Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ova publikacija je nastala kao rezultat istraživa č kog projekta „Koliko gra đ ani Bosne i Hercegovine znaju o politici”, koji je u potpunosti podržala Fondacija„Friedrich Ebert Stiftung”. 1 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Izdava č Art print, Banja Luka Recenzenti prof. dr Zdravko Zlokapa prof. dr Miodrag Živanovi ć Autori Sr đ an Puhalo doc. dr Berto Šalaj mr Biljana Bogdani ć Lektorka Nataša Savanovi ć Naslovna strana Sr đ an Puhalo Priprema za štampu Vedran Č i č i ć Štampa Art print, Banja Luka Za izdava č a i štampariju Milan Stijak Tiraž 300 primjeraka 2 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Šta stanovnici Bosne i Hercegovine (ne) znaju o politici? Priredio: Sr đ an Puhalo Banja Luka 2009 3 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 4 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ako ne poznajete pravila igre, niti igra č e, i nije vas briga za rezultat, teško da ć ete sami probati da igrate. Robert D. Patnam 5 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 6 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? SADRŽAJ Zašto ovo istraživati?.................................................................................9 Dr Berto Šalaj POLITI Č KO ZNANJE I DEMOKRACIJA 1. Uvod.....................................................................................................13 2. Suvremeno razumijevanje demokracije...............................................13 3. Politi č ko znanje i demokracija.............................................................16 4. Zaklju č ak..............................................................................................21 Literatura..................................................................................................23 Mr Biljana Bogdani ć PARADOKSI NOVINARSKE I POLITI Č KE LETARGIJE 1. Uvod....................................................................................................25 2. Metod istraživanja................................................................................26 3. Rezultati...............................................................................................27 3.1 Glas Srpske.......................................................................................29 3.2 Euro Blic............................................................................................31 3.3 Oslobo đ enje.......................................................................................33 3.4 Dnevni avaz........................................................................................34 3.5 Novi Reporter.....................................................................................36 3.6 BH Dani.............................................................................................38 3.7 Glas Srpske........................................................................................47 3.8 Euro Blic............................................................................................47 3.9 Oslobo đ enje.......................................................................................48 3.10 Dnevni avaz......................................................................................49 3.11 Novi Reporter...................................................................................49 3.12 BH Dani...........................................................................................50 4. Zaklju č ak..............................................................................................54 4.1 Dodatni komentar...............................................................................55 Literatura..................................................................................................57 Sr đ an Puhalo KOLIKO ZNAMO O POLITICI? 1. Uvod.....................................................................................................59 1. 1 Struktura i organizacija Bosne i Hercegovine...................................59 1. 2 Ustav BiH..........................................................................................60 7 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 1. 3 Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.................................61 1. 4 Vije ć e ministara................................................................................62 1. 5 Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.................................................63 1. 6 Izborni zakon....................................................................................64 2. Metod...................................................................................................68 2. 1 Ciljevi i predmet istraživanja............................................................69 2. 2 Istraživa č ki postupak.........................................................................70 2. 3 Obrada podataka...............................................................................71 3. Uzorak..................................................................................................71 4. Rezultati istraživanja...........................................................................74 4.1 Interesovanje za politiku i na č ini informisanja o politici...................75 4. 2 Znanje o politici – deskriptivna analiza............................................77 4.2.1 Izvršna vlast...................................................................................77 4.2.2 Državna struktura...........................................................................85 4.2.3 Zakonodavna vlast.........................................................................87 4.2.4 Neki aspekti izbornog procesa.......................................................94 4.2.5 Ustav..............................................................................................95 4.2.6 Ingerencije institucija.....................................................................96 4.2.7 Politi č ke partije i njihovi lideri......................................................99 4.3 Da li znanje o politici zavisi od nekih sociodemografskih varijabli....... 100 4.3.1 Bosna i Hercegovina............................................................................. 100 4.3.2 Republika Srpska.................................................................................. 108 4.3.3 Federacija BiH...................................................................................... 113 5. Zaklju č ak............................................................................................118 Literatura................................................................................................121 Prilog 1 Odgovori svih ispitanika po entitetima....................................123 Prilog 2 Spisak politi č kih partija koje su se spominjale u istraživanju..153 Prilog 3 Upitnik......................................................................................157 8 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Zašto ovo istraživati? Postoji nekoliko„jakih” razloga zbog č ega je bilo interesantno vidjeti koliko gra đ ani Bosne i Hercegovine znaju o politici. Mnogo smo puta do sada č uli izjave doma ć ih politi č ara o„ugroženosti naših vitalnih nacionalnih interesa” ili o„preglasavanju” naših politi č kih predstavnika od strane predstavnika drugih naroda. Postavlja se opravdano pitanje koliko„mali” č ovjek u Bosni i Hercegovini razumije zna č enje tih sintagmi, tj. koliko ima znanja o funkcionisanju pojedinih institucija, njihovom ustrojstvu i ovlaštenjima. Ako je to znanje oskudno, onda ove sintagme mogu veoma lako iskoristiti politi č ari, ili drugi kreatori javnog mnjenja, za stvaranje straha i animoziteta prema drugim politi č arima, etni č kim grupama ili me đ unarodnoj zajednici. Tako đ e, možemo se zapitati da li iza samog č ina glasanja ili ne glasanja na izborima„stoji” neko predznanje o politici ili su„u igri” neki drugi faktori. Možemo se zapitati da li bosanskohercegova č ki bira č ima dovoljno znanja i informacija o politici i funkcionisanju države i njenih institucija da bi mogao o tome promišljati i donositi racionalne odluke, ili su te odluke rezultat straha od drugih, inata, konformizma, partijske discipline ili ne č eg drugog. Prelazak iz jednopartijskog sistema u višepartijski je uslovio i promjenu politi č ke kulture na našim prostorima. Almond i Verbe(prema Šiberu, 1998) politi č ku kulturu definišu kao„politi č ke orijentacije – stavove prema politi č kom sistemu i njegovim razli č itim dijelovima, kao i stavove prema ulozi pojedinca u sistemu”. U ovoj definiciji, politi č ke orijentacije se opažaju sli č no kao i stavovi i podrazumijevaju postojanje tri komponente(Panti ć i Pavlovi ć, 2006 i Šiber, 1998):  Kognitivne komponente(znanja i uvjerenja o politi č kom sistemu);  Afektivne komponente(osje ć anja, ali i vrednovanja politi č kog sistema);  Evaluativna komponenta(prosu đ ivanje o politi č kom sistemu). Koncept politi č ke kulture podrazumijeva postojanje stalne interakcije izme đ u pojedinca i socijalne sredine a posljedica je stvaranje homo 9 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? politicusa. Usvajanje politi č ke kulture podrazumijeva internalizaciju politi č ki relevantnih stavova i ponašanja, kao i vrijednosti koje su zna č ajne za funkcionisanje politi č ke zajednice, a gra đ aninu omogu ć avaju participaciju u politi č kom životu i uživanje gra đ anskih prava i odgovornosti. Ova monografija ć e bar donekle pokušati da pokaže koliko je danas rašireno znanje o politici(kognitivna komponenta politi č ke orijentacije) me đ u stanovnicima Bosne i Hercegovine. Publikacija se sastoji iz tri dijela: U prvom dijelu monografije docent Fakulteta politi č kih znanosti Sveu č ilišta u Zagrebu Berto Šalaj otvara neka veoma važna pitanja koja se ti č u savremenog razumijevanja demokratije. Autor se pita, ali ne daje eksplicitan odgovor, ko treba da sa č injava demos? na koji na č in demos treba da vlada?. Nakon toga, Šalaj nam daje kratak prikaz teorija o važnosti politi č kog znanja, politi č ke participacije i demokratije uopšte. Magistrica Biljana Bogdani ć u svojoj analizi/istraživanju pokazuje kako izvještavaju štampani mediji o radu politi č kih funkcionera u Bosni i Hercegovini, i uopšteno govori o njihovoj zastupljenosti u pojedinim medijima. Istraživanje je obra đ ivalo sljede ć e dnevne i sedmi č ne novine: Oslobo đ enje, Dnevni avaz, Euro Blic, Glas Srpske, BH Dane i Novi Reporter. U periodu april, maj i juni 2009. godine, metodom slu č ajnog uzorka analizirana su 152 primjerka dnevnih novina i 14 primjeraka sedmi č nih novina. Tekst koji je napisao psiholog Sr đ an Puhalo je baziran na empirijskim nalazima dobijenim kroz istraživanje obavljeno 2009. godine. Na po č etku teksta autor daje neke informacije o strukturi i organizaciji Bosne i Hercegovine, njenom Ustavu, izbornom zakonu i funkcionisanju pojedinih institucija vlasti. Tako đ e, on daje sve potrebne informacije o metodologiji istraživanja, uzorku i metrijskim karakteristikama koriš ć enog upitnika. Dobijeni rezultati su prikazani prvo na bosanskohercegova č kom uzorku, a nakon toga su interpretirani i na entitetskom nivou. Nakon deskriptivne analize ura đ ena je i analiza skorova znanja gra đ ana Bosne i Hercegovine( i po entitetima) u odnosu 10 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? na neke sociodemografske varijable(pol, starost, obrazovanje, etni č ka pripadnost i dr.). Sam kraj monografije sadrži priloge u kojima su dati odgovori svih ispitanika na svako pitanje po entitetima, skra ć enice naziva politi č kih partija koje se spominju u istraživanju i upitnik. Ova publikacija daje presjek znanja gra đ ana Bosne i Hercegovine o politici i može biti korisna svima koji se bave izu č avanjem politike, politi č ke kulture i demokratije u Bosni i Hercegovini. Koristi ć e sociolozima, socijalnim psiholozima, politikolozima koji žele razumjeti politi č ku scenu ove zemlje i pozadinu politi č ke participacije njenih gra đ ana. Nadamo se da rezultati ove studije ne ć e biti zloupotrebljeni od strane doma ć ih politi č ara, ve ć da ć e im pomo ć i da bolje razumiju stanovnike Bosne i Hercegovine i doprinesu razvoju politi č ke kulture i demokratije na ovim prostorima. Prire đ iva č Sr đ an Puhalo 11 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 12 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? POLITI Č KO ZNANJE I DEMOKRACIJA Dr Berto Šalaj Fakultet politi č kih znanosti, Sveu č ilište u Zagrebu 1. Uvod Najugledniji suvremeni teoreti č ar demokracije, ameri č ki politolog Robert Dahl, u svojoj knjizi Demokracija i njezini kriti č ari, opisuju ć i funkcioniranje demokratskih politi č kih sustava, navodi kako je „demokratski proces kockanje s mogu ć nostima da ć e narod, djeluju ć i autonomno, nau č iti kako ispravno postupati”(1999: 187). U ovoj Dahlovoj re č enici implicirano je jedno od temeljnih pitanja vezanih uz demokraciju shva ć enu kao politi č ki režim koji obilježava vladavina naroda. To je pitanje koje zaokuplja politi č are i politi č ke znanstvenike u brojnim demokratskim državama, a sažeto se može izraziti na slijede ć i na č in: u kojoj mjeri narod, odnosno gra đ ani, kojima je u demokratskim državama dodijeljeno pravo donošenja najvažnijih politi č kih odluka, posjeduju znanja koja su im potrebna da bi donosili kvalitetne politi č ke odluke? 2. Suvremeno razumijevanje demokracije Na što mislimo kada danas, na po č etku 21. stolje ć a, govorimo o demokraciji? Ve ć ina definicija demokracije navodi kako sam pojam potje č e od gr č ke rije č i demokratia, te nastavlja kako su korijenska zna č enja te rije č i demos i kratos. Demos zna č i narod, a kratos vladavina. Demokracija je, dakle, za razliku od autokracije i aristokracije, oblik vladavine u kojem vlada narod.„Vladavina naroda” može nam izgledati kao nedvosmislen pojam, ali izgled vara. Od brojnih pitanja koja proizlaze iz definicije demokracije dva su od posebnog zna č enja. Prvo glasi: tko je demos? Drugim rije č ima, koga treba smatrati„narodom” koji treba vladati? Drugo je pitanje: od č ega se sastoji kratos? Drugim 13 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? rije č ima, na koji na č in narod„vlada”? Na važnost ova dva pitanja može se ukazati i razlikovanjem„klasi č ne”, atenske demokracije i suvremenih demokratskih sustava. Ve ć ina analiti č ara ocjenjuje atensku demokraciju(oko petog stolje ć a prije nove ere) kao prvu demokraciju u povijesti. Taj tip demokracije naziva se i č istom, klasi č nom demokracijom jer se sastojao od direktnog, izravnog sudjelovanja gra đ ana u upravljanju svim javnim poslovima zajednice. To izravno sudjelovanje u upravljanju odvijalo se u skupštini u kojoj su sudjelovali svi odrasli atenski gra đ ani, pri je č emu glas svakog gra đ anina imao jednaku vrijednost. Ta skupština donosila je odluke koje su se odnosile na zajedni č ke poslove atenskoga grada-države, a odluke su bile obvezuju ć e za sve pripadnike te zajednice. Odluke koje su usvajane bile su, dakle, rezultat rasprave gra đ ana i imale su neposredan utjecaj na život svih pripadnika Atene, što drugim rije č ima zna č i da je demos vladao u pravom smislu te rije č i. Razina politi č ke aktivnosti gra đ ana Atene jedinstvena je u svjetskoj povijesti u pogledu u č estalosti participacije gra đ ana. Me đ utim, ako politi č ki život Atene toga doba promatramo iz današnje perspektive, onda ga niti u kojem slu č aju ne možemo ozna č iti kao demokratski. Zašto? Pravo sudjelovanja u skupštini, odnosno pravo gra đ anstva, imali su samo odrasli slobodni muškarci atenskog podrijetla stariji od 20 godina, što zna č i da su iz mogu ć nosti upravljanja isklju č ene sve žene, robovi i slobodni doseljeni muškarci. Drugim rije č ima, demos koji vlada bio je vrlo sužen, a neki analiti č ari tvrde da se intenzivna politi č ka participacija slobodnih gra đ ana odvijala upravo na temelju iskorištavanja rada žena i robova koji su obavljali najve ć i dio gospodarskih aktivnosti. Po č emu se suvremene demokracije razlikuju od atenske demokracije? Dvije su najvažnije razlike. Prva se odnosi na opseg demosa, to jest na pitanje tko ima pravo sudjelovati u upravljanju odre đ enom zajednicom. Za razliku od atenske demokracije u suvremenim demokracijama pravo sudjelovanja dodjeljuje se svim punoljetnim državljanima neke politi č ke zajednice bez obzira na sve razlike koje postoje me đ u tim gra đ anima kao što su, primjerice, razlike s obzirom na spol, dob, klasu, imovinski status, etnicitet itd. Pravo sudjelovanja u odlu č ivanju o javnim pitanjima u suvremenim je demokracijama tako prošireno gotovo do svoga 14 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? maksimuma. 1 Jedini mogu ć i prostor širenja koji preostaje jeste dob, odnosno mogu ć nost uklju č ivanje u demos sve mla đ ih dobnih skupina. 2 Druga važna razlika odnosi se na č injenicu da su, za razliku od atenske demokracije koju smo opisali kao izravnu, direktnu demokraciju, sve suvremene demokracije predstavni č ke demokracije. To zna č i da gra đ ani, demos, ne upravljaju direktno, ve ć biraju svoje predstavnike na koje prenose pravo upravljanja najvažnijim poslovima zajednice u kojoj žive. Ova promjena dogodila se uslijed č injenice da su suvremene države po broju stanovnika višemilijunske i da bi direktno upravljanje od strane gra đ ana bilo prakti č ki nemogu ć e. Tome treba dodati i veliki teritorijalni opseg suvremenih država. Kao odgovor na ova dva problema „izumljeno” je na č elo predstavništva. To zapravo zna č i da su sve suvremene demokracije posredni č ke demokracije, jer narod ne upravlja neposredno, ve ć posredno, putem izbora onih koji ć e ih predstavljati. Izabrani predstavnici odlu č uju o najvažnijim pitanjima, a njihove odluke obvezuju ć e su za cijelu zajednicu. Pritom bi trebalo da izabrani predstavnici vode ra č una o interesima gra đ ana koji su ih izabrali, odnosno, kako i samo njihovo ime kaže, treba da predstavljaju gra đ ane u pravom smislu te rije č i. Č injenica postojanja periodi č nih izbora i mogu ć nost promjene vlasti prisiljava predstavnike da vode ra č una o interesima demosa, a ne o svojim partikularnim, sebi č nim interesima. U suvremenim raspravama o pretpostavkama funkcioniranja demokratskih politi č kih sustava, č esto se ovim dvama pitanjima – o tome tko treba sa č injavati demos i o tome na koji na č in demos treba vladati – 1 Povijest borbe za širenje op ć eg prava glasa može nam iz današnje perspektive izgledati kao davna prošlost. Da to nije tako svjedo č i č injenica da su neke države, koje danas smatramo uzorima demokracije, uvele op ć e pravo glasa za žene tek u drugoj polovici 20. stolje ć a. Tako je u Švicarskoj op ć e pravo glasa ženama dodijeljeno 1971., a u Lihtenštajnu tek 1984. 2 U ve ć ini europskih demokracija pravo glasa, odnosno pravo da se bude uklju č en u demos, stje č e se s navršenih 18 godina života. Ipak, tijekom proteklog desetlje ć a u ve ć em broju demokratskih država vode se rasprave o tome da se demos dodatno proširi, to jest da se pravo glasa stje č e s navršenih 16 godina života. Najdalje je u tom pravcu otišla Austrija, u kojoj od srpnja 2007. dobna granica za glasovanje na svim izborima iznosi 16 godina. U još nekim europskim državama(Njema č ka i Švicarska) primjenjuje se dobna granica od 16 godina, ali samo za glasovanje na lokalnim izborima. Zanimljiva rasprava o razlozima zbog kojih se dobna granica za glasovanje treba spustiti na 16 godina može se prona ć i na slijede ć oj web stranici: www.youthrights.org. 15 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? dodaje i tre ć e, ono koje se usredoto č uje na znanja i sposobnosti koje demos treba posjedovati kako bi mogao kvalitetno vladati. Ve ć je spomenuto kako je širenje opsega stanovnika, koji su u nekoj zajednici uklju č eni u demos; dosegnulo u suvremenim demokracijama svoj maksimum. Stoga je od pitanja tko je demos, teoreti č arima demokracije puno zanimljivije postalo pitanje kakav je demos, odnosno kakva su znanja i sposobnosti gra đ ana koji treba da upravljaju. Drugim rije č ima, u situaciji u kojoj svi gra đ ani dobivaju mogu ć nost da, barem posredno, sudjeluju u upravljanju politi č kom zajednicom č iji su č lanovi, pitanje koje se name ć e jest: u kojoj mjeri su gra đ ani sposobni za tu politi č ku ulogu? 3. Politi č ko znanje i demokracija Demokratsko na č elo pretpostavlja da svaki pojedinac potencijalno zahva ć en nekom kolektivnom odlukom treba imati jednaku mogu ć nost da utje č e na tu odluku. Da bi ovo na č elo bilo djelotvorno, pojedinci moraju imati prava da participiraju u kolektivnom donošenju odluka, to jest moraju biti pripadnici demosa. No, osim tih prava, pojedinci moraju imati i sposobnosti da donose autonomne i kvalitetne odluke o pojedinim pitanjima, to jest moraju postojati uvjeti i sposobnosti za prakticiranje aktivnog gra đ anstva. Formalno postojanje stanovitih prava, premda nipošto nevažno, zapravo malo vrijedi ako izostaje njihovo autenti č no uživanje. Unutar politi č ke teorije može se razlikovati nekoliko razli č itih odgovora na pitanje o razinama politi č koga znanja gra đ ana. 3 Ti odgovori su vrlo sli č ni u segmentu dijagnoze postoje ć eg stanja, to jest u procjeni 3 Sam koncept politi č koga znanja može se razumijevati u užem i širem zna č enju. U užem zna č enju odnosi se na kognitivni aspekt poznavanja informacija i č injenica o politici. U širem zna č enju koncept uklju č uje i intelektualne i participativne sposobnosti. Pod intelektualnim se razumijevaju sposobnosti opisivanja, objašnjavanja i vrednovanja politi č kih fenomena, to jest sposobnost kriti č koga promišljanja, što veliki dio politi č kih teoreti č ara smatra klju č nom dimenzijom demokratske politi č ke kulture(primjerice, Almond i Verba, 2000). Participativne uklju č uju niz sposobnosti – komunikacijske vještine, sposobnosti djelovanja u grupi, sposobnosti suradnje s drugim gra đ anima itd. – koje omogu ć avaju utjecaj na donošenje politi č kih odluka. 