablicu kao primjer uvjetovanosti razvijenosti i investicija u nova radna mjesta. Pregled investicija i BDP po stanovniku u Federaciji BiH po županijama/kantonima: Županija/ kanton 1 Federacija 1. Unsko-Sanski 2. Posavska 3. Tuzlanski 4. Zeni č ko-Dobojski 5. Bosansko-Podrinjski 6. Srednjebosanski 7. Hercegova č ko-Neretvanska 8. Zapadnohercegova č ka 9. Kanton Sarajevo 10. Hercegbosanski (Izvori: navedeni u tekstu.) Ostvarene investicije Udio BDP po 2002. godine po stanovniku u prosjeku stanovniku, postotak od Federacije 1998. prosjeka Federacije godine 2 3 100,0 100,0 41,0 56,6 76,3 63,3 69,1 78,0 61,4 74,5 41,6 63,5 72,3 76,8 183,5 135,2 137,3 156,8 202,4 183,6 59,8 63,7 Iz tablice je lako uo č iti kauzalitet veli č ine BDP po stanovniku i investicija po stanovniku. Tako se jasno vidi županije 7, 8 i 9 u koloni 2 imaju iznadprosje č ne ostvarene investicije u odnosu na prosjek Federacije, i to od+37 do+102 indeksna poena. Na drugoj strani, u koloni 3 se vidi da te iste županije imaju i nadprosje č an BDP po stanovniku od+35 do+84 indeksna poena. Dakle, više razvijene županije su imale nadprosje č ne investicije. Istovremeno, ostale županije su imali ispodprosje č ne investicije, ali i ispodprosje č ne BDP po stanovniku. Tipi č ni su u ovom pogledu kantoni/ županije 1 i 5, koji su najudaljeniji od prosjeka Federacije kod ostvarenih investicija – svega 41 poen od prosjeka. Koliko je nama poznato BDP po stanovniku po kantonima i županijama posljednji put je dat 1998. godine. I u Republici Srpskoj situacija je sli č na ovoj. Dakle, bez ve ć e investicijske aktivnosti nema ni novih radnih mjesta ili pove ć anog upošljavanja. Postavlja se ozbiljno pitanje kako iza ć i iz siromaštva, posebno u županijama/ kantonima s negativnim relacijama u investiranju, kad se“spas” o č ekuje od stranih ulaganja i strateških partnera. Doma ć ih izvora za investiranja nema izme đ u ostalog i zbog toga što privatizirane banke drže devize u mati č nim bankama u inozemstvu. Poznato je da je kapital bez obrta mrtav kapital. Nije samo problem u sredstvima. Problemi leže i u nedostatku atraktivnih proizvodnih programa. Programa nema i zbog toga što država nema definiranu industrijsku politiku. Irska, Južna Koreja i druge zemlje su se razvile zahvaljuju ć i tome što su definirale industrijsku politiku. Mi, ina č e, slabo u č imo iz povjesti drugih . Neka nam bude dopušteno da pod ovim naslovom nešto kažemo u radnoj snazi. Na više mjesta je isticano da su znanja radne snage zbog rata, ali ne samo zbog njega, tehnološki zastarjela. Naše zaostajanje za Zapadom od deset godina zbog rata i ekonomske apatije poslije rata se pove ć alo na preko 20 godina. Na drugoj strani, obrazovni sustav je zastario i sporo se prilago đ ava suvremenoj znanosti i tehnologijama. Školuju se generacije za zanimanja koja nikom ne trebaju. 42

U jednoj studiji UNSCa od prije dvadeset godina je re č eno da je ipak bolje imati školovanog i neuposlenog mladog č ovjeka nego neškolovanog i neuposlenog. Vjerojatno da odgovorni nisu č itali ovu studiju u kojoj piše i to da neuposlenost mlade generacije predstavlja neutronsku bombu koja kad tad može eksplodirati. Mi smo, tako đ er, dokazali kauzalitet siromaštva i stupnja naobrazbe. Ve ć spomenuta Irska, privredno č udo, u posljednjih 20 godina razvila se i zbog toga što je uložila velika sredstva u naobrazbu, i to za nove tehnologije. Sve je poznato i sve se može saznati preko interneta, ali nema sustavnog pristupa razvoju, nema posve ć enosti politi č ara dobrobiti naroda pa imamo situaciju da 60–0 posto mladih želi u tre ć e zemlje i mnogi č ekaju pred veleposlanstvima za kartu u jednom pravcu. Nema relevantne analize o strukturi tih mladih ljudi, ali smo prili č no sigurni da su to ve ć inom mladi koji su završili tehni č ke i egzaktne i menadžerske fakultete. Oni odnose u nepovrat ono malo znanja potrebnog za razvoj. Da je siromaštvo u obrnuto proporcionalnom odnosu prema znanju, van svake je sumnje. Na ovom mjestu možemo se podsjetiti na misao osniva č a Energoinvesta Sarajevo, Emerika Bluma, koji je govorio da treba ulagati u znanje:“Ono je skupo – da nije sirotinja bi ga imala”. Ili “Uložimo u znanje da ne budemo sirotinja”. Da zaklju č imo ovu to č ku. Izlaz iz siromaštva je vrlo upitan ako se nešto radikalno ne promjeni (radikalno zna č i i ć i u bit č ovjeka). Upitno je i to što se pojam strategije veže za dugi rok, 10 do 15 godina, a ne 3–4 godine. O č ito je da nemamo dovoljno znanja i politi č ke volje da nešto sustavnije u č inimo na podru č ju razvitka, a time i smanjenja siromaštva. Upravo dok radimo na ovom projektu(05.2009.) došlo