opažamo druge etnicke grupe i njihove clanove Sr đ an Puhalo KAKO OPAŽAMO DRUGE ETNI Č KE GRUPE I NJIHOVE Č LANOVE Socijalna percepcija i etni č ka pripadnost kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini Naziv publikacije: K ako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ( Socijalna percepcija i etni č ka pripadnost kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini) Izdava č: Friedrich ‐ Ebert ‐ Stiftung Autor: Sr đ an Puhalo Za izdava č a: Judith Illerhues Lektura: Mirjana Janjetovi ć Korice i tehni č ka pripema: Aleksandar Ani č i ć Štampa: Amosgraf Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka Sva prava pridržana od strane Friedrich ‐ Ebert ‐ Stiftung BiH Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji su autorski i ne predstavljaju izri č ite stavove i mišljenja izdava č a. Friedrich ‐ Ebert ‐ Stiftung ne garantuje za ta č nost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji. ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ CIP ‐ Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 316.347(497.6) PUHALO, Sr đ an Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove: socijalna percepcija i etni č ka pripadnost kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini/ Sr đ an Puhalo. ‐ Sarajevo: Friedrich ‐ Ebert ‐ Stiftung, 2013. ‐ 298 str.: ilustr.; 25 cm Bibliografija: str. 187 ‐ 201. ISBN 978 ‐ 9958 ‐ 884 ‐ 21 ‐ 4 COBISS.BH ‐ ID 20483590 ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ Sr đ an Puhalo KAKO OPAŽAMO DRUGE ETNI Č KE GRUPE I NJIHOVE Č LANOVE Socijalna percepcija i etni č ka pripadnost kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini Sarajevo, 2013. godine SADRŽAJ ABSTRACT............................................................................................... 8 REZIME................................................................................................... 9 1. UVOD ……………………………………………………………………………................. 11 2. TEORIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA …………………………………....... 13 2.1 SOCIJALNA PERCEPCIJA − KATEGORIZACIJA, KOGNITIVNE ŠEME I AUTOMATIZAM............................................. 13 2.1.1 Proces kategorizacije ………………………………………… 14 2.1.2 Kognitivne šeme …………………….………………………… 16 2.1.3 Automatski i svjesni kognitivni procesi........….... 17 2.2 SOCIJALIZACIJA MLADIH U ETNI Č KI PODIJELJENOM DRUŠTVU................................................................................................ 18 2.2.1 Posebni faktori socijalizacije ……………………………. 21 2.2.2 Opšti faktori socijalizacije …………………................ 32 2.3 NACIONALIZAM KAO IDEOLOGIJA ……………………………. 41 2.3.1 Psihologija nacionalizma ………………..................... 42 2.3.2 Šta je etni č ka grupa, a šta nacija? …………………….. 46 2.3.3 Etni č ka grupa i etni č ki identitet ………………………. 47 2.3.4 Sociološki pristup izu č avanju nacionalnog i etni č kog identiteta ………......................................................................... 49 2.3.5 Psihološke teorije kolektivnog identiteta ……….. 55 2.3.6 Istraživanje nacionalizma i nacionalne vezanosti kod nas i u regionu................................................................ 61 2.4. DOGMATIZAM …………………………………………………………….. 67 2.5. ETNI Č KA DISTANCA …………………………………….................. 68 2.5.1 Istraživanje etni č ke distance u zemljama regiona..................................................................................................... 69 2.6. KAKO STEREOTIPI I PREDRASUDE UTI Č U NA SOCIJALNU PERCEPCIJU ……………………………………………………………..... 75 2.6.1 Stereotipi i predrasude …………………………............. 