Razvoj socijalne dimenzije u obrazovanju: izvještaj za Sloveniju Danijela Dolenec Zagreb, svibanj 2009. Ured Sarajevo, Sumbula Avde br. 7, Tel.: 033 264 050, Fax: 033 214 571, e-mail: fes.bos@bih.net.ba Ured Banja Luka, Petra I Kara đ or đ evi ć a br. 111, Tel.: 051 328 360, Fax: 051 328 361, e-mail: fesbl@inecco.net

SADRŽAJ Uvod ....................................................................................................................................................................2 U č inkovitost obrazovne ponude ....................................................................................................................... 2 Jednakost šansi u obrazovanju ........................................................................................................................ 9 Pristup obrazovanju ......................................................................................................................................9 Osiguranje kvalitete obrazovanja, nacionalni kurikulum i autonomija obrazovnih ustanova ..............11 Financiranje obrazovnog sustava .............................................................................................................. 12 Druga šansa za obrazovanje ..................................................................................................................... 15 Obrazovanje i tržište rada ............................................................................................................................... 15 Obrazovanje i spojivost obitelji i posla ...........................................................................................................17 Uklju č enost u č enika, studenata, roditelja i šire javnosti u debatu o obrazovanju .....................................18 Zaklju č ci i preporuke .......................................................................................................................................19 Literatura i izvori ...............................................................................................................................................20 1

UVOD Prema zadnjem izvješ ć u Statisti č kog ureda Republike Slovenije o socijalnoj kohezijii, u Sloveniji je 2004. godine 12% stanovništva živjelo ispod granice siromaštva, u usporedbi s prosjekom Europske unije od 16%. Nadalje, Gini koeficient 1 za Sloveniju iznosio je 23%, što je jedna od najnižih vrijednosti u EU. Niži Gini koeficijent u Europskoj uniji imaju samo Švedska i Danska, što zna č i da Slovenija spada u sam vrh Europske unije po ravnopravnoj raspodjeli dohodka. Navedeni makro indikatori ukazuju kako Slovenija uspješno razvija model socijalno-tržišne ekonomije. Pojavom ekonomske krize koja je sredinom 2008. godine zahvatila Europu i č itav svijet, europske socijalne države stavljene su pred novi izazov da kroz svoje socijalne programe ublaže njene udarce. Prema Zajedni č kom izvješ ć u o socijalnoj zaštiti i uklju č enosti Vije ć a Europske unije iz ožujka ove godine, u ovom je trenutku posebno važno oja č ati interakciju izme đ u mjera za pove ć anje zaposlenosti i mjera za zaštitu grupa koje su posebno izložene riziku. Zagovaraju ć i mjere za grupe izložene riziku, Izvješ ć e posebno isti č e siromaštvo me đ u djecom, Rome, migrante te osobe s invaliditetom kao grupe na koje treba usmjeriti socijalne mjere. U kontekstu obrazovnih politika, Izvješ ć e isti č e važnost predškolskog odgoja koji igra fundamentalnu ulogu kako u ispravljanju socioekonomskih nejednakosti, tako i uskla đ ivanju radnih i obiteljskih obveza. Nadalje, Izvješ ć e naglašava važnost osiguranja kvalitete u školama, borbu protiv ranog napuštanja obrazovanja te poboljšanje pristupa obrazovanju za ugrožene skupine(2009.). Može se re ć i kako navedeno Izvješ ć e Vije ć a Europske unije definira glavne teme i politike za inkluzivno obrazovanje kako su danas shva ć ene u Europskoj uniji. Ovaj ć e izvještaj pokušati kratko prikazati kako se s navedenim izazovima nosi Slovenija, zemlja koja je stekla nezavisnost 1991. godine i koja je od 2004. godine č lanica Europske unije. kovito U Č INKOVITOST OBRAZOVNE PONUDE Predškolski odgoj U Sloveniji predškolski odgoj obuhva ć a obrazovanje i brigu za djecu od kraja porodiljnog dopusta do trenutka kad djete kre ć e u obavezno obrazovanje, što je regulirano Zakonom o ustroju i financiranju obrazovanja iz 1996. godine, te Zakonu o vrti ć ima iz iste godine. Trenutno u Sloveniji radi ukupno 845 vrti ć a koji organiziraju rad u 3.878 grupa djece. U školskoj godini 2008/09. vrti ć e poha đ a ukupno 19,497 djece(Statisti č ki ured RS, 2009.). Prema podacima iz 2007. godine najve ć i dio djece (98%) je poha đ alo puni program, dok je samo 2% poha đ alo popodnevni ili neki drugi program smanjenog obujma. Prema podacima u tablici 1, izme đ u 2003. i 2008. godine ukupna stopa uklju č enosti u predškolski odgoj je bitno porasla, sa 60,6% na 70%. Za usporedbu, 1980. godine je stopa uklju č enosti djece u predškolsku skrb iznosila 32%(OECD, 2004.a). 1 Gini koeficijent varira od 0% do 100%: iznos od 0% zna č i da sve osobe u navedenoj zajednici primaju jednake prihode, dok iznos id 100% zna č i kako jedna osoba prima sve prihode 2

Tablica 1: Stopa uklju č enosti djece u predškolski odgoj, razdoblje od 2003. do 2008. godine Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008. Stopa uklju č enosti 60,6 61,4 63,6 64,7 67,2 70,0 Izvori: Eurydice 2009., Statisti č ki ured RS Školske godine 2008/09. broj djece upisane u vrti ć e u Sloveniji pove ć an je za 7,5% u odnosu na prošlu godinu i iznosi 70%. U odnosu na ranije godine, posebno je pove ć an broj djece u dobi do 3 godine starosti, za 18,4% dok je broj djece u dobi od 3 godine na više pove ć an za 3,5%(Statisti č ki ured RS, 2009.). Europski ciljevi definirani Barcelonskim procesom navode kako bi zemlje č lanice trebale posti ć i 90% uklju č enosti djece u dobi od 3 godine do po č etka škole, te 33% uklju č enosti djece mla đ e od 3 godine. Tablica 2 pokazuje podatke za Sloveniju u školskoj godini 2008/09. Tablica 2: Stopa uklju č enosti u predškolski odgoj prema dobi, za školsku godinu 2008/09. Ukupna stopa 70% 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. Prosjek 1-2 Prosjek 3-5 god. god. 39% 60% 77% 86% 90% 49% 84% Izvor: Statisti č ki ured Republike Slovenije, Priop ć enje od 7. svibnja 2009. Slovenija je postigla drugi od navedena dva cilja Europske unije. Budu ć i postotak uklju č enosti djece u dobi do tri godine iznosi 49%, dok još mora ostvariti napredak u postizanju prvog cilja budu ć i je uklju č enost djece u dobi od 3 godine naviše trenutno 84%. Ministarstvo obrazovanja i sporta je 2007. godine objavilo plan prema kojem želi podi ć i taj postotak na 90%. Kako bi se to postiglo, revidiran je zakon i tijekom 2008. godine su usvojene promjene prema kojima su roditelji oslobo đ eni pla ć anja predškolske skrbi za svako sljede ć e dijete nakon prvog. Roditelji sada pla ć aju od 10 do 80% troškova predškolskog odgoja, ovisno o visini primanja. Nadalje, država planira pove ć ati izdvajanja za predškolski odgoj od 2010. godine na dalje, te razviti sustav javne kontrole nad obiteljima koje č uvaju djecu, budu ć i je ta djelatnost trenutno dijelom sive ekonomije. Ministarstvo obrazovanja i sporta je nedavno pokrenulo nacionalni E-registar, dostupan na internetu, koji sadrži informacije o dostupnim mjestima u predškolskim ustanovama. Navedeni registar bi trebao omogu ć iti lokalnim i državnim institucijama da prate dostupnost predškolskih programa. 3

Obavezno obrazovanje Slijedom reforme zapo č ete 1999. godine u Sloveniji je osnovno obrazovanje, koje je ujedno i obavezno, produženo s 8 na 9 godina. Škole su proteklih godina prilago đ avale rad kako bi radile prema devetogodišnjem sustavu, te od 2009. godine više nema škola koje provode osmogodišnje obrazovanje. Osnovno obrazovanje je podijeljeno u tri ciklusa, kao što prikazuje tablica 3. Prvi ciklus obuhva ć a djecu u dobi od 6 do 8, drugi u dobi 9 do 11 i tre ć i ciklus djecu u dobi od 12 do 14 godina starosti. Tablica 3 : Struktura obaveznog školovanja u Sloveniji Struktura Prvi ciklus 1-3 Drugi ciklus 4-6 Tre ć i ciklus 7-9 Dob u č enika 6-8 9-11 12-14 Izvor: Eurydice, 2008.a. Amandmanima na Zakon o obveznom školstvu usvojenim 2006. godine ukinuta je ranije prisutna neobavezna deseta godina. Uspješan završetak obaveznog školovanja omogu ć uje djeci nastavak školovanja na srednješkolskoj razini. U č enici koji ne uspiju završiti osnovnu školu u 9 godina, imaju pravo ostati u školi još dvije godine. U č enici s posebnim potrebama imaju pravo na 3 dodatne godine, a taj se period u posebnim okolnostima može produžiti na 6 godina prema provizijama Zakona o osnovnim školama. U Sloveniji je stopa uklju č enosti u osnovno obrazovanje 100%(UNICEF, 2009. 2 ), č ime Slovenija pripada u grupu razvijenih zemalja i premašuje prosjeke drugih zemalja u regiji jugoisto č ne Europe. No, s druge strane Slovenija se susre ć e s problemom negativnog demografskog rasta, pa se tako pad broja ro đ enih odražava u padu broja djece upisane u osnovnu školu od 11% u periodu od 2000. do 2007. godine(Statisti č ki ured RS, 2009.). Tablica 4 prikazuje klju č ne karakteristike slovenskog osnovno-obrazovnog sustava za školsku godinu 2007/08, prema nedavno objavljenim podacima Statisti č kog ureda. Navedenu je školsku godinu u Sloveniji završilo 166.060 u č enika. Ako se izuzmu odrasli polazici i analiziraju samo podaci za djecu u osnovnim školama, može se vidjeti kako je samo 0,9% u č enika izdvojeno u specijalizirane osnovne škole, dok sva ostala djeca poha đ aju redovne škole. Ukoliko se uzme u obzir da je prosje č na stopa osoba s posebnim potrebama u op ć oj populaciji oko 10%, ovakav podatak ukazuje na visok stupanj uklju č enosti djece s posebnim potrebama u redovne osnovne škole. Nadalje, vezano uz napuštanje osnovne škole bez završenog osnovnog obrazovanja, taj broj u školskoj godini 2007/08. iznosi 303 djece, odnosno izraženo u postotku 1,6%. 2 Više informacija dostupno je na http://www.childinfo.org/education_primary.php 4

Tablica 4: Osnovno obrazovanje u Sloveniji na kraju školske godine 2007/2008. Broj u č enika Ukupno 166,060 Redovna osnovna škola 163,002 Osnovna škola s 1,578 prilago đ enim kurikulumom Osnovna škola za odrasle 1,480 Osobe koje su napustile osnovno obrazovanje Uspješno završili Napustili školu osnovnu školu 19,346 303 18,871 274 231 22 244 7 Izvor: Statisti č ki ured RH, Priop ć enje od 3. travnja, 2009. Nakon obaveznog obrazovanja Tablica 5 prikazuje strukturu srednjeg školstva u Sloveniji, iz koje se vidi kako je rije č o relativno složenom sustavu koji omogu ć uje poha đ anje raznovrsnih strukovnih programa u trajanju od jedne do č etiri godine, te poha đ anje gimnazijiskih programa. Tablica 5: Model srednješkolskog obrazovanja u Sloveniji Gimnazija 15-18(4 godine) Srednje tehni č ko i strukovno obrazovanje 15-18(4 godine) Srednje strukovno obrazovanje 15-17(3 godine, neki programi 2.5 godine) Strukovno tehni č ko obrazovanje 18-19(nastavak na trogodišnje strukovne programe) Te č aj za polaganje mature, stjecanje kvalifikacije ISCED 4 1 godina Stru č ni te č ajevi za stjecanje kvalifikacije ISCED 4 1 godina Izvor: Eurydice, 2008.a. U č enici prve dvije grupe škola po završetku školovanja polažu državnu maturu i mogu direktno nastaviti školovanje na tercijarnoj razini. U č enici mogu birati izme đ u op ć e mature i strukovne mature. Op ć a matura se sastoji od 5 dijelova: matematika, materinji jezik, strani jezik i dva izborna predmeta, dok se strukovna matura sastoji od 4 dijela: matematika, materinji ili strani jezik i dva izborna predmeta. Studenti koji su završili trogodišnje programe tako đ er polažu završni ispit- zaklju č ni ispit – 5

koji im omogu ć ava pristup tržištu rada ili višem strukovnom obrazovanju. Ukoliko žele poha đ ati maturu kako bi upisali studij, mogu poha đ ati tzv. maturitetni te č aj. Srednješkolsko obrazovanje u Sloveniji je besplatno i usmjereno mladima izme đ u 15 i 19 godina starosti. Procjenjuje se da su 2007/08 godine svi u č enici koji su završili obavezno obrazovanje nastavili školovanje na srednješkolskoj razini. Proteklih nekoliko godina raste omjer upisanih u gimnazijske programe, koji je dosegao 41% u školskoj godini 2007/08. Što se ti č e omjera završenih srednjoškolskih programa, od 21.762 u č enika koji su završili srednješkolsko obrazovanje navedene godine, 38% je završilo gimnazije, 29% je položilo strukovnu maturu u č etverogodišnjim tehni č kim i strukovnim školama, te 20% završilo kra ć e strukovne programe. Nadalje, po č etkom teku ć e školske godine gotovo 80% srednješkolaca bilo je upisano u č etverogodišnje programe koji omogu ć avaju direktan nastavak školovanja na visokoškolskoj razini(Statisti č ki ured RH, Priop ć enje od 8. svibnja 2009.). Ovo je bitan podatak iz perspektive postizanja Lisabonskog cilja cjeloživotnog u č enja budu ć i da on govori o tome koliki postotak mladih može bez prepreka nastaviti školovanje. U Sloveniji postotak mladih od 22 godine sa završenom srednjom školom ve ć nekoliko godina iznosi oko 90%, č ime Slovenija premašuje cilj Europske unije od 85% mladih od 22 godine sa završenom srednjom školom do 2010. godine(Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2008). Me đ u populacijom izme đ u 25 i 64 godine starosti, u Sloveniji je 89,4% osoba sa završenom srednjom školom, u usporedbi s EU prosjekom od 77,8%(ibid). Za usporedbu, tablica 6 pokazuje promjenu u postotcima populacije izme đ u 20 i 24 godine starosti sa završenim srednješkolskim obrazovanjem (ISCED 3) u EU i SAD-u. Tablica 6: Postotak mladih sa završenom srednjom školom u SAD-u i EU, period 2000.- 2005.g. Zemlja EU 25 SAD 2000 76,6 85,5 2001 76,5 84,8 2002 76,7 84,5 2003 76,9 85,6 2004 77,1 85,9 2005 77,5 85,9 Izvor: EURA, 2006. Od 1995. godine se udio u č enika od 90% koji uspješno prolaze razrede u srednjoj školi nije bitnije mijenjao; 2006. godine iznosio je 92,6%. Ponavljanje godine je naju č estalije kod u č enika strukovnih škola, oko 4,5% u 2005/06 godini, a najrje đ e kod u č enika u gimnazijama, ispod 2% (Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Visoko obrazovanje Sustav visokog obrazovanja u Sloveniji je podijeljen na stru č no i sveu č ilišno obrazovanje, a za ovaj sektor nadležno je Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije 3 . Programi visokog obrazovanja nude se na javnim i privatnim sveu č ilištima te samostalnim visokim školama( samostojni visokošolski zavodi). Sveu č ilišta i fakulteti nude akademske kao i profesionalno usmjerene programe, dok visoke škole nude primarno profesionalno usmjerene programe. Stru č no visoko obrazovanje je regulirano Zakonom o visokom stru č nom obrazovanju iz 2004, koji je uveo nov na č in organizacije 3 Više informacija dostupno je na http://www.mvzt.gov.si/index.php?L=1 6

stru č nih visokih škola. Prema novom sustavu stru č ne visoke škole dodjeljuju kvalifikacije(ISCED 5B) nakon kojih je mogu ć e nastaviti studije prema diplomi. Broj institucija koje provode visoko obrazovanje raste. Proteklih godina broj visokih u č ilišta koja nude stru č ne programe raste brže od broja sveu č ilišnih institucija. U periodu 2000 do 2007. godine osnovane su 33 nove institucije. U akademskoj godini 2006/07. 50 visokih škola, od kojih je više od pola privatnih, nudilo je 22 studijska programa. U periodu od 2001. do 2006. godine broj diplomanata sa stru č nih visokih škola je porastao 600%(UNESCO, 2008.) Po č evši s akademskom godinom 2005/06 po č elo je uvo đ enje trocikli č nog sustava prema Bolonjskom procesu. Trenutno se provode studijski programi i prema starom i prema novom sustavu, no 2008/09 akademska godina je zadnja godina s takvim paralelnim programima, te sustav od 2009/2010 akademske godine u potpunosti prelazi na Bolonsku strukturu. Kriteriji za upis na visoko obrazovanje propisani su zakonom, te se u pojedinim slu č ajevima razlikuju ovisno o kurikulumu. U institucijama koje imaju ve ć u potražnju nego raspoloživa mjesta za upis, pri upisu se uzimaju u obzir rezultati mature, ocjene iz pojedinih predmeta koji se procjenjuju kao relevatni te ponekad dodatni testovi vještina. U akademskoj godini 2008/09. studiralo je ukupno 114,391 studenata u Sloveniji, od č ega je 98.128, studenata(86%) studiralo na sveu č ilištima i fakultetima, dok je 16.263 studenata(14,2%) studiralo stru č ne programe na visokim školama(Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 28. travnja 2009). Najve ć i broj studenata studira društvene znanosti. U teku ć oj akademskoj godini 2008/09. provodi se 282 studijska programa, od kojih je 55% uskla đ eno s principima Bolonjskog procesa. Kao rezultat navedenih mjera za širenjem obrazovne ponude, obrazovna struktura stanovništva u Sloveniji se popravlja. Udio populacije dobi 25-64 godine s visokim obrazovanjem je 2006. godine iznosio 21,5%, što je porast od oko 6% u odnosu na 2000. godinu, te takav prosjek dovodi Sloveniju blizu prosjeka EU. Nadalje, prema podacima za akademsku godinu 2008/09., gotovo polovica mladih u dobi od 19 do 24 godine je uklju č eno u visoko obrazovanje(Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 28. travnja 2009), dok je u EU taj prosjek ispod 30%(Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Obrazovanje odraslih U Sloveniji o obrazovanju odraslih skrbi Andragoški centar Republike Slovenije 4 , koji od 1991. godine dijeluje kao središnje istraživa č ko, razvojno i savjetodavno tijelo za obrazovanje odraslih. Slovenija je kao č lanica Europske unije obavezna provoditi mjere za ispunjenje ciljeva Lisabonske strategije iz 2000. godine, dio koji č ini i promicanje cjeloživotnog u č enja. Politika cjeloživotnog u č enja velikim je dijelom usmjerena na razvoj obrazovanja za odrasle. U sklopu navedenih mjera, Andragoški centar RS je proveo istraživanje krajem 2007. godine kako bi dobio detaljniji uvid u taj dio obrazovnog sustava. Prema rezultatima tog istraživanja, 40% odraslih u dobi od 25 do 64 godina sudjelovali su u obrazovanju, s time da je sudjelovanje mla đ e populacije(25-34 godine) oko 50% dok je sudjelovanje populacije u dobi 50 do 64 godina samo 27%. Nadalje, više od dvije tre ć ine sudionika u obrazovnim programima za odrasle imaju visokoškolsku kvalifikaciju, 39% ima završenu srednju školu, dok samo 13% sudionika ima osnovnu školu ili je bez kvalifikacije. Kada se rezultati usporede s 18 zemalja č lanica koje su provele navedeno istraživanje, Slovenija ima bolje rezultate od europskog prosjeka. Europski prosjek je 35,7% odraslih u dobi 25-64 godine koji sudjeluju u obrazovanju, dok je za Sloveniju taj postotak 40,6%. Najbolje rezultate postižu Švedska, Finska i Norveška, a najlošije Poljska, Gr č ka i Ma đ arska. 4 Više informacija dostupno je na http://www.acs.si/ 7

Obrazovni programi za odrasle naj č eš ć e se provode u školama – više od polovice srednjih škola(njih 92) ima ustrojene jedinice za obrazovanje odraslih. Nešto manje od č etvrtine programa provodi se na pu č kim u č ilištima(njih 33) dok se ostatak programa provodi u specijalisti č kim instutucijama za obrazovanje odraslih(58) koje organiziraju najve ć i dio neformalnog obrazovanja (Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007, 2008.). Osim toga, odrasli mogu pristupiti op ć oj ili strukovnoj maturi, te poha đ ati te č ajeve za pripremu mature. Reforme u obrazovanju 2007. godine u Sloveniji je izmijenjen Zakon o obveznom obrazovanju, a izmjene se postepeno implementiraju u sustav u periodu 2008. do 2011. godine. Prema usvojenim izmjenama škole postaju obavezne usvojiti vlastiti prilago đ eni pedagoški plan koji specificira op ć e vrijednosti, obrazovne principe, aktivnosti, nagrade i sankcije i njihovu provedbu, suradnju s roditeljima i ulogu roditelja u postizanju školskih ciljeva. Osim toga, škole stje č u administrativno pravo isklju č enja u č enika (u iznimnim okolnostima) i prebacivanje u č enika u druge škole č ak i bez pristanka roditelja. Škole postaju slobodne samostalno organizirati vlastiti raspored, te su obavezne organizirati dodatne programe iz slovenskog jezika za djecu imigranata. Nadalje, od 2009. školske godine u č enje drugog stranog jezika postaje obavezno za sve u č enike od navršenih 12 godina starosti. Školski odbori imaju punu autonomiju u imenovanju i razrješivanju ravnatelja, za što više nije potrebna suglasnost nadležnog Ministarstva. 2006. godine je inicirana reforma gimnazijskih programa koja je tako đ er usmjerena na pove ć anje autonomije nastavnika i ja č anje odgovornosti kod u č enika, te koja zamjenjuje raniju usmjerenost na obrazovne standarde s usmjerenoš ć u na poželjne rezultate i ishode. Slijedom toga, više prostora je posve ć eno individualizaciji procesa u č enja, te se mi č e fokus sa sadržaja pou č avanje na razvijanje strategija u č enja i primjene nau č enog u raznim situacijama. Na kraju, formirana je i radna grupa koja analizira mogu ć e izmjene u sustavu državne mature koja se trenutno koristi za predvi đ anje uspjeha u studiju. Problem koji se razmatra jest treba li izmijeniti ulogu mature i ponovno vratiti odvojene ispite za upise na studije. U strukovnom obrazovanju je tako đ er provedeno nekoliko reformi koje su se odnosile na fleksibilniju ogranizaciju i modularizaciju programa, te uvo đ enje novog mehanizma financiranja škola koji im pruža ve ć u autonomiju. Osim toga, postepeno se uvode Europass 5 , ECVET i Europski kvalifikacijski okvir 6 . Revizije kurikuluma strukovnih škola su završene 2008. godine i oni su implementirani u školskoj godini 2008/09. U visokom obrazovanju najnovije reforme se odnose na sustav financiranja, u kojem su unešene izmjene tijekom ove akademske godine 2008/09. Prema novom modelu, sustav visokog obrazovanja se dijeli na šest grana koje se financiraju prema specifi č nim kriterijima. Sveu č ilišta su potpuno autonoma u raspore đ ivanju sredstava koja su im alocirana iz prora č una. Izmjenama je tako đ er zahva ć ena institucija Vije ć a visokog obrazovanja, koja sad ima ve ć e ovlasti, kao i snažniju administrativnu podršku. U lipnju 2008. godine odlukom parlamenta osnovana je Evro-sredozemska Univerza(EMUNI), s ciljem da se razvije u me đ unarodnu istraživa č ku instituciju unutar Euromediteranskog partnerstva. 5 Europass je inicijativa Europske unije za stvaranjem prepoznatljivog dokumenta o kvalifikacijama i vještinama. Više informacija nalazi se na http://europass.cedefop.europa.eu/europass/home/vernav/Europasss+Documents/Europass+CV.csp 6 ECVET i Europski kvalifikacijski okvir su inicijative Europske komisije i zemalja clanica za stvaranje mehanizma prijenosa obrazovnih kredita i prepoznatljivih kvalifikacija diljem EU. Više informacija dostupno je na http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc44_en.htm 8

JEDNAKOST ŠANSI U OBRAZOVANJU Ovo poglavlje donosi ciljeve i mjere koje Slovenija provodi u svrhu ve ć e uklju č enosti ranjivih skupina u obrazovni sustav. PRISTUP OBRAZOVANJU Nacionalni ciljevi za djecu i mlade izložene riziku izneseni su u vladinom Programu za djecu i mlade 2006 – 2016, č ija je provedba u nadležnosti Ministarstva rada, obitelji i socijalne skrbi. Navedeni program navodi op ć e ciljeve za zaštitu djece i mladih do 19 godina starosti, te strategije za njihovu primjenu. Izra đ ena je lista indikatora za pra ć enje poboljšanja zaštite prava djece i mladih, te osnovan Observatorij za program dje č jih prava.(Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Prava romske djece posebno su regulirana Strategijom obrazovanja i usavršavanja Roma u Sloveniji iz 2004. godine, a dodatne provizije vezane za osiguranje jednakih šansi u obrazovanju proizlaze iz Zajedni č kog memoranduma o socijalnoj uklju č enosti iz 2003. godine kojim se država obvezala smanjiti prisutnost siromaštva i socijalne isklju č enosti. Sude ć i prema službenim dokumentima i propisima, sljede ć e grupe mogu se u Sloveniji smatrati izloženima riziku isklju č enosti: djeca s posebnim potrebama, djeca pripadnici nacionalnih manjina, te romska djeca. Njima se još mogu pridodati djeca socijalno ugroženih grupa, žrtve nasilja, djeca bez roditeljske skrbi, djeca s problemima u ponašanju te odnedavno i djeca imigranata. Prava djece imigranata tema su nedavno donesene Nacionalne strategije za inkluziju djece i mladih imigranata u obrazovanje(2007.). Obrazovanje manjina Prema podacima Minority Rights Group International(MRGI), u Sloveniji su najzastupljenije nacionalne manjine Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Muslimani, Bosanci, Ma đ ari, Albanci i Romi. Usprkos tome, model'pune zaštite' nacionalnih manjina na snazi je samo za takozvane povijesne nacionalne manjine – talijansku i ma đ arsku, koji se temelji na oko 80 propisa i ustavnih odredbi(cf. č lanak 11, č lanak 64 Ustava Republike Slovenije). Zaštita Roma temelji se na'selektivnom proširenju propisa', gdje je najvažniji č lanak 65. Ustava prema kojem Romi imaju poseban status i prava. Takozvane moderne manjine, što se odnosi najve ć im dijelom na imigrante iz zemalja bivše Jugoslavije, te njema č ku manjinu, imaju osigurano pravo na zaštitu nacionalnog identita prema tzv. rudimentarnom modelu, koji je definiran č lancima 61. i 62. Ustava( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Drugim rije č ima, iako su etni č ke grupe s prostora bivše Jugoslavije najve ć e grupe manjina u Sloveniji, nemaju status manjina ve ć ekonomskih migranata. Nepriznavanje statusa manjina navedenim grupama zna č i da nemaju zakonske provizije za prava na korištenje vlastitog jezika, kulture i obrazovanja(MRGI, 2009.). Prema izvješ ć u slovenskog ureda Pravobranitelja za ljudska prava, slovenska vlada ignorira opetovane peticije bosanske i njema č ke etni č ke zajednice za priznavanjem statusa manjine(2007.). Ured Pravobranitelja apelira na rješavanje statusa navedeih manjina. Nakon što je Ustavni sud Slovenije 1999. godine i ponovno 2003. godine proglasio nezakonitim brisanje iz registra više od 18.000 7 trajnih naseljenika i naložio institucijama da retroaktivno dodijele navedenim osobama status useljenika, ve ć ina je tih osoba stekla useljeni č ka prava. No, ostaje č injenica da je tijekom godina bez pravnog statusa tim osobama narušeno pravo na 7 Amnesty International organizacija u Sloveniji navodi brojku od 25,671 izbrisanih. Više informacija dostupno je na http://www.amnesty.si/sl/ocp/pod-delov/clovekove-pravice-v-Sloveniji 9

mirovine, te druga socijalna i ekonomska prava.(MRGI 8 , 2006.). Osim toga, u Sloveniji se povremeno pojavljuju negativne politi č ke kampanje usmjerene protiv izbrisanih, koji još uvijek vode kampanje za svoja gra đ anska prava(Amnesty International Slovenije, Priop ć enje od 25. velja č e 2009.). Vezano uz obrazovanje pripadnika navedenih grupa, u službenim izvješ ć ima nema puno informacija upravo iz razloga što navedene grupe nemaju status manjina. Prema MRGI, postoje škole koje pou č avaju na srpskom, hrvatskom i makedonskom, a slovenska vlada poduzima korake u smjeru razvoja kurikuluma povijesti i kultura za navedene grupe(MRGI, 2009. 9 ). Obrazovanje Roma Kao i u mnogim drugim zemljama, i u Sloveniji su mnoga romska djeca sudjelovala u obrazovanju samo na osnovnoškolskoj razini, te se dio njih pou č avao u zasebnim razredima ili grupama koje č esto pružaju substandardni nivo obrazovanja. Grupa Amnesty International u Sloveniji izdvaja de-segregaciju romske djece u obrazovanju kao jedno od glavnih prioriteta svog rada. Od po č etka implementacije Strategije za obrazovanje Roma 2004. godine više ne postoje izdvojeni razredi za romske u č enike. Svake godine Ministarstvo obrazovanja i športa zajedno s predstavnicima romske zajednice priprema akcijski plan kako bi se uspješno implementirala navedena strategija. Tijekom 2005. godine izra đ en je kurikulum romske kulture, a do 2008. godine je uz pomo ć sredstava Europskog socijalnog fonda izra đ en romski rje č nik, gramatika te udžbenik za romski jezik. Vlada tako đ er financira romske pomaga č e u nastavi u vrti ć ima i školama. Posebne mjere su razvijene za prijelaz romske djece iz predškolske skrbi u obavezno obrazovanje. U vrti ć ima se provode programi suradnje s roditeljima i obiteljima romske djece, po potrebi je individualiziran kurikulum te se provode me đ ukulturni obrazovni projekti. U osnovnim školama su uvedeni romski pomaga č i u nastavi s ciljem pomaganja djeci da se upoznaju sa slovenskim jezikom i op ć enito da služe kao most izme đ u škole i romske zajednice. Tako đ er su uvedene mjere izborne nastave na romskom jeziku, pomo ć pri u č enju, fleksibilan pristup u nastavi te kontinuirano profesionalno usavršavanje nastavnika koji podu č avaju romsku djecu u svojim razredima. (Eurydice, 2009.). No, ured slovenskog Pravobranitelja za ljudska prava upozorava kako se mjere za prikladno obrazovanje romske djece provode presporo. Izvješ ć e posebno izdvaja problem nedostupnosti vrti ć a u mjestima gdje žive Romi, te nedostatak adekvatno profesionalno osposobljenih romskih pomaga č a(2007.). Obrazovanje za djecu s posebnim potrebama Slijedom izmjena zakona 2000. godine, u Sloveniji se obrazovanje djece s posebnim potrebama organizira prema principu uklju č ivosti. Obrazovanje djece s posebnim potrebama je organizirano kroz više mjera za pove ć anje uklju č enosti, što zna č i da postoje razli č iti programi kako u op ć em obrazovnom sustavu tako i u specijaliziranim obrazovnim institucijama. Vladin Savjetodavni odbor za obrazovanje djece s posebnim potrebama koordinira profesionalne i administrativne aktivnosti temeljem kojih se pojedino dijete smješta u prikladno obrazovno okruženje. Pri odlu č ivanju o tome ho ć e li se neko djete smjestiti u redovnu školu ili u neku specijaliziranu ustanovu, Odbor prati princip'smještanja u okoliš najprikladniji za razvoj'. Mjere na snazi u op ć im školama sastoje se od podrške u nastavi i prilago đ enih nastavnih programa. Prilago đ eni programi zna č e prilagodbu kurikuluma tako da se neki predmeti izostavljaju, te prilagodbu zahtjevnosti u ispunjenju obrazovnih ciljeva. Osim toga, u predškolskim ustanovama i osnovnim školama postoje i odvojeni razredi za djecu 8 State of the World's Minorities 2006 – Slovenia. Više informacija dostupno je na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/48abdd8e5a.html 9 Više informacija dostupno je na http://www.minorityrights.org/5168/slovenia/slovenia-overview.html 10

s posebnim potrebama. Posebne obrazovne ustanove pružaju obrazovanje za u č enike sa srednjim i teškim mentalnim ošte ć enjima. Ukupno gledano, princip inkluzivnosti je dominantan na č in obrazovanja djece s posebnim potrebama. U predškolskoj skrbi je 2008/09.godine bilo ukupno 796 djece s posebnim potrebama, od č ega je 69% djece bilo upisano u redovite grupe, a 31% bilo u posebnim grupama s prilago đ enim programom. Ukupno su vrti ć i provodili 51 grupu s prilago đ enim programom, u kojoj je prosje č no bilo 5 djece, u omjeru 2-3 djeteta na jednog odgajatelja(Statisti č ki ured RS, 2009.). Vezano uz obrazovanje u osnovnim školama, Tablica 4 na stranici 3 ovog izvješ ć a prikazuje podatke prema kojima je vidljivo kako je 0,9% u č enika izdvojeno u specijalizirane osnovne škole, dok sva ostala djeca poha đ aju redovne škole. Ukoliko se uzme u obzir da je prosje č na stopa osoba s posebnim potrebama u op ć oj populaciji oko 10%, ovakav podatak ukazuje na visok stupanj uklju č enosti djece s posebnim potrebama u redovne osnovne škole. Prema izvješ ć u slovenske vlade, takvi su rezultati posljedica pove ć anog ulaganja u uklju č ivanje djece s posebnim potrebama u sustav redovnog obrazovanja. U periodu od 2004. godine broj djece uklju č ene u sustav redovnog obrazovanja se utrostru č io ( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Prema slovenskom Pravobranitelju za ljudska prava, naju č estaliji problemi u obrazovanju djece s posebnim potrebama odnose se na potrebu da se sistemati č nije i obuhvatnije odnosi prema njihovom obrazovanju. Neke od mjera koje izdvaja su pedagoški umjesto medicinskog pristupa djeci s ošte ć enjima sluha i vida, razvijanje dodatne profesionalne pomo ć i, financiranje nabavke dodatne opeme, izrada udžbenika, obrazovanje profesionalnog osoblja te omogu ć avanje gdje je to potrebno dodatnog nastavnika ili pomaga č a za djecu, te prevoditelje na znakovni jezik(2007). Djeca migranata Slovenija se tek odnedavno suo č ava sa živahnijom migracijom. Prema Nacionalnoj strategiji za inkluziju djece i mladih imigranata u obrazovanje(2007), glavne predvi đ ene mjere za pove ć anje uklju č enosti migranata i djece migranata su pripremanje nastavnih sadržaja, kurikuluma i udžbenika za pou č avanje slovenskog kao stranog jezika, uvo đ enje individualnih programa za rad s djecom migranata, programi suradnje s roditeljima te uklju č ivanje jezika i kultura migranata u školske kurikulume. Provedba navedenih mjera se sufinancira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Na kraju, bitno je istaknuti kako modeli inkluzije u redovni obrazovni sustav djece s posebnim potrebama, romske i druge manjinske djece te djece imigranata postavljaju dodatne zahtjeve pred u č itelje i nastavnike. Prema istraživanju provedenom od strane Zavoda za školstvo Republike Slovenije u č itelji smatraju da nemaju dostatne vještine za rad s diverzificiranim grupama djece, iako su provedne mjere podrške od specijalista za rad s djecom, smanjene razredne grupe i uvedeni programi edukacije za u č itelje(Eurydice, 2008.b). OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA, NACIONALNI KURIKULUM I AUTONOMIJA OBRAZOVNIH USTANOVA U europskim zemljama više ne postoje sasvim centralizirani sustavi školskih kurikuluma, koji su najve ć im dijelom zamijenjeni kurikulumima u kojim škole i nastavnici igraju zna č ajne uloge. Tri su glavna modela prisutna u Europi. Prema prvom modelu koji je zastupljen u nekim nordijskim i srednjeeuopskom zemljama, nadležna državna institucija uspostavlja op ć i okvir i smjernice kurikuluma i nastavnih sadržaja koji zatim popunjavaju lokalne nadležne ustanove i nastavnici. Prema drugome modelu, koji je zastupljen primjerice u Nizozemskoj i Švedskoj, središnja država postavlja ciljeve za svaku obrazovnu razinu, dok je školama ostavljeno dosta prostora u formiranju kurikuluma. Prema tre ć em modelu, kurikulumi koje sastavljaju središnje državne institucije supostoje s kurikulumima koje 11

sastavljaju lokalne zajednice. No, što se ti č e minimalnog obveznog kurikuluma, on je zadan u ve ć ini zemalja od strane središnje nadležne državne institucije, što je slu č aj i u Sloveniji. Slijedom reformi iz 1996. godine, op ć i okvir za obavezni kurikulum se u Sloveniji odre đ uje na državnom nivou. Takav model na č elno osigurava da ne postoje bitne prepreke u slu č aju promjene škole. U Sloveniji nastavnici imaju slobodu izabrati udžbenike, koji predstavljaju detaljnije razra đ eni predmetni kurikulum, prema ponu đ enoj listi koja je unaprijed odre đ ena. Takva je situacija i u Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj te Hrvatskoj. Uz to, slovenski su nastavnici slobodni uklju č iti dodatne materijale u nastavu, no istraživanja pokazuju kako se u praksi nastavnici ne odmi č u od sadržaja koji je u udžbenicima ve ć detaljno razra đ en. Iako nisu u mogu ć nosti č esto utjecati na sadržaj i ciljeve pou č avanja, slovenski nastavnici imaju slobodu pri planiranju nastavnih aktivnosti na godišnjoj osnovi, gdje č esto nastavnici jednog predmeta zajedno rade plan kojim alociraju specifi č ne teme i aktivnosti kroz nastavne jedinice. Nadalje, potpuno su autonomni u podru č ju interne evaluacije odnosno ocijenjivanja, što je slu č aj tako đ er i u zemljama poput Finske, Danske, Italije, Austrije te Ma đ arske i drugih. Na kraju obaveznog školovanja u č enici polažu ispit č iji sadržaj odre đ uju vanjske institucije. Vezano uz obrazovanje nastavnog osoblja, u Sloveniji su obrazovni programi neobavezni za nastavnike, no jasno su vezani za napredovanje i pove ć anje pla ć e, što stvara poticaj nastavnicima da se u takve programe uklju č e. Zakon osigurava nastavnicima nekoliko pla ć enih dana za profesionalno usavršavanje godišnje, a programi u ogranizaciji službenih državnih i lokalnih institucija su za nastavnike besplatni ili gotovo potpuno besplatni. Nadalje, nastavnici'mentori' primaju naknadu za rad s novim zaposlenicima.(Eurydice, 2008b). FINANCIRANJE OBRAZOVNOG SUSTAVA Obrazovni sustav u Sloveniji je primarno financiran iz javnih sredstava. Privatne obrazovne institucije tako đ er ostvaraju pravo na zna č ajnu financijsku potporu države. Prema podacima prikazanim u tablici 7, u usporedbi s prosjekom OECD zemalja i zemalja EU Slovenija iznadprosje č no ulaže u obrazovanje. Tablica prikazuje izdvajanja prema razini obrazovanja izražena kao postotak BDP-a za godinu 2005, iz č ega se vidi da Slovenija osim što ukupno više ulaže od prosjeka ove dvije grupe zemalja, primjetno više ulaže u obrazovne institucije osnovnog i srednjeg školstva. Tablica 7: Izdvajanja za obrazovanje izražena kao postotak BDP-a, prema razini obrazovanja, 2005.g. Predškolski Osnovno i srednje Visoko odgoj školstvo obrazovanje Ukupno OECD prosjek 0.4 3.8 1.5 5.8 EU prosjek 0.5 3.6 1.3 5.5 Slovenija 0.6 4.3 1.3 6.2 *tablica pokazuje ukupna ulaganja iz privatnih i javnih izvora Izvor: OECD, Education at a Glance, 2008. 12

Nadalje, tablica 8 prikazuje omjer privatnih i javnih ulaganja u obrazovanje u Sloveniji, i dalje u usporedbi s prosjekom OECD i EU zemalja. Dok je omjer u korist privatnih izvora financiranja obrazovanja u Sloveniji nešto niži od OECD prosjeka i iznosi 13,2%, s druge strane taj omjer je povoljniji od prosje č nog udjela privatnih ulaganja u EU zemljama koji iznosi tek 9.5%. Tablica 8: Udio privatnih i javnih izdvajanja, ukupno za sve razine obrazovanja, 2008.g. OECD prosjek EU prosjek Slovenija Javno Privatno izdvajanje izdvajanje 85.5 14.5 90.5 9.5 86.8 13.2 Izvor: OECD, Education at a Glance, 2008. Zakon o predškolskom odgoju omogu ć ava osnivanje privatnih institucija predškolskog odgoja kako bi se roditeljima omogu ć io izbor metoda rada i obrazovnih sadržaja za njihovu djecu(OECD, 2004.). No, tablica 9 pokazuje kako se predškolski odgoj u Sloveniji i dalje najve ć im dijelom provodi u javnim predškolskim ustanovama koje č ine 97% sustava predškolske skrbi, dok je tek 2,2% djece u privatnim predškolskim ustanovama. Za usporedbu, u Hrvatskoj je u javnim vrti ć ima smješteno 87,03%, a u privatnim 12,97% djece. Tablica 9: Broj vrti ć a i upisane djece, prema upravlja č koj strukturi, školske godine 2008/09. Broj vrti ć a Broj djece Ukupno 845 65,966 Javni vrti ć i 821(97,2%) 64,497(97,8%) Privatni vrti ć i 24(2,8%) 1,469(2.2%) Izvor: Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 7. svibnja 2009. Osim toga, financijska participacija roditelja u troškovima programa predškolske skrbi za djecu odre đ uje se prema imovinskom stanju obitelji, u rasponu od 10% do 80% ukupnog troška. U 2000. godini su roditelji prosje č no snosili oko 33% troška, a lokalna uprava oko 67%. Osobe koje primaju socijalnu pomo ć oslobo đ ene su pla ć anja vrti ć a. Na kraju, svi vrti ć i su obavezni slijediti principe i upute nacionalnog kurikuluma za predškolske institucije iz 1999. godine. Uzmu li se svi ovi faktori u obzir, može se zaklju č iti kako sustav financiranja predškolske skrbi pokušava ukloniti prepreke za pojedine ranjive skupine. Tablica 10 pokazuje kako je situacija u osnovnim školama sli č na, odnosno kako je udio javnog financiranja još izraženiji: javno financirane škole č ine 99,7% sustava, dok samo 0,2% djece poha đ a privatne osnovne škole. Privatne škole koje mogu osnivati privatne osobe dobivaju pomo ć od države u iznosu 85% do 100%(Eurydice, 2008.). 13

Tablica 10: Škole i broj djece, prema upravlja č koj strukturi, školske godine 2008/09. Broj škola Broj djece Ukupno 848 163,457 Javne osnovne škole 846(99,7%) 163,062(99,8%) Privatne osnovne škole 3(0,3%) 395(0,2%) Izvor: Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 3. travnja 2009. Za polaznike osnovnih škola lokalna uprava snosi troškove prijevoza za svako dijete koje živi više od 4km udaljeno od škole. Ministarstvo obrazovanja i sporta pokriva troškove prehrane za socijalno ugrožene u č enike i studente, a o uklju č ivanju pojedinih u č enika u program odlu č uju školske službe na temelju imovinskog stanja roditelja, podataka o nezaposlenosti, problema ili bolesti u obitelji. 2001. godine je 22,8% od ukupnog broja u č enika i studenata primalo subvencioniranu prehranu. Zakonskim izmjenama iz 2005. i 2006. godine promijenjen je model financiranja srednjih škola, kada je postepeno uvedeno formiranje programskih troškova prema broju u č enika. Prema novom modelu financiranja škole imaju ve ć u autonomiju u alokaciji sredstava, no vezane su stalnim procesom samoevaluacije ( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007). Prema zakonskim izmjenama donesenim tijekom teku ć e akademske godine 2008/09, sustav visokog obrazovanja se financira prema novom modelu. Dijeli se na šest grana koje se financiraju prema specifi č nim kriterijima, a sveu č ilišta su potpuno autonoma u raspore đ ivanju sredstava koja su im alocirana iz prora č una. U pogledu izdvajanja za visoko obrazovanje, Slovenija izdvaja za visoko obrazovanje više od drugih zemalja u regiji, kao što pokazuju podaci u tablici 11. Tablica 11: Izdvajanja za visoko obrazovanje, izraženo kao postotak BDP-a Hrvatska Makedonija Srbija Slovenija 0,72% 1,10% 0,90% 1,26% Izvor: Vukasovic, M., 2009. Na kraju, vezano uz sustav stipendiranja u Sloveniji, podaci pokazuju kako ukupno udio u č enika i studenata koji primaju stipendije pada- 2007. godine pao je za 0,68% u odnosu na prethodnu godinu. No, ukupno oko č etvrtine svih u č enika i studenata primalo je stipendiju u 2007. godini(Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 19. kolovoza 2008.), što je relativno visok udio. Prosje č na stipendija iznosi€169. 14

DRUGA ŠANSA ZA OBRAZOVANJE Nezavršavanje obrazovnih programa odnosno prekidanje školovanja jedan je od klju č nih faktora u reprodukciji nejednakosti, a osim toga dovodi i do prepreka u integriranju u tržište rada. Bez adekvatnih vještina sve je teže u ć i na tržište rada, a raste i vjerojatnost dugotrajne nezaposlenosti ili zadržavanja u niže pla ć enim poslovima. 2007. godine 14,8% mladih u dobi od 18 do 24 godine u Europskoj uniji je posjedovalo samo niže srednješkolsko obrazovanje te nije sudjelovalo ni u kakvom programu obrazovanja ili usavršavanja. Ta se grupa mladih kvalificira kao osobe koje su rano napustile školovanje. Unutar EU postotak osoba koje rano napuštaju školovanje najviši je u Španjolskoj, Portugalu i Malti, a najniži me đ u ostalima i u Č eškoj, Poljskoj i Sloveniji(Europska komisija, 2008). Prema izvješ ć u Europske komisije o provedbi Radnog plana za obrazovanje i usavršavanje 2010, Slovenija pripada grupi zemalja s najnižim postotkom ranog napuštanja školovanja(Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2008.). Bez obzira na komparativno dobre rezultate, Slovenija ulaže napore u smanjivanju ove negativne pojave. U Sloveniji je provedena studija o razlozima ispadanja u č enika iz redovnog srednješkolskog obrazovanja, koja je pokazala da više dje č aka nego djevoj č ica napušta škole ( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Najranjivija populacija prema navedenoj studiji su mladi u srednjim strukovnim školama. Prema podacima iz 2004. godine, 13% u č enika napušta srednju školu, i to oko polovice tijekom prve godine, te daljnjih 30% u drugoj godini srednje škole(UNDP 2004). Me đ u onima obuhva ć enim istraživanjem, najve ć i dio je onih koji su prvi puta ispali iz obrazovanja, dok 20% č ine mladi koji su ve ć drugi put ispali iz sustava. Me đ u naj č eš ć im razlozima za rano napuštanje škole u č enici navode pad godine odnosno loše ocjene, zatim nedolazak na nastavu i nedovoljno u č enje. Tre ć ina onih koji su rano napustili školovanje u godini 2005/06. naglasili su da ih nitko nije u č io kako u č iti. U č enici koji imaju poteško ć e s u č enjem ili poteško ć e neke druge prirode naj č eš ć e se obra ć aju prijateljima i vršnjacima, a manje nastavnicima s č ijim predmetom imaju teško ć e. Više od tre ć ine u č enika nema jasan obrazovni cilj u trenutku kad napuste obrazovanje. Tragom rezultata ove studije, Ministarstvo obrazovanja i sporta je po č elo sistematski ohrabrivati savjetni č ke i mentorske uloge nastavnika. Osim toga, kako bi se reducirala pojava ranog napuštanja škole, provode se dva projekta. Prvi sadrži mjere za prevenciju ranog napuštanja škole u kojem sudjeluje 20 strukovnih škola. Kroz drugi projekt uspostavlja se mreža centara za savjetovanje mladih koji su napustili obrazovanje, č ime je do 2008. godine obuhva ć eno 11.771 osoba. Nadalje, s ciljem unaprje đ enja op ć e razine obrazovanja, država je financirala obrazovne programe za osobe 25-64 godine starosti, č ime je obuhva ć eno 6.411 pojedinaca. Na kraju, bitno je naglasiti kako su prijelazi izme đ u razli č itih strukovnih programa, kao i izme đ u škola, rijetki, što zna č i da sustav bez obzira na svoju fleksibilnost dovoljno ne doprinosi boljoj efikasnosti sustava kako bi postigao cilj da svaka mlada osoba završi školovanje stjecanjem neke kvalifikacije(Vlada Republike Slovenije, 2007.b). OBRAZOVANJE I TRŽIŠTE RADA U zemljama Europske unije nezaposleni su izloženi zna č ajno ve ć em riziku siromaštva od ostatka populacije. U Europskoj je uniji 2006. godine 41% nezaposlenih živjelo ispod granice siromaštva. Nezaposlenost je jedan od glavnih uzroka siromaštva, a isto tako i socijalne isklju č enosti (Europska komisija, 2008.). Prema tome, u sklopu politika za pove ć anje socijalne uklju č enosti, europske države razvijaju i usvajaju mjere za bolju koordinaciju izme đ u obrazovnih sustava i tržišta rada kao i za aktivaciju radno neaktivnog stanovništva kroz programe usavršavanja, obrazovanja i stjecanja kvalifikacija. 15

Neki od klju č nih indikatora socijalne isklju č enosti su siromaštvo mladih, postotak mladih koji rano napuštaju obrazovanje, te stopa nezaposlenosti mladih. Kao što se može vidjeti iz tablice 12, Slovenija stoji bolje od prosjeka zemalja Europske unije prema sva tri navedena indikatora. Bitno bolje rezultate Slovenija ostvaruje na podru č ju izbjegavanja pojave siromaštva kod mladih, s rizikom od 9% u odnosu na europski prosjek od 20%, te u podru č ju ranog napuštanja obrazovanja. Tablica 12: Indikatori socijalne uklju č enosti, usporedba EU i Slovenije Rizik siromaštva za osobe 18-24 godine starosti(2006) Osobe koje rano napuštaju obrazovanje(2007) Stopa nezaposlenosti mladih(2007) EU prosjek 20 15.2 15.4 Slovenija 9 5.2 10.1 Izvor: Europska komisija, izvješ ć e o socijalnoj uklju č enosti, 2008., p.42 Kao što je ranije navedeno, u srednješkolskom strukovnom obrazovanju u Sloveniji je provedeno nekoliko reformi koje su se odnosile na fleksibilniju ogranizaciju i modularizaciju programa, a koje bi trebale pospješiti prelazak mladih iz strukovnog obrazovanja na tržište rada. Reforme se provode u sklopu preporuka Europske unije, a odnose se na uvo đ enje Europassa, ECVET-a i Europskog kvalifikacijskog okvira. Revizije kurikuluma strukovnih škola su završene 2008. godine i oni su implementirani u školskoj godini 2008/09. Slovenija je kao č lanica Europske unije obavezna provoditi mjere za ispunjenje ciljeva Lisabonske strategije iz 2000. godine, dio koje č ini i promicanje cjeloživotnog u č enja. Politika cjeloživotnog u č enja velikim je dijelom usmjerena na aktivaciju nezaposlenih i drugih radno neaktivnih grupa kroz obrazovanje. Kao što je spomenuto ranije u izvješ ć u, Andragoški centar RS je proveo istraživanje krajem 2007. godine kako bi dobio uvid u korisnike obrazovnih programa u svrhu zapošljavanja. Prema rezultatima tog istraživanja, manje od 20% osoba je poha đ alo programe zbog zahtjeva radnog mjesta, a samo 40% poslodavaca je bilo spremno platiti troškove usavršavanja. Č injenica kako je više od 80% usavršavanja bilo u potpunosti ili najve ć im dijelom izvan radnog vremena ukazuje na to kako poslodavci nisu skloni da se radno vrijeme izdvaja za obrazovanje. Me đ u nezaposlenima je interes za usavršavanjem puno niži nego me đ u zaposlenima – oko 25% nezaposlenih je sudjelovalo u nekom obrazovnom programu. Drugim rije č ima, najve ć i dio od oko 75% odraslih koji poha đ a neki program obrazovanja su zaposleni. Nadalje, naj č eš ć e prepreke koje ispitanici navode kao razloge za nepoha đ anje obrazovnih programa su da takvi programi kolidiraju s obavezama na poslu ili da su preskupi. Me đ u nezaposlenima koji ne sudjeluju u obrazovnim programima 38% navodi zdravstvene razloge i svoju dob kao razloge. Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi te Ministarstvo obrazovanja i sporta zaduženi su za program obrazovanja nezaposlenih. Program se razra đ uje svake godine u suradnji sa socijalnim partnerima, prema kojem nezaposlene osobe dobivaju priliku poha đ ati nastavu. Od 1998. godine kada je program zapo č et, do 2005 godine ukupno je 28.176 osoba sudjelovalo u programima osposobljavanja. Više od 80% svih sudionika poha đ ali su programe srednjih strukovnih škola, a njih 3,6% prekinulo je navedene programe školovanja prije završetka ( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007.). Ukupno su podaci o obrazovanju i stjecanju kvalifikacija u Sloveniji dobri. U školskoj godini 2007/08. je 48,2% stanovnika starosti 19 do 23 godine poha đ alo stru č ne ili sveu č ilišne programe u visokom obrazovanju, sa stopom ispadanja 2007. godine od samo 4,3%. Nadalje, 41% primatelja 16

socijalne pomo ć i je poha đ alo neki oblik obrazovanja, što govori o mjerama za aktiviranje ranjive populacije kroz obrazovanje za tržište rada(Vije ć e Europske unije, 2009). OBRAZOVANJE I SPOJIVOST OBITELJI I POSLA Jedna od najsnažnijih mjera za uskla đ ivanje poslovnog i obiteljskog života koju države imaju na raspolaganju jest osiguravanje javnog i dostupnog sustava predškolske skrbi. Osim toga, obrazovanje u predškolskoj dobi igra posebno važnu ulogu u promicanju socijalne inkluzije. Razni socioekonomski faktori mogu negativno utjecati na psihološki razvoj djece i njihove šanse za uspjeh u školi, me đ u kojima su siromašvo, pripadnost deprivilegiranoj društvenoj skupini, funkcionalna nepismenost, nisko obrazovno postignu ć e roditelja, te vjerske tradicije povezane s obi č ajima gdje se ne cijeni pismenost. Iako niski prihodi ili status manjine sami ne mogu biti odlu č uju ć i faktor u razvoju djece, kombinacija nepovoljnih faktora može imati bitne negativne posljedice za razvoj djece (Eurydice, 2009). Prema tome, predškolski odgoj može bitno utjecati na borbu protiv obrazovnih nejednakosti, što je prepoznato i u obrazovnim politikama Europske unije. Tako Europska komisija u Priop ć enju iz rujna 2006. eksplicitno navodi kako je predškolski odgoj'efektivan na č in da se postavi osnova za daljnje obrazovanje, smanji ispadanje iz obrazovanja, pove ć a jednakost ishoda i op ć enito pove ć a razina vještina'(COM 2006: 481). Kao što je pokazano u prvom dijelu ovog izvješ ć a, u Sloveniji je stopa uklju č enosti djece u dobi do tri godine 49%, a uklju č enost djece u dobi od 3 godine naviše 84%. Ministarstvo obrazovanja i sporta je 2007. godine objavilo plan prema kojem želi podi ć i taj postotak na 90%. Kako bi se to postiglo, revidiran je zakon i tijekom 2008. godine su usvojene promjene prema kojima su roditelji oslobo đ eni pla ć anja predškolske skrbi za svako sljede ć e dijete nakon prvog. Roditelji sada pla ć aju od 10 do 80% troškova predškolskog odgoja, ovisno o visini primanja, što unosi socijalnu komponentu u sustav koji je namjenjen kvalitetnijem uskla đ ivanju poslovnog i obiteljskog života. Drugi važan set mjera u obrazovnom sustavu za uskla đ ivanje poslovnog i obiteljskog života odnosi se na usluge produženog ili cjelodnevnog boravka u školi, te druge školske aktivnosti namjenjene skrbi za djecu tijekom radnog vremena roditelja. U Sloveniji ve ć ina zaposlenih radi prema europskom radnom vremenu, što zna č i da s poslovnim obavezama završavaju oko 5 sati poslijepodne. U takvoj situaciji mogu ć nosti za upis djece u neke od navedenih školskih programa su iznimno važne. Prema podacima Statisti č kog ureda RS, zadnjih se deset godina u Sloveniji gotovo utrostru č io broj djece u produženom boravku. Dok je 1997. godine 22% djece polazika prvog do petog razreda osnovne poha đ alo produženi boravak, 2007. taj je udio iznosio 64,8%(Statisti č ki ured RS, Priop ć enje od 3. listopada 2008.). Tijekom navedene 2007. godine oko 2.000 nastavnika brinulo je za djecu u produženom boravku. Nadalje, unutar proširenog programa škole nude i rano-jutarnju skrb, koja je naj č eš ć e organizirana za polaznike prvog razreda. Tijekom 2007. godine ovim je programom obuhva ć eno 11.188 djece, što č ini 63,8% sve djece upisane u prvi razred(ibid.). 17

UKLJU Č ENOST U Č ENIKA, STUDENATA, RODITELJA I ŠIRE JAVNOSTI U DEBATU O OBRAZOVANJU Suradnja škola s roditeljima i drugim institucijama razvija se u Sloveniji kroz razne projekte, a proteklih je godina u najve ć oj mjeri institucionalizirana u podru č jima evaluacije i osiguranja kvalitete budu ć i su škole obavezne uklju č iti socijalne partnere i lokalnu zajednicu u svoje procese samoevaluacije ( Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2007). Osim toga, školski odbori igraju bitnu ulogu u decentraliziranom sustavu upravljanja. Školski odbori se sastoje od tri predstavnika osniva č a(op ć ine i gradovi), tri predstavnika zaposlenika škole te tri predstavnika roditelja. Izme đ u ostalog, školski odbor je zadužen za imenovanje i razrješenje ravnatelja, odobravanje programa za razvoj škole, te godišnjih operativnih planova i izvješ ć a o provedbi aktivnosti(Ministarstvo obrazovanja i sporta, 2008). Nakon reforme strukovnih škola prema kojoj škole same formiraju 20% svojih kurikula, strukovne škole su potaknute da blisko sura đ uju s tvrtkama i lokalnom zajednicom. Uz pomo ć sredstava iz Europskog socijalnog fonda pokrenuta su regionalna vije ć a za razvoj ljudskih potencijala koja se sastoje od predstavnika poslodavaca, škola, agencija za regionalni razvoj te trgova č kih komora. Na podru č ju visokog obrazovanja sudjelovanje dionika je omogu ć eno kroz mehanizam prema kojem predstavnici socijalnih partnera, nevladnih udruga, Vije ć a za visoko obrazovanje te Vije ć a za studentska pitanja sudjeluju u izradi zakonskih prijedloga. Nadalje, studenti i predstavnici poslodavaca sudjeluju u upravljanju visokoškolskim institucijama. No, okolnosti koje su okruživale zakonodavne promjene u sektoru visokog obrazovanja iz 2006. godine, kada su studenti bezuspješno prosvjedovali protiv izmjena zakona, pokazuje kako postoji prostor za aktivnije uklju č ivanje dionika u razvoj politika u obrazovanju. 2004. godine je u Sloveniji usvojen Zakon o javnoj dostupnosti informacija i slijedom te obaveze nadležna ministarstva ulažu napore kako bi obavještavala širu javnost o svom radu kroz publikacije i informacije, te kroz javne kampanje. Primjer javne kampanje u obrazovanju koja je uklju č ivala široke konzultacije sa socijalnim partnerima bio je razvoj Strategije za razvoj klju č nih kompetencija iz 2005. godine. Nadalje, Ministarstvo obrazovanja i sporta(2007.) navodi razvoj Strategije za cjeloživotno u č enje kao primjer participatornog procesa u kojem su socijalni partneri aktivno sudjelovali, uklju č uju ć i sastanke s ministrom. Tijekom svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine Slovenija je kao prioritet na podru č ju obrazovanja izdvojila upravo razvoj cjeloživotnog obrazovanja. 18

ZAKLJU Č CI I PREPORUKE Slovenija postiže vrlo dobre rezultate u nizu indikatora razvijenosti socijalne dimenzije u obrazovanju, č esto premašuju ć i prosjek Europske unije: • pripada u sam vrh Europske unije po ravnopravnoj raspodjeli dohodka, • ostvaruje bolje rezultate na podru č ju izbjegavanja pojave siromaštva kod mladih od europskog prosjeka • stopa uklju č enosti u osnovno obrazovanje je 100%, • postotak mladih od 22 godine sa završenom srednjom školom ve ć nekoliko godina iznosi oko 90%, • gotovo polovica mladih u dobi od 19 do 24 godine je uklju č eno u visoko obrazovanje, • uklju č enost u programe za obrazovanje odraslih je bolja od europskog prosjeka, • princip inkluzivnosti je dominantan na č in obrazovanja djece s posebnim potrebama, • u usporedbi s prosjekom OECD zemalja i zemalja EU, Slovenija iznadprosje č no ulaže u obrazovanje, te • pripada grupi zemalja s najnižim postotkom ranog napuštanja školovanja u Europi. Budu ć e aktivnosti u obrazovnom sektoru treba usmjeriti prema sljede ć im aktivnostima: • Č injenica da Slovenija ima diverzificiran sustav srednjih škola u kojem se djeca rano razdvajaju na gimnazijske te kra ć e i duže strukovne srednjoškolske programe(a onda i programe u visokom obrazovanju) može voditi ka pove ć anim nejednakostima. Potrebno je osiguravati proto č nost kroz vertikalu obrazovanja, odnosno u što ve ć em broju programa omogu ć iti nastavak školovanja na sljede ć oj razini. • U prodru č ju mjera za zaštitu prava djece iz ranjivih skupina i osiguravanje jednakih obrazovnih mogu ć nosti Slovenija ulaže znatne napore. No, etni č ke grupe s prostora bivše Jugoslavije, koji su broj č ano najve ć a grupa, nemaju status manjina ve ć ekonomskih migranata. Kako bi se postigla punopravna zaštita manjina, potrebno je regulirati status navedenih grupa. • Slovenija ulaže napor u ostvarivanje obrazovanja koje je uklju č ivo za djecu i mlade s posebnim potrebama. Sljede ć i iskorak jest obuhvatniji, u širokom smislu obrazovni pristup prema osobama s posebnim potrebama, koji uklju č uje diverzificirani pristup ovisno o individualnim potrebama djece. • Ostvarivanje inkluzivnog obrazovnog sustava je velik izazov, a za kvalitetu takvog obrazovnog sustava klju č no je trajno ulagati u obrazovanje nastavnika i drugog stru č nog osoblja. • Sustav financiranja obrazovanja u Sloveniji dominantno je javan i u nadležnosti države. No, Slovenija ulaže napore u stvaranje mogu ć nosti za ve ć i udio privatnog financiranja u obrazovanju, uklju č uju ć i modele privatno-javnog partnerstva i državno sufinanciranje privatnih obrazovnih ustanova. U financiranju sustava vodi se ra č una o socijalnom statusu u č enika i studenata, no dodatni napori mogu se ostvariti u širenju dostupnosti financijske pomo ć i. • Veliki napredak napravljen je u podru č ju razvoja predškolske skrbi. No, s obzirom da usluge predškolske skrbi imaju klju č nu ulogu u ispravljanju društvenih nejednakosti, te su tako đ er važne kao mjera uskla đ ivanja poslovnih i obiteljskih obaveza, potrebno je nastaviti napore u širenju dostupnosti vrti ć ke i druge predškolske skrbi. 19

LITERATURA I IZVORI Amnesty International Slovenije, http://www.amnesty.si/ Andragoški centar Republike Slovenije, www.acs.si, Priop ć enje od 25. velja č e 2009. Europska komisija(2006): Communication from the Commission to the European Council and the Parliament. Efficiency and Equity in European education systems(COM 2006: 481), dostupno http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/comm481_en.pdf Europska komisija(2008): Monitoring progress towards the objectives of the European Strategy for Social Protection and Social Inclusion, Commission Staff Working Document, objavljeno 6. listopada EURA(2006): Key education indicators on social inclusion and efficiency, Europan Research Associates, Luxembourg, dostupno na http://ec.europa.eu/education/pdf/doc264_en.pdf Eurydice(2008a): National Summary Sheets on Education Systems in Europe and Ongoing Reforms: Slovenia, http://eacea.ec.europa.eu/portal/page/portal/Eurydice Eurydice(2008b) Levels of Autonomy and Responsibilities of Teachers in Europe – country report Slovenia, dostupno na http://eacea.ec.europa.eu/ressources/eurydice/pdf/0_integral/094EN.pdf Eurydice(2009) Early Childhood Education and Care in Europe: Tackling Social and Cultural Inequalities – country report Slovenia, dostupno na http://eacea.ec.europa.eu/about/eurydice/documents/098EN.pdf Ministarstvo obrazovanja i sporta Republike Slovenije(2007): National report of Slovenia to the European Commission on the implementation of the Education and Training 2010 Work Programme Ministarstvo obrazovanja i sporta Republike Slovenije(2008): The Development of Education – UNESCO National Report Slovenia Minority Rights Group International(2009) World Directory of Minorities and Indiginous Peoples, dostupno na http://www.minorityrights.org/directory OECD(2004a): Equity in Education Thematic Review. Country Analytical Report Slovenia OECD(2004b): No More Failures. Ten Steps to Equity in Education. Summary and Policy Recommendations, dostupno na http://www.oecd.org/document/54/0,3343,en_2649_39263231_39676214_1_1_1_1,00.html OECD(2008) Education at a Glance, http://www.oecd.org/document/9/0,3343,en_2649_39263238_41266761_1_1_1_1,00.html Statisti č ki ured Republike Slovenije, http://www.stat.si/ Ured redovito objavljuje glavne pokazatelje o obrazovnom sustavu, koji su dostupni na http://www.stat.si/tema_demografsko_izobrazevanje.asp Priop ć enje od 3. listopada, 2008. Priop ć enje od 19. kolovoza, 2008 Priop ć enje od 3. travnja, 2009. Priop ć enje od 7. svibnja, 2009. Priop ć enje od 8. svibnja, 2009. UNICEF(2009): Childinfo Project. Monitoring the Situation of Children and Women http://www.childinfo.org/ Pravobranitelj za ljudska prava Republike Slovenije(2008) Thirteenth Regular Annual Report of the Human Rights Ombudsman of the Republic of Slovenia for 2007, dostupno na http://www.varuh-rs.si/index.php?L=6 Vije ć e Europske unije(2009): Joint Report on Social Protection and Social Inclusion, 7503/09, 13. ožujka, dostupno na http://ec.europa.eu/employment_social/spsi/joint_reports_en.htm 20

Vlada Republike Slovenije i Europska komisija(2003): Zajedni č ki memorandum o socijalnoj uklju č enosti, dostupan na http://www.mddsz.gov.si/fileadmin/mddsz.gov.si/pageuploads/dokumenti__pdf/jim_an.pdf Vlada Republike Slovenije(2004): Strategija obrazovanja i usavršavanja Roma u Sloveniji Vlada Republike Slovenije(2006): Program za djecu i mlade 2006 – 2016 Vlada Republike Slovenije(2007a): Nacionalna strategija za inkluziju djece i mladih imigranata u obrazovanje Vlada Republike Slovenije(2007b): Follow up to the Special Session of the UN General Assembly on Children, entitled'A World Fit for Children', dostupno na http://www.unicef.org/worldfitforchildren/files/Slovenia_WFFC5_Report.pdf Vukasovi ć, M., ur.(2009) Financing Higher Education in Southeastern Europe, Centar za obrazovne politike i Unesco Chair in Development of Education, Beograd 21