je do pregovora s MMF-om i do ć i ć e do zaklju č enja stend baj aranžmana od 1,2 milijarde evra u tri godine. Ali postoje uvjeti MMF-a, kao kliše. Na udaru su socijalni troškovi i javna potrošnja. Što god bude korigovano, jasno na niže, utjecat ć e in a onako veliki stupanj siromaštva a time i socijalne isklju č ivosti. Krediti MMF namijenjeni su uglavnom za servisiranje vanjskog duga, po logici stvari ranija izdvajanja za servisiranje vanjskog duga iz prora č una mogla bi se usmjeriti u investicije – nova radna mjesta. Dakle narod ne ć e imati koristi a loši politi č ari misle da su spašeni. Naslov investiciona politika nevidljivo nas je odveo na misaonu razinu da se tu radi o investiranju u strojeve, zgrade i tehnologiju. Me đ utim postoji takozvani humani kapital – ljudi. Ulaganje u znanje donosi deset puta ve ć u dobit od prednjih ulaganja i to je odavno poznato i u praksi potvr đ eno. Kako stoji država s humanim kapitalom? Država na č etiri razine – op ć ine, kantoni/županije, entiteti i BiH nema stru č nih kapaciteta za vo đ enje i usmjeravanje razvitka. Za oko 150 ministarstava nema dovoljno stru č nih kadrova. Da ponovimo staru istinu, državu drži stru č na administracija, a ne izabrani dužnosnici. To se najbolje vidi iz kvalifikacione strukture uposlenih u državnoj administraciji. Ukupno u FBiH bilo je 2007. godine prema Statisti č kom godišnjaku/ljetopisu(2008.) 14,3 posto uposlenih s VSS stupnjem stru č nog obrazovanja ili 47.742 uposlena, dok je doktora znanosti bilo 1.281 osoba ili 0,4 posto od ukupno uposlenih. Taj broj, ako je odgovaraju ć e struke(a č esto nije) i s poznavanjem stranih jezika, mogao bi mnogo više doprinijeti kvalitetu zakona i njihovog sprovo đ enja. Pogledajmo kakvo je stanje po djelatnostima. Javna uprava i obrana i obvezno socijalno osiguranje su upošljavali 36.423 osobe od kojih je s VSS stupnjem stru č nog obrazovanja bilo 9.893 ili 27,2 posto. Treba samo pogledai kvalitet zakona koje pripremaju. Pore đ enja radi, u obrazovanju je 35,3 posto VSS kadrova a u zdravstvu i u socijalnoj skrbi 22,1 posto uposlenih s VSS stupnjem stru č nog obrazovanja. U prera đ iva č koj industriji se nalazi svega 4,9 posto radnika s VSS obrazovanjem, što je skoro šest puta manje. Doktori znanosti u FBiH č ine 0,4 posto populacije me đ u uposlenim. Gro doktora znanosti se nalazi u obrazovanju gdje u č estvuju s 2,5 posto u broju uposlenih, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 0,9 posto. Me đ utim u javnoj upravi ima ih 0,08 posto. To je slab kapacitet da država usmjerava i vodi razvoj. I tako mali broj ovih kadrova ima č esto neodgovaraju ć i smjer, a u jedan dio diploma se može i sumnjati u svezi toga kako su sticane. Pitanje upošljavanja po obiteljskoj i prijateljskoj vezi ne treba ispustiti iz vida. Trebalo bi izanalizirati“zastupljenost” pojedinih obitelji u javnim poduze ć ima i javnoj upravi. Došli bi do“obiteljskih” javnih poduze ć a i obiteljske javne uprave ali u manjem obimu. Poznato je da na tržištu bolje prolaze oni koji su produktivniji, kvalitetnije proizvode i 43

imaju niže cijene proizvoda i usluga. Sve države imaju neke mjere zaštite ili podsticaja doma ć e proizvodnje. Obi č no su to kombinirane mjere. Poslije ratova države moraju zaštititi i podsticati doma ć u proizvodnju. Teza o liberalizaciji uvoza putem koje ć e doma ć a industrija ste ć i konkurentnost u susretu sa stranim proizvodima je to č na u normalnim okolnostima. Me đ utim razorenu i uništenu privredu posebno djelatnost poljoprivrede i prera đ iva č ke industrije izložiti svjetskoj konkurenciji, ravno je zlo č inu. Rezultat takve pogrešne politike je trgovinski deficit od oko 9 milijardi KM u 2008. godini. Sprega – organizirana korupcija i kriminal dovela je do toga da uvozimo ono č ega ima u izobilju, recimo vodu za pi ć e, koja je kod nas jedna od najboljih. Nadovežimo to na uvoz mlijeka i mlije č nih proizvoda, vo ć a i povr ć a itd. A to sve možemo s malim ulganjima sami proizvoditi. Glava zaboli kad se č ita lista uvezenih roba. Nama ostaju neuposleni radnici i kapaciteti, a uvoznici( č itaj politi č ka elita i kriminalci) se bogate, narod postaje sve siromašniji. Na pitanje zašto je to tako? Odgovor je to su krivi trgova č ki lobiji(nije narod doživio lobotomiju pa da u to povjeruje). Lobiji, ako postoje imaju odrednice koje djelatnosti a u njima osobe s imenom i prezimenom. Dolazimo do klju č nog pitanja strategije razvoja, koje nemamo. Po definiciji strategija predstavlja akt kojim se rješava ostvarenje ciljeva. Ali sad je novi problem, nema jasnih ciljeva, nema jedinstvenog privrednog i tržišnog prostora i zakona koji reguliraju tržište. Da li bi investiranje, ali organizirano i sustavno sprije č ilo ovakve nonsense? Odgovor je – bi. 4.2. P OREZNA POLITIKA Amerikanci imaju izreku da se samo dvije stvari moraju – platiti porez i umrijeti. U primitivnim društvima prevariti državu i ne platiti porez je nešto s č im se ponosi. Izbjegavanje pla ć anja poreza unosi velike probleme u gospodarski život i socijalnu sferu. Izbjegavanje pla ć anja poreza ili utaja poreza(evazija) je ozbiljan problem. Kulminaciju je evazija dostigla u nerazvijenim zemljama, a posebno u zemljama u tranziciji. Izbjegavanje poreza, carina, taksi i doprinosa je usko povezano sa sivom ekonomijom. Ona se“hrani” tim sredstvima. Ko najviše trpi od evazije i sive ekonomije? Odgovor je, siromašni. Č itav sustav poreske politike treba preispitati sa stajališta utjecaja na siromaštvo. Siromašni su najbrojnija skupina gra đ ana, a time i najve ć i potroša č artikala široke potrošnje. Kao potroša č snose i najve ć i dio poreznog tereta. U okvire fiskalne politike pored poreza na dodatnu vrijednost spadaju i carine. Uvoz svega i sva č ega, pogotovu onoga za što postoje doma ć e sirovine, i kapaciteti izravno utje č u na dalje osiromašenje stanovništva. Gra đ ani skupo pla ć aju po pravilu drugorazrednu pa i tre ć erazrednu robu kao robu prve kvalitete. Ve ć i uvoz od izvoza za preko dva puta govori sam za sebe. Isplati se uvoziti kompanijama profiterima, a obi č ni siromašni gra đ ani kupuju robu, kakvu smo opisali, po svjetskim cijenama i uz doma ć e pla ć e 5–10 puta niže od svjetskih. Istovremeno ti isti gra đ ani ostaju bez radnih mjesta. Jedna se radna mjesta zatvaraju, a, s druge strane, ne otvaraju se nova radna mjesta. Jasno je da takve tendencije vode u dalje siromaštvo. Poznato je da se porez uzima od onih koji su ekonomski ja č i. To su po pravilu skupine koje najviše troše luksuzne artikle i usluge. Kako je ukupan porezni kapacitet nedovoljan za definirane potrebe, postavlja se ozbiljno pitanje mnogo ja č eg oporezivanja luksuznih artikala i usluga. Mnogo se o č ekivalo od uvo đ enja poreza na dodatnu vrijednost(PDV). Me đ utim opet su stradali najsiromašniji jer se relativno niže stope poreza na artikle i usluge koje troše ovi slojevi svo đ enjem na jednu stopu PDV-a gubili, a to poga đ a upravo siromašne. Nije samo problem u malom kapacitetu porezne mase ve ć su problemi u raspodjeli te mase na pojedine korisnike. Tako je prema konsolidiranoj potrošnji po funkcijama(na svim razinama vlasti) u 2001. godini situacija bila: 44

Konsolidirana potrošnja po funkcijama Funkcije 1 1. Op ć e javne službe 2. Obrana 3. Javni red i sigurnost Me đ uzbir 4. Izobrazba 5. Zdravstvo 6. Socijalno osiguranje i socijalna skrb Ukupno najve ć i korisnici(1-6) Ukupna potrošnja Postotak najve ć ih korisnika(1-6) u ukupnoj potrošnji BiH 2 2,5 4,4 4,3 11,2 6,0 7,3 FBiH RS Zemlje u tranziciji Postotak BDP 3 4 5 1,9 3,4 2,1 4,7 3,5 1,9 4,4 4,0 2,0 11,0 10,9 6,0 7,0 3,3 3,3 8,3 4,6 4,4 15,8 15,9 40,3 42,2 47,2 48,7 15,6 14,2 34,4 27,9 41,5 37,9 85,4 86,7 82,1 73,6 (Izvor: Drugi prijedlog Razvojne strategije BiH – PRSP(2003- 2007.)) - Prora č un autorov. EU 6 2,1 2,1 1,0 5,2 2,9 2,0 13,1 23,2 35,6 65,2 Iz tablice mogu se izvu ć i mnogi zaklju č ci. Me đ utim, treba voditi ra č una o relativnosti postotaka kod upore đ ivanja s drugim zemljama. Naime, negdje se radi o hipertrofiranju funkcija, a negdje o malom fiskalnom kapacitetu, pa su postoci ve ć i. Negdje djeluju oba č imbenika. Bez pretenzija da damo iscrpnu analizu tablica, dajemo komentar samo glede siromaštva. Po đ imo od globalnih pokazatelja. Ukupna potrošnja ovih funkcija u BiH(da ne komentiramo entitete jer nisu države) ve ć a je od zemalja u tranziciji za oko 25 posto, a od zemalja EU za oko 33 posto. Dakle, to je prva op ć a slika. Slijede ć a slika odnosi se na najve ć e korisnike, redni broj 1-6 tablica. Tako je ve ć a potrošnja u BiH od zemalja u tranziciji za oko 44 posto, a od EU za oko 74 posto. Prve tri alineje predstavljaju klasi č nu državnu potrošnju. Vidimo da je ta potrošnja oko 87 posto ve ć a nego u tranzicijskim zemljama, a za oko 115 posto prema zemljama EU. Ako dodamo da je taj veliki državni aparat neu č inkovit i korumpiran, onda ovo“ve ć e” je još ve ć e. Sada nešto o pojedina č nim funkcijama. Uvjetno govore ć i, siromašne najviše tangiraju alineje 5 i 6, zdravstvo, socijalno osiguranje i socijalnu skrb. Premda se za zdravstvo izdvaja 66 posto više od tranzicijskih zemalja, ili 231 posto više nego u zemljama EU, prema zvani č nim procjenama oko 20 posto pu č anstva nije zdravstveno osigurano. Kvaliteta zdravstvenih usluga je na niskoj razini, a mnogi gra đ ani nisu u stanju kupiti potrebne lijekove. Socijalno osiguranje i socijalna skrb je najve ć a stavka potrošnje. Ta potrošnja je neznatno viša, i to oko 11 posto od zemalja u tranziciji i oko 21 posto od zemalja EU. Ova stavka je glavni izvor za klasi č nu socijalnu skrb. Me đ utim, postoci ne odražavaju pravo stanje, s obzirom na visoke razine potrošnje naširoko rasprostranjene bora č ke zaštite. Na nju otpada oko jedne tre ć ine ove stavke, ili oko 5,3 posto, pa na ukupnu socijalnu skrb otpada 10,5 posto BDP-a. Velike su potrebe i prema našim saznanjima samo Sarajevski kanton alimentira sve oblike socijalne skrbi prema zakonu. Ostale županije/kantoni samo djelimi č no ispla ć uju socijalne stavke a najsiromašniji skoro nikako. Neke županije nisu donijele ni zakone iz ove oblasti. Vidjeli smo iz ranijeg teksta da su pojedina č ne isplate za pojedine socijalne potrebe male, nekad i simboli č ne, ali onima kojima se ispla ć uju mnogo zna č e u uvjetima op ć eg siromaštva. Oni koji ne primaju ni te minimalne iznose, u situaciji kakva jest, na velikom su gubitku. Što re ć i u zaklju č ku ove to č ke? Država troši ogromna sredstva fiskusa, pa nedovoljno sredstava, uvjetno re č eno, ostaje za socijalne potrebe. Postoci nisu najbolji pokazatelji jer se odnose na nizak bruto doma ć i proizvod. Izlaz je, pored pravednije raspodjele fiskalnih prihoda, u pove ć anju 45

doma ć eg društvenog proizvoda, a on se naju č inkovitije pove ć ava investiranjem u nova radna mjesta. 4.3. S OCIJALNA POLITIKA Borba protiv siromaštva mora se voditi organizirano i koordinirano s razine države sve do najnižih stupnjeva vlasti. Da bi se vodila ta borba, potrebno je imati instrumente, a glavni instrument je socijalna politika. Op ć enito pod socijalnom politikom se podrazumijevaju slijede ć a glavna podru č ja: mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, politika stanovanja i izobrazba. Socijalna politika se realizira preko mehanizama politike preraspodjele dohotka, a tu spadaju sustavi oporezivanja, sustavi javnih rashoda i upošljavnja. Ve ć je postalo da je socijalna politika integralni dio razvojne politike. U praksi i u politici č esto dolazi do zamjene izme đ u socijalne skrbi i socijalne politike. Socijalna skrb je integralni dio socijalne politike. Po principu pucanja najslabije karike u lancu kad se pojave problemi nedostatka sredstava, po pravilu ide se na redukciju socijalnih prava, a najslabija karika je upravo socijalna skrb. Smatramo da društvo ma kako siromašno bilo treba da osigura prvo minimum egzistencije za povredive skupine(djeca, invalidi, starije osobe), neuposlene, samohrane majke i sli č ne. Kakva ć e biti socijalna politika, ovisi i od toga koliko je država bogata i koji je postotak osoba u stanju nužde. Postoji razlika izme đ u blagostanja zajednice i blagostanja pojedinca. Prvo ovisi od bogatstva države, a drugo od raspodjele bogatstva, o č emu je bilo dovoljno rije č i. Kad govorimo o socijalnoj politici, dolazimo i do odrednice“socijalna država” ili“država blagostanja”. Djelovanje države u socijalnoj sferi postaje nužno kada ekonomski mehanizmi i obiteljska solidarnost gra đ aninu ne jam č e osnovnu sigurnost. Suvremena država provodi socijalnu politiku redistributivnim modelom i tako stvara“državu blagostanja”. U modelu ovakve socijalne politike funkcija države shva ć a se kao rezultat i izraz gospodarskog prosperiteta i ukupnog civilizacijskog razvoja. Treba ista ć i da je redistribucija dohotka vrlo osjetljivo ekonomsko i socijalno pitanje jer može izazvati i neželjene u č inke – da opadne interes za privre đ ivanje zbog velikih poreskih optere ć enja ili da opadne interes neuposlenih da se na đ e posao zbog velikih socijalnih davanja. Sukladno tome država je dužna, ne zadiru ć i u bit ekonomskih i politi č kih odnosa, preraspodjelom nacionalnog dohotka svim gra đ anima jam č iti osnovnu socijalnu sigurnost, jednaku mogu ć nost zadovoljavanja osnovnih osobnih i zajedni č kih egzistencijalnih potreba, te osigurati socijalna prava(zdravstvena zaštita, mirovine, obrazovanje i sli č no). Da se ova na č ela i principi sprovedu u praksi, treba dosta umije ć a i mudrosti, a prije svega ekonomskih mogu ć nosti. O povezanosti ekonomije i socijalne politike(siromaštva) Baldock(1999.) iznosi stav prema kojem ekonomija č esto prihva ć a, pa i opravdava, siromaštvo i nejednakost u društvu, upravo ono što socijalna politika nastoji ublažiti. Dalje kaže da ipak obje znanosti prihva ć aju znameniti stav Johna Rawlsa- da je ekonomski i socijalno u č inkovito sprovoditi preraspodjelu sve dok se može stvarno poboljšati položaj najugroženijih kategorija ili pojedinaca u društvu. Na kraju isti č e da ć e društveno blagostanje biti ve ć e ako se raspoloživi izvori usmjere na na č in koji dugoro č no najviše odgovara svim gra đ anima. Borba protiv siromaštva se najbolje sprovodi putem rada i upošljavanja. Pla ć eni rad u gospodarstvu omogu ć uje i socijalnu integraciju i ostvarenje punopravnog gra đ anstva. Č ini nam se pogodno da na ovom mjestu navedemo misao atenskog državnika Perikla od prije skoro 2000 godina, koji je rekao da nije sramota biti siromašan, ali je sramota ne omogu ć iti da se radom iza đ e iz siromaštva. Sli č no kao i obrazovanje, zdravstveno stanje stanovništva uvelike je odre đ eno socijalnom slikom društva, ali povratno utje č e i na pove ć avanje siromaštva i nejednakosti. Pokazatelji zdravlja i bolesti poput visine, prekomjerne težine, povišenog krvnog tlaka, kapaciteta plu ć a, ovisnosti o pušenju ili alkoholu, pa i trajanje života uvelike ovise o materijalnom položaju ispitanika. Više ispitivanja je potvrdilo da je pušenje kao vrsta ovisnosti rasprostranjenije me đ u siromašnim 46

stanovništvom, pogotovo me đ u ku ć anicama, ali i ono može biti odraz socijalne isklju č enosti i posljedica velikih problema u njezi djece u uvjetima siromaštva. Starih osoba je sve više i dio njih ostaje trajno bolestan. Oni trebaju stalnu ili povremenu njegu. Ve ć smo naveli da je star i siromašan velika nesre ć a. Socijalna politika se provodi na temelju tri na č ela, a to su: na č elo uniformiranosti pružanja usluga, na č elo proporcionalnosti prema potrebama i na č elo teritorijalne pravednosti, prema kojem razlike u pružanju usluga ovise o prostornim razlikama i potrebama. Najbolji primjeri za primjenu ovih na č ela je položaj ugroženih osoba po županijama. Možemo zaklju č iti da je racionalno koncipirana i sprovedena socijalna politika bitna za smanjivanje broja osoba bez sigurnog i dovoljnog dohotka. Tako đ er, ona utje č e na ostvarivanje ve ć e društvene stabilnosti i ublažavanja socijalnih sukoba. Da bismo se mogli zalagati za donošenje socijalne politike, moramo prvo vidjeti šta se pod tim terminom podrazumijeva. Prvo ć emo se koristiti širim definicijama iz studije Me đ unarodne politike podrške zemljama jugoisto č ne Europe, poglavlje VIII“Socijalni sektor”. Tako je Odjel za me đ unarodni razvoj pri britanskoj Vladi(DFID),(ranije ODA Overseas Development Administration) 1995. godine dao vrlo široku definiciju socijalne politike: “… svaka politika utvr đ ena na nadnacionalnom, državnom, lokalnom ili nivou zajednice koju podržava socijalna vizija društva i koja, nakon što je provedena, utje č e na prava ili mogu ć nosti gra đ ana da zadovolje osnovne životne potrebe”(ODA, 1995. str. 26)” Potrebno je re ć i da Dejtonski mirovni sporazum socijalnu politiku nije tretirao na odgovaraju ć i na č in, a time i problem siromaštva. Prema Dejtonskom ustavu, nijedna nadležnost iz domena socijalne politike nije dodijeljena državnim institucijama. Mirovni sporazum dozvoljava izradu dvije zasebne socijalne politike i režima socijalnog blagostanja na podru č ju Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Postoji kontradiktornost izme đ u prava na nivou entiteta i potrebe da niži nivoi režima, kantoni i op ć ine u FBiH i op ć ine u RS-u, do đ u do sredstava koja su neophodna da bi se ta prava i ostvarila. Stoga režim promovira stvaranje viših nivoa neostvarivih socijalnih prava, koji su potpuno odvojeni od pitanja prihoda. S obzirom da izme đ u kantona/županije i op ć ine postoji ogromna razlika u pogledu površine, resursa, kao i mogu ć nosti stjecanja prihoda, u režim i njegovu strukturu tako đ er su ugra đ ene temeljne nejednakosti u ostvarivanju socijalnih prava. O č ito da ć e ostvarivanje prava temeljem socijalnih potreba biti razli č ito po kantonima/županijama i op ć inama(RS), budu ć i da se kantoni/županije i op ć ine uveliko razlikuju po veli č ini površine na kojoj se prostiru, kao i po resursima i mogu ć nosti pribavljanja sredstava, u režim i njegove strukture su tako đ e ugra đ ene temeljne nejednakosti u ostvarivanju prava. Dejton je stavio to č ku na sve nade usmjerene na “normalnu” socijalnu politiku u jednoj“normalnoj” zemlji, na temelju pretpostavke reciprociteta i podjele rizika. Na našim prostorima su se susrele, da ne kažemo sukobile, dvije koncepcije socijalne politike. Evropski stav ima humaniju dimenziju socijalne politike jer u socijalnim pravima prepoznaje politiku koja se bori protiv siromaštva, nejednakosti i socijalne isklju č enosti. Ameri č ki neoliberalni stav je usmjeren samo ka ekonomskom prosperitetu. Me đ utim ekonomski napredak smanjuje socijalne tenzije, ali to je ovisno o socijalnoj politici. Postoji potreba formiranja dugoro č nih izvora za financiranje socijalnih potreba. Tada ć e biti mogu ć e realizirati socijalnu politiku koja sama po sebi gradi mir i socijalnu pravdu. 47

5. ZAKLJU Č CI Generalno re č eno na stanje gospodarstva prije 1992. godine, koje je ve ć bilo u krizi, nadovezao se rat, privatizacija s tajkunizacijom, neoliberalizam – totalno nezašti ć ena privreda što je rezultiralo sveop ć im siromaštvom i socijalnom isklju č enosti stanovništva. Situacija je tako da se aktualna vlast ne iznenadi ako nastupe socijalni nemiri. Oni se s raznih strana ve ć odavno najavljuju. Bez politi č ke stabilnosti i spremnosti da se, bez obzira na politi č ke opcije, kroz izvršne i zakonodavne organe jedinstveno djeluje na suzbijanju krize u Bosni i Hercegovini, siromaštvo i socijalna isklju č enost ć e se samo pove ć avati. Drugim rije č ima bez efikasne države s jakom i stru č nom vladom koja je u stanju da napravi samoodržive reforme u gospodarstvu i socijalnoj sferi. Radnici koji nisu primili pla ć e mjesecima pa i godinama, radnici kojim nisu upla ć ivani doprinosi za mirovinsko(nije im vezani staž osiguranja) i za zdravstveno osiguranje pa ne mogu i ć i lije č niku kad se razbole kao ni njihova djeca, sve su to gra đ ani totalno isklju č eni iz društvenog života, a mi bi rekli i iz elementarne egzistencije. Kad bi ova djela bila uklju č ena u kazneni zakon, ne bi se poslodavci ovako bezobzirno ponašali. Za mnogo manje kriminalne radnje za sitne kriminalce, predvi đ ene su kazne, a za ovakav kriminal nema kaznenih sankcija. Sindikat bi trebao energi č nije ali stru č no iznijeti ova pitanja aktualnoj vlasti. U sklopu toga tražiti da se verificira Konvencija broj 26 iz 1928. godine Me đ unarodne organizacije rada i Konvencija o instituciji metoda utvr đ ivanja minimalnih zarada. Urgentno tražiti izmjenu kaznenog zakona u kome bi se negativne pojave glede pla ć a tretirale kao kazneno djelo. U svezi mirovina potrebno je smanjiti sve ve ć u optere ć enost mirovinskog sustava davanjima koja nemaju za temelj staž osiguranja(povlaštene mirovine) što drugim rije č ima zna č i uvesti sustavnu kontrolu pove ć anja broja mirovinskih beneficija. Položaj umirovljenika treba hitno razmotriti i donijeti kratkoro č ne mjere ali i strategiju mirovinskog sustava(radi se od 2006.). Ima dovoljno podataka i informacija da se glede umirovljenika donesu odgovaraju ć e mjere. Za po č etak po našem mišljenju neophpdno je prezentirati dvije vrste prosje č nih mirovina a) s beneficiranim mirovinama – ukupan prosjek i b) prosjek bez ovih mirovina kao što smo mi ovdje prikazali. Za novo upošljavanje važne su mjere za smanjenje trgovinskog deficita, pa bi bilo potrebno snimiti proizvodne kapacitete koji mogu proizvoditi robu koja se sada uvozi. Dakle snimiti kapacitete koji se s malim ulaganjima mogu osposobiti da proizvode u cilju supstitucije uvoza doma ć im proizvodima. Pri tome svemu potrebna je pomo ć države – podsticaji doma ć oj proizvodnji. Neka ne ostane na paroli razvitak malih i srednjih poduze ć a. Bosna i Hercegovina je relativno siromašna zemlja pa je potrebno pravednije raspore đ ivati BDP da bi se stvarno smanjilo siromaštvo, pove ć ala uposlenost, a neuposleni dodatno obrazovali radi lakšeg upošljavanja. Ne bi trebalo biti osoba bez zdravstvenog osiguranja. Glede prera đ iva č ke industrije. Za bilo kakvo poboljšanje položaja potrebna je industrijska politika. Agrokompleks je po nama jedan od glavnih ventila za izlaz iz krize i za stabilan razvitak ukupnog gospodarstva. Bez racionalne investicione i porezne politike teško ć emo iza ć i iz krize a o novom razvitku da i ne govorimo. Socijalna politika je u uskoj vezi s gospodarskom politikom č ak je i uvjet za nju. Sindikat bi trebao da sa č ini platformu za nastup u socijalno-ekonomskom vije ć u na svim razinama. Sadašnji op ć i pristup problemima malo koristi. Nastup figurativno re č eno treba da se razlikuje od parola koje nose radnici u štrajkovima – mora biti znanstveno stru č no utemeljen. Dali smo dovoljno podataka i informacija koje govore da se nešto mora hitno poduzeti. Rade se strategije srednjoro č nog razvoja 2008. – 2015.(SSR). Tako đ er se radi strategija socijalnog uklju č enja(SSU). Po definiciji za strategije treba duže vrijeme. 48

Potrebne su hitne kratkoro č ne mjere koje se mogu povezati s budu ć im strategijama(SSR i SSU). Sindikat mora biti aktivno uklju č en u izradu ovih strategija. 49

KAZALO 1. 2. 2.1 2.2 2.3 2.4. 2.5. 3. 3.1. 3.2 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.3. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. UVOD U TEMATIKU...................................................................................................1 OBILJEŽJE/UZROCI SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI...............................................3 S IROMAŠTVO .................................................................................................................... 6 (N E ) PARTICIPACIJA NA RADNOM TRŽIŠTU ......................................................................11 N IZAK STUPANJ OBRAZOVANJA ......................................................................................14 N IZAK STUPANJ PARTICIPACIJE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU .........................................16 R AT ................................................................................................................................19 ANALIZA SOCIJALNE STRUKTURE U PROCESU TRANSFORMACIJE: PRIMJER BOSNA I HERCEGOVINA..................................21 D IMENZIJE SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI U POST DEJTONSKOJ B OSNI U H ERCEGOVINI ...................................................................................................20 K ATEGORIJE MARGINALIZIRANIH ...................................................................................24 Invalidi/ hendikepirani.................................................................................................25 Umirovljenici/ stare osobe bez mirovine.....................................................................27 Osobe obuhva ć ene i neobuhva ć ene socijalnom skrbi...................................................28 Zna č aj i utvr đ ivanje minimalnih pla ć a..........................................................................29 P OLITI Č KO OKRUŽENJE KAO FAKTOR .............................................................................34 U TJECAJ LIBERALIZACIJE NA RAZVITAK DJELATNOSTI ...................................................36 Prera đ iva č ka industrija..................................................................................................39 Poljoprivredna i prehrambena industrija – agrokompleks............................................40 STRATEGIJA ZA REDUKCIJU SOCIJALNE ISKLJU Č ENOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI.........................................................41 I NVESTICIONA POLITIKA .................................................................................................41 P OREZNA POLITIKA ........................................................................................................44 S OCIJALNA POLITIKA ......................................................................................................46 ZAKLJU Č CI.................................................................................................................48 50

LITERATURA Anketa o potrošnji ku ć anstava u BiH,(2007.), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, Republi č ki zavod za statistiku RS APD Kona č ni rezultati APD 2007. Siromaštvo i uvjeti života Armut 3,(1984.), Savjet EU Atkinson, A. B.(1998.), Exclusion, Employment and Opportunity. U: A. B. Atkinson, J. Hills (ur.), CASE paper 4, London School of Econamics. Barnes, M., Heady, Cy Middleton…,(2002.), Poverty and social exclusion in Europe, Elgar Publishing Limited, UK Bruto doma ć i proizvod i investicije u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2002. godinu,(2003.), Statisti č ki bilten 62, Federalni zavod za statistiku Burchardt, T, Le Garnd, J., Piachaud, D.(1999.), Social Exclusion in Britain 1991-1995, Social Policy and Administration, Vol. 33(3): 227-244. Č auševi ć, Fikret,(2002.), Financijska deregulacija i globalizacija i efikasnost mjera ekonomske politike, doktorski rad, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet,str. 146-168. Daneš, Vera,(1989.), Evaulacija stabilnosti dijagnoze poreme ć aj ponašanja u razvojnom dobu, doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet Demografska statistika,(2006.), bilten 102, Sarajevo: Federalni zavod za statistiku Ferrera, Maurizio, Matasaganis, Munis, Stefano, Sacchi,(2006.), Model otvorene koordinacije protiv siromaštva: Novi“Proces socijalnog uklju č ivanja” Europske Unije, Zagreb: Zbornik radova Socijalna država u 21. stolje ć u – Privid ili stvarnost? Uredio: Siniša Zrinš č ek Halleröd, B., 1995., The Truly Poor: Direct and Indirect Consensual Measurement of Poverty in Sweden, Journal of European Social Policy, 5(2), str. 111-129. Harington, M.,(1965.), Druga Amerika, Prosvjeta Beograd, 26 Kantoni/županije u brojkama,(2002.), Federalni zavod za statistiku Lewis O., 1965., The Children of Sanchez, Penguin Books, London- prema Šu ć ur(2001.), str. 43-44. Liebow, E.,(1967.), Tally’s corner, A Study of Negro Stretcorner Men, Little, Brown, Boston. Milenijumski razvojni ciljevi 2015., Izvještaj o humanom razvoju 2003., Milenijumski razvojni ciljevi u BiH, UNDP Bosne i Hercegovine Mjese č ni statisti č ki pregled Federacije Bosne i Hercegovine, broj 3, ožujak 2009., Sarajevo, (2009.) godine, Federalni zavod za statistiku Radovanovi ć, Miroslav,(1984.), Bijeda i suvremeni kapitalizam, Veselin Masleša, Sarajevo. Ramprakash, D., 1994., Poverty in the European Union, A Synthesis of Eurostats, Statistical Research on Poverty, Jonurnal of European Social Policy, 4(2), str. 117-128. Razvojna strategija Bosne i Hercegovine- PRSP, Prijedlog za raspravu, CD/03. Samuelson A. Paul, Nordhaus William, 1992., Ekonomija, č etrnaesto izdanje, Mate, d.o.o. Zagreb. Siromaštvo u o č ima žena BiH, 2002. 51

Smajki ć, Arif,(2009.), Ljudska prava na život i zdravlje i socijalnu egzistenciju u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH, Edicija zdravlje za sve Socijalna uklju č enost u Bosni i Hercegovini, Izvještaj o humanom razvoju(2007.), Sarajevo: UNDP Socijalna zaštita 2002. – 2007., Agencija za statistiku, Sarajevo, 2008., Tematski bilten 07 Spicker, P.,(1993.), Poverty and Social Insecurity: Concepts and Principles, Routledge, London and New York- prema Šu ć ur, 2001. Stahan, Josip, 1974., Životni standard u Jugoslaviji, Globus, Zagreb Statistika socijalne zaštite, Repobli č ki zavod za statistiku, Banja Luka, 2007., broj 5 Statisti č ki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, 2003., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo,(2003.) Statisti č ki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, 2008., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo,(2008.) Stiglitz, Joseph, Interview in Observer, Proturje č nosti globalizacije, 2006. Strategija znanstveno-tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine,(2006.), Sarajevo, Akademaija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Šefer, Berislav,(1981.), Sicijalna politika u samoupravnom socijalisti č kom društvu, Informator, Zagreb Šporer, Željka,(2004.), Koncept društvene isklju č enosti; Zagreb: Č asopis“Društvena istraživanja”, broj 69-70, 2004. godina, Institut društvenih znanosti Šu ć ur, Zoran,(1995.), Koncept socijalne isklju č enosti, Revija za socijalnu politiku, 2(3), str 223230 Šu ć ur, Zoran,(2001.), Siromaštvo; teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet, Zagreb. Todaro, P., Michael, Ekonomski razvoj, č etvrto izdanje, Sarajevo, Šahinpaši ć Topi ć, Berislav,(1985.), Principi primarne stomatološke zaštite u Bosni i Hercegovini (valorizacija 1982., projekcija 1990. i 2000.), Sarajevo, NIRO Zajednica Wilson W. I.,(1987.), The Truly Disadvantaged, The University of Chicago Press, Chicago prema Šu ć ur, 2001., str. 54 Zdravlje stanovništva Bosne i Hercegovine,Izvještaj 2006., Zdravstveni sustav u tranziciji, Sarajevo, svibanj 2007. Zdravlje stanovništva i zdravstveni status u tranziciji – Bosna i Hercegovina; Izvještaj za 2001. godinu, svibanj 2002., Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH Zdravlje za sve u 21. stolje ć u,(1999.), Svjetska zdravstvena organizacija, Ured za Europu, Kopenhagen. 52

APD BDP CEFTA EU FPL GPL IBHI KM KV LSMS MND NKV NSS OECD PKV PPP PRSP SRU SSR SSS SSU UNDP USD VKV VSS VŠS ŽBiH ŽND SKRA Č ENICE – Anketa o potrošnji u BiH 2007. – Bruto doma ć i proizvod – Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja – Europska unija – Linija siromaštva temeljem minimalne potrebe kalori č ne vrijednosti prehrane – Generalna linija siromaštva – Nezavisni biro za humanitarna pitanja – konvertibilna marka – kvalificirani(radnik) – Anketa mjerenja životnog standarda – ku ć anstvo u kojem je nositelj muškarac – nekvalificirani(radnik) – niža stru č na sprema – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – polukvalificirani(radnik) – Paritet kupovne mo ć i – Razvojna strategija Bosne i Hercegovine – Sustav ranog upozoravanja – Strategija srednjoro č nog razvoja – srednja stru č na sprema – Strategija socijalne uklju č enosti – Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH – ameri č ki dolar – visoko kvalificirani(radnik) – visoka stru č na sprema – viša stru č na sprema – živjeti u BiH – ku ć anstvo u kojem je nositelj žena 53