75 2.6.2 Istraživanje etni č kih stereotipa kod nas i u regionu..................................................................................................... 78 2.6.3 Automatska i kontrolisana obrada stereotipa.... 82 2.6.4 Socijalna percepcija i stereotipi …………………….... 83 2.6.5 Percepcije svoje i drugih grupa − empirijski nalazi........................................................................................................ 84 3. PROBLEMI, CILJEVI I HIPOTEZE ………………………………………....... 89 3.1 Problem i ciljevi istraživanja …………………………………………… 89 3.2 Hipoteze ……………………………………………………………………….... 90 4. METOD …………………………………………………………………………................ 93 4.1 Uzorak ………………………………………………………………………....... 93 4.2 Mjerni instrumenti i varijable …………………......................... 98 4.3 Postupak ………………………………………………………………………... 101 4.4 Obrada podataka …………………………..................................... 102 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ………………………………………………......... 103 5.1 FORMIRANJE MJERA KORIŠTENIH U ISTRAŽIVANJU.. 103 5.1.1 Formiranje skala nacionalizma............................. 103 5.1.2 Formiranje skala dogmatizma.............................. 106 5.2 PRIHVATANJE SOCIJALNIH ODNOSA GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA............. 108 5.2.1 Gimnazijalci iz Mostara........................................ 108 5.2.2 Gimnazijalci iz Banje Luke................................... 109 5.2.3 Gimnazijalci iz Sarajeva........................................ 110 5.3 STEREOTIPI GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA.................................................................................. 112 5.3.1 Gimnazijalci iz Mostara........................................ 112 5.3.2 Gimnazijalci iz Banje Luke................................... 113 5.3.3 Gimnazijalci iz Sarajeva........................................ 114 5.4 NACIONALIZAM GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA...................................................................... 116 5.5 DOGMATIZAM GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA.................................................................................. 118 5.6 PRISUTNOST RATNIH STRESORA KOD GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA............. 119 5.7 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA, EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE, GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA............ 123 5.7.1 Gimnazijalci iz Mostara........................................ 123 5.7.2 Gimnazijalci iz Banje Luke................................... 127 5.7.3 Gimnazijalci iz Sarajeva........................................ 131 5.8 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE POJEDINIH DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA U EKSPERIMENTALNOJ I KONTROLNOJ GRUPI U DVIJE TEST SITUACIJE.............................. 135 5.8.1 Gimnazijalci iz Mostara........................................ 135 5.8.2 Gimnazijalci iz Banje Luke.................................. 137 5.8.3 Gimnazijalci iz Sarajeva....................................... 139 5.9 PORE Đ ENJE EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE U POGLEDU PROMJENE OCJENA LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA NA PRETESTU I POST ‐ TESTU............................. 140 5.9.1 Gimnazijalci iz Mostara........................................ 141 5.9.2 Gimnazijalci iz Banje Luke.................................. 143 5.9.3 Gimnazijalci iz Sarajeva....................................... 145 5.10 ODNOS PSIHOLOŠKIH VARIJABLI I PROSJE Č NA OCJENA LJEPOTE DJEVOJAKA BOŠNJA Č KE, HRVATSKE I SRPKE ETNI Č KE GRUPE.................................................................................... 147 5.10.1 Gimnazijalci iz Mostara....................................... 147 5.10.2 Gimnazijalci iz Banje Luke................................. 151 5.10.3 Gimnazijalci iz Sarajeva...................................... 155 5.11 KAKO PROSJE Č NA OCJENA LJEPOTE PRIPADNICA POJEDINIH ETNI Č KIH GRUPA KORELIRA SA SOCIO ‐ DEMOGRAFSKIM I PSIHOLOŠKIM VARIJABLAMA KOD GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA............. 159 5.11.1 Gimnazijalci iz Mostara....................................... 159 5.11.2 Gimnazijalci iz Banje Luke.................................. 163 5.11.3 Gimnazijalci iz Sarajeva....................................... 167 6. DISKUSIJA ……………………………………………………………………................ 171 6.1 KREIRANJE SKALA KOSMOPOLITIZAM, NACIONALIZAM KAO PRIPADNOST ETNI Č KOJ GRUPI, ETNOCENTRIZAM I DOGMATIZAM.................................................. 171 6.2 ETNI Č KA DISTANCA GIMNAZIJALACA PREMA POJEDINIM ETNI Č KIM GRUPAMA U BiH......................................... 172 6.3 STEREOTIPI GIMNAZIJALACA PREMA POJEDINIM ETNI Č KIM GRUPAMA U BiH............................................................... 174 6.4 NACIONALIZAM, DOGMATIZAM I RATNI STRESORI 177 KOD GIMNAZIJALACA........................................................................ 6.5 KAKO SE PERCIPIRAJU POJEDINE ETNI Č KE GRUPE?. 179 6.6 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA, EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE, GIMNAZIJALCA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA............... 180 7. ZAKLJU Č CI......................................................................................... 185 8. LITERATURA..................................................................................... 187 9. PRILOZI.............................................................................................. 203 ABSTRACT The main problem of the study is to empirically determine to what extent the knowledge of ethnic identity of an individual affects the perception of their attractiveness, as well as connection of that perception with certain psychosocial factors(war experience of the respondent’s family, ethnic stereotypes and distance, nationalism, dogmatism and socio ‐ demographic variables). For the purpose of this paper, 342 male and female 3 rd grade grammar school students from Mostar, Sarajevo and Banja Luka were surveyed. The findings of the survey suggest that perception of one’s attractiveness does not depend on whether the person making the judgement is familiar with the ethnical background of the person perceived. It appears that social perception, in Bosnia and Herzegovina today, operates on two distinct levels. At the collective level there is a stereotype description of one’s own and other ethnic groups, as well as restraint towards establishing close relationships between ethnic groups, which does not come as a surprise considering that is has been a common occurrence for the past ten years. Reason behind these results may be found in nationalism and in B&H structure, which is based on collective rights and obligations, i.e. three constituent nations and not indiviuals. Political struggle for collective interests leads to minor of major conflicts, temporary alliances and animosities, which most certainly affect the perception of the three ethnic groups and their mutual distance or closeness. On the other hand, situation is slightly different at the personal level. It seems that stereotypes and animosities which are attributed to their own or other ethnic groups do not influence B&H high school students, and