16 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? postoje ć ih razina politi č kog znanja, a razlikuju se u preskripciji reagiranja na to postoje ć e stanje. Ve ć ina politi č kih teoreti č ara uvažava op ć e pravo glasa kao jedan od klju č nih instituta demokratskih politi č kih sustava, a tako đ er se uglavnom slažu oko toga da najve ć i dio populacije nije sposoban raspravljati o složenim politi č kim problemima. Razlika se javlja u na č inima na koje politi č ki teoreti č ari tretiraju problem nedovoljne sposobnosti gra đ ana za sudjelovanje u politi č kom životu. Na temelju te razlike oni se, apstrahiraju ć i ovdje druge sli č nosti i razlike, mogu podijeliti u tri ve ć e grupe. Prvu grupu č ine teoreti č ari koji smatraju da je razina politi č koga znanja gra đ ana izrazito niska, to jest nezadovoljavaju ć a, te na tragu takvog razmišljanja nastoje što više ograni č iti politi č ko sudjelovanje gra đ ana. Prema tom stajalištu, nakon što izaberu predstavnike koji ć e slijede ć e č etiri godine upravljati državom, gra đ ani se povla č e u svoju privatnu sferu, bave ć i se svojim privatnim poslovima i privatnim užicima. Ova grupa teoreti č ara smatra da č injenicu nedovoljne sposobnosti najve ć eg broja gra đ ana da se uklju č e u raspravu i donošenje odluka o politi č kim pitanjima treba prihvatiti kao realnost, te se zadovoljiti sa situacijom u kojoj gra đ ani svoju politi č ku participaciju svode na glasovanje na izborima putem kojih biraju svoje politi č ke predstavnike, to jest vrše odabir politi č kih elita. Pojedini autori pozitivno ocjenjuju ovakvo stanje, strahuju ć i od situacije u kojoj bi se nekompetentni gra đ ani pre č esto upuštali u pokušaje da utje č u na donošenje politi č kih odluka. Kao paradigmatski primjer ovakvog razumijevanja uloge gra đ ana može se istaknuti Joseph Schumpeter i njegov elitisti č ki model demokracije (1981). Schumpeter smatra da gra đ ane, po pitanju sudjelovanja u donošenju politi č kih odluka, diskvalificira njihova nezainteresiranost za politiku, iz koje on izvla č i i sumnju u njihovu sposobnost da mogu promišljeno participirati u sferi politike. Stoga se Schumpeter zalaže za oblik demokracije u kojemu ć e najvažniju ulogu imati politi č ke elite, a pred gra đ ane ć e se postavljati relativno niska razina zahtjeva jer ć e se njihovo sudjelovanje u politici svesti na glasovanje na izborima. U ovom modelu se glasovanje, kao jedini oblik politi č ke aktivnosti ve ć ine gra đ ana, promatra kao realnost suvremene demokracije koju treba prihvatiti, a ne pokušava se tu situaciju ispraviti putem politi č kog 17 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? obrazovanja koje bi gra đ ane poticalo na ve ć u participaciju u politi č koj sferi. Na tragu ovakvog razmišljanja Giovanni Sartori(1987) navodi da bit demokracije nije vladavina naroda, ve ć je bit da narod odabere one koji ć e vladati. Sartori smatra da predstavni č ka demokracija može funkcionirati i uz niske razine politi č ke kompetencije gra đ ana, uz uvjet postojanja kvalitetnih politi č kih elita. Sukladno tome, Sartori eksplicitno navodi da se politi č ko obrazovanje treba koncentrirati na izabrane politi č ke predstavnike – politi č ku elitu – kako bi ih se što bolje pripremilo za složene politi č ke probleme s kojima ć e se suo č avati. 4 U drugoj, relativno heterogenoj, grupi su teoreti č ari koji tako đ er smatraju da je razina znanja i kompetencija prosje č nog gra đ anina niska, ali unato č tome misle kako ti gra đ ani ipak mogu donositi racionalne politi č ke odluke. Ovdje se mogu navesti dva primjera takvog stava. Artur Lupia i Mathew McCubbins u svojoj knjizi The Democratic Dillema: Can Citizens Learn What They Need to Know?(1998) opisuju kako se ve ć ina gra đ ana pri donošenju politi č kih odluka koristi razli č itim informacijskim pre č acima. Drugim rije č ima, ve ć ina gra đ ana promatra što o nekom politi č kom pitanju ili problemu misle odre đ ene osobe č ije mišljenje cijene – politi č ari, stru č njaci, novinari itd. – te na temelju toga donose svoju odluku. Na taj na č in gra đ ani, unato č niskim razinama znanja, u kona č nici donose racionalne politi č ke odluke jer su njihove odluke bitno odre đ ene razmišljanjima onih koji se mogu ozna č iti kao politi č ki eksperti. Za razliku od ovog modela racionalnosti niske informiranosti, Benjamin Page i Robert Shapiro u svojoj knjizi The Rational Public (1992) razvijaju model agregirane racionalnosti. Prema tom modelu, s pomo ć u kojega pokušavaju objasniti ponašanje ameri č koga bira č kog tijela u 20. stolje ć u, gra đ ani mogu, zbog svoga nedovoljnog znanja, pojedina č no donositi neracionalne i pogrešne politi č ke odluke, no kada se te odluke agregiraju na kolektivnoj razini, neracionalne odluke se poništavaju te se u kona č nici dobivaju racionalne odluke. Ovdje prikazani modeli racionalnosti niske informiranosti i agregirane 4 Takvi teoreti č ari svoje stavove obi č no obrazlažu navode ć i kako„obi č ni” gra đ ani nisu dovoljno kompetentni da procjenjuju kompleksna politi č ka pitanja i probleme. Taj prigovor se vrlo lako može odbaciti jednim pitanjem: ako držimo da je bira č ko tijelo nesposobno razmišljati o politi č ki važnim pitanjima, zašto vjerovati u njegovu prosudbu kad se radi o izboru politi č kih predstavnika sa suparni č kim tvrdnjama o vlastitoj kompetentnosti? 18 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? racionalnosti tek se po č inju sustavnije koristiti u analizi politi č kog ponašanja gra đ ana, te je za sada njihova primjena uglavnom ograni č ena na analizu stanja u Sjedinjenim Ameri č kim Državama. U tre ć oj grupi su politi č ki teoreti č ari koji smatraju politi č ku participaciju gra đ ana temeljem demokratskih politi č kih sustava. I ovi teoreti č ari smatraju da je postoje ć a razina politi č kog znanja gra đ ana nezadovoljavaju ć a, no za razliku od teoreti č ara iz prve grupe koji lijek vide u ograni č avanju sudjelovanja gra đ ana, njihovo je rješenje obrazovanje. Pregled povijesti politi č ke misli svjedo č i da je postojao č itav niz autora koji su tematizirali ulogu obrazovanja u pripremi gra đ ana za sudjelovanje u javnom životu. Tako primjerice Aristotel u svom radu Politika č itavo jedno poglavlje, posljednju knjigu, posve ć uje pitanju obrazovanja i mogu ć nostima da obrazovanje bude sredstvo o č uvanja stabilnosti državnog ure đ enja. Jean-Jacques Rousseau u radu iz 1765. piše:„Stvoriti vladavinu za narod svakako je korisna stvar, no znam još jednu korisniju – odgojiti naciju za vladavinu”(Rousseau, 1979: 118). Thomas Jefferson, pišu ć i po č etkom 19. stolje ć a, smatra da je postojanje obrazovanih gra đ ana neizostavan uvjet ispravnog funkcioniranja ameri č ke republike, jer samo adekvatno obrazovani gra đ ani mogu ispunjavati svoju ulogu u o č uvanju republikanskog oblika vladavine. Tome dodaje da„ne poznaje sigurniji depozitorij najve ć e mo ć i jednog društva nego što su to sami gra đ ani: a ako mislimo da oni nisu dovoljno prosvijetljeni da bi tu kontrolu vršili na ispravan na č in, onda lijek nije da im to pravo kontrole oduzmemo, ve ć da ih za to osposobimo putem obrazovanja”(Jefferson, 1984: 278). Rasprave o politi č kom obrazovanju dobivaju na zna č enju s procesom širenja prava glasa, a osobito s uvo đ enjem instituta op ć eg prava glasa. U situaciji u kojoj svi gra đ ani dobivaju mogu ć nost da, barem posredno, sudjeluju u upravljanju politi č kom zajednicom č iji su č lanovi, vrlo važno postaje pitanje u kojoj su mjeri gra đ ani sposobni za tu politi č ku ulogu. Obrazovanje, te naro č ito politi č ko obrazovanje, po č inje se u raspravama sve intenzivnije navoditi kao jedan od mogu ć ih odgovora na ovo pitanje, a sam proces politi č kog obrazovanja sve č eš ć e postaje i predmetom znanstvenoga politološkog bavljenja. Naglašavanje važnosti politi č kog obrazovanja s jedne je strane rezultat nade da se putem obrazovanja i školovanja mogu poboljšati šanse za 19 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? stvaranje demokratske politi č ke kulture koja je jedna od nužnih uvjeta demokracije. S druge strane, politi č ko obrazovanje je važno i za potpuni razvoj mladih ljudi, jer je politi č ka pismenost, koja bi trebalo da bude produkt procesa politi č kog obrazovanja, preduvjet da bi mladi ljudi mogli imati utjecaja na donošenje važnih odluka u društvu. Poznati teoreti č ari politi č kog obrazovanja Elizabeth Frazer i Bernard Crick naglašavaju upravo ovaj drugi aspekt važnosti politi č kog obrazovanja. Crick smatra da je uvo đ enje politi č kog obrazovanja u obrazovne sustave zapadnoeuropskih demokratskih država bilo rezultat refleksije odre đ ene politi č ke krize, a nije proizašlo iz shva ć anja da bi pou č avanje o politi č kim i društvenim institucijama i procesima trebalo biti normalni dio okruženja u kojemu odrastaju djeca(Crick, 1999). Sli č no tome, Frazer ocjenjuje da su projekti politi č kog obrazovanja obi č no zapo č injani uslijed zabrinutosti da naše mla đ e generacije ne ć e odrasti u politi č ki odgovorne gra đ ane, to jest da ć e opstanak demokracije biti ugrožen, a zanemarivala se potreba pripreme mladih ljudi da se efikasno uklju č e u život društva kao aktivni gra đ ani(Frazer, 1999). Bernard Crick smatra da se važnost politi č kog obrazovanja može argumentirati na dva na č ina. Prvi je emotivniji i idealisti č niji, a temelji se na Aristotelovoj viziji o participaciji u sferi politike kao najvišem ljudskom dobru, to jest na razumijevanju politi č ke participacije kao dobra po sebi a ne kao sredstva za ostvarenje drugih ciljeva. Crick ne odbacuje ovaj tip argumentacije i navodi da se ona u suvremeno doba manifestira u doktrinama koje isti č u primat javne nad privatnom sferom. No tome dodaje da se važnost politi č kog obrazovanja može i treba obrazlagati i na drugi, racionalniji na č in koji i sam koristi. Crick navodi da je politika č injenica društvenog života koju je nemogu ć e izbje ć i i o kojoj ovisi svakodnevni život pojedinaca. S obzirom na ovakvu važnost potreba obrazovanja gra đ ana za sferu politike Cricku se č ini o č itom. Taj svoj stav pregnantno izražava u zbirci eseja o gra đ anstvu gdje navodi: „Obrazloženje za politi č ko obrazovanje je o č ito: u č iti o politici kao što u č imo o drugim stvarima koje su važne”(2000: 40). Drugo ugledno ime recentne politi č ke teorije s izrazitom sklonoš ć u za bavljenje fenomenom politi č kog obrazovanja na normativnoj razini i pozitivnim stavom prema ideji politi č kog obrazovanja, jest ameri č ka politologinja Amy Gutmann. Gutmann ne samo da smatra prirodnim postojanje politi č kog obrazovanja kao sastavnog dijela obrazovnih 20 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? programa, ve ć upravo politi č ko obrazovanje isti č e kao najvažniji cilj javnog obrazovanja o č emu navodi:„Politi č ko obrazovanje – kultiviranje vrlina, znanja i vještina nužnih za politi č ku participaciju – ima moralni primat nad drugim svrhama javnog obrazovanja u demokratskom društvu”(1987: 287). Takav stav temelji na tezi po kojoj najvažniji cilj demokratskog društva jest da se perpetuira, a u tome politi č ko obrazovanje ima klju č nu ulogu jer po Gutmann:„Politi č ko obrazovanje priprema gra đ ane za participaciju u svjesnom reproduciranju njihova društva”(1987: 287). Gutmann smatra da u demokratskim društvima mogu i treba da postoje razlike u pogledima na ciljeve i sredstva obrazovnih programa, no drži da bi se svi mogli složiti oko jednog minimuma o kojemu navodi:„Djeca moraju biti pou č ena u mjeri da mogu, kada odrastu, promišljeno participirati u politi č kom procesu koji oblikuje društvo u kojemu žive”(1987: xii). 4. Zaklju č ak Brojna sociološka i politološka istraživanja pokazuju da mnogim ljudima politika zna č i djelatnost prema kojoj osje ć aju neku mješavinu cinizma, skepti č nosti i nepovjerenja. Zna č ajan broj gra đ ana percipira politiku kao nešto ne č asno i nemoralno, nešto s č im pristojan gra đ anin ne bi trebao imati posla. Takvi gra đ ani ne glasuju na izborima i ne sudjeluju u drugim oblicima politi č ke participacije. Naro č ito zabrinjava č injenica da je me đ u takvim gra đ anima zna č ajan broj mladih ljudi. Takva je pozicija za demokraciju opasna, jer je nesklonost sudjelovanju u suprotnosti sa samim temeljima normativnog razumijevanja demokracije, prema kojemu je upravo participacija gra đ ana ono po č emu se demokracija razlikuje od drugih režima. Demokracija kao vladavina naroda, u bilo kojem obliku, nezamisliva je bez participacije gra đ ana. Osim toga, apati č ni gra đ ani nisu nepoliti č ni gra đ ani, oni su gra đ ani koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu. Problemi društava u kojima živimo ne ć e se riješiti politikom predaje i odustajanja, nego samo participacijom i preobrazbom politike na na č in koji nam omogu ć uje da djelotvornije oblikujemo i organiziramo naše živote. 21 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Participiraju ć i u procesu donošenja odluka koje utje č u i na naše živote, mi u č imo kako da postanemo bolji gra đ ani i demokrati. Pritom je vrlo važno da osvijestimo kako ne ć emo uvijek biti na strani pobjednika, to jest da odluke koje ć e biti donesene ne ć e uvijek biti u skladu s našim željama. Politi č ka participacija donosi i pobjede i poraze, ali bitan dio demokratske politi č ke kulture jest spremnost da se i nakon poraza vratimo u politi č ku arenu i borimo za naše interese i interese zajednice u kojoj živimo. Č ak i ako odbacimo filozofsku poziciju prema kojoj je aktivno gra đ anstvo nužno za ljudski napredak, ili republikansko shva ć anje po kojemu je djelovanje za javno dobro superiornije od ostvarivanja privatnih interesa, ipak je teško odbaciti tezu da ć e povla č enje gra đ ana iz javnog života u odre đ enoj to č ki ugroziti stabilnost demokratske politi č ke zajednice. Stoga politi č ko znanje i politi č ka participacija moraju biti važan element politi č ke kulture svake zajednice koja želi graditi dugotrajnu i stabilnu demokraciju. 22 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Literatura  Almond, Gabriel A./ Verba, Sidney, 2000: Civilna kultura, Politi č ka kultura, Zagreb  Crick, Bernard, 1999: The Presuppositions of Citizenship Education, Journal of Philosophy of Education,(33)3: 337–353  Crick, Bernard, 2000: Essays on Citizenship, Continuum, London  Dahl, Robert, 1999: Demokracija i njezini kriti č ari, Politi č ka kultura, Zagreb  Frazer, Elizabeth, 1999: The ideal of political education, Oxford Review of Education,(25)1–2: 5–22  Gutmann, Amy, 1987: Democratic Education, Princeton University Press, Princeton  Jefferson, Thomas, 1984: Writings, The Library of America, New York  Lupia, Artur/ McCubbins, Mathew, 1998: The Democratic Dillema: Can Citizens Learn What They Need to Know?, Cambridge University Press, Cambridge  Page, Benjamin/ Shapiro, Robert, 1992: The Rational Public: Fifty Years of Trends in Americans' Policy Preferences, The University of Chicago Press, Chicago  Rousseau, Jean-Jacques, 1979: Nacrt ustava za Korziku, Politi č ka misao,(16)1: 118–154  Sartori, Giovanni, 1987: The Theory of Democracy Revisited, Chatham House Publishers, Chatham  Schumpeter, Joseph A., 1981: Kapitalizam, socijalizam i demokracija, Globus, Zagreb 23 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 24 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? PARADOKSI NOVINARSKE I POLITI Č KE LETARGIJE Mr Biljana Bogdani ć Komunikološki koledž Kapa Fi, Banja Luka 1. Uvod Ve ć duže vremena ukupno stanje u Bosni i Hercegovini bremenito je brojnim teško ć ama, protivurje č nostima, pa i paradoksima. Tu sudbinu dijele i mediji. Gotovo petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema ozbiljnijih progresivnih tendencija u najvažnijim društvenim podru č jima. Stanje društvene svijesti, pa i sfera politike, mogli bi se odrediti kao letargi č ni. Brojni su faktori koji uslovljavaju ovu letargiju: ratna kataklizma i njene posljedice, teška ekonomska situacija i siromaštvo, duboke etni č ke podjele, nefunkcionisanje države, enormno visok stepen korupcije i kriminala, dugogodišnja egzistencija države BiH kao manje ili više, oficijelnog protektorata itd. Kako rekosmo, i mediji su unutrašnji dio i sudionici ovakvog stanja. Kao što ć e se vidjeti iz analize koja slijedi, te komentara istraživa č kih rezultata, sudbina medija je odre đ ena ukupnim stanjem u društvu, ali u dobroj mjeri i svojom unutrašnjom sterilnoš ć u. Tek ponekad i ponegdje pojavi se slabašan glas kritike ili apel za promjenama: ve ć inom, mediji su tako đ e letargi č ni i u dobroj mjeri su prije faktori konzerviranja postoje ć eg stanja, a ne njegove promjene. Upravo tome je svjedok i ovo istraživanje koje se, naravno, doti č e samo jednog djeli ć a relacije mediji – politika, ali i kao takvo upozorava na teško, bolje re ć i kriti č no, stanje pacijenta zvanog bh. društvo, kao i na ozbiljnu, gotovo patološku, klini č ku sliku onih koji bi pacijentu bar malo morali pomo ć i – dakle, medija. 25 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Važno je naglasiti da je period u kojem je vršeno istraživanje po mnogo č emu bio specifi č an. Teška ekonomska situacija postala je još teža zbog posljedica svjetske ekonomske krize. Svjedoci smo zatvaranja preduze ć a, otpuštanja radnika, nažalost opet pove ć anja nezaposlenosti i stanja jednog opšteg bezna đ a. Na politi č kom planu doga đ ale su se skoro svakodnevne turbulencije; po č ev od ostavki nekoliko odgovornih entitetskih funkcionera, preko produbljivanja me đ ustrana č kih konflikata, pa do politi č kih bojkota unutar institucija kako u RS tako i u FBiH. Takvu kompleksnu i problemati č nu situaciju nije ublažio č ak ni konsenzus oko Br č ko distrikta. U svemu tome bilježimo i nesnalaženje institucija me đ unarodne zajednice, koje nemaju relevantna rješenja za izlazak iz krize. Po svemu sude ć i, Bosna i Hercegovina ponovo postaje zona sumraka. 2. Metod istraživanja Predmet i cilj ovog istraživanja jeste izvještavanje štampanih medija o radu politi č kih funkcionera u BiH i uopšteno njihova zastupljenost u pojedinim medijima. Istraživanje je obra đ ivalo informacije iz sljede ć ih dnevnih i sedmi č nih novina: Oslobo đ enje, Dnevni avaz, Euro Blic, Glas Srpske, BH Dani i Novi Reporter. U periodu april, maj i juni 2009. godine, metodom slu č ajnog uzorka analizirana su 152 primjerka dnevnih novina i 14 primjeraka sedmi č nih novina. Kvantitativnom metodom došlo se do broja pojavljivanja imena i fotografija li č nosti iz javnog odnosno politi č kog života u č lancima ovih novina. U istom č lanku ime se brojalo samo jednom, iako se više puta ponavljalo. U obzir nije uzimano ime funkcionera ako se ono pojavljivalo u funkciji neke stranke. Novinski tekstovi, poput li č ni stav, pisma č italaca, kolumne i sl. nisu uklju č ene u analizu. Pri brojanju fotografija korišten je metod č istog prebrojavanja, bez obzira na veli č inu ili kontekst fotografije. 26 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Kvalitativna metoda ra đ ena je kod č lanova Predsjedništva BiH, kao i kod predsjednika Savjeta ministara, a njome se željelo vidjeti koliko mediji izvještavaju javnost o njihovom radu ili koliko oni(funkcioneri) obavještavaju javnost o svome radu. Drugi nivo kvalitativne metode obra đ ivao je tematiku č lanaka medija jednog entiteta prema drugom, odnosno šta i o č emu pišu mediji koji izlaze na teritoriji RS o doga đ anjima u Federaciji i obratno. 3. Rezultati Tabela1. Zastupljenost politi č kih funkcionera u č lancima po medijima. Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH DNEVNI AVAZ 67 48 9 1 87 21 6 GLAS SRPSKE 50 32 23 0 115 177 2 OSLOBO Đ ENJE 72 21 7 0 56 20 6 EURO BLIC NOVI REPORTER BH DANI 21 17 13 1 85 111 0 14 2 4 0 14 23 0 6 6 0 0 39 1 0 UKUPNO 230 126 56 2 396 353 14 4 89 32 126 1 16 0 5 2 62 29 79 0 7 0 1 0 5 0 0 0 13 0 5 7 192 61 216 Koliko su zastupljeni politi č ki funkcioneri BiH, i u kojim medijima, vidimo u tabeli 1. Na prvom mjestu je premijer RS(396 tekstova), na drugom mjestu su na č elnici opština RS, na tre ć em č lanovi Predsjedništva BiH, a odmah iza 27 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? njih su na č elnici opština FBiH. S obzirom na to da je veliki broj tekstova o na č elnicima opština, bitno je napomenuti da na teritoriji Republike Srpske imamo 63 na č elnika opština, a na teritoriji FBiH je 80 na č elnika opština(Savez opština i gradova RS i FBiH). Najmanje tekstova u ovom periodu imali su potpredsjednici Republike Srpske(dva č lanka) i potpredsjednici Federacije BiH(sedam č lanaka). Tabela 2. Zastupljenost fotografija politi č kih funkcionera po medijima. Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH DNEVNI AVAZ 30 28 3 0 34 6 2 GLAS SRPSKE 17 15 5 0 39 48 1 OSLOBO Đ ENJE 44 7 3 0 25 5 1 EURO BLIC NOVI REPORTER BH DANI 3 6 5 0 36 40 0 5 0 2 0 5 15 0 9 6 0 0 20 0 0 UKUPNO 108 62 18 0 159 114 4 1 31 14 52 0 5 0 0 1 30 8 21 0 3 0 0 0 2 0 0 0 14 0 0 2 85 22 73 Kod prebrojavanja fotografija istraživanje je pokazalo sli č ne rezultate kao i kod tekstova. Na prvom mjestu po broju fotografija je premijer RS (159), na drugom mjestu na č elnici opština RS(114), dok su na tre ć em č lanovi Predsjedništva BiH(108). Nijednu fotografiju nisu imali potpredsjednici RS, a najmanji broj fotografija imali su potpredsjednici FBiH(2), te predsjednik FBiH. Mnogi autori se slažu da fotografija ima mo ć nu ulogu u profilisanju javnog mnjenja. Fotografija ima i informativno i esteti č ko dejstvo. 28 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koristi se u novinarstvu č esto kao udarna informacija ili kao propratna informacija(Ke č o–Isakovi ć, 2006). Poznato je„da fotografija vrijedi hiljadu rije č i”, a Viktor Burgin, profesor filozofije medija, svoj č lanak o promišljanju fotografije u odnosu na jezik po č inje rije č ima:„Gotovo je nemogu ć e da pro đ e dan a da ne vidimo neku fotografiju, isto kao što je nemogu ć e da pro đ e dan a da ne vidimo pisanu rije č”(Burgin,1996). Da je za javnost fotografija prihvatljivija nego tekst govori nam Milanka Todi ć:„Znali su dobro marksisti č ki teoreti č ari popularne kulture da svaka vijest, svaki izvještaj i svaki č lanak ima svoj po č etak i kraj; fotografija ga nema! Ona govori č asovima i BH Danima, govori jezikom koji je shvatljiv i radniku i intelektualcu, shvatljiv i ubjedljiv za svakog č ovjeka”(Todi ć, 2006). Uvažavaju ć i ove stavove kao polazište, može se re ć i da i rezultati ovog istraživanja tako đ e potenciraju ulogu i zna č aj fotografije u štampanim medijima. 3.1 Glas Srpske Tabela 3. Zastupljenost politi č ara i fotografija u Glasu Srpske Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Č lanci 50 32 23 0 115 177 2 1 16 0 5 Fotografije 17 15 5 0 39 48 1 0 5 0 0 29 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 4. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Federacije BiH u Glasu Srpske Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Na č elnici opština FBiH Predsjednici kantona FBiH Pemijer Vlade FBiH Ukupno 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1 0 4 0 0 0 0 1 0 9 6 2 1 9 12 Grafikon 1. Č lanci o politi č arima iz Federacije BiH u Glasu Srpske U ovom periodu Glas Srpske je najviše pisao(tabela 3) o na č elnicima opština RS(177), koji imaju i najve ć i broj fotografija(48). Na drugom 30 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? mjestu je premijer RS(115), dok su na tre ć em mjestu, sa gotovo zanemarljivom zastupljenoš ć u, č lanovi Predsjedništva BiH – pedeset tekstova. Potpredsjednici RS, kao ni predsjednici kantona FBiH, nisu imali nijedan tekst ili fotografiju. Mali broj tekstova(svega 24) govori nam da Glas Srpske nije pisao o doga đ anjima u drugom entitetu. Od tih tekstova 38% izražava negativne stavove medija o doga đ anjima u drugom entitetu, odnosno o premijeru Federacije BiH(Grafikon 1). 3.2 Euro Blic Tabela 5. Zastupljenost politi č ara i fotografija u Euro Blicu Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Č lanci 21 17 13 1 85 111 0 0 7 0 1 Fotografije 3 6 5 0 36 40 0 0 3 0 0 Tabela 6. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Federacije BiH u Euro Blicu Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Na č elnici opština FBiH Predsjednici kantona FBiH Pemijer Vlade FBiH Ukupno 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 3 0 4 3 0 5 0 0 0 0 0 0 31 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 2. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Federacije BiH u Euro Blicu 62% 0% 38% 0% a)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona b)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština c)Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu d)Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu U novinama Euro Blic(tabela 5) na prvom mjestu po broju tekstova i fotografija, daleko ispred ostalih, nalaze se na č elnici opština RS(111), a na drugom mjestu premijer RS(85). Ove dvije grupe indikatora su svojom zastupljenoš ć u u tekstovima ovih novina jednostavno bacili u sjenu sve ostale. U novinama Euro Blic, sli č no kao i u Glasu Srpske, primje ć ujemo isklju č ivost ovog medija prema pisanju o doga đ anjima u drugom entitetu (tabela 6). Euro Blic u ovom periodu nije niti u jednom tekstu pomenuo predsjednika FBiH, potpredsjednike FBiH, kao ni predsjednike kantona. Od skromnog broja tekstova(8), njih sedam se odnosi na premijera FBiH, a njih 62% odražava negativne stavove ovog medija o doga đ anjima u drugom entitetu(grafikon 2). 32 33 21 55 2 5 Ukupno 9 44 0 3 Premijer Vlade RS 10 8 2 0 Na č elnici opština RS 0 0 0 0 Potpredsjednici RS 2 3 0 2 Predsjednik RS Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Tabela 8. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u Oslobo đ enju 21 30 8 1 1 3 0 25 5 7 Fotografije 44 62 29 79 7 0 56 20 6 2 21 72 Č lanci Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 3.3 Oslobo đ enje Tabela 7. Zastupljenost politi č ara i fotografija u Oslobo đ enju Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 3. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u Oslobo đ enju 25% 6% 2% a)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona b)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština 67% c)Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu d)Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Sli č ni rezultati su i kod štampanih medija koji izlaze na teritoriji Federacije BiH. U ovom periodu dnevne novine Oslobo đ enje(tabela 7) najviše su tekstova objavile o na č elnicima opština FBiH(79), dok je na prvom mjestu po broju fotografija Predsjedništvo BiH(44), odnosno na drugom mjestu po broju objavljenih tekstova(72). Nijedan, ili mali broj tekstova, imaju potpredsjednici RS(0) i FBiH(2). Ne možemo re ć i da Oslobo đ enje nije pisalo o doga đ anjima iz RS(tabela 8), ali vidimo da se 68% tih tekstova odnose na premijera RS. S druge strane, od ukupnog broja tekstova 67% izražava negativne stavove ovog medija o doga đ anjima u RS(grafikon 3). 3.4 Dnevni avaz Tabela 9. Zastupljenost politi č ara i fotografija u Dnevnom avazu Č lanovi predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Č lanci 67 48 9 1 87 21 6 4 89 32 126 Fotografije 30 28 3 0 34 6 2 1 31 14 52 34 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 10. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u Dnevnom avazu Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Predsjednik RS 3 0 3 4 Potpredsjednici RS 0 0 0 1 Na č elnici opština RS 0 3 9 9 Premijer Vlade RS 1 0 70 16 Ukupno 4 3 82 30 Grafikon 4. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u Dnevnom avazu Kao i u ostalim dnevnim novinama, u Dnevnom avazu(tabela 9) na prvom mjestu po broju tekstova i fotografija su na č elnici opština FBiH (126). Na drugom mjestu, gotovo ruku pod ruku, nalaze se premijeri 35 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? FBiH(89) i RS(87). Da li je to znak da se i politi č ka mo ć koncentriše u izvršnoj vlasti? Dnevni avaz je najmanje pisao o potpredsjednicima RS(1) i FBiH(4). Vidljivo je iz tabele 10 da je Dnevni avaz pisao o doga đ anjima u RS, ali mora se napomenuti da se 73% tih tekstova odnosi na premijera RS. Isto tako, grafikon 4 pokazuje da 69% analiziranih tekstova odražava negativne stavove ovog medija o tim doga đ anjima. 3.5 Novi Reporter Tabela 11. Zastupljenost politi č ara i fotografija u Novom Reporteru Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Č lanci 14 2 4 0 14 23 0 0 5 0 0 Fotografije 5 0 2 0 5 15 0 0 2 0 0 Tabela 12. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Federacije BiH u Novom Reporteru Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH 36 0 0 0 0 0 0 0 0 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Na č elnici opština FBiH 0 0 0 0 Predsjednici kantona FBiH 0 0 0 0 Pemijer Vlade FBiH 0 0 5 0 Ukupno 0 0 5 0 Grafikon 5. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Federacije BiH u Novom Rreporteru Kada pogledamo tabelu 11, možemo re ć i da Novi Reporter„prati u stopu” dnevnu štampu. Na prvom mjestu imamo na č elnike opština RS (23), a na drugom mjestu, sa istim brojem tekstova i fotografija, nalaze se premijer RS i č lanovi Predsjedništva BiH(14). Me đ utim, ovdje moramo naglasiti da od 23 teksta o na č elnicima opština RS, č ak njih 17 odnosi se na samo jednog na č elnika. Možda je ovdje rije č o PR tekstu. Naime, PR tekst je„novinarski tekst kroz koji je provu č ena indirektna poruka č itaocu, a da on to nije shvatio kao reklamu – nešto što mu je nametnuto”(Kosti ć, 2005). Treba još naglasiti da su svi tekstovi o ovom na č elniku isticali pozitivnu stranu njegova rada. 37 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Novi Reporter nije pisao o doga đ ajima u FBiH(tabela12), nego samo o premijeru FBiH(5). Iz grafikona 5 možemo vidjeti da su svi tekstovi ovog medija izražavali negativne stavove o premijeru FBiH. 3.6 BH Dani Tabela 13. Zastupljenost politi č ara i fotografija u BH Danima. Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Č lanci 6 6 0 0 39 1 0 0 13 0 5 Fotografije 9 6 0 0 20 0 0 0 14 0 0 Tabela 14. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u BH Danima Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Predsjednik RS 0 Potpredsjednici RS 0 Na č elnici opština RS 0 Premijer Vlade RS 1 Ukupno 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 19 0 0 20 0 38 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 6. Zastupljenost č lanaka o politi č arima iz Republike Srpske u BH Danima 5% 0% 0% a)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona b)Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština 95% c)Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu d)Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Za razliku od svih dnevnih i sedmi č nih novina BH Dani su u ovom periodu objavili najviše tekstova i fotografija o premijeru Vlade Republike Srpske(tabela13; 39 č lanaka). Uopšte nisu pisali o potpredsjednicima i predsjednicima RS i FBiH, kao ni o predsjednicima kantona FBiH. Koliko su BH Dani pisali o doga đ anjima u drugom entitetu vidljivo je u tabeli 14. Gotovo svi tekstovi u BH Danima odnose se na premijera RS, ali sadržinski ovi tekstovi odražavaju negativne stavove prema premijeru RS(95%). Tabela 15. Prisustvo tekstova o politi č arima iz RS u štampanim medijima iz Federacije BiH. Predsjednik RS Potpredsjednici R S Na č elnici opština R S Premijer Vlade R S Ukupno Dnevni avaz Oslobo đ enje BH Dani Ukupno 10 1 21 87 119 7 0 20 56 83 0 0 1 20 21 17 1 42 163 223 39 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 7. Prisustvo tekstova o politi č arima iz RS u štampanim medijima iz Federacije BiH. Tabela 16. Prisustvo tekstova o politi č arima iz Federacije BiH u štampanim medijima u RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Na č elnici opština FBiH Predsjednici Kantona FBiH Premijer Vlade FBiH Ukupno Euro Blic Glas Srpske Novi Reporter Ukupno 0 0 1 0 7 8 2 1 5 0 16 24 0 0 0 0 5 5 2 1 6 0 28 37 40 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 8. Prisustvo tekstova o politi č arima iz Federacije BiH u štampanim medijima u RS U tabelama 15 i 16 možemo vidjeti koliko mediji koji se objavljuju na teritoriji Federacije BiH pišu o doga đ anjima iz drugog entiteta i obratno. Vidljivo je da mediji koji izlaze na teritoriji Federacije BiH više pišu o doga đ anjima u RS(223), dok mediji koji izlaze na teritoriji Republike Srpske imaju drasti č no manji broj tekstova o doga đ anjima u Federaciji BiH(37). Me đ utim, ako pogledamo o kome su oni pisali, vidimo da se nalaze u istoj ravni. U medijima Federacije, u analiziranim tekstovima, pisalo se 73% o premijeru RS, a mediji iz RS pisali su 76% o premijeru FBiH. Tabela 17. Sadržaj izvještavanja medija iz Federacije BiH o politi č arima iz RS Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Ukupno Dnevni avaz 4 Oslobo đ enje 5 BH Dani 1 Ukupno 10 3 82 30 119 2 55 21 83 0 20 0 21 5 157 51 223 41 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 9. Sadržaj izvještavanja medija iz Federacije BiH o politi č arima iz RS Tabela 18. Sadržaj izvještavanja medija iz RS o politi č arima iz Federacije BiH Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou entiteta i kantona Informisanje o politi č kom odlu č ivanju na nivou opština Negativni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Pozitivni stavovi medija o doga đ anjima u drugom entitetu Ukupno Euro Blic 3 Glas Srpske 2 Novi Reporter 0 Ukupno 5 0 5 0 8 1 9 12 24 0 5 0 5 1 19 12 37 42 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 10. Sadržaj izvještavanja medija iz RS o politi č arima iz FederacijeBiH Kad je u pitanju sadržaj tekstova situacija je gotovo ista(tabela 17 i 18). Od ukupnog broja tekstova u kojima su pisali o doga đ anjima u drugom entitetu, i jedni i drugi mediji imaju preko 50% tekstova u kojima izražavaju negativne stavove o doga đ anjima onih„drugih”. Tabela 19. Prisustvo fotografija politi č ara. Č lanovi Predsjedništva BiH Predsjednik Savjeta ministara Predsjednik RS Potpredsjednici RS Premijer RS Na č elnici opšina RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Premijer Vlade FBiH Predsjednici kantona FBiH Na č elnici opština FBiH Ukupno Mediji iz RS 25 21 12 0 80 103 1 0 10 0 0 252 Mediji iz FBiH 83 41 6 0 79 11 3 2 75 22 73 395 Ukupno 108 62 18 0 159 114 4 2 85 22 73 647 43 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 20. Prisustvo fotografija politi č ara iz RS u medijima iz Federacije BiH Predsjednik RS Potpredsjednici R S Na č elnici opština RS Premijer Vlade R S Ukupno Dnevni avaz Oslobo đ enje BH Dani Ukupno 3 0 6 34 43 3 0 5 25 33 0 0 0 20 20 6 0 11 79 96 Grafikon 11. Prisustvo fotografija politi č ara iz RS u medijima iz Federacije BiH 44 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 21. Prisustvo fotografija politi č ara iz Federacije BiH u medijima iz RS Predsjednik FBiH Potpredsjednici FBiH Na č elnici opština FBiH Predsjednici Kantona FBiH Premijer Vlade FBiH Ukupno Euro Blic Glas Srpske Novi Reporter Ukupno 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 3 3 0 5 6 0 2 2 0 10 11 Grafikon 12. Prisustvo fotografija politi č ara iz FederacijeBiH u medijima iz RS U svim analiziranim medijima najviše fotografija imao je premijer RS (tabela19; 159 fotografija). A kako izgledaju potpredsjednici RS naši č itaoci nisu mogli vidjeti ni u jednim medijima. U tabelama 20 i 21 možemo vidjeti da je analiza broja fotografija gotovo ista kao i kod tekstova. Mediji koji izlaze na teritoriji FBiH, objavili su 45 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? mnogo više fotografija(96) o politi č kim funkcionerima iz RS. Mediji sa teritorije RS objavili su 11 fotografija u istom periodu. Iz grafikona 11 i 12 vidljivo je da su č itaoci vidjeli fotografije premijera RS u medijima koji izlaze u FBiH(u 83% slu č ajeva), odnosno 91% fotografija premijera FBiH je vi đ eno u medijima koji izlaze na teritoriji RS. Ako su ta č ne tvrdnje da„ slika vrijedi 1000 rije č i” i da je„ i negativna reklama reklama”, onda možemo re ć i da su mediji sa teritorije FBiH umnogome pomogli popularizaciji premijera RS. Naime, po ukupnom broju tekstova premijer RS je u Oslobo đ enju, Dnevnom avazu i BH Danima, u odnosu na sve druge bosanskohercegova č ke politi č ke funkcionere, zauzeo č etvrtu, tre ć u i prvu poziciju, a u broju objavljenih fotografija tre ć e, drugo i prvo mjesto. Paradoks je da premijer RS nije zauzeo prvu poziciju niti u jednim medijima koji izlaze u RS, a uspio je to, i po broju tekstova i po broju fotografija, u č asopisu BH Dani. Č itaocima ovih štampanih medija ostalo je da se pitaju šta rade, da li rade i ko su uopšte, pa i kako izgledaju, politi č ki funkcioneri koji se uopšte ne pominju ili su se pojavili u tragovima u ovim medijima. Prije svih, mislimo na potpredsjednike Republike Srpske i Federacije BiH. Sveukupno uzev, mediji koji izlaze u Republici Srpskoj preferiraju pisanje o doga đ anjima u tom entitetu u odnosu na medije iz Federacije BiH. Mediji iz FBiH pišu o doga đ anjima iz RS, ali u 83% slu č ajeva ti tekstovi su o premijeru RS. Podaci ovog istraživanja pokazuju da gotovo u svim analiziranim medijima dominiraju tekstovi o li č nostima , a ne o doga đ ajima, problemima ili o rješavanju tih problema. Ono što je zajedni č ko, i jednima i drugima, jeste sadržaj tih tekstova, koji je negativnog karaktera. 46 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 3.7 Glas Srpske Tabela 22. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 30 18 2 Primjer a): Radmanovi ć primio Povelju„Po č asni gra đ anin Banjaluke”; Molitveni doru č ak u Banjaluci; Radmanovi ć odlikovan Zlatnom medaljom gr č kog parlamenta. Primjer b): Silajdži ć angažovao pogrešne ljude; Radmanovi ć: Komši ć ev poziv za kažnjavanje i smjenjivanje premijera vra ć a nas u srednji vijek. Primjer c): MMF želi da pomogne BiH. Tabela 23. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 17 10 5 Primjer a): Špri ć na otvaranju Rafting prvenstva; Najava Špri ć evog puta u Njujork. Primjer b): Špiri ć prihvatio Ljubi ć evu ostavku; Špiri ć: SDS tretira put BiH u NATO politikantski. Primjer c): Usvojen zaklju č ak o obavezama iz„Mape puta”. 3.8 Euro Blic Tabela 24. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, Sadržaji i na č in rada(blokade, manifestacije, godišnjice, informacije imenovanja, smjene, optužbe, bez o budu ć im sastancima dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 10 11 0 Primjer a): Radmanovi ć dobio Povelju„Po č asni gra đ anin grada”. Primjer b): Komši ć: Beograd je povukao đ avola za rep. 47 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 25. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, Sadržaji i na č in rada(blokade, manifestacije, godišnjice, informacije imenovanja, smjene, optužbe, bez o budu ć im sastancima dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 4 11 2 Primjer a): Špiri ć u posjeti Vašingtonu. Primjer b): Špiri ć smjenio Crnatka i Poljaševi ć a. Primjer c): Nikola Špiri ć zatražio od Ministarstva privremeno obustave raspodjelu 18 miliona KM, jer izostavljen Distrikt Br č ko. finansija da je u podjeli 3.9 Oslobo đ enje Tabela 26. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, Sadržaji i na č in rada(blokade, manifestacije, godišnjice, informacije imenovanja, smjene, optužbe, bez o budu ć im sastancima dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 45 22 5 Primjer a): Željko Komši ć, otvorio Festival u Mostaru.; Radmanovi ć u Atini. Primjer b): Zašto Komši ć i Silajdži ć nisu bili na dženazi u Vlasenici?; Radmanovi ć: Nisam priznao Kosovo. Primjer c): Poslato pismo Hrvatskoj o razgrani č enju na moru.(sastanak – dogovor) Tabela 27. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, Sadržaji i na č in rada(blokade, manifestacije, godišnjice, informacije imenovanja, smjene, optužbe, bez o budu ć im sastancima dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 10 8 3 Primjer a): Nikola Špiri ć uputio č estitke povodom Vaskrsa. 48 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Primjer b): Nastavljene podjele u Vije ć u ministara. Primjer c): Formirana grupa za popis imovine; Sastanak sa MMF-om. 3.10 Dnevni avaz Tabela 28. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 27 39 1 Primjer a): Mesi ć u posjeti Sarajevu; Č estitke za Vaskrs. Primjer b): Šta ć e uraditi po č asni leta č Silajdži ć? Šta voze naši politi č ari? Primjer c): Dogovorom riješiti spor u vezi s mostom Kopno–Pelješac; Donijeta odluka o upu ć ivanju pisma Hrvatskoj. Tabela 29. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, Sadržaji i na č in rada(blokade, manifestacije, godišnjice, informacije imenovanja, smjene, optužbe, bez o budu ć im sastancima dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 12 31 5 Primjer a): Danas sjednica fiskalnog vije ć a; Špiri ć putuje u Vašington. Primjer b): Prekinuta sjednica Savjeta ministara; Šta Špiri ć priželjkuje? Primjer c): Vije ć e ministara donijelo odluku o formiranju radne grupe. 3.11 Novi Reporter Tabela 30. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 1 13 0 49 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Primjer a): Radmanovi ć dobio Povelju„Po č asni gra đ anin Grada Banjaluke”. Primjer b): Željko Komši ć, glavna tužibaba u svojoj mahali. Tabela 31. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 0 2 0 Primjer a: Nikola Špiri ć ima u planu posjete: Egiptu, Indiji, Moldaviji, Latviji, Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Sloveniji, Kini, Maleziji, Ma đ arskoj, Engleskoj, Francuskoj, Njema č koj.... 3.12 BH Dani Tabela 32. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 1 5 0 Primjer a): Željko Komši ć najseksipilniji bh. politi č ar. Primjer b):„ Što ste krali – krali ste“. Tabela 33. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika 0 6 0 Primjer a): Nikola Špiri ć pokušava oslabiti BiH. 50 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 34. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada (blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika Ukupno Mediji iz RS 41 42 2 85 Mediji iz Federacije 73 66 6 145 Ukupno 114 108 8 230 Grafikon 13. Prisustvo i na č in izvještavanja o č lanovima Predsjedništva BiH U tabelama od 22 do 33 možemo pojedina č no po medijima vidjeti kako su i koliko mediji pisali o č lanovima Predsjedništva BiH i o predsjedniku Savjeta ministara. Ispod tabela nalaze se primjeri iz analiziranih medija. Prije analize bitno je napomenuti da je„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna od klju č nih politi č kih institucija, č ija nadležnost, organizacija, na č in odlu č ivanja i odnos sa drugim politi č kim institucijama bitno odre đ uju prirodu politi č kog sistema Bosne i Hercegovine” (Markovi ć, 2009:210). Isto tako č lan V Ustava Bosne i Hercegovine u ta č ki 3. ure đ uje nadležnosti Predsjedništva, a spisak tih nadležnosti ukazuje da č lanovi Predsjedništva BiH treba da imaju veliku politi č ku mo ć 51 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? i mogu ć nost djelovanja u boljem funkcionisanju cjelokupnog bh. politi č kog polja. Me đ utim, podaci ovog istraživanja pokazuju(prema zastupljenosti č lanova Predsjedništva BiH) da je ova mo ć upitna. Pojedina č no po medijima o č lanovima Predsjedništva BiH najmanje su pisali BH Dani(6), a najve ć i broj tekstova o njima mogli smo pro č itati u Oslobo đ enju(72). Mediji koji izlaze na teritoriji RS(tabela 34), manje su pisali o č lanovima Predsjedništva BiH u odnosu na medije sa teritorije FBiH. Kod kvalitativne analize pokazalo se da su mediji sa prostora RS, najviše pisali o Nebojši Radmanovi ć u, dok su mediji iz FBiH uglavnom pisali o Harisu Silajdži ć u. Ono što je zajedni č ko, i jednima i drugima, jeste sadržaj tih tekstova. Ovi mediji(grafikon 13), kada su pisali o č lanovima Predsjedništva BiH najviše su pisali o posjetama, prijemima, č estitkama, manifestacijama, godišnjicama i sl.(50% tekstova). Veoma blizu je i postotak tekstova u kojima su mediji pisali o blokadama, smjenama, me đ usobnim optužbama (47% tekstova). Č itaoci su najmanje mogli da pro č itaju o njihovom radu, odnosno ekonomiji i ekonomskim pitanjima(3% tekstova). Tabela 35. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku ministara Posjete, prijemi, č estitke, manifestacije, godišnjice, informacije o budu ć im sastancima Sadržaji i na č in rada(blokade, imenovanja, smjene, optužbe, bez dogovora) Ekonomija i ekonomska politika Mediji iz RS 21 23 7 Mediji iz Federacije BiH 22 45 8 Ukupno 43 68 15 Savjeta Ukupno 51 75 126 52 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Grafikon 14. Prisustvo i na č in izvještavanja o predsjedniku Savjeta ministara Sli č nu situaciju imamo i kod tekstova u kojima su mediji pisali o predsjedavaju ć em Savjeta ministara. Pored Predsjedništva BiH„Vije ć e ministara je tijelo izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koje vrši funkcije vlade u skladu sa Ustavom BiH, te zakonskim i podzakonskim aktima koji odre đ uju njegovo djelovanje”(Ibrahimbegovi ć, 2006:191). Me đ utim, naši podaci pokazuju sasvim druga č iju sliku. Najviše tekstova o predsjedavaju ć em Savjeta ministara objavljeno je u Dnevnom avazu(48), a najmanji broj tekstova objavljen je u Novom Reporteru(2). Mediji koji izlaze u FBiH imali su nešto više tekstova(75) u odnosu na medije iz RS(51). Kvalitativno gledano, pisali su jednako (tabela 35; grafikon 14). Mediji su najviše pisali o blokadama, imenovanjima, optužbama(54%), zatim o č estitkama, manifestacijama, godišnjicama, posjetama, prijemima i sl.(34%), dok su ekonomija i ekonomska pitanja bila zastupljena u nekih 12% od svih tekstova. Ako generalno posmatramo ove rezultate sadržaja i pisanja medija o izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine, uvi đ amo obostranu letargiju i novinara i politi č ara. Kod medija je vidljiv nedostatak istraživa č kog novinarstva. Mediji nas obavještavaju da je neki od ovih funkcionera otputovao negdje, ali nas ne 53 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? informišu o važnosti tog putovanja za BiH ili o uspješnosti tog putovanja nakon povratka funkcionera. S druge strane, imamo i bh. politi č are koji se rijetko obra ć aju javnosti sa izvještajima o radu, a i kada se obra ć aju to č ine na jednom visokogovornom nivou, nerazumljivom za jednog prosje č no politi č ki obrazovanog č itaoca. Možda č itaoci bh. štampe žele da saznaju više o politi č kim doga đ anjima, ali im to jezik politike kojim se služe i politi č ari i novinari ne dopušta. Nadam se da č itaoci zbog ovakvog pisanja nisu i sami pali u letargiju, ili jesu? Možda je to tema za neko budu ć e istraživanje. 4. Zaklju č ak Analiza ukazuje na to da je medijski prostor u Bosni i Hercegovini podijeljen analogno politi č kim podjelama. U ravni kvantitativne analize, ova podijeljenost se manifestuje u minornoj – i u svakom slu č aju neprimjerenoj – zastupljenosti informacija medija iz jednog entiteta o djelovanju politi č kih funkcionera i institucija iz onog drugog entiteta. Ovdje je bitna jedna napomena: mediji iz Federacije BiH objavljuju više informacija iz Republike Srpske nego što mediji Republike Srpske pišu o FBiH. Ali, kvalitativna analiza je pokazala da u medijima iz FBiH, ove informacije uglavnom negativno tretiraju funkcionere i institucije iz RS. U krajnjoj liniji sve se svodi na isto: i ovakvi sadržaji tako đ e doprinose podjeli medijskog prostora. S druge strane, za posljedicu imamo i me đ usobnu izolaciju medija u BiH po entitetskoj, odnosno etni č koj liniji. Postoji, naravno, i jedna teža posljedica pomenutog stanja. Ako u našem društvu uopšte možemo govoriti o javnom mnjenju, treba naglasiti da se ovom prikom profiliraju, zapravo, tri javna mnjenja(na etni č koj matrici). Rije č je, dakle, o mrvljenju, razdrobljavanju društvene svijesti uopšte, a istovremeno i o homogenizaciji onih dijelova svijesti kod kojih je dominantna vezanost za etnicitet i njegovu samodovoljnost. Sve skupa, dugoro č no ili manje dugoro č no posmatrano, prethodne dijagnoze imaju za posljedicu č injenicu da ovakvim angažmanom mediji gotovo direktno pomažu produbljivanju i ja č anju nacifikacije bosanskohercegova č kog društva u cjelini. Žalosno je da niti u jednom mediju nije zabilježen bilo kakav kriti č ki otklon prema ovakvom stanju stvari. Tek hroni č arski, i gotovo nesvjesno, pojedini mediji su 54 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? izvještavali o tome da se npr. Predsjedništvo BiH ili Savjet ministara BiH dominantno bave prijemima, č estitkama povodom zna č ajnih datuma na lokalnom i me đ unarodnom nivou, izrazima sau č eš ć a i sli č no, a gotovo nikako bitnim pitanjima iz svoje nadležnosti, iznimno važnim za sadašnjost i budu ć nost bh. društva. To je sigurno tragi č no, kako za medije tako i za sve one koji žive u BiH. Uz možda krunski uvid, ova tragika za sada još nije poprimila radikalne i brutalne forme: još uvijek se primarno radi o letargiji, bilo novinarskoj, bilo politi č koj. 4.1 Dodatni komentar Prethodna analiza je pokazala, kako vidimo, cijeli niz deformacija – pa i paradoksa – koji u medijskom ruhu daju sliku politi č ke dimenzije bosanskohercegova č kog društva. To je sasvim egzaktno, vidljivo u tuma č enjima konkretnih podataka u osnovnom dijelu ovog rada. Me đ utim, smatram da je neophodno ukazati i na pozadinu ovakvog stanja, koje implicitno daje naše istraživanje. Naime, ovdje prezentirani podaci su, suštinski posmatrano, površinska slika dubljih poreme ć aja u politi č koj i medijskoj dimenziji bosanskohercegova č kog društva. Radi se, po mom mišljenju o sljede ć em:  Mediji su, po svemu sude ć i, samo„preslika č i” bh. podjela na etni č koj matrici i svojevrsni„podstreka č i” produbljivanja tih istih podjela.  To je proizvelo, i dalje proizvodi, podjelu medijskog prostora – naravno, opet na pomenutoj matrici. Zbog toga i imamo(što je vidljivo golim okom) tzv. srpske, hrvatske i bošnja č ke medije koji su, gotovo apsolutno, instrumentilizovani i stavljeni u funkciju realiziranja politika i etnoelita u BiH.  Prethodno ukazuje na č injenicu da u našoj državi postoje tri jednopartijska sistema, ali takva da se ne zasnivaju na raznovrsnosti i bogatstvu ideologija, nego samo na dimenziji etniciteta. Ideološki, vrijednosno posmatrano, u svakom od ovih jednopartijskih sistema postoje„boljševici” i„menjševici”. Boljševici su oni koji se navodno bore za„narodnu stvar”, a menjševici su doma ć i izdajnici i strani pla ć enici – kako se to formuliše u ovdašnjoj staromodnoj retorici.  U takvom kontekstu, mediji su mo ć an instrument u rukama „boljševika” č iji je dominantan zadatak da propagiraju primat 55 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? vrijednosti„naših” u odnosu na negativne vrijednosti„njihovih”. Naravno to je pogubno za realiziranje društvene uloge medija i njihove funkcije u profilisanju javnog mnjenja.  Pomenuti boljševi č ki karakter medija, svjedo č i nam o ne č emu gotovo nevjerovatnom: na jedan specifi č an na č in, mediji su se vratili u nešto dalju prošlost i po č eli da igraju davno poznate politi č ke igre u crnobijeloj tehnici. Tako su mediji u BiH, generalno posmatrano, dobili jednu brutalno anahronu konotaciju.  Razlozi svemu prethodno navedenom su mnogostruki i nije ih mogu ć e ovdje i ovom prilikom detaljnije analizirati. Ali, mogu ć e je bar iznijeti jednu pretpostavku: izgleda da su pomenuti razlozi ve ć im dijelom unutar samih medija nego li u uticaju politi č kih vrhuški iz tri jednopartijska sistema, koji su na djelu u našem društvu. Mogu ć e je, dakle, da anahronizam o kojem je ovdje rije č, istovremeno ozna č ava i (samo)destrukciju medija. 56 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Literatura Burgin, Victor.(1996.)"The Image in Pieces: Digital Photography and the Location of Cultural Experience". U Photography after Photography: Memory and Representation in the Digital Age. Hubertus von Amelunxen et. al., ur. Amsterdam: G+B Arts, 26-35. Grupa autora(2009). Uvod u politi č ki sistem BiH – Izabrani aspekti. Sarajevski otvoreni centar i Fondacija K.A.: Sarajevo. Kosti ć, Miodrag(2005). Nevidljiva granica izme đ u novinarskog i PR teksta. Preuzeto 22.oktobra 2009. godine sa http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/nevidljiva-granica-izmedunovinarskog-i-pr-teksta Savez op ć ina i gradova FBiH preuzeto 21.oktobra 2009.godine sa http://www.sogfbih.ba/Federation-Bos/themas/LEGAL_AFFAIRS/Laws Savez opština i gradova RS, preuzeto 21.oktobra 2009.godine sa http://www.alvrs.com/pdf/Resorni%20odbori.pdf Todi ć, Milanka(2006). Fotografija i propaganda 1945-1958. Helicon: Pan č evo. Ustav BiH preuzeto 20.oktobra 2009. godine sa http://www.ccbh.ba/puEuro Blic/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf+Ustav+BiH.ba 57 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 58 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? KOLIKO ZNAMO O POLITICI? Sr đ an Puhalo, psiholog Prime Communications, Banja Luka 1. Uvod Da bismo, što je mogu ć e bolje, razumjeli dobijene rezultate ovog istraživanja, važno je da damo nekoliko osnovnih informacija o državi Bosni i Hercegovini, tj. o njenom ustrojstvu i na č inu funkcionisanja. Da bismo zadržali objektivnost, drža ć emo se samo onih č injenica koje se nalaze u zvani č nim dokumentima(Ustav i relevantna prate ć a akta), pri tome ne razmatraju ć i mnogo njihove razli č ite interpretacije, jer to i nije cilj ovog istraživanja 1.1 Struktura i organizacija Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina ima složenu unutrašnju strukturu i složenu državnu organizaciju. Ustavom Bosne i Hercegovine nije utvr đ en oblik vladavine, niti se o njemu može saznati iz naziva države. Ipak, na osnovu cjelovitog društvenog ure đ enja može se zaklju č iti da zemlja ima republikanski oblik vladavine(Dmi č i ć, 2007). Naravno, sada po č inju komplikacije. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina sastavljena iz dva entiteta(Republike Srpske i Federacije BiH) i Distrikta Br č ko, ne postoji konsenzus me đ u pravnicima o tome da li je ona federacija, konfederacija, konfederalno-federalni savez, asimetri č na federacija-konfederacija ili unija, ali se može č uti da je na snazi i jedan oblik protektorata. U Bosni i Hercegovini vlast je podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Izvršnu vlast na državnom nivou vrše Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vije ć e ministara, zakonodavnu vlast vrši Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a sudsku vlast Ustavni sud Bosne i 59 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine. Ako gledamo podjelu vlasti na nivou entiteta, možemo re ć i da u Federaciji BiH izvršnu vlast sprovodi predsjednik, dva potpredsjednika i Vlada Federacije BiH. Zakonodavnu vlast vrši Parlament Federacije BiH, a sudsku Ustavni sud Federacije BiH i Vrhovni sud Federacije BiH. U Republici Srpskoj izvršnu vlast predstavljaju predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i Vlada Republike Srpske. Zakonodavna vlast je u rukama Narodne skupštine Republike Srpske i Vije ć a naroda Republike Srpske, dok sudsku vlast sprovodi Ustavni sud Republike Srpske, Vrhovni sud Republike Srpske, okružni i osnovni sudovi. Federacija BiH sastoji se od deset kantona/županija u kojima izvršnu vlast sprovode premijeri i vlade kantona, zakonodavna vlast je pod ingerencijom skupštine kantona, dok sudsku vlast vrše kantonalni i opštinski sudovi, tužilaštva i pravobranilaštva. 1.2 Ustav BiH Prije nego što damo osnovne informacije o Ustavu Bosne i Hercegovine, važno je ista ć i jedan kuriozitet vezan za njega. Ustav Bosne i Hercegovine još uvijek nije službeno preveden s engleskog jezika na službene jezike Bosne i Hercegovine, što otvara prostor za neke jezi č ke, ali i pravne nedoumice. Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt u pravnom sistemu zemlje, kojim se ure đ uju neka osnovna pitanja njenog društvenog i državnog ure đ enja. Za razliku od ve ć ine ustava, koji obi č no nastaju kao akti doma ć eg prava, ovaj ustav je nastao kao dio(dodatak) jednog me đ unarodnopravnog akta, tj. Dejtonskog mirovnog sporazuma. On spada u grupu pisanih, kodifikovanih, č vrstih i kratkih ustava(Markovi ć, 2009). Ustav do sada nije revidiran primjenom amandmana, mada je bilo pokušaja(Aprilski paket i Sporazum iz Pruda), nego odlukama visokog predstavnika, Parlamentarne skupštine i sporazumima entiteta o prenosu nadležnosti. 60 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 1.3 Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine Kao što smo ranije istakli, zakonodavnu vlast na nivou države vrši Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Ona je dvodomna i sastoji se od Predstavni č kog doma Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Predstavni č ki dom Parlamentarne skupštine BiH zastupa interese gra đ ana iz svojih entiteta, poslanici su direktno izabrani, dok su predstavnici u Domu naroda delegirani od strane zastupnika entitetskih skupština. Opšte nadležnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su(Ustav BiH, č lan IV, ta č ka 4):  Donošenje zakona koji su potrebni za provo đ enje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine prema Ustavu.  Odlu č ivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za me đ unarodne obaveze BiH.  Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.  Odlu č ivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i  Ostala pitanja koja su potrebna da se sprovedu dužnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili koja su joj dodijeljena zajedni č kim sporazumom entiteta. Ostale nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH razra đ ene su u Poslovnicima o radu oba doma i to su(Sara č evi ć, 2009):  Zakonodavna uloga;  Izmjena ustava;  Izborne funkcije;  Finansijske funkcije;  Kvazi-izvršne funkcije;  Kvazi-sudske aktivnosti;  Kontrolna uloga;  Informativne aktivnosti;  Donošenje rezolucija i drugih akata;  Regulisanje unutrašnje organizacije i rada;  Me đ unarodne aktivnosti. 61 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 1.4 Vije ć e ministara Vije ć e ministara je tijelo izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koje vrši funkciju vlade u skladu s Ustavom zemlje. Nadležnosti Vije ć a ministara su definisana Ustavom Bosne i Hercegovine, i to su:  Vanjska politika;  Vanjskotrgovinska politika;  Carinska politika;  Monetarna politika;  Finansiranje institucija i me đ unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;  Pitanja imigracije, izbjeglica i azila;  Pitanja iz me đ unarodnog i me đ uentitetskog krivi č nog prava uklju č uju ć i i odose s Interpolom,  Uspostava i regulisanje zajedni č kih i me đ unarodnih sredstava komunikacije;  Regulisanje me đ uentitetskog transporta i kontrola vazdušnog saobra ć aja. Sve Vladine funkcije koje nisu Ustavom izri č ito povjerene državi automatski pripadaju entitetima. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavaju ć eg Vije ć a ministara, a potvr đ uje ga Predstavni č ki dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Predsjedavaju ć i Vije ć a ministara kasnije bira ministre i zamjenike ministara, koje tako đ e potvr đ uje Predstavni č ki dom. Prilikom izbora ministara i zamjenika ministara mora se voditi ra č una o ravnomjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda. Vije ć e ministara Bosne i Hercegovine radi i odlu č uje na sjednicama, na kojima mora biti prisutno više od polovine č lanova vije ć a, pri č emu se mora osigurati ravnopravna zastupljenost svih konstitutivnih naroda(najmanje po dva predstavnika konstitutivnih naroda i jedan č lan iz reda ostalih). Vije ć e ministara može donositi odluke, zaklju č ke i rješenja, usvajati nacrte i prijedloge zakona, analize, informacije, strateška dokumenta, programe, sporazume, protokole i druga akta. Odluke i druga akta u nadležnosti Vije ć a ministara potvr đ uje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Vije ć e ministara odlu č uje ve ć inom glasova od ukupnog 62 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? broja č lanova ovog Vije ć a. O propisima, imanovanjima i postavljanjima, za koje je nadležno Vije ć e ministara, po pravilu se odlu č uje konsenzusom. Ako je konsenzus nemogu ć, odluka se donosi za sedam dana ve ć inom glasova, od kojih glasovi moraju biti najmanje od dva pripadnika konstitutivnih naroda. Trenutno se Vije ć e ministara sastoji iz devet ministarstava i to: 1. Ministarstvo spoljnih poslova; 2. Ministarstvo sigurnosti; 3. Ministarstvo odbrane; 4. Ministarstvo finansija i trezora; 5. Ministarstvo pravde; 6. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa; 7. Ministarstvo komunikacija i saobra ć aja; 8. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i 9. Ministarstvo civilnih poslova. 1.5 Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države i sastoji se od tri č lana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske(Ustav BiH). Č lanovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu(tako da svaki glasa č glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština. Mandat č lanova Predsjedništva koji su izabrani na prvim izborima traje č etiri godine. Č lanovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka č etvorogodišnjeg roka. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nastoji da svoje odluke donese konsenzusom, ali ukoliko to nije mogu ć e, odluku mogu donijeti i dva č lana Predsjedništva. Preglasani č lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine ima pravo na veto, a o daljoj sudbini te odluke odlu č uju Narodna 63 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? skupština Republike Srpske i Klub hrvatskih, tj. bošnja č kih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Predsjedništvo je nadležno za:  Vo đ enje vanjske politike Bosne i Hercegovine.  Imenovanje ambasadora i drugih me đ unarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije tre ć ine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije BiH.  Predstavljanje Bosne i Hercegovine u me đ unarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje č lanstva u onim me đ unarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije č lan.  Vo đ enje pregovora za zaklju č enje me đ unarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora.  Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.  Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vije ć a ministara.  Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.  Koordinaciju, prema potrebi, sa me đ unarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.  Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti. 1.6 Izborni zakon Prve politi č ke partije u Bosni i Hercegovni su se pojavile po č etkom 20. vijeka i zasnivale su se na etni č kim i vjerskim principima. Nakon pada komunizma 90-ih godina prošlog vijeka došlo je do ponovnog javljanja višestrana č ja, kada su se formirale tri stranke s nacionalnim predznakom: Stranka demokratske akcije(SDA), Srpska demokratska stranka(SDS) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine(HDZ BiH). Kao njihova protivteža javljaju se partije lijeve orijentacije: Socijaldemokratska partija, Savez reformskih snaga, Demokratski 64 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? socijalisti č ki savez, Liberalna stanka i dr. Na prvim višestrana č kim izborima u Bosni i Hercegovini, u novembru 1990. godine, tri nacionalne stranke(SDS, HDZ i SDA) imaju razvijenu saradnju jer su imale zajedni č ki interes da pobjede stranke ljevice i liberale(Pejanovi ć, 2006), što im i polazi za rukom. Nacionalne stranke formiraju vlast 1991. godine 5 , ali je ta vladavina pra ć ena stalnim sukobima i neslaganjem. To ć e rezultirati i me đ ustrana č kim konfliktom, onog trenutka kada je na dnevni red Parlamenta stavljeno pitanje državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine, a poslije i me đ uetni č kim sukobom. I na prvim poslijeratnim izborima ove tri nacionalne stranke dobijaju najviše glasova 6 i opet formiraju vlast kao i 1998. godine. Tek 2000. godine dolazi do odre đ enih promjena, s obzirom na to da izbornu ve ć inu ovog puta osvajaju stranke sa gra đ anskim predznakom. Me đ unarodna zajednica podupire formiranje Alijanse za demokratske promjene koju predvodi Socijaldemokratska partija BiH. Dvije godine kasnije, na izborima 2002. godine, pobjedu ponovno odnose etni č ke stranke: SDA, SDS i HDZ. Uz pomo ć Stranke za BiH iz Federacije BiH i Partije demokratskog progresa(PDP) iz Republike Srpske etni č ki trojac obrazuje vlast. Etni č ka pitanja radikalizovana su u izbornoj kampanji 2006. godine, što su najbolje iskoristile stranke: Savez nezavisnih socijaldemokrata, Stranka za BiH i Hrvatska demokratska zajednica 1990. Danas u Bosni i Hercegovini djeluje veliki broj stranaka, oko 50 7 . Najve ć i broj njih nije jasno isprofilisano u ideološkom i politi č kom smislu 8 – to je do sada dobrim dijelom zbunjivalo bira č e. U posljednjih nekoliko godina došlo je do postupnog ukrupnjavanja politi č ke scene, tako što su neke manje partije prišle ve ć im(slu č aj pripajanja liberala Savezu nezavisnih socijaldemokrata RS, kao i Demokratske partije socijalista), i gašenja nekih politi č kih partija. Izborni prag doveš ć e u budu ć nosti do nestajanja manjih i bezna č ajnih stranaka i jasnijeg profilisanja partijske scene(Šijakovi ć, 2007). Dosadašnje iskustvo pokazuje nam da je djelovanje stranaka u BiH, dobrim i ve ć im dijelom, odre đ eno nacionalnom pripadnoš ć u. Ve ć ina stranaka, bez obzira na profil, zastupa interese etni č kih grupa iz kojih su potekle. 5 Na izborima 1990. godine SDA, SDS i HDZ osvajaju 84% glasova u izbornim tijelu. 6 Na izborima 1996. godine SDA, SDS i HDZ osvajaju 96% glasova u izbornim tijelu. 7 http://www.izbori.ba/documents/2006/Adrese_ps.pdf?.asp 8 http://www.grozd.ba/v2/index.php?id=151&grozd=0 65 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? U Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i entiteta, ne govori se precizno o politi č kim partijama, ali se u Katalogu prava jasno kaže da se u zemlji ni na koji na č in ne može dovesti u pitanje puna sloboda misli, savjesti, izražavanja i udruživanja s drugima, što su osnovni preduslovi za stvaranje višestrana č ja. Politi č ke stranke se registruju kod nadležnih entitetskih sudova i prilikom registracije ovlašteni zastupnici stranake potpisuju izjavu kojom se obavezuju na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Najmanje 140 dana prije izbora politi č ka partija mora Izbornoj komisiji podnijeti zahtjev za ovjeru, a to mora da prate dokumenti o registraciji stranke i odre đ en broj potpisa gra đ ana s pravom glasa(Izborni zakon, 2008). Pravo glasa u Bosni i Hercegovini imaju svi njeni punoljetni državljani, a izborni ciklus se odvija svake č etiri godine; izborni cenzus je 3%. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini je prili č no složen i sadrži kombinaciju gotovo svih izbornih sistema. Kod izbora Predsjedništva Bosne i Hercegovine primjenjuje se ve ć inski princip i jedno č lane izborne jedinice. Proporcionalni sistem i više č lane izborne jedinice koriste se kod izbora u parlamente. Od 2008. godine, prilikom izbora u lokalne parlamente koristi se i princip pozitivne diskriminacije za predstavnike nacionalnih manjina. Najvažniji zakonski akti kojima se regulišu izbori u Bosni i Hercegovni su(Ljubi ć i Marko, 2009):  Izborni zakon Bosne i Hercegovine;  Zakon o sukobu interesa;  Zakon o finansiranju politi č kih partija i  Zakon o Vije ć u ministara Bosne i Hercegovine. Najodgovorniji organ za sprovo đ enje izbora u zemlji je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine(CIK BiH), formirana aprila 2005. godine. Na svakih petnaest mjeseci dolazi do rotacije na mjestu Predsjednika izborne komisije iz reda Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Sada ć emo ukratko prikazati na č in biranja na razli č itim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini: 66 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri č lana: Bošnjak, Hrvat i Srbin. Hrvat i Bošnjak biraju se neposredno na teritoriji Federacije BiH, dok se srpski predstavnik bira neposredno, ali samo na teritoriji Republike Srpske. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je sastavljena od Predstavni č kog doma i za njega se poslanici biraju direktno na izborima, dok se Dom naroda sastoji od poslanika tri konstitutivna naroda koji se biraju indirektno. Bošnjake i Hrvate iz Federacije BiH biraju bošnja č ki i hrvatski klubovi delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok Srbe iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske uz u č eš ć e poslanika iz reda bošnja č kog i hrvatskog naroda i poslanika iz reda ostalih. U Distriktu Br č ko neposredno se biraju poslanici za Skupštinu Distrikta, a na izborima mogu da u č estvuju samo stanovnici Distrikta. Vladu Distrikta č ine gradona č elnik, koga bira Skupština, i šefovi Odjela. Parlament Federacije BiH sastoji se od Predstavni č kog doma koji se sastoji od 98 poslanika, a koji se biraju neposrednim izborima stanovnika Federacije BiH. Poslanici se u ovaj dom biraju prema utvr đ enoj formuli proporcionalne zastupljenosti. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda, a biraju se indirektno iz skupština kantona. Poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske neposredno biraju stanovnici tog entiteta. U Skupštini moraju da budu najmanje č etiri č lana jednog konstitutivnog naroda. Vije ć e naroda Republike Srpske sastoji se od 28 delegata, po osam č lanova svakog konstitutivnog naroda i č etiri č lana iz reda ostalih. Oni ne u č estvuju direktno u donošenju zakonskih akata, ve ć vrše njihovu kontrolu a sve u cilju zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Kod izbora Predsjednika Federacije BiH u č estvuju klubovi bošnja č kih, hrvatskih i srpskih poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH zahtjeva prihvatanje svih kandidata zajedni č ki, ve ć inom glasova u Predstavni č kom domu, a zatim ve ć inu glasova u Domu naroda Federacije BiH, uklju č uju ć i ve ć inu glasova predstavnika sva tri konstitutivna naroda. 67 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Predsjednika Republike Srpske i potpredsjednike biraju stanovnici ovog entiteta na neposrednim izborima, a pobjednici su Srbin, Hrvat i Bošnjak koji su osvojili najviše glasova. Gradona č elnici opština biraju se neposredno i pobje đ uje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova. 2. Metod Istraživanje je sprovedeno u periodu od 13. do 21. marta 2009. na uzorku od 1490 punoljetnih gra đ ana Bosne i Hercegovine, metodom anketiranja licem u lice. Ispitanici nisu samostalno popunjavali upitnik ve ć su odgovarali na pitanja koja im je č itao anketar. Terenski rad obavili su kontrolori i anketari Agencije Prime Communications iz Banje Luke. Prilikom kreiranja uzorka vodilo se ra č una o:  broju stanovnika u entitetima;  broju stanovnika u pojedinim regionima/kantonima;  veli č ini opština u pojedinim regionima/kantonima;  odnosu gradskog i seoskog stanovništva u entitetima;  podjednakom broju muškaraca i žena; Istraživanje je sprovedeno u 36 opština u Republici Srpskoj i 30 u Federaciji BiH, i to: Republika Srpska  Region Banja Luka: Banja Luka, Gradiška, Laktaši, Kneževo, Mrkonji ć Grad, Č elinac, Prnjavor, Kotor Varoš.  Region Prijedor: Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica.  Region Doboj: Doboj, Modri č a, Tesli ć, Brod, Petrovo, Derventa.  Region Bijeljina: Bijeljina, Br č ko, Ugljevik.  Region Zvornik: Zvornik, Šekovi ć i, Bratunac, Vlasenica, Srebrenica i Mili ć i. 68 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici?  Region Isto č na Republika Srpska: Sokolac, Isto č no Sarajevo, Pale, Višegrad, Fo č a, Rudo.  Region Hercegovina: Trebinje, Ljubinje, Bile ć a i Gacko. Federacija BiH  Unsko-sanski kanton: Biha ć, Cazin, Bosanska Krupa, Velika Kladuša.  Tuzlanski kanton: Tuzla, Gra č anica, Banovi ć i, Lukavac, Kalesija.  Zeni č ko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Visoko, Maglaj.  Srednjobosanski kanton: Jajce, Travnik, Vitez, Novi Travnik.  Hercegova č ko-neretvanski kanton: Mostar, Č itluk, Jablanica.  Zapadnohercegova č ki kanton: Široki Brijeg, Ljubuški.  Kanton Sarajevo: Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad,Vogoš ć a.  Herceg-bosanski kanton: Livno, Tomislavgrad. 2.1 Ciljevi i predmet istraživanja U ovom istraživanju cilj nam je bio da ustanovimo koliko stanovnici Bosne i Hercegovine znaju o politici i koliko su zainteresovani za politiku. U skladu s tim ciljem, kreirali smo 74 pitanja koja su se ticala nekoliko tema, i to: 1. Zainteresovanost za politiku i na č in informisanja o politici; 2. Znanje o pojedinim aspektima izvršne vlasti; 3. Znanje o ustrojstvu države; 4. Znanje o pojedinim aspektima zakonodavne vlasti; 5. Znanje o nekim aspektima izbornog procesa; 6. Znanje o ustavnom ure đ enju države; 7. Znanje o nadležnostima pojednih državnih i entitetskih organa i 8. Znanje o liderima najve ć ih politi č kih partija. 69 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 2.2 Istraživa č ki postupak Prilikom rada na terenu, anketari su se pridržavali nekoliko pravila koja su nam omogu ć ila da izbor ispitanika bude slu č ajan. Anketari su dobili ime mjesne zajednice u koju idu kao i uputstvo kako da izaberu odre đ enu ulicu, broj ku ć e od koje se kre ć e s radom(start), kao i broj ku ć a koje se moraju presko č iti(korak) da bi se uradila nova anketa. Po ulasku u doma ć instvo anketari su birali za ispitanika punoljetnu osobu kojoj slijedi ro đ endan. Ovim smo izbjegli bilo kakvu mogu ć nost da anketari na bilo koji na č in uti č u na izbor ispitanika. Važno je naglasiti da su anketari morali da ispitaju podjednak broj muškaraca i žena. Kao što smo ranije naglasili, ispitanici nisu samostalno popunjavali upitnik, ve ć su odgovarali na pitanja koja im je č itao anketar. Najve ć i broj pitanja bio je otvorenog tipa, a na neka pitanja ispitanik je mogao odgovoriti biraju ć i neki od ponu đ enih odgovora koje mu je č itao anketar. Pošto je svako pitanje imalo jedan ta č an odgovor, ispitanik je mogao da ne odgovori ta č no ni na jedno pitanje(0 poena) ili da odgovori ta č no na sva pitanja(74 poena). Tabela 1. Mjere disperzije i mjere centralne tendencije N 1490 M 28.3919 SEM .30003 SD 11.58138 Variansa 134.12834 Rang 67.00 Minimum .00 Maximum 67.00 Pouzdanost skale je zadovoljavaju ć a  70 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 2.3 Obrada podataka U obradi podataka bi ć e korišteni razli č iti statisti č ki postupci: Deskriptivna analiza u vidu frekvencija i procenata koriš ć ena je za pregled uzorka i kod prikazivanja odgovora ispitanika na svakom pojedina č nom pitanju na nivou Bosne i Hercegovine i po entitetima. Analizu znanja, s obzirom na neke sociodemografske varijable, radili smo analizom varijanse i t-testom. U situaciji gdje su se pokazale velike razlike u broju ispitanika u pojedinim kategorijama, uradili smo test homogenosti varijanse. Tamo gdje se razlika me đ u varijansama pokazala statisti č ki zna č ajnom, uradili smo neparametrijski Kruskal–Wallis Test ili Mann–Whitney U-test. 3. Uzorak Tabela 2. Pol Muškarci Žene Total Frekvence 901 842 1743 % 51.7 48.3 100.0 U istraživanju je u č estvovao približno jednak broj muškaraca i žena. Tabela 3. Starost Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina Total Frekvence 424 567 464 288 1743 % 24.3 32.5 26.6 16.5 100.0 Najve ć i broj ispitanika je starosti izme đ u 30 i 44 godine(32,5%), dok je približno jednak procenat ispitanika starosti od 25 do 59 godina(26,6%) i 71 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? onih starosti od 18 do 29 godina. U uzorku su najmanje zastupljeni gra đ ani stariji od 60 godina. Tabela 4. Obrazovanje Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša i visoka škola Total Frekvence 243 345 763 392 1743 % 13.9 19.8 43.8 22.5 100.0 S obzirom na obrazovanje najve ć i broj ispitanika ima završenu srednju školu( č etvrti stepen; 43,8%), slijede ispitanici s završenom višom i visokom školom(22,5%) i zanatom(19,8%), dok 13,9% ima završenu osnovnu školu. Tabela 5. Radni status Odbija Zaposleni u državnoj službi Zaposleni u privatnom sektoru Vlasnik privatne firme Zemljoradnik Nezaposleni Doma ć ica Penzioner ili invalid Student ili u č enik Nešto drugo Total Frekvence 9 333 517 50 55 202 128 287 140 22 1743 % .5 19.1 29.7 2.9 3.2 11.6 7.3 16.5 8.0 1.3 100.0 Me đ u ispitanicima najviše je bilo onih koji su zaposleni u privatnom sektoru(29,7%), a slijede zapolseni u državnoj službi(19,1%), penzioneri i invalidi(16,5%) i nazapolseni(11,6%). U okviru uzorka imamo 8% studenata i u č enika i 7,3% doma ć ica. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene. 72 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 6. Tip naselja Frekvence Grad 958 Selo 785 Total 1743 % 55.0 45.0 100.0 U okviru uzorka na nivou Bosne i Hercegovine imamo 55% ispitanika iz gradskih sredina i 45% ispitanika sa sela. Tako đ e je važno naglasiti da podjednak procenat ispitanika dolazi iz oba entiteta. Tabela 7. Entitet Republika Srpska Federacija BiH Total Frekvence 844 899 1743 % 48.4 51.6 100.0 Tabela 8. Koje ste nacionalnosti? Frekvence Hrvat 232 Bošnjak 647 Srbin 847 Nešto drugo 17 Total 1743 % 13.3 37.1 48.6 1.0 100.0 U istraživanju je u č estvovalo 37,1% Bošnjaka, 48,6% Srba i 13,3% Hrvata. Me đ u njima polovina ispitanika sebe opisuje kao vjernike koji prihva ć aju sve što ih njihova vjera u č i, dok 37,3% su vjernici ali ne prihvataju sve što vjera u č i i propovjeda. 73 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 9. Koji od sljede ć ih izraza najbolje opisuje prirodu vjerskih ubje đ enja? Frekvence Odbija 26 Uvjereni sam vjernik i prihva ć am sve što moja vjera u č i 862 Vjernik sam, ali ne prihva ć am baš sve što moja vjera u č i 650 Nisam siguran vjerujem li ili ne vjerujem 93 Nisam religiozan, nemam ništa protiv da drugi vjeruju 112 Total 1743 vaših % 1.5 49.5 37.3 5.3 6.4 100.0 4. Rezultati istraživanja Prije nego što po č nemo s analizom dobijenih rezultata moramo naglasiti neke pojedinosti. U grafikonima su prikazani rezultati podijeljeni u dvije kategorije: ta č ni i neta č ni odgovori. Radi lakšeg pra ć enja analize svakoj interpretaciji svakog grafikona prethodi ć e informacija o tome koji je odgovor ta č an. Tako đ e moramo imati na umu da je istraživanje sporovedeno u martu 2009. godine, i da je u me đ uvremenu došlo do nekih promjena u politi č kom životu Bosne i Hercegovine, ali da se ta č nim odgovorom smatra zate č eno stanje u trenutku kada su anketari bili na terenu i vršili istraživanje. Kod same interpretacije odgovora grafi č ki ć emo prikazati samo rezultate dobijene na bosanskohercegova č kom uzorku, a nakon toga interpretira ć emo i rezultate po entitetima. Rezultati istraživanja po entitetima nalaze se u prilogu br. 1. Nakon deskriptivne analize uradi ć emo i analizu skorova znanja gra đ ana BiH u odnosu na neke sociodemografske varijable(pol, starost, obrazovanje, etni č ka pripadnost i dr.). 74 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 4.1 Interesovanje za politiku i na č ini informisanja o politici Kako procjenjujete svoj interes za politiku? 0% 10% 20% 30% 40% 50% Ne zna/odbija Izrazito sam zainteresovan 1.4 3.2 Zainteresovan sam Niti sam zainteresovan, nit i sam n ezain tereso van Nezainteresovan sam Potpuno sam nezainteresovan 20.2 21.0 10.9 43.3 Grafikon 1 Tek 23,4% gra đ ana Bosne i Hercegovine za sebe kažu da su zainteresovani za politku, ali je važno naglasiti da od tog procenta samo 3,2% kaže za sebe da su izrazito zainteresovani. Najve ć i broj gra đ ana (43,3%) indiferentno je prema politici, dok 31,9% tvrde da ih politika ne interesuje. Kada pogledamo rezultate dobijene na nivou entiteta(tabela 36), možemo uvidjeti da, u odnosu na stanovnike Republike Srpske(18,1%), me đ u stanovnicima Federacije BiH postoji ve ć i procenat zainteresovanih za politiku(27%), 75 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Kako se naj č eš ć e informišete o politi č kim zbivanjima u BiH? 0% Ne zna/odbija Putem dnevnih novina Putem č asopisa Preko TV Preko radija Preko prijatelja i poznanika Od kolega iz partije Nekako druga č ije 20% 40% 1.3 10.6 2.7 2.1 5.3 1.3 2.1 60% 80% 74.5 Grafikon 2 Najve ć i broj stanovnika Bosne i Hercegovine o politi č kim zbivanjima informiše se putem neke od televizija(74,5%), potom č itaju ć i dnevne novine(10,6%) i u razgovoru s prijateljima i poznanicima(5,3%). Drugi kanali informisanja su znatno manje zastupljeni. Interesantno je vidjeti(tabela 37) da je nešto ve ć i procenat stanovnika Federacije BiH(12,1%), u odnosu na stanovnike Republike Srpske (8,3%), koji informacije o politici dobijaju č itanjem dnevne štampe; dok je u odnosu na Federaciju BiH(3,2%), u Republici Srpskoj ve ć i procenat (8,5%) onih koji o politici saznaju od prijatelja i poznanika. 76 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 4.2 Znanje o politici – deskriptivna analiza 4.2.1 Izvršna vlast Molim Vas da mi kažete ime i prezime Vašeg predsjednika ili gradonacelnika opštine u kojoj živite? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 9.2 Tacan odgovor 90.8 Grafikon 3 Najve ć i broj gra đ ana Bosne i Hercegovine(90%) zna ime i prezime predsjednika opštine u kojoj žive. U odgovorima na ovo pitanje ne postoji razlika izme đ u stanovnika dva entiteta(tabela 38). Molim Vas da mi kažete kako se bira predsjednik opštine ili gradonacelnik? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 19.3 Tacan odgovor Grafikon 4 80.7 77 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? U Bosni i Hercegovini predsjednika opštine ili gradona č elnika gra đ ani te opštine biraju neposredno, tj. glasanjem za nekog od kandidata. Na ovo pitanje ta č no je odgovorilo 80,7% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj ta č an odgovor je dalo 83,4% njenih gra đ ana, a u Federaciji BiH taj procenat iznosi 78,8%(tabela 39). Ko je premijer Vlade Federacije BiH/ Republi ke Srpsk e? 0% 20% 40% 60% 80% Nedžad Brankovi ć 3 7. 9 62.1 1 00% Milora d Dodik 1 9.7 8 0. 3 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 5 U vrijeme sprovo đ enja našeg istraživanja, mart 2009. godine, premijer Federacije BiH bio je Nedžad Brankovi ć, a premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Nakon nekoliko mjeseci Nedžad Brankovi ć daje ostavku na mjesto premijera Federacije BiH. Ko je premijer Federacije BiH znalo je 62,1% gra đ ana Bosne i Hercegovine, dok je 80,3% znalo ko je premijer Republike Srpske. U Federaciji BiH ta č an odgovor za premijera Federacije BiH dalo je 77,8% gra đ ana, dok je to isto u č inilo 38,1% stanovnika Republike Srpske. Ko je premijer Republike Srpske znalo je 95,9% gra đ ana ovog entiteta i 69,9% gra đ ana Federacije BiH(tabele 40 i 41). Kao što možemo vidjeti, popularnost premijera entiteta zavisi od entiteta iz kojeg dolazi. 78 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko je predsjednik Federacije BiH/Republi ke Srpsk e? 0% Borjana Krišto 2 0% 40% 7 7.5 60% 80% 1 00% 22.5 Rajko Kuz man ovi ć 5 2. 0 48.0 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 6 Predsjednica Federacije BiH je Hrvatica Borjana Krišto, a u Republici Srpskoj tu funkciju obavlja Srbin Rajko Kuzmanovi ć. Da je predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto znalo je 22,5% gra đ ana Bosne i Hercegovine, dok je 48% odgovorilo ta č no ko je predsjednik Republike Srpske. Svaki tre ć i stanovnik Federacije BiH(33,3%) znao je ime i prezime predsjednice Federacije BiH, dok je taj procenat u Republici Srpskoj iznosio 6,1%. Ime predsjednika Republike Srpske znalo je 85,1% gra đ ana ovog entiteta i 23,5% stanovnika Federacije BiH(tabele 42 i 43). Potpredsjednici u Federaciji BiH su Bošnjak Mirsad Kebo i Srpkinja Spomenka Mi č i ć. U grafikonu 7 vidimo da je za Mirsada Kebu znalo 19% gra đ ana Bosne i Hercegovine, a za Spomenku Mi č i ć 6,3%. U Federaciji BiH za Mirsada Kebu, kao potpredsjednika Federacije BiH, č ulo je 28,1%, a u Republici Srpskoj 5,2%. Da funkciju potpredsjednice Federacije BiH obavlja Spomenka Mi č i ć znalo je 1,4% stanovnika iz Republike Srpske i 9,6% stanovnika Federacije BiH(tabele 44 i 45). 79 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko su potpredsjednici u Federaciji BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Mirsad Kebo 81.0 19.0 Spomenka Mi č i ć 93.7 6.3 Pogrešan odgovor Grafikon 7 Ta č an odgovor Ko su potpredsjednici u Republici Srpskoj? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Adil Osmanovi ć 79.7 20.3 Davor Č ordaš 89.1 10.9 Pogrešan odgovor Grafikon 8 Ta č an odgovor U Republici Srpskoj funkcije potpredsjednika obavljaju Bošnjak Adil Osmanovi ć i Hrvat Davor Č ordaš. Za Adila Osmanovi ć a, kao potpresjednika Republike Srpske, č ulo je 20,3% gra đ ana Bosne i Hercegovine, a za Č ordaša 10,9%. Za ova dva 80 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? potpredsjednika iz Republike Srpske podjednako su č uli stanovnici oba entiteta(tabele 46 i 47). Molim Vas da mi kažete koliko Vlada Federacije BiH ima ministarstava? 0% Pogrešan odgovor 20% 40% 60% 80% 100% 87.9 Ta č an odgovor 12.1 Grafikon 9 Vlada Federacije BiH ima 16 ministarstava i to je znalo 12,1% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Na ovo pitanje ta č no je odgovorilo 14,7% stanovnika Federacije BiH i 8,1% stanovnika Republike Srpske(tabela 48). Molim Vas da mi kažete koliko Vlada Republike Srpske ima ministarstava? 0% Pogrešan odgovor 20% 40% 60% 80% 100% 86.4 Ta č an odgovor 13.6 Grafikon 10 81 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Vlada Republike Srpske ima 16 ministarstava i to je znalo 13,6% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 14,4% stanovnika Republike Srpske i 13% stanovnika Federacije BiH(tabela 49). Ko je predsjedavaju ć i Vije ć a ministara BiH? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Pogrešan odgovor 39.6 Ta č an odgovor 60.4 Grafikon 11 Predsjedavaju ć i Vije ć a ministara je Nikola Špiri ć iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ta č an odgovor na ovo pitanje je dalo 60,4% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH je nešto više gra đ ana(62,5%) koji znaju da je Nikola Špiri ć predsjedavaju ć i Vije ć a ministara, dok taj procenat u Republici Srpskoj iznosi 57,2%(tabela 50). Molim Vas da mi kažete koliko Vije ć e/Savjet ministara BiH ima ministarstava? 0% Pogrešan odgovor 20% 40% 60% 80% 100% 87.9 Ta č an odgovor 12.1 Grafikon 12 82 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? U trenutku kada je ra đ eno istraživanje Vije ć e ministara se sastojalo od devet ministarstava. Samo 12,1% gra đ ana Bosne i Hercegovine je na ovo pitanje dalo ta č an odgovor. Interesantno je da je 15,7% gra đ ana Federacije BiH dalo ta č an odgovor, za razliku od 6,6% stanovnika Republike Srpske(tabela 51). Mol im Vas da mi ka žete kako se biraju č lanovi Predsjedni štva BiH? 0% P og reš an o dgo vor Ta č an odgovor 10% 20% 30% 40% 50% 60% 55.5 4 4. 5 Grafikon 13 Č lanovi Predsjedništva BiH biraju se neposredno, i to je znalo 44,5% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Polovina stanovnika Republike Srpske(50,1%) znalo je kako se biraju č lanovi Predsjedništva BiH, a u Federaciji BiH taj procenat iznosi 40,8% (tabela 52). Na koli ko godina se biraju č lanovi Predsjedništva BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 1 00% P og reš an o dgo vor 18.9 Ta č an odgovor 81.1 Grafikon 14 83 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Mandat č lanova Predsjedništva BiH je č etiri godine i na to pitanje je odgovorilo 44,5% stanovnika Bosne i Hercegovine. Najve ć i broj gra đ ana Bosne i Hercegovine(81,1%) znaju da se č lanovi Predsjedništva BiH biraju na č etiri godine. U Federaciji BiH imamo više gra đ ana koji su ta č no odgovorili na ovo pitanje(85,4%) nego u Republici Srpskoj(74,5%; tabela 53). Poslije koliko mjeseci dol azi do rotacije na mjestu predsjedavaju ć eg Predsjedništ va BiH? 0% 20% 40% 60% Pogrešan od govor 80% 68.6 Ta č a n odgovor 31.4 Grafikon 15 Na svakih osam mjeseci dolazi do rotacije na mjestu predsjedavaju ć eg u Predsjedništvu BiH. Na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 31,4% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Svaki tre ć i stanovnik Republike Srpske(33,8%) dao je ta č an odgovor na ovo pitanje, za razliku od 29,7% gra đ ana Federacije BiH(tabela 54). Ko su č lanovi Predsjedništva BiH? 0% Haris Silajdži ć Željko Komši ć Nebojša Radmanovi ć 84 20% 40% 30.7 32.6 38.2 60% 80% 69.3 67.4 61.8 100% Pogrešan odgovor Grafikon 16 Ta č an odgovor Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Č lanovi Predsjedništva BiH su: Haris Silajdži ć, Željko Komši ć i Nebojša Radmanovi ć. Me đ u gra đ anima Bosne i Hercegovine najpoznatiji je Haris Silajdži ć(69,3%), potom Željko Komši ć(67,4%) i Nebojša Radmanovi ć (61,8%). Harisa Silajdži ć a je spomenulo 84,3% stanovnika Federacije BiH i 46,5% stanovnika Republike Srpske. Željka Komši ć a je spomenulo 83,2% gra đ ana Federacije BiH i 43,3% gra đ ana Republike Srpske, dok je Nebojša Radmanovi ć spomenut kod 55,3% stanovnika Republike Srpske i 66% stanovnika Federacije BiH(tabele 55, 56 i 57). 4.2.2 Državna struktura Molim Vas da mi kažete koliko ima kantona u Federaciji BiH? 0% Pogrešan odgovor Ta č an odgovor 10% 20% 30% 40% 50% 60% 44.9 55.1 Grafikon 17 Federacije BiH se sastoji od 10 kantona, a to je znalo 55,1% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Interesantno da je u Federaciji BiH na ovo pitanje ta č no odgovorilo 74,6% gra đ ana, dok je procenat ta č nih odgovora u Republici Srpskoj 25,5%(tabela 58). 85 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koliko nivoa vlasti ima u BiH? 0% Pogrešan od govor Ta č a n odgovor 20% 4 0% 60% 80% 100% 7 6.4 2 3. 6 Grafikon 18 U Bosni i Hercegovini postoje č etiri nivoa vlasti: državni nivo, entitetski nivo, kantonalni nivo i opštinski nivo. Na ovo pitanje je ta č no odgovorilo manje od jedne č etvrtine stanovnika Bosne i Hercegovine(23,6%). Više ta č nih odgovora nalazimo kod ispitanika iz Federacije BiH(28,5%) nego kod stanovnika Republike Srpske(16,1%). Iz grafikona 19 možemo vidjeti da ispitanici u Bosni i Hercegovini u jednakoj mjeri znaju za pojedine nivoe vlasti. U tabelama 59, 60, 61, 62 i 63 možemo vidjeti da su ispitanici iz Federacije BiH u ve ć em procentu, nego ispitanici iz Republike Srpske, davali ta č ne odgovore, bez obzira o kojem nivou vlasti se govori. 0% Državni nivo Entitetski nivo Kantonalni nivo Opštinski nivo Koji su to nivoi vlasti? 20% 40% 71.5 71.5 73.8 72.5 60% 80% 100% 28.5 28.5 26.2 27.5 Pogrešan odgovor Grafikon 19 Tacan odgovor 86 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 4.2.3 Zakonodavna vlast Da li znate koliko poslanika ima u Narodnoj skupštini Republike Srpske? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 93.7 Ta č an odgovor 6.3 Grafikon 20 Narodna skupština RS u svom sastavu ima osamdeset i tri poslanika i na to pitanje ta č no je odgovorilo 6,3% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Gra đ ani Republike Srpske davali su više ta č nih odgovora(11,8%) nego gra đ ani Federacije BiH(2,7%, tabela 64). Da li znate koliko poslanika ima u Vije ć u naroda Republike Srpske? 0% Pogrešan odgovor 20% 40% 60% 80% 100% 97.0 Ta č an odgovor 3.0 Grafikon 21 Vije ć e naroda Republike Srpske u svom sastavu ima dvadeset i osam poslanika i to je znalo 3% gra đ ana Bosne i Hercegovine. 87 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 5,4% gra đ ana Republike Srpske i 1,4% gra đ ana Federacije BiH(tabela 65). Koliko se delegata Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih nalazi u Vije ć u naroda RS? 0% Srba Hrvata Bošnjaka Ostali 20% 40% 60% 96.0 95.9 96.0 96.0 80% 100% 4.0 4.1 4.0 4.0 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 22 U Vije ć u naroda Republike Srpske nalazi se po osam delegata iz reda hrvatskog, bošnja č kog i srpskog naroda i č etiri delegata iz reda ostalih. Iz grafikona 22 možemo da vidimo da je na ova č etiri pitanja ta č no odgovorilo 4% ispitanika. Iz tabela 66,67,68 i 69 vidi se da je nešto više ispitanika iz Republike Srpske(oko 5%) koji su ta č no odgovorili na ova pitanja, u odnosu na ispitanike iz Federacije BiH(oko 3,1%). Da li znate koliko poslanika ima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 94.6 Ta č an odgovor 5.4 Grafikon 23 88 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? U Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ima pedeset i osam poslanika i to je u Bosni i Hercegovini znalo 5,4% gra đ ana. U odnosu na stanovnike Republike Srpske(3,4%, tabela 70), stanovnici Federacije BiH odgovarali su ta č no na ovo pitanje u ve ć em procentu(6,8%). Molim Vas da mi kažete na koji na č in se biraju poslanici u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Pogrešan odgovor 63.9 Ta č an odgovor 36.1 Grafikon 24 Poslanike za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH biraju skupštine kantona i ta č an odgovor na ovo pitanje dalo je 36,1% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U odnosu na stanovnike Republike Srpske(22,5%, tabela 71), gra đ ani koji žive u Federaciji BiH davali su u ve ć oj mjeri ta č ne odgovore(45,1%). Da li znate koliko poslanika ima u Predstavni č kom domu Parlamenta Federacije BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 93.1 Ta č an odgovor 6.9 Grafikon 25 89 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? U Predstavni č kom domu Parlamenta Federacije BiH ima 98 poslanika i odgovor na to pitanje znalo je 6,9% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH bilo je više ta č nih odgovora na ovo pitanje(9%) nego u Republici Srpskoj(3,6%, tabela 72). Molim Vas da mi kažete na koji na č in se biraju poslanici Predstavni č ki dom Parlamenta Federacije BiH? 0% 20% 40% 60% 80% Pogrešan odgovor 71.5 Ta č an odgovor 28.5 Grafikon 26 Poslanike u Predstavni č ki dom Parlamenta Federacije BiH biraju gra đ ani neposredno, i to je znalo 28,5% stanovnika Bosne i Hercegovine. Interesantno je da su gra đ ani Republike Srpske dali više ta č nih odgovora (38,1%) nego stanovnici Federacije BiH(22,2%; tabela 73). Molim Vas da mi kažete ime i prezime Predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Pogrešan odgovor 55.1 Ta č an odgovor Grafikon 27 44.9 90 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Predsjedavaju ć i Narodne skupštine Republike Srpske je Igor Radoji č i ć iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. To je znalo 44,9% stanovnika Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 76,5% gra đ ana, a u Federaciji BiH ta č an odgovor je dalo 24,2%(tabela 74). Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH? 0% 20% 40% 60% 80% Pogrešan odgovor Ta č an odgovor 5.8 100% 94.2 Grafikon 28 Stjepan Kreši ć je predsjedavaju ć i Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH i ta č an odgovor smo dobili od 5,8% gra đ ana Bosne i Hercegovine. Gra đ ani Federacije BiH su u ve ć em procentu davali ta č ne odgovore na ovo pitanje(9,2%), dok je u Republici Srpskoj ta č no odgovorilo 0,7% ispitanika(tabela 75). Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg Predstavni č kog doma Parlamentarne skupštine Federacije BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 93.5 Ta č an odgovor 6.5 Grafikon 29 91 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Predsjedavaju ć i Predstavni č kog doma Parlamentarne skupštine Federacije BiH je Safet Softi ć i to je u trnutku istraživanja znalo 6,5% ispitanih gra đ ana Bosne i Hercegovine. Svaki deseti stanovnik Federacije BiH(10,7%) dao je ta č an odgovor na ovo pitanje, dok je to u Republici Srpskoj u č inilo 0,2%(tabela 76). Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg Parlamentarne skupštine BiH? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Pogrešan odgovor 95.6 Ta č an odgovor 4.4 Grafikon 30 Predsjedavaju ć i Parlamentarne skupštine BiH je Beriz Belki ć i s tim je upoznato 4,4% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH je nešto ve ć i procenat ta č nih odgovora na ovo pitanje (5,1%), naspram procenta ta č nih odgovora dobijenih u Republici Srpskoj (3,2%; tabela 77). Koliko delegata se nalazi u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 93.6 Ta č an odgovor 6.4 Grafikon 31 92 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji se od petnaest delegata i to je znalo 6,4% stanovnika Bosne i Hercegovine. Nešto je ve ć i procenat stanovnika Republike Srpske koji su dali ta č an odgovor na ovo pitanje(7,3%), u odnosu na gra đ ane iz Federacije BiH (5,8%; tabela 78). Koliko se delagata Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih nalazi u Vije ć u naroda RS? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Srba 93.2 6.8 Hrvata 93.1 6.9 Bošnjaka 93.2 6.8 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 32 U Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH svaki od naroda delegira po pet pripadnika Srba, Hrvata i Bošnjaka i na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 6,8% stanovnika Bosne i Hercegovine. Stanovnici Republike Srpske u nešto ve ć em procentu(8,1%) daju ta č ne odgovore na ovo pitanje nego gra đ ani Federacije BiH(oko 6%; tabele 79, 80 i 81). 93 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 4.2.4 Neki aspekti izbornog procesa Č esto se desi da poslanik u entitetskom parlamentu napusti partiju koja ga je kandidovala za to mjesto, pa me interesuje da li znate kome pripada taj poslani č ki mandat? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 78.2 Ta č an odgovor 21.8 Grafikon 33 U slu č aju da poslanik u entitetskom parlamentu napusti partiju koja ga je kandidovala za to mjesto, poslani č ki mandat pripada poslaniku. Na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 21,8% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U odnosu na stanovnike Federacije BiH(15,4%; tabela 82), duplo je više stanovnika Republike Srpske(31,6%) koji su na ovo pitanje ta č no odgovorili,. Sa koliko navršenih godina gra đ ani Bosne i Hercegovine sti č u pravo da glasaju na izborima? 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% Pogrešan odgovor 3.4 Ta č an odgovor 94 Grafikon 34 96.6 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Gra đ ani Bosne i Hercegovine postaju punoljetni s navršenih 18 godina i tada sti č u pravo glasa na izborima. Na ovo pitanje najve ć i broj gra đ ana Bosne i Hercegovine je dalo ta č an odgovor(tabela 83). Koliko posto glasova mora da osvoji politi č ka partija, koalicija ili kandidat da bi mogli da u č estvuju u raspodjeli mandata? 0% 20% 40% 60% 80% Pogrešan odgovor 71.6 Ta č an odgovor 28.4 Grafikon 35 Izborni cenzus u Bosni i Hercegovini je tri posto i na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 28,4% stanovnika ove zemlje i nema razlike me đ u njima s obzirom na entitetsku pripadnost(tabela 84). 4.2.5 Ustav Kojim propisom je ure đ eno društveno i državno ure đ enje Bosne i Hercegovnine? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Pogrešan odgovor 22.1 Ta č an odgovor 77.9 Grafikon 36 95 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Društveno i državno ure đ enje Bosne i Hercegovine je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ta č an odgovor na ovo pitanje dalo je 77,9% stanovnika Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH na isto pitanje ta č no je odgovorilo 80,3% gra đ ana, dok je taj procenat u Republici Srpskoj iznosio 74,3%(tabela 85). Da li je Ustav BiH sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma? 0% 20% 40% 60% Pogrešan odgovor 26.3 80% Ta č an odgovor 73.7 Grafikon 37 Ustav Bosne i Hercegovine jeste sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je znalo 73,4% gra đ ana ove zemlje, bez obzira da li su iz Republike Srpske ili Federacije BiH(tabela 86). 4.2.6 Ingerencije institucija Molim Vas da mi kažete koja institucija ima ulogu vrhovnog komandanta Oružanih snaga BiH? 46% 47% 48% 49% 50% 51% 52% 53% Pogrešan odgovor 51.8 Ta č an odgovor 48.2 Grafikon 38 96 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ulogu vrhovnog komandanta Oružanih snaga BiH imaju č lanovi Predsjedništva BiH, što je znalo 48,2% gra đ ana Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj na ovo pitanje je ta č no odgovorilo 50,3%, a u Federaciji BiH 46,8% ispitanih(tabela 87). Koje od sljede ć ih institucija spadaju u zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast? 0% 20% 40% 60% 80% 100 % Vlada Federacije BiH 59.9 40.1 Narodna skupština RS 48.5 51.5 Vije ć e/Savjet ministara BiH Dom naroda Parlamenta Federacije BiH Vlada RS 51.6 57.1 53.2 48.4 42.9 46.8 Sud BiH 24.0 76.0 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 39 U izvršnu vlast spadaju: Vlada Federacije BiH, Vlada RS i Vije ć e/Savjet ministara BiH. Uopšteno uzev, manje od polovine stanovnika Bosne i Hercegovine(oko 46%) ove institucije ne prepoznaje kao izvršnu vlast Pod zakonodvanom vlaš ć u podrazumijevamo: Narodnu skupštinu RS i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Oko polovine ispitanika u zemlji ove institucije opaža kao zakonodavnu vlast. Sud BiH je sudska vlast i to zna 76% stanovnika Bosne i Hercegovine. Uopšteno uzev, stanovnici Republike Srpske davali su nešto više ta č nih odgovora u svim ponu đ enim opcijama nego stanovnici Federacije BiH, izuzev kod pitanja o institucijama Doma naroda Parlamenta Federacije 97 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? BiH, gdje su gra đ ani Federacije BiH bili uspješniji(tabele 88, 89, 90, 91, 92 i 93). Koja institucija može da sprovodi sljede ć e aktivnosti? 0% 20% 40% 60% 80% 100% Vanjska politika 33.3 66.7 Carinska politika 38.5 61.5 Monetarna politika Kontrola vazdušnog saobra ć aja Odbrana zemlje 36.7 33.8 26.0 63.3 66.2 74.0 Evropske integracije 26.5 73.5 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 40 Sve gore navedene aktivnosti su pod ingerencijom državnih, tj. bosanskohercegova č kih instutucija. Kao što možemo vidjeti, najve ć i broj ispitanika u Bosni i Hercegovi, oko dvije tre ć ine, smatra da spoljna politika, carina, monetarna politika i kontrola vazdušnog saobra ć aja spadaju pod državne nadležnosti. Nešto ve ć i je procenat onih koji smatraju da su za odbranu zemlje i evropske integracije zadužene bosanskohercegova č ke institucije(oko 75%). 98 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Više ta č nih odgovora, ali ne mnogo više, nalazimo kod stanovnika iz Republike Srpske nego kod stanovnika Federacije BiH(tabele 94, 95, 96, 97, 98 i 99). 4.2.7 Politi č ke partije i njihovi lideri Da li znate ko su lideri sljede ć ih politi č kih partija...? 0% 20% 40% 60% 80% 100% SDA Sulejman Tihi ć 20.1 79.9 HDZ BiH Dragan Č ovi ć 42.6 57.4 SDS Mladen Bosi ć 67.3 32.7 SDP BiH Zlatko Lagumdžija 41.8 58.2 Stranka za BiH Haris Silajdži ć 39.2 60.8 SNSD Milorad Dodik 23.7 76.3 BOSS 68.1 31.9 NHI Krešimir Zubak 85.6 14.4 PDP Mladen Ivani ć 54.1 45.9 HDZ 1990 Božo Ljubi ć 70.7 29.3 Socijalisti č ka partija Petar Đ oki ć 77.6 22.4 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Grafikon 41 Možemo uvidjeti da su najpoznatiji lideri politi č kih partija u Bosni i Hercegovini Sulejman Tihi ć(79,9%) i Milorad Dodik(76,3%). Slijede: Haris Silajdži ć(60,8%), Zlatko Lagumdžija(58,2%), Dragan Č ovi ć 99 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? (57,4%) i Mladen Ivani ć(45,9%); znatno manje su popularni Mladen Bosi ć(32,7%), Mirnes Ajanovi ć(31,9%), Božo Ljubi ć(29,3%), Petar Đ oki ć(22,4%) i Krešimir Zubak(14,4%). Iz tabela 100–110 možemo zaklju č iti da su lideri partija, koje imaju centrale u Republici Srpskoj, poznatiji kod gra đ ana iz Republike Srpske, a one partije koje dolaze iz Federacije BiH imaju prepoznatljivije lidere u Federaciji BiH. 4.3 Da li znanje o politici zavisi od nekih sociodemografskih varijabli Na osnovu sljede ć ih rezultata možemo zaklju č iti da li, i u kojoj mjeri, znanje o politici zavisi od nekih sociodemografskih varijabli. Rezultate istraživanja ć emo prikazati na nivou cijele zemlje i unutar svakog entiteta. 4.3.1 Bosna i Hercegovina Tabela 10. Znanje o politici i pol ispitanika Muškarci Žene N 772 718 M 29.5751 27.1198 SD 11.37708 11.67181 SEM .40947 .43559 Tabela 10.1 Independent Samples Test t df p 4.111 1488.000 Kao što možemo vidjeti iz tabele 10.1, postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici izme đ u muškaraca i žena u Bosni i Hercegovini. Muškraci više znaju o politici nego žene. Postoji više razloga zbog č ega je to tako. Prije svega, politika se na našim prostorima još uvijek opaža kao muški posao, a najbolji pokazatelj jeste samo u č eš ć e žena u politici. Podaci iz svijeta(Pateman, 1998) i regiona (Mihajlovi ć, 1997; Miloševi ć 2007) pokazuju da je participacija žena u politici veoma mala. Me đ u ženama nalazimo više apstinenata nego me đ u muškarcima. Žena u Bosni i Hercegovini ima manje i na izbornim listama, ali i u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti(Bakši ć-Mufti ć, 100 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 2006). Tako đ e moramo imati na umu da je tokom devedesetih godina na našim prostorima došlo do retradicionalizacije društva(Blagojevi ć, 2004) i povla č enja žena iz javnog života, što je u velikoj mjeri uticalo i na stepen politi č ke participacije. Tabela 11. Znanje o politici i č lanstvo u politi č koj partiji N M SD Da, č lan/ica sam 245 32.6653 11.49029 Ne, nisam č lan/ica 1213 27.5449 11.42578 SEM .73409 .32806 Tabela 11.1 Rangovi Da, č lan/ica sam Ne, nisam č lan/ica Total N 245 1213 1458 MR 878.09 699.49 SR 215131.50 848479.50 Tabela 11.2 Test statistik Mann–Whitney U 112188.500 Wilcoxon W 848479.500 Z -6.058 p .000 Postoji statisti č ki zna č ajna razlika(tabela11.2) u stepenu znanja o politici izme đ u gra đ ana Bosne i Hercegovine koji su č lanovi neke politi č ke partije i onih koji to nisu. Č lanovi politi č kih partija znaju više o politici od onih koji to nisu. Angažovanje u nekoj politi č koj partiji pretpostavlja i bolju upu ć enost u politi č ka dešavanja na svim nivoima vlasti, ali i ve ć u motivisanost da se steknu osnovne informacije o ovoj temi. Tako đ e moramo imati u vidu da što je identifikacija pojedinca sa nekom partijom ja č a, to je ve ć a vjerovatno ć a da ć e pojedinac više znati o politici. Zbog toga za dobijene rezultate možemo re ć i da su o č ekivani i predvidljivi. Tabela 12. Znanje o politici i politi č ka participacija N M SD Da, glasao bih 885 30.8802 11.16471 Ne, ne bih glasao 545 25.0257 10.82546 SEM .37530 .46371 101 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 12.1 Rangovi Da Ne Total N 885 545 1430 MR 797.99 581.55 SR 706218.50 316946.50 Tabela 12.2 Test statistik Mann–Whitney U 168161.500 Wilcoxon W 316946.500 Z -9.629 p .000 Iz tabele 12.2 vidimo da postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici izme đ u potencijalnih glasa č a i apstinenata, tj. glasa č i pokazuju više znanja o politici nego apstinenti. Ovi rezultati su i o č ekivani, jer politi č ka participacija podrazumijeva i ve ć i stepen zainteresovanosti za politi č ka dešavanja u Bosni i Hercegovini; više informacija zna č i i poznavanje ve ć eg broja č injenica o politici. Kognitivni model izbornog ponašanja(prema Puhalu, 2007) polazi od toga da gra đ ani donekle racionalno i aktivno pristupaju politi č kim zbivanjima, tj. što su gra đ ani zainteresovaniji za politi č ka dešavanja, prikupljaju više informacija o tome pa je i više vjerovatno da ć e u ve ć em broju iza ć i na izbore. Tabela 13. Znanje o politici i mjesto stanovanja N M SD SEM Grad 831 29.8652 11.54378.40045 Selo 659 26.5341 11.36798.44283 Tabela 13.1 Rangovi Tip naselja Grad Selo Total N 831 659 1490 MR 801.03 675.48 SR 665654.50 445140.50 102 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 13.2 Test statistik Mann–Whitney U 227670.500 Wilcoxon W 445140.500 Z -5.596 p .000 Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u stanovnika sela i grada u pogledu znanja o politici(tabela 13.2). Stanovnici gradova u Bosni i Hercegovini više znaju o politici nego stanovnici sela. Ove rezultate možemo objasniti posredno, tj. preko pojedinih sociodemografskih karakteristika stanovnika sela i grada i njihove politi č ke angažovanosti. Pretpostavljamo da su stanovnici sela starije osobe, s nižim nivoom obrazovanja, koje se bave poljoprivredom, dok je u gradu više obrazovanih mla đ ih ljudi koji se bave proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Svakako ne smijemo zaboraviti da je jedan dio stanovništva iz gradova zaposlen i u javnim institucijama 9 , na svim nivoima, što u velikoj mjeri uti č e na poznavanje politike i funkcionisanja Bosne i Hercegovine. Tabela 14. Znanje o politici i entitet Republika Srpska Federacija BiH N 591 899 M 27.9628 28.6741 SD 11.72287 11.48522 SEM .48221 .38305 Tabela 14.1 Rangovi Republika Srpska Federacija BiH Total N 591 899 1490 MR 719.07 762.88 SR 424967.50 685827.50 9 U Federaciji BiH platu iz budžeta prima 75 000 gra đ ana, a u Republici Srpskoj 33 000 gra đ ana; na nivou Bosne i Hercegovine 22 000 ljudi prima platu iz budžeta. U državnoj administraciji Federacije BiH radi 13 827 gra đ ana, a u Republici Srpskoj 3 700. http://www.frontal.rs/cyrl/?page=60&kat=1&vijest=30214 103 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 14.2 Test statistik Mann–Whitney U 250031.500 Wilcoxon W 424967.500 Z -1.924 p .054 Istraživanje pokazuje da ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o doma ć oj politici izme đ u stanovnika Republike Srpske i Federacije (tabela 14.2). Tabela 15. Znanje o politici i religioznost Religiozni Neodlu č ni Nisu religiozni N 1288 76 101 M 28.1359 27.3421 32.0990 SD 11.36097 12.62120 12.62894 SE .31656 1.44775 1.25663 Tabela 15.1 Kruskal–Wallis Test    10.802 df 2 p .005 Tabela 15.2 LSD Nisu religiozni Religiozni Neodlu č ni MD 3.9631 4.7569 SE 1.19034 1.74928 p .001 .007 Istraživanje pokazuje da postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici izme đ u ispitanika koji sebe opažaju kao vjernike i onih neodlu č nih, ili onih koji kažu da nisu vjernici(tabela 15.1). Stanovnici Bosne i Hercegovine koji nisu vjernici pokazuju najviše znanja o politici. LSD test je pokazao da postoji statisti č ki zna č ajna razlika u nivou znanja o politici izme đ u gra đ ana koji nisu religiozni i druge dvije grupe, dok se ispitanici koji sebe opisuju kao religiozni i neodlu č ni me đ usobno ne razlikuju. 104 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 16. Znanje o politici i etni č ka pripadnost Hrvat Bošnjak Srbin Nešto drugo Total N 232 636 608 14 1490 M 27.8362 28.7091 28.1711 32.7857 28.3919 SD 11.91161 11.17852 11.75408 15.91892 11.58138 SE .78204 .44326 .47669 4.25451 .30003 Tabela 16.1 Kruskal–Wallis Test    2.614 df 3 p .455 S obzirom na etni č ku pripadnost ispitanika ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika(tabela 16.1) u stepenu znanja o politici. Tabela 17. Znanje o politici i starost ispitanika Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina N 365 481 397 247 M 26.1699 29.2994 29.6423 27.8988 SD 11.85807 11.46506 11.19808 11.56503 SE .62068 .52276 .56202 .73587 Tabela 17.1 Kruskal–Wallis Test    17.359 df 3 p .001 Tabela 17.2 LSD Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina MD -3.1295 -3.4725 SE .79893 .83460 p .000 .000 Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u ispitanika razli č ite starosne dobi s obzirom na njihovo znanje o doma ć oj politici(tabela17.1). Najbolje rezultate postigli su ispitanici starosne dobi od 30 do 59 godina, a najlošije ispitanici mla đ i od 30 godina. 105 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Kada analiziramo razlike izme đ u grupa, možemo vidjeti da se ispitanici starosti od 18 do 29 godina me đ usobno razlikuju u odnosu na ispitanike starosti izme đ u 30 i 59 godina. Izgleda da mladi nisu u velikoj mjeri zainteresovani za politiku, te da je to vjerovatno i glavni krivac za njihovo neznanje o bosanskohercegova č koj politici. Tabela 18. Znanje o politici i obrazovanje ispitanika N M Osnovna škola 209 23.2392 Zanat 293 25.4846 Srednja škola( č etvrti stepen) 648 28.4753 Viša i visoka škola 340 33.9059 SD 11.98477 10.25884 10.69498 11.74169 SE .82900 .59933 .42014 .63678 Tabela 18.1 Kruskal–Wallis Test    132.041 df 3 p .000 Tabela 18.2 LSD Osnovna škola Zanat Srednja škola ( č etvrti stepen) Zanat Srednja škola ( č etvrti stepen) Viša i visoka škola Srednja škola ( č etvrti stepen) Viša i visoka škola Viša i visoka škola MD SE p -2.2454 1.00022.025 -5.2361.87878.000 -10.6666.97101.000 -2.9907.77772.000 -8.4212.88060.000 -5.4306.73978.000 S obzirom na nivo obrazovanja, postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u gra đ ana Bosne i Hercegovine u znanju o politici(tabela 18.1). S porastom nivoa obrazovanja kod pojedinaca raste i broj ta č nih odgovora. To zna č i da su najviše znanja o politici pokazali ispitanici koji su završili višu školu ili fakultet, a najmanje znanja o politici pokazali su ispitanici sa završenom osnovnom školom. Možemo re ć i da su dobijeni rezultati o č ekivani, jer s porastom obrazovanja raste participacija gra đ ana u politi č kim strankama, a time i 106 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? njihova zainteresovanost i znanje o politici. Tako đ e je za naše podneblje karakteristi č no i poželjno zaposlenje u javnim, tj. državnim službama, pa su zbog prirode samog posla i obaveze polaganja državnog ispita, ispitanici s višim obrazovanjem upu ć eniji u funkcionisanje državnih institucija i politi č ka dešavanja u zemlji. Tabela 19. Znanje o politici i zainteresovanost za politiku N M SD Zainteresovan sam za politiku 349 34.3754 10.45871 Niti sam zainteresovan, niti sam nezainteresovan 644 30.0466 10.25208 Nezainteresovan sam za politiku 475 21.8505 10.83988 SE .55984 .40399 .49737 Tabela 19.1 Kruskal–Wallis Test    250.166 df 2 p .000 Tabela 19.2 LSD MD SE p Niti sam zainteresovan, niti Zainteresovan sam nezainteresovan 4.3288.69755.000 sam za politiku Nezainteresovan sam za politiku 12.5248.73988.000 Niti sam zainteresovan, niti sam Nezainteresovan sam za politiku 8.1961.63472.000 nezainteresovan S obzirom na njihovu procjenu zainteresovanosti za politiku , gra đ ani Bosne i Hercegovine me đ usobno se razlikuju u znanju o politici. Ova razlika je statisti č ki zna č ajna(tabela 19.1). Sasvim je o č ekivano da najbolje rezultate u poznavanju politike postižu oni ispitanici koji sebe opažaju kao zainteresovane za politiku, u odnosu na one koji sebe opisuju kao manje zainteresovane ili potpuno nezainteresovane. Almond i Verba(1963) smatraju da je„uvjerenje u vlastitu kompetenciju klju č an politi č ki stav”, te da je politi č ka 107 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? kompetentnost važna za funkcionisanje politi č kog sistema. Gra đ ani koji se subjektivno osje ć aju kompetentnima, vjerovatnije je da ć e biti politi č ki aktivni i nastoja ć e uticati na politi č ke elite. 4.3.2 Republika Srpska Tabela 20. Znanje o politici i pol ispitanika Muškarci Žene N 296 295 M 29.4561 26.4644 SD 11.56491 11.70839 SEM .67220 .68169 Tabela 20.1 Independent Samples Test t df p 3.125 589.002 S obzirom na pol postoji statisti č ki zna č ajna razlika me đ u stanovnicima Republike Srpske(Tabela 20.1); muškarci više znaju od žena o politici i ovi rezultati su sli č ni rezultatima dobijenim na nivou cijele zemlje. Tabela 21. Znanje o politici i č lanstvo u politi č koj partiji N M SD Da, č lan/ica sam 133 32.1278 11.38208 Ne, nisam č lan/ica 448 26.6741 11.61851 SEM .98695 .54892 Tabela 21.1 Rangovi Da, č lan/ica sam Ne, nisam č lan/ica Total N 133 448 581 MR 352.71 272.68 SR 46910.00 122161.00 Tabela 21.2 Test statistik Mann–Whitney U 21585.000 Wilcoxon W 122161.000 Z -4.830 p .000 108 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Dobijeni rezultati pokazuju da č lanovi politi č kih partija iz Republike Srpske(tabela 21.2) imaju ve ć e znanje o politici nego gra đ ani koji nisu č lanovi neke politi č ke partije. Tabela 22. Znanje o politici i politi č ka participacija N M SD Da, glasao bih 409 29.5281 11.79231 Ne, ne bih glasao 173 24.3873 10.72409 SEM .58309 .81534 Tabela 22.1 Rangovi Da Ne Total N 409 173 582 MR 314.25 237.73 SR 128526.50 41126.50 Tabela 22.2 Test statistik Mann–Whitney U 26075.500 Wilcoxon W 41126.500 Z -5.020 p .000 Glasa č i imaju više znanja o politici od apstinenata(Tabela 22.2); ovi rezultati su u skladu s rezultatima dobijenim na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Tabela 23. Znanje o politici i mjesto stanovanja N M SD Grad 234 30.2179 12.62532 Selo 357 26.4846 10.85802 SEM .82534 .57467 Tabela 23.1 Rangovi Grad Selo Total N 234 357 591 MR 325.80 276.46 SR 76238.00 98698.00 109 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 23.2 Test statistik Mann–Whitney U 34795.000 Wilcoxon W 98698.000 Z -3.437 p .001 Postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u stanovnika sela i grada(tabela 23.2) u pogledu njihovog znanja o politici. Stanovnici gradova znaju više od stanovnika sela. Tabela 24. Znanje o politici i religioznost Religiozni Neodlu č ni Nisu religiozni N M 511 27.6673 36 29.3333 30 30.4333 SD 11.64149 10.87330 13.00314 SE .51499 1.81222 2.37404 Tabela 24.1 Kruskal–Wallis Test    2.705 df 2 p .259 S obzirom na njihovu percepciju religioznosti, ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u ispitanika u Republici Srpskoj(tabela 24.1). Ovi rezultati odstupaju od rezultata dobijenih me đ u ispitanicima iz Bosne i Hercegovine. Tabela 25. Znanje o politici i starost ispitanika Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina N 132 176 179 104 M 25.2576 27.1023 30.6313 28.2596 SD 12.14582 11.49016 11.48513 11.14424 SE 1.05716 .86610 .85844 1.09278 Tabela 25.1 Kruskal–Wallis Test    17.831 df 3 p .000 110 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 25.2 LSD MD SE p Od 18 do 29 godina Od 45 do 59 godina-5.3737 1.32843.000 Preko 60 godina-3.0020 1.51818.048 Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina-3.5290 1.22914.004 S obzirom na godine starosti, postoji statisti č ki zna č ajna razlika u nivou znanja o politici izme đ u stanovnika Republike Srpske(tabela 25.1). Najbolje rezultate imamo kod ispitanika starosti od 45 do 59 godina i starijih od 60 godina, dok su ispitanici mla đ i od 29 godina pokazali najslabije znanje o politici. Ovi rezultati se donekle razlikuju od dobijenih rezultata na nivou cijele države, gdje su najviše znanja o politici pokazali ispitanici starosti od 30 do 59 godina. Kod ispitanika iz Republike Srpske postoji razlika u znanju izme đ u najmla đ ih i najstarijih kategorija gra đ ana, ali je ta razlika zna č ajna i kod ispitanika starosti izme đ u 30 i 44 godine i ispitanika starosti izme đ u 45 i 59 godina. Tabela 26. Znanje o politici i obrazovanje ispitanika N M SD Osnovna škola Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša i visoka škola 86 25.5116 10.02790 134 25.9478 10.27759 264 28.1629 11.62566 107 31.9626 13.78947 SE 1.08134 .88785 .71551 1.33308 Tabela 26.1 Kruskal–Wallis Test    18.317 df 3 p .000 Tabela 26.2 LSD MD SE p Osnovna škola Viša i visoka škola-6.4510 1.67261.000 Zanat Viša i visoka škola-6.0149 1.49734.000 Srednja škola( č etvrti stepen) Viša i visoka škola-3.7997 1.32358.004 111 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Kod ispitanika u Republici Srpskoj s porastom nivoa obrazovanja raste i nivo znanja o politici. Ova razlika je statisti č ki zna č ajna(tabela 26.1). Interesantno je da se razlika u znanju o politici najviše primje ć uje izme đ u ispitanika s višom i visokom stru č nom spremom i ostalih obrazovnih kategorija, dok to ne postoji izme đ u kategorija: završena osnovna škola, zanat i srednja škola( č etvrti stepen). Tabela 27. Znanje o politici i zainteresovanost za politiku N M SD Zainteresovan sam za politiku Niti sam zainteresovan, niti sam nezainteresovan Nezainteresovan sam za politiku 107 33.3178 11.67855 259 30.2355 11.33264 220 22.5227 10.01435 SE 1.12901 .70418 .67517 Tabela 27.1 Kruskal–Wallis Test    84.797 df 2 p .000 Tabela 27.2 LSD MD SE p Niti sam zainteresovan, Zainteresovan sam za politiku niti sam nezainteresovan Nezainteresovan sam za politiku 3.0822 1.25524.014 10.7950 1.28736.000 Niti sam zainteresovan, Nezainteresovan sam niti sam nezainteresovan za politiku 7.7128 1.00146.000 Stanovnici Republike Srpske koji sebe opisuju kao zainteresovane za politiku imaju više znanja o toj temi, u odnosu na svoje sugra đ ane koji sebe vide kao nezainteresovane ili osrednje zainteresovane za domen politike. Ova razlika je statisti č ki zna č ajna(tabela 27.1), a dobijeni rezultati su sli č ni rezultatima na nivou Bosne i Hercegovine. Naravno, najbolje rezultate nalazimo kod ispitanika zainteresovanih za politiku, koji se razlikuju u odnosu na druge dvije kategorije ispitanika, 112 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? ali postoji zna č ajna razlika i kod ispitanika koji su potpuno nezainteresovani za politiku i onih koji i jesu i nisu zainteresovani. 4.3.3 Federacija BiH Tabela 28. Znanje o politici i pol ispitanika Muškarci Žene N 476 423 M 29.6492 27.5768 SD 11.27031 11.63823 SEM .51657 .56587 Tabela 28.1 Independent Samples Test t df p 2.710 897.007 S obzirom na pol ispitanika, me đ u ispitanicima u Federaciji BiH postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici(tabela 28.1). Muškarci su postigli bolje rezultate u odnosu na žene, što je u skladu s rezultatima dobijenim na nivou Bosne i Hercegovine. Tabela 29. Znanje o politici i č lanstvo u politi č koj partiji Odbija Da, č lan/ica sam Ne, nisam č lan/ica Total N 22 112 765 899 M 26.6364 33.3036 28.0549 28.6741 SD 12.52634 11.63626 11.28786 11.48522 SE 2.67062 1.09952 .40811 .38305 Tabela 29.1 Kruskal–Wallis Test    19.463 df 2 p .000 Tabela 29.2 LSD Odbija Da, č lan/ica sam Da, č lan/ica sam Ne, nisam č lan/ica MD -6.6672 5.2487 SE 2.64965 1.14952 p .012 .000 113 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u ispitanika koji su č lanovi neke politi č ke partije i onih koji to nisu ili su odbili da se izjasne o tome (tabela 29.1). O politici najviše znaju č lanovi neke od politi č kih partija, dok najslabiji rezultat su postigli ispitanici koji su odbili da odgovore na ovo pitanje. Ovi rezultati su sli č ni rezultatima na nivou cijele zemlje. Č lanovi politi č ke partije se razlikuju od ispitanika koji odbijaju da odgovore na ovo pitanje ili nisu č lanovi partije. Ta razlika pak nije statisti č ki zna č ajna izme đ u gra đ ana koji odbijaju da se izjasne i onih koji nisu č lanovi neke od mnogobrojnih politi č kih partija, koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Tabela 30. Znanje o politici i politi č ka participacija N M SD Da, glasao bih Ne, ne bih glasao Tabela 30.1 Rangovi Da Ne Total N 476 372 848 476 32.0420 10.46952 372 25.3226 10.87385 MR 490.95 339.47 SR 233692.50 126283.50 SEM .47987 .56378 Tabela 30.2 Test statistik Mann–Whitney U 56905.500 Wilcoxon W 126283.500 Z -8.940 p .000 Postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u potencijalnih glasa č a i apstinenata(tabela 30.2). Sli č no rezultatima na nivou Bosne i Hercegovine, glasa č i više znaju o politici od apstinenanta. Tabela 31. Znanje o politici i mjesto stanovanja N M SD SEM Grad 597 29.7270 11.09935.45427 Selo 302 26.5927 11.96075.68826 114 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 31.1 Rangovi Grad Selo Total N 597 302 899 MR 473.51 403.52 SR 282685.50 121864.50 Tabela 31.2 Test statistik Mann–Whitney U 76111.500 Wilcoxon W 121864.500 Z -3.818 p .000 S obzirom na mjesto stanovanja ispitanika, me đ u ispitanicima u Federaciji BiH, postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici (tabela 31.2). Stanovnici grada su postigli bolje rezultate u odnosu na stanovnike sela, što je u skladu s rezultatima dobijenim na nivou Bosne i Hercegovine. Tabela 32. Znanje o politici i religioznost N M Religiozni 777 28.4440 Neodlu č ni 40 25.5500 Nisu religiozni 71 32.8028 SD 11.16949 13.90250 12.49414 SE .40070 2.19818 1.48278 Tabela 32.1 Kruskal–Wallis Test    10.136 df 2 p .006 Tabela 32.2 LSD Vjeruje Ne vjeruje I vjeruje i ne vjeruje Ne vjeruje MD SE p -4.3588 1.41500.002 -7.2528 2.25633.001 Me đ u ispitanicima u Federaciji BiH, postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u gra đ ana koji razli č ito opažaju svoju religioznost(tabela 32.1). Dobijeni rezultati sli č ni su rezultatima dobijenim na nivou Bosne i Hercegovine; u Republici Srpskoj ova razlika nije statisti č ki zna č ajna – najviše znanja o politici pokazali su gra đ ani koji sebe opisuju kao 115 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? nereligiozne, potom religiozni, a najmanje znanja o politici nalazimo kod neodlu č nih. Kada uporedimo razlike izme đ u ove tri grupe, vidimo da se u Federaciji BiH razlikuju oni koji ne vjeruju, u odnosu na druge dvije grupe, dok razlika izme đ u vjernika i neodlu č nih nije statisti č ki zna č ajna. Tabela 33. Znanje o politici i starost ispitanika Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina N 233 305 218 143 M 26.6867 30.5672 28.8303 27.6364 SD 11.68667 11.27568 10.91625 11.89363 SE .76562 .64564 .73934 .99460 Tabela 33.1 Kruskal–Wallis Test    13.647 df 3 p .003 Tabela 33.2 LSD Od 18 do 29 godina Od 30 do 44 godine Od 30 do 44 godine Od 45 do 59 godina Preko 60 godina MD -3.8805 -2.1436 2.9308 SE .99177 1.07406 1.15523 p .000 .046 .011 S obzirom na godine starosti postoji statisti č ki zna č ajna razlika kod stanovnika Federacije BiH(tabela 33.1). U ovom entitetu najviše znanja o politici pokazali su ispitanici starosti od 30 do 44 godine, što se razlikuje od dobijenih rezultata na nivou zemlje i Republike Srpske. Moramo naglasiti da razlika u znanju o politici postoji izme đ u starosnih kategorija od tridesete do č etrdeset i č etvrte godine i najmla đ ih i najstarijih ispitanika, kao i me đ u ispitanicima starosti od osmnaest do dvadeset i devet godina i onih koji se nalaze u kategoriji od č etrdeset i pet do pedeset i devet godina. 116 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 34. Znanje o politici i obrazovanje ispitanika N M Osnovna škola 123 21.6504 Zanat 159 25.0943 Srednja škola( č etvrti stepen) 384 28.6901 Viša i visoka škola 233 34.7983 SD 12.98611 10.25917 10.01515 10.58454 SE 1.17092 .81360 .51108 .69342 Tabela 34.1 Kruskal–Wallis Test    119.889 df 3 p .000 Tabela 34.2 LSD Osnovna škola Zanat Srednja škola ( č etvrti stepen) Zanat Srednja škola( č etvrti stepen) Viša i visoka škola Srednja škola( č etvrti stepen) Viša i visoka škola Viša i visoka škola MD -3.4439 -7.0397 -13.1479 -3.5958 -9.7039 -6.1082 SE p 1.27948.007 1.10394.000 1.18756.000 1.00484.000 1.09604.000 .88483.000 Rezultati istraživanja u Federaciji BiH pokazuju da s porastom obrazovanja raste i stepen znanja o politici, i ta razlika je statisti č ki zna č ajna(tabela 34.1). Ovi rezultati su sli č ni rezultatima dobijenim na nivou države i Republike Srpske; mada, razlika me đ u ispitanicima u Federaciji BiH je najuo č ljivija i najbolje se može vidjeti kada ih analiziramo prema pojedinim kategorijama. Najslabije znanje pokazali su ispitanici sa završenom osnovnom školom i oni se razlikuju u odnosu na sve ostale obrazovne kategorije. I me đ u ispitanicima sa završenim razli č itim stepenom srednje škole postoji razlika koja je statisti č ki zna č ajna. Gra đ ani Federacije BiH s višom i visokom školom zna č ajno se razlikuju u stepenu znanja o politici u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom školom. 117 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 35. Znanje o politici i zainteresovanost za politiku N M SD Zainteresovan sam za politiku 242 34.8430 9.86129 Niti sam zainteresovan, niti sam nezainteresovan 385 29.9195 9.46932 Nezainteresovan sam za politiku 255 21.2706 11.49261 SE .63391 .48260 .71970 Tabela 35.1 Kruskal–Wallis Test    163.201 df 2 p .000 Tabela 35.2 LSD Zainteresovan sam za politiku Niti sam zainteresovan, niti sam nezainteresovan Niti sam zainteresovan, niti sam nezainteresovan Nezainteresovan sam za politiku Nezainteresovan sam za politiku MD SE p 4.9235.83659.000 13.5724.91521.000 8.6489.82340.000 S porastom zainteresovanosti za politiku raste i stepen znanja o politici. Ova razlika je statisti č ki zna č ajna(tabela 35.1), a dobijeni rezultati ne razlikuju se od rezultata dobijenih na nivou cijele zemlje i manjeg entiteta. Izme đ u ove tri kategorije ispitanika postoji statisti č ki zna č ajna razlika u znanju o politici. 5. Zaklju č ak Uopšteno uzev, politika nije nešto što pretjerano interesuje stanovnike Bosne i Hercegovine, ali je politika postala sastavni dio njihova života. Otuda valjda i najve ć i procenat ispitanika koji za sebe kažu da„niti su zainteresovani, niti nezainteresovani za politiku”. Možda je ta površnost stanovnika Bosne i Hercegovine u bavljenju politikom i najve ć i krivac zbog č ega se doma ć i politi č ari osje ć aju tako„komotno” u svojim 118 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? funkcionerskim foteljama. Moramo napomenuti da je interesovanje za politiku nešto ve ć e u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj. Za najve ć i broj gra đ ana ove zemlje, televizija je postala osnovno sredstvo za dobijanje informacija o politici, dok dnevne novine gra đ ani Bosne i Hercegovine č itaju malo, a č asopise skoro nikako. Otuda i ne treba da nas č udi što od mogu ć a 74 poena u upitniku o poznavanju politike prosje č an stanovnik ove zemlje osvoji oko 28 poena. Rezultati istraživanja pokazuju da najve ć i broj ispitanika zna ime i prezime svog predsjednika opštine i na č in na koji se on bira. Ali znanje o izvršnoj vlasti postaje sve oskudnije kako se pitanja o njoj pomijeraju na nivo entiteta i države. Jasno je da su premijeri vlada kantona najprepoznatljiviji politi č ari me đ u gra đ anima Bosne i Hercegovine – tu je svakako neprikosnoven premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Predsjednici i potpredsjednici entiteta i nisu toliko poznati me đ u stanovnicima Bosne i Hercegovine – to je posebno izraženo u Federaciji BiH. Me đ u č lanovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine najpoznatiji je Haris Silajdži ć, dok su Komši ć i Radmanovi ć nešto manje poznati. Važno je naglasiti da ispitanici više poznaju politi č are iz izvršne vlasti, nego pojedine aspekte funkcionisanja same vlasti(broj ministarstava, vrijeme rotacije na mjestu predsjedavaju ć eg Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili na č in biranja Predsjedništva Bosne i Hercegovine). Interesantno je da gra đ ani jednog entiteta znaju više o predstavnicima izvršne vlasti iz svog entiteta nego o onima iz drugog entiteta. Rezultati istraživanja ukazuju da su lideri partija koje imaju centrale u Republici Srpskoj poznatiji kod gra đ ana iz Republike Srpske, a lideri partija iz Federacije BiH prepoznatljiviji su u svom entitetu. To ukazuje na postojanje najmanje dva politi č ka prostora ili javna mnjenja, a možda i tri (bošnja č ki, hrvatski i srpski), koja funkcionišu paralelno i poprili č no autisti č no. Gra đ ani Bosne i Hercegovine veoma slabo poznaju strukturu same države, što je posebno izraženo kod stanovnika Republike Srpske. Znanje o zakonodavnoj vlasti je veoma slabo me đ u gra đ anima Bosne i Hercegovine. Ovo se pogotovo odnosi na strukturu entitetskih i državnih skupština, dok je procenat ta č nih odgovora nešto ve ć i samo kod pitanja o izboru poslanika u neku od skupština. I ovdje postoji jasna tendencija da 119 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? stanovnici pojedinog entiteta imaju više informacija o zakonodavnoj vlasti svog entiteta, nego o zakonodavnoj vlasti drugog entiteta – što opet ukazuje na„politi č ki autizam”. Na pitanje o izbornom cenzusu ili vlasništvu mandata, ta č an odgovor je dao svaki č etvrti ispitanik, što svakako ne možemo pohvaliti. Stanovnici Bosne i Hercegovine su najve ć e znanje pokazali na pitanjima koja se ti č u ingerencija pojedinih entitetskih i državnih institucija; tu su stanovnici Republike Srpske zabilježili nešto bolje rezultate u odnosu na stanovnike Federacije BiH. Vjerovatno da u pozadini ovih rezultata stoji stalni strah stanovnika Republike Srpske od mogu ć eg prenosa entitetskih nadležnosti na državni nivo i želja da se pojedine nadležnosti vrate s državnog nivoa na entitetski( č esta tema srpskih politi č ara i medija). S obzirom na neke sociodemografske varijable, analiza znanja o politici je pokazala da muškarci više znaju o politici od žena. Istraživanje je tako đ e pokazalo da č lanovi politi č kih partija više znaju o politici nego gra đ ani koji nisu č lanovi neke od partija, kao i to da oni koji glasaju na izborima više znaju o politici od apstinenata. Stanovnici grada imaju više znanja o politici od stanovnika sela, dok ta razlika nije statisti č ki zna č ajna s obzirom na to iz kojeg entiteta ispitanici dolaze. Najviše znanja o politici nalazimo kod ispitanika koji se izjašnjavaju kao nereligiozni, starosti su izme đ u 30 i 59 godina, višeg ili visokog obrazovanja, i zainteresovani su za politiku. 120 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Literatura  Almond, G.& Verba, S.(1963). The Civic Culture. Princeton, Princeton University Press.  Bakši ć –Mufti ć, J.(2006). Ženska prava. Sarajevo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.  Blagojevi ć, M.(2004). Mizoginija: kontekstualna i/ili univerzalna. U M. Blagojevi ć(ur.) Mapiranje mizoginije u Srbiji: diskursi i prakse II. Beograd, AŽIN, str. 20–36.  Dmi č i ć, M.(2007). Federalni elementi ustavnog ure đ enja BiH kao složene države, Godišnjak Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, br. XXVII- XXXVIII: Banja Luka, Pravni fakultet u Banjoj Luci, str. 163.  Ljubi ć, T. i Marko, D.(2009). Izbori i izborni sistem. U Krause i dr. (ur.) Uvod u politi č ki sistem Bosne i Hercegovine – izabrani aspekti. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Konrad Adenauer, str. 315–336.  Markovi ć, G.(2009). Ustav Bosne i Hercegovine, U Krause i dr.(ur.) Uvod u politicki sistem Bosne i Hercegovine- izabrani aspekti. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Konrad Adenauer, str. 57–84.  Mihajlovi ć, S.(1997). Politi č ke stranke u izborima za republi č ki parlament. U V. Goati(ur.) Partijski mozaik Srbije 1990 – 1996. Beograd, Beogradski krug i AKAPIT, str. 53.  Miloševi ć Đ or đ evi ć, J.(2007). Socijalna i politi č ka homogenost izbornih apstinenata. U Z. Lutovac(ur) Bira č i i apstinenti u Srbiji. Beograd, Friedrich Ebert Stiftung. Fakultet politi č kih nauka i Institut društvenih nauka, str. 205–216.  Pateman, C.(1998). Ženski nered. Zagreb, Ženska infoteka.  Pejanovi ć, M.(2006). Geneza razvoja politi č kog pluralizma u Bosni i Hercegovini. U Z. Lutovac(ur) Politi č ke stranke i bira č i u državama bivše Jugoslavije. Beograd: Friedrich Ebert Stiftung i Institut društvenih nauka, str. 237–252.  Puhalo, S.(2007). Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini. U S. Puhalo(ur.) Socio-psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Izme đ u Opštih izbora 2006. godine i Lokalnih izbora 2008. godine. Banja Luka, Art print, 75–13.  Sar č evi ć, N.(2009). Parlamentarna skupština, U Krause i dr.(ur.) Uvod u politi č ki sistem Bosne i Hercegovine – izabrani aspekti. 121 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Konrad Adenauer. Str. 158-189.  Šijakovi ć, I.(2007). Izbori i demokratija. U S. Puhalo(ur.) Sociopsihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini Izme đ u Opštih izbora 2006. godine i Lokalnih izbora 2008. godine. Banja Luka: Art print, Str. 53–74. Ostali izvori: Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine http://www.izbori.ba/documents/2006/Adrese_ps.pdf?.asp pristupljeno 5. februara 2009. godine. Nisu svi isti – grozdova ocjena programa politi č kih stranka! http://www.grozd.ba/v2/index.php?id=151&grozd=0 pristupljeno 15. januara 2008. godine. Ustav Bosne i Hercegovine. http://www.ccbih.ba/public/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.p df pristupljeno 1. septembra 2009. godine. Izborni zakon Bosne i Hercegovine. http://www.izbori.ba/documents/ZAKONI/POIZpw110508.pdf pristupljeno 1. septembra 2009. godine. RS i Federacija BiH: Koliko gdje ima č inovnika http://www.frontal.rs/cyrl/?page=60&kat=1&vijest=30214 17. septembra 2009. godine. pristupljeno 122 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Prilog 1 Odgovori ispitanika po entitetima 123 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 124 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? PO ENTITETIMA Tabela 36. Kako procjenjujete svoj interes za politiku? Entitet Republika Srpska Federacija BiH Ne zna/odbija N % Izrazito sam zainteresovan N % N Zainteresovan sam % Niti sam zainteresovan, niti sam N nezainteresovan % Nezainteresovan sam N % Potpuno sam nezainteresovan N % Total N % 5 .8% 17 2.9% 90 15.2% 259 43.8% 144 24.4% 76 12.9% 591 100.0% 16 1.8% 31 3.5% 211 23.5% 385 42.9% 169 18.8% 86 9.6% 898 100.0% Tabela 37. Kako se naj č eš ć e informišete o politi č kim zbivanjima u BiH? Entitet Ne zna/odbija Putem dnevnih novina Putem č asopisa Preko TV Preko radija Preko prijatelja i poznanika Republika Srpska Federacija BiH N 9 10 % 1.5% 1.1% N 49 109 % 8.3% 12.1% N 15 25 % 2.5% 2.8% N 445 665 % 75.3% 74.1% N 4 28 %.7% 3.1% N 50 29 % 8.5% 3.2% 125 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Od kolega iz partije N 10 % 1.7% Nekako druga č ije N 9 % 1.5% Total N 591 % 100.0% 10 1.1% 22 2.4% 898 100.0% Tabela 38. Molim Vas da mi kažete Ime i prezime Vašeg predsjednika ili gradona č elnika opštine u kojoj živite? Entitet Republika Srpska Federacija BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total N 64 73 % 10.8% 8.1% N 527 825 % 89.2% 91.9% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 39. Molim Vas da mi kažete kako se bira predsjednik opštine/ gradona č elnik? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 98 190 % 16.6% 21.2% N 493 708 % 83.4% 78.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% 126 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko je Premijer Vlade Federacije BiH i Republike Srpske? Tabela 40. Federacije BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 366 199 % 61.9% 22.2% N 225 699 % 38.1% 77.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 41. Republike Srpske Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 24 270 % 4.1% 30.1% N 567 628 % 95.9% 69.9% N 591 898 % 100.0% 100.0% 127 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko je Predsjednik Federacije BiH i Republike Srpske? Tabela 42. Federacije BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 555 599 % 93.9% 66.7% N 36 299 % 6.1% 33.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 43. Republike Srpske Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 88 687 % 14.9% 76.5% N 503 211 % 85.1% 23.5% N 591 898 % 100.0% 100.0% 128 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko su potpredsjednici u Federaciji BiH? Tabela 44. Iz reda bošnja č kog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 560 646 % 94.8% 71.9% N 31 252 % 5.2% 28.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 45. Iz reda srpskog naroda Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 583 98.6% 8 1.4% 591 100.0% Federacija BiH 812 90.4% 86 9.6% 898 100.0% 129 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko su potpredsjednici u Republici Srpskoj? Tabela 46. Iz reda bošnja č kog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 462 724 % 78.2% 80.6% N 129 174 % 21.8% 19.4% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 47. Iz reda hrvatskog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 520 806 % 88.0% 89.8% N 71 92 % 12.0% 10.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 48. Molim Vas da mi kažete koliko Vlada Federacije BiH ima ministarstava? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 543 766 % 91.9% 85.3% N 48 132 % 8.1% 14.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% 130 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 49. Molim Vas da mi kažete koliko Vlada Republike Srpske ima ministarstava? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 506 781 % 85.6% 87.0% N 85 117 % 14.4% 13.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 50. Molim Vas da mi kažete ime i prezime Predsjedavaju ć eg Vije ć a ministara BiH...? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 253 337 % 42.8% 37.5% N 338 561 % 57.2% 62.5% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 51. Molim Vas da mi kažete koliko Vije ć e/Savjet ministara BiH ima ministarstava? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 552 757 % 93.4% 84.3% N 39 141 % 6.6% 15.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% 131 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 52. Molim Vas da mi kažete kako se biraju č lanovi Predsjedništva BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 295 532 % 49.9% 59.2% N 296 366 % 50.1% 40.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 53. Na koliko godina se biraju č lanovi Predsjedništva BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 151 131 % 25.5% 14.6% N 440 767 % 74.5% 85.4% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 54. Posle koliko mjeseci dolazi do rotacije na mjestu predsjedavaju ć eg Predsjedništva BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 391 631 % 66.2% 70.3% N 200 267 % 33.8% 29.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% 132 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Ko su č lanovi Predsjedništva BiH? Tabela 55. Iz reda bošnja č kog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 316 141 % 53.5% 15.7% N 275 757 % 46.5% 84.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 56. Iz reda hrvatskog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 335 151 % 56.7% 16.8% N 256 747 % 43.3% 83.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 57. Iz reda srpskog naroda Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 264 305 % 44.7% 34.0% N 327 593 % 55.3% 66.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% 133 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 58. Molim Vas da mi kažete koliko ima kantona u Federaciji BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 440 228 % 74.5% 25.4% N 151 670 % 25.5% 74.6% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 59. Koliko nivoa vlasti ima u BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 496 642 % 83.9% 71.5% N 95 256 % 16.1% 28.5% N 591 898 % 100.0% 100.0% 134 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koji su to nivoi vlasti? Tabela 60. Državni nivo Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 431 633 % 72.9% 70.5% N 160 265 % 27.1% 29.5% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 61. Entitetski nivo Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 453 612 % 76.6% 68.2% N 138 286 % 23.4% 31.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 62. Kantonalni nivo Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 488 611 % 82.6% 68.0% N 103 287 % 17.4% 32.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% 135 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 63. Opštinski nivo Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 452 628 % 76.5% 69.9% N 139 270 % 23.5% 30.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 64. Da li znate koliko poslanika ima u Narodnoj skupštini Republike Srpske? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 521 874 % 88.2% 97.3% N 70 24 % 11.8% 2.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 65. Da li Republike Srpske? Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total znate koliko N % N % N % poslanika ima u Vije ć u naroda Entitet Republika Srpska 559 94.6% 32 5.4% 591 100.0% Federacija BiH 885 98.6% 13 1.4% 898 100.0% 136 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koliko se delagata Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih nalazi u Vije ć u naroda RS? Tabela 66. Srba Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 560 870 % 94.8% 96.9% N 31 28 % 5.2% 3.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 67. Hrvata Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 560 868 % 94.8% 96.7% N 31 30 % 5.2% 3.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 68. Bošnjaka Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 560 870 % 94.8% 96.9% N 31 28 % 5.2% 3.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% 137 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 69. Ostali Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 562 868 % 95.1% 96.7% N 29 30 % 4.9% 3.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 70. Da li znate koliko Parlamenta Federacije BiH? Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % poslanika ima u Domu naroda Entitet Republika Srpska 571 96.6% 20 3.4% 591 100.0% Federacija BiH 837 93.2% 61 6.8% 898 100.0% Tabela 71. Molim Vas da mi kažete na koji na č in se biraju poslanici u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 458 493 % 77.5% 54.9% N 133 405 % 22.5% 45.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% 138 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 72. Da li znate koliko poslanika ima u Predstavni č kom domu Parlamenta Federacije BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 570 817 % 96.4% 91.0% N 21 81 % 3.6% 9.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 73. Molim Vas da mi kažete na koji na č in se biraju poslanici u Predstavni č ki dom Parlamenta Federacije BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovo Total Republika Srpska Federacija BiH N 366 699 % 61.9% 77.8% N 225 199 % 38.1% 22.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 74. Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 139 681 % 23.5% 75.8% N 452 217 % 76.5% 24.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% 139 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 75. Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 587 815 % 99.3% 90.8% N 4 83 % .7% 9.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 76. Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg Predstavni č kog doma Parlamentarne skupštine Federacije BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 590 802 % 99.8% 89.3% N 1 96 %.2% 10.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 77. Molim Vas da mi kažete ime i prezime predsjedavaju ć eg Parlamentarne skupštine BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 572 852 % 96.8% 94.9% N 19 46 % 3.2% 5.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% 140 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 78. Koliko delegata se nalazi u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 548 846 % 92.7% 94.2% N 43 52 % 7.3% 5.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% 141 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koliko se delagata Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih nalazi u Vije ć u naroda RS? Tabela 79. Srba Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 543 845 % 91.9% 94.1% N 48 53 % 8.1% 5.9% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 80. Hrvata Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 543 843 % 91.9% 93.9% N 48 55 % 8.1% 6.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 81. Bošnjaka Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 543 845 % 91.9% 94.1% N 48 53 % 8.1% 5.9% N 591 898 % 100.0% 100.0% 142 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 82. Č esto se desi da poslanik u entitetskom Parlamentu napusti partiju koja ga je kandidovala za to mjesto, pa me interesije da li znate kome pripada taj poslani č ki mandat? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Republika Srpska Federacija BiH N 404 760 % 68.4% 84.6% N 187 138 % 31.6% 15.4% Total N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 83. Sa koliko navršenih godina gra đ ani Bosne i Hercegovine sti č u pravo da glasaju na izborima? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 23 27 % 3.9% 3.0% N 568 871 % 96.1% 97.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 84. Koliko posto glasova mora da osvoji politi č ka partija, koalicija ili kandidat da bi mogli da u č estvuju u raspodjeli mandata? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 421 645 % 71.2% 71.8% N 170 253 % 28.8% 28.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% 143 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 85. Kojim propisom je ure đ eno društveno i državno ure đ enje Bosne i Hercegovine? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 152 177 % 25.7% 19.7% N 439 721 % 74.3% 80.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 86. Da li je Ustav BiH sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 165 226 % 27.9% 25.2% N 426 672 % 72.1% 74.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 87. Molim Vas da mi kažete koja institucija ima ulogu vrhovog komandanta Oružanih snaga BiH? Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 294 478 % 49.7% 53.2% N 297 420 % 50.3% 46.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% 144 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koje od sljede ć ih institucija spadaju u zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast? Tabela 88. Vlada Federacije BiH Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 324 54.8% 267 45.2% 591 100.0% Federacija BiH 568 63.3% 330 36.7% 898 100.0% Tabela 89. Narodna skuština RS Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 212 35.9% 379 64.1% 591 100.0% Federacija BiH 510 56.8% 388 43.2% 898 100.0% Tabela 90. Vije ć e/Savjet ministara BiH Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 331 437 % 56.0% 48.7% N 260 461 % 44.0% 51.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% 145 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 91. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 289 561 % 48.9% 62.5% N 302 337 % 51.1% 37.5% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 92. Vlada RS Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 296 496 % 50.1% 55.2% N 295 402 % 49.9% 44.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 93. Sud BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 134 224 % 22.7% 24.9% N 457 674 % 77.3% 75.1% N 591 898 % 100.0% 100.0% 146 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Koja institucija može da sprovodi sljede ć e aktivnosti? Tabela 94. Vanjska politika Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 169 327 % 28.6% 36.4% N 422 571 % 71.4% 63.6% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 95. Carinska politika Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 211 35.7% 380 64.3% 591 100.0% Federacija BiH 363 40.4% 535 59.6% 898 100.0% Tabela 96. Monetarna politika Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 182 30.8% 409 69.2% 591 100.0% Federacija BiH 364 40.5% 534 59.5% 898 100.0% 147 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 97. Kontrola vazdušnog saobra ć aja Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 183 320 % 31.0% 35.6% N 408 578 % 69.0% 64.4% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 98. Odbrana zemlje Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 152 235 % 25.7% 26.2% N 439 663 % 74.3% 73.8% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 99. Evropske integracije Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 129 21.8% 462 78.2% 591 100.0% Federacija BiH 265 29.5% 633 70.5% 898 100.0% 148 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Da li znate ko su lideri sljede ć ih politi č kih partija...? Tabela 100. SDA Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 168 132 % 28.4% 14.7% N 423 766 % 71.6% 85.3% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 101. HDZ BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 339 296 % 57.4% 33.0% N 252 602 % 42.6% 67.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 102. SDS Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 157 845 % 26.6% 94.1% N 434 53 % 73.4% 5.9% N 591 898 % 100.0% 100.0% 149 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 103. SDP BiH Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 359 263 % 60.7% 29.3% N 232 635 % 39.3% 70.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 104. Stranka za BiH Entitet Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Republika Srpska Federacija BiH N 324 260 % 54.8% 29.0% N 267 638 % 45.2% 71.0% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 105. SNSD Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 45 308 % 7.6% 34.3% N 546 590 % 92.4% 65.7% N 591 898 % 100.0% 100.0% 150 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 106. BOSS Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 560 454 % 94.8% 50.6% N 31 444 % 5.2% 49.4% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 107. NHI Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 576 699 % 97.5% 77.8% N 15 199 % 2.5% 22.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 108. PDP Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 152 654 % 25.7% 72.8% N 439 244 % 74.3% 27.2% N 591 898 % 100.0% 100.0% 151 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Tabela 109. HDZ 1990 Pogrešan odgovor Ta č an odgovor Total Entitet Republika Srpska Federacija BiH N 529 524 % 89.5% 58.4% N 62 374 % 10.5% 41.6% N 591 898 % 100.0% 100.0% Tabela 110. Socijalisti č ka partija Pogrešan odgovor N % N Ta č an odgovor % Total N % Entitet Republika Srpska 299 50.6% 292 49.4% 591 100.0% Federacija BiH 857 95.4% 41 4.6% 898 100.0% 152 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Prilog 2 Spisak politi č kih partija koje su se spominjale u istraživanju ( pun naziv i skra ć enice) 153 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 154 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Stranka nezavisnih socijaldemokrata SNSD Socijalisti č ka partija SP Srpska demokratska stranka SDS Srpska radikalna stranka Republike Srpske SRS RS Srpska radikalna stranka – Vojislav Šešelj SRS-VS Demokratska stranka Republike Srpske DS Partija demokratskog progresa PDP Demokratski narodni savez DNS Demokratski pokret Srpske DEPOS Penzionerska stranka Stranka demokratske akcije SDA Stranka za Bosnu i Hercegovinu SBiH Demokratska narodna zajednica DNZ Liberalnodemokratska stranka LDS Bosanska stranka BOSS Socijaldemokratska partija Bosne i SDP BiH Hercegovine Hrvatska demokratska zajednica – BiH HDZ-BiH Nova hrvatska inicijativa NHI Radom za boljitak NSRB Hrvatska demokratska zajednica 1990 HDZ 1990 155 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 156 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? Prilog 3 Upitnik 157 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 158 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 159 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 160 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 161 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 162 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? 163 Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne) znaju o politici? cip 164