their social perception of individual attractiveness. If our conclusion is accurate, then we can say that the quality of inter ‐ ethnic relations in Bosnia and Herzegovina primarily depends on the relationship of their political elite’, on the way how those relations are presented in public, as well as on their will to make interethnical relations better or worse, but not upon the personal animnosities of the nations themselves. Key words: social perception, nationalism, ethnic distance, stereotypes, Croats, Bosnians, Serbs, high school students, Bosnia and Herzegovina REZIME Osnovni zadatak ove studije je da na empirijski na č in utvrdi u kojoj mjeri poznavanje etni č ke pripadnosti neke osobe uti č e na opažanje njene ljepote, kao i povezanost te percepcije sa pojedinim psihosocijalnim faktorima(ratno iskustvo porodice ispitanika, etni č ki stereotipi i distanca, nacionalizam, dogmatizam i socio ‐ demografske varijable). Za potrebe ovoga rada ispitali smo 342 u č enika i u č enice tre ć ih razreda gimnazije iz Mostara, Sarajeva i Banje Luke. Rezultati koje smo dobili upu ć uju na zaklju č ak da percepcija ljepote neke osobe ne zavisi od toga da li osoba koja procjenjuje njenu ljepotu poznaje njenu etni č ku pripadnost ili ne. Sti č e se utisak da u Bosni i Hercegovini socijalna percepcija, danas, funkcioniše na dva odvojena nivoa. Na kolektivnom nivou je prisutno stereotipno opisivanje sopstvene i drugih etni č kih grupa i suzdržanost prema uspostavljanju bliskih odnosa izme đ u etni č kih grupa, što je ve ć desetak godina nalaz koji nikoga ne iznena đ uje. Razlog za takve rezultate treba tražiti u nacionalizmu i državnom ure đ enju Bosne i Hercegovine, koje se bazira na pravima i obavezama kolektiviteta, tj. tri konstitutivna naroda, a ne pojedinaca. Politi č ka borba za interese kolektiviteta dovodi do manjih ili ve ć ih sukoba, privremenih savezništava i animoziteta, što svakako uti č e na percepciju tri etni č ke grupe i njihovu me đ usobnu udaljenost ili približavanje. S druge strane, na li č nom nivou situacija je nešto druga č ija. Č ini se da stereotipi i animoziteti koji se pripisuju svojoj i drugim etni č kim grupama ne uti č u u tolikoj mjeri na socijalnu percepciju ljepote pojedinca kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini. Ako je naš zaklju č ak ta č an, onda možemo re ć i da ć e kvalitet me đ uetni č kih odnosa u Bosni i Hercegovini prvenstveno zavisiti od odnosa njihovih politi č kih elita i kako se ti odnosi predstavljaju u javnosti, kao i njihove želje da me đ uetni č ke relacije u č ine boljim ili lošijim, a nikako od li č nih animoziteta pripadnika samih naroda. Klju č ne rije č i: socijalna percepcija, nacinalizam, etni č ka distanca, stereotipi, Hrvati, Bošnjaci, Srbi, srednjoškolci, Bosna i Hercegovina. 1. UVOD Sr đ an Puhalo Ideja za ovaj rad postoji ve ć nekoliko godina i zasniva se na mojoj pretpostavci da su gra đ ani Bosne i Hercegovine toliko„kontaminirani i deformisani“ ideologijom nacionalizma da više nisu ni svjesni njenog uticaja na njihovu svakodnevnicu. Ova konstatacija se posebno odnosi na mlade ljude koji su ro đ eni tokom rata ili poslije njega. Oni stanje u državi, pa i nacionalizam, prihvataju kao nešto normalno, sasvim prirodno i, možda, jedino mogu ć e. U proteklom ratu, etni č ka pripadnost je bila osnovni marker podjela izme đ u sukobljenih strana u Bosni i Hercegovini a nacionalizam dominantna ideologija. Biti Hrvat, Bošnjak ili Srbin nije bilo pitanje izbora, ve ć nametnuti identitet od kojeg je zavisio opstanak pojedinca u odre đ enoj društvenoj sredini. Ustav Bosne i Hercegovine eksplicitno kaže:„ Podsje ć aju ć i se na Osnovna na č ela usaglašena u Ženevi 8.9.1995. godine i u Njujorku 26.9.1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi(u zajednici s Ostalima) i gra đ ani Bosne i Hercegovine ovim utvr đ uju Ustav Bosne i Hercegovine” 1 . U skladu s ustrojstvom države i politi č ki život je organizovan na etni č kim principima(Kuki ć, 2006; Zlokapa, 2008). Danas je etni č ki identitet jedan od primarnih identiteta u Bosni i Hercegovini( Č ekrlija, 2006; Puhalo 2006). Koliko je bosansko ‐ hercegova č ko društvo duboko podijeljeno po etni č kom pricipu najbolje pokazuju istraživanja etni č ke distance(Lu č i ć, 1997; Turja č anin, 2000; Turja č anin i sar., 2002; Puhalo, 2003; Turja č anin, 2004; Opa č i ć i sar., 2005; Puhalo, 2007; UNDP, 2007. i 2008, Puhalo, 2009; Šalaj, 2009). Etni č ki stereotipi su prisutni u velikoj mjeri i to se najbolje može vidjeti u nekriti č kom pripisivanju pozitivnih osobina pripadnicima sopstvene etni č ke grupe i pripisivanju negativnih osobina drugim etni č kim grupama (Turja č anin i sar., 2002; Turja č anin, 2004; Turja č anin, 2007; Puhalo, 2009). Nacionalizam u Bosni i Hercegovini je veoma izražen kod najve ć eg broja gra đ ana(Puhalo, 2007; Puhalo; 2008; Puhalo, 2009), a koji doma ć i politi č ari veoma lako pretvare u šovinizam. 1 1 http://www.ccbih.ba/public/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf 11 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Naša djeca rastu i formiraju se u takvom društvenom, politi č kom, ekonomskom ili kulturnom miljeu i pod uticajem ovakve socijalne okoline postepeno„konstruišu“ svoju socijalnu realnost(Cottam, Dietz ‐ Uhler, Mastors, Preston, 2010). Ovaj proces podrazumijeva i usvajanje sistema vrijednosti koje dominira u tom društvu i koji se verifikuje kroz institucije sistema(škola, udžbenici, državni praznici i dr.). U takvom okruženju oni usvajaju i važe ć e klasifikacije(stereotipi i predrasude) pripadnika društva i stvaraju prve socijalne kategorije koje su pra ć ene i odre đ enim tuma č enjima, emocijama i ponašanjem. Zbog toga je zanimljivo vidjeti koliko su takve vrijednosti i kategorizacije prisutne kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini i kako one uti č u na njihovu percepciju pripadnika sopstvene i drugih etni č kih grupa. Studija koju smo radili sastoji se, kao što je i uobi č ajeno, iz č etiri dijela. U prvom dijelu pokuša ć emo da prikažemo teorijske aspekte našeg problema. Prikaza ć emo dosadašnje definicije pojmova kojim se bavimo i empirijske nalaze vezane za te koncepte. Pokuša ć emo da objedinimo te nalaze u smislenu cjelinu koju ć emo prikazati u vidu jednostavnog modela. U drugom dijelu bi ć e prikazana metodologija istraživanja koje smo obavili. U tre ć em dijelu bi ć e prikazani rezultati istraživanja na našem uzorku ispitanika. Na kraju, u posljednjem dijelu, pokuša ć emo da izvršimo finalnu analizu rezultata, zatim da prodiskutujemo i sintetišemo zaklju č ke, kao i da evaluiramo istraživa č ki postupak i predložimo mogu ć e metodološke i akcione ciljeve za budu ć e studije. 12 Sr đ an Puhalo 2. TEORIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA 2.1 SOCIJALNA PERCEPCIJA − KATEGORIZACIJA, KOGNITIVNE ŠEME I AUTOMATIZAM Socijalnu percepciju u njenom najužem zna č enju definišemo kao opažanje socijalnih objekata i socijalnih zbivanja ili u obi č ajnijem širem zna č enju kao ukupnost kognitivnih procesa angažovanih u saznavanju drugih osoba, me đ uosobnih odnosa i sopstvenog u socijalnom okruženju. To je posebna grana socijalne psihologije koja pokušava da na đ e odgovore na dvije vrste pitanja(Havelka, 1992): 1. kako opažamo socijalne objekte i socijalna zbivanja i 2. koji socijalni i socijalno ‐ psihološki faktori uti č u na proces opažanja? Ovaj rad ć e pokušati djelimi č no da odgovori na gore postavljena pitanja. Da li pripadanje odre đ enoj etni č koj grupi uti č e na percepciju privla č nosti pojedinaca iz te grupe i kako stereotipi i nacionalizam uti č u na percepciju privla č nosti osoba o kojima znamo samo njihovu etni č ku pripadnost? Traže ć i odgovore na ova pitanja mi polazimo od nekoliko postavki koje se podrazumijevaju, a to su sljede ć e: 1. Socijalna percepcija je jedan od osnovnih mehanizama ponašanja pojedinaca i grupa; 2. Socijalna percepcija je jedan od oblika socijalnog ponašanja; 3. Sredina u kojoj živimo(kultura u njenom najširem zna č enju) uti č e na socijalnu percepciju. Ljudi se svakodnevno susre ć u sa velikim brojem informacija, ali se postavlja pitanje da li se sve te informacije podjednako tretiraju prilikom njihove obrade. Naravno da ne. Da bismo sebi olakšali„posao“ koristimo razli č ite strategije koje naše opažanje č ine efikasnijim, ali ga istovremeno i iskrivljuju. U toku socijalizacije pojedinac sti č e, više ili manje, razra đ en sistem znanja o klju č nim dimenzijama socijalne diferencijacije i u č i šeme koje mu omogu ć avaju da svaki predmet ili osobu svrsta u jedan od modaliteta u tim dimenzijama. Zbog toga ć emo ovdje, u uvodu, re ć i nešto 13 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove više o nekim veoma važnim procesima karakteristi č nim za socijalnu kogniciju i percepcije a to su: kategorizacija, kognitivne šeme i automatski i svjesni kognitivni procesi. 2.1.1 Proces kategorizacije Naša znanja o socijalnom okruženju pokazuju tendenciju da budu kategorijalno organizovana, tj. da budu organizovana na nekoliko osnovnih dimenzija i razvrstana u njihove modalitete(Havleka, 1992). Pod kategorizacijom podrazumijevamo tretiranje na isti na č in dva ili više razli č itih objekata(Leyens i Dardanne, 2001). Proces kategorizacije, kao oblik kognitivne ekonomije, pomaže nam da donosimo zaklju č ke na osnovu ograni č enog broja informacija(Bruner, Goodnow i Austin, 1956). Bruner(1957) opisuje nekoliko f а z а koji su sastavni dio procesa k а tegoriz а cije, a to su: 1. perceptivna izolacija objekta ili selektivna pažnja, 2. analiza karakteristika objekta ili uproš ć avanje, 3. kategorizacija ili svrstavanje objekta u ve ć postoje ć u kategoriju. Kao što možemo da vidimo, na po č etku je neophodno da osoba uo č i neki objekat(predmet, osobu ili doga đ aj), tj. da informacije koje dobijamo od tog objekta postanu dovoljno„vidljive“ da bi se procesuirale. Nakon toga slijedi proces uproš ć avanja tj. svo đ enje objekta na niz specifi č nih karakteristika koje ć emo analizirati i pokušati svrstati u ve ć postoje ć e kategorije. Kognitivni psiholozi č esto govore o„kl а si č nom pogledu" na k а tegorije(Smit i Medin, 1981). Oni polaze od pretpostavke da objekti imaju jasno definis а ne а tribute koji su neophodni i dovoljni z а pripadanje odre đ enoj kategoriji(B а rs а lou i Medin, 1986). Prema ovoj definiciji, granice me đ u kategorijama su jasne i lako se utvr đ uju. Posljedic а ovakvog na č ina r а zmišlj а nja o k а tegorij а m а je d а su svi č l а novi k а tegorije im а li iste k а r а kteristike i sv а ki je podjedn а ko dobar predst а vnik k а tegorije. Tako đ e, moramo imati u vidu da kategorije nisu ni na koji na č in predodre đ ene ve ć su arbitrane, a time i zavisne od kulture i jezika. 14 Sr đ an Puhalo Me đ utim, pokazalo se da pojedine objekte, npr. životinje, možemo da svrstamo(na osnovu razli č itih atributa) u više kategorija. Tada se me đ u kognitivnim psiholozima po č inje govoriti o prototipu. Prototip je idealni reprezent date kategorije i u najve ć em broju slu č ajeva predstavlja apstraktnu instancu koja je, uslovno re č eno, prosjek osobina predstavnika date kategorije“(Kosti ć, 2006, str. 165). U našem slu č aju, to prakti č no zna č i da mi imamo sliku prosje č nog, ali apstraktnog, pripadnika neke etni č ke grupe(Srbin, Hrvat ili Bošnjak) koji je u najve ć oj mjeri odre đ en osobinama pripadnika date kategorije koje č esto sre ć emo. Iz toga proizilazi da prototip nije fiksan, ve ć može da varira u zavisnosti od kulture, vremena i individualnih iskustava. Problem nastaje zbog toga što jedan objekat može da ima sli č nost sa mnogim prototipima i ta granica izme đ u njih postaje prili č no nejasna. Sredinom sedamdesetih godina pojavljuje se teorija semanti č ke memorije(Smith, Rips i Shober, 1974). Tvorci teorije predlažu model preklapanja karakteristika. Ovaj model polazi od pretpostavke da je svaki pojam predstavljen iscrpnim skupom karakteristika koje se nazivaju semanti č kim karakteristikama. Te karakteristike nemaju„jednaku težinu” i one koje su bitne nazivaju se definišu ć im karakteristikama, a one koje su specifi č ne za dati pojam nazivaju se karakteristi č nim odlikama. Proces kategorizacije se odvija kroz nekoliko faza. Prvo se polazi od globalnog pore đ enja, tj. utvr đ uje se stepen slaganja izme đ u dvije liste karakteristika. Što je stepen slaganja izme đ u dvije liste karakteristika viši, to je ve ć a vjerovatno ć a da ć emo ih svrstati u istu kategoriju. U slu č aju da odre đ eni pojam nije baš tipi č an predstavnik odre đ ene kategorije, prelazi se na drugu fazu pore đ enja koja se naziva pore đ enje definišu ć ih karakteristika. Pošto su definišu ć e karakteristike klju č ne za oba pojma, poklapanje mora biti potpuno da bi se svrstalo u odre đ enu kategoriju. Za ovaj rad je važno da znamo da se ljudi naj č eš ć e klasifikuju po socijalnim kategorijama(pol, starost, etni č ka pripadnost, vjeroispovijest i dr.). Socijalne kategorije imaju i definišu ć e karakteristike i prototip. Definišu ć e karakteristike neke socijalne kategorije predstavljaju njezinu suštinu i navode nas da na osnovu površinskog izgleda zaklju č ujemo o dubljim, bitnim kvalitetima, što je jedna tendencija da č ak i nezavisne kategorije tretiramo kao da su me đ usobno nedjeljive, i da č ak i 15 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove arbitriranim kategorizacijama dajemo dublje zna č enje(Leyens i Dardenne, 2001). Istovremeno, prototipi bi predstavljali stereotipe koje imamo o drugima. Naravno, moramo imati na umu da na formiranje naših kategorija u velikoj mjeri uti č e socijalna sredina u kojoj živimo. Morris i Peng(1994) u svojim istraživanjima pokazuju da je kultura mo ć na sila koja odre đ uje kognitivne stilove u tuma č enju spoljne sredine, kategorizacije, a samim tim i pon а š а nja. Oni pokazuju d а z а p а dne kulture(npr. K а n а d а, Englesk а, Nem аč k а, SAD) daju j а k n а gl а s а k n а pojedinca k а o а utonomnog bi ćа koje je odgovorno z а svoje а kcije i z а n а por d а se posvete postiz а nju r а zli č itih ciljev а. T а kve kulture su ozn аč ene kao individu а listi č ke kulture. S druge strane, postoje r а zli č ite, nez а p а dne kulture(Japan, Kina ili Koreja) koje m а nje naglašavaju ulogu pojedin а c а k а o а utonomnog bi ćа, ve ć je naglasak n а društvenim vez а ma, kolektivu i konformisti č kom ponašanju u grupi. Tako đ e, istraživanja(Barsalou, 1982, 1983; Nosofsky, 1986, 1987; Niedenthal, Halberstadt& Innes ‐ Ker, 1999; Smith& Heise, 1992) su pokazala da izgradnja kategorija nije samo pitanje katalogizacije pojedinih karakteristika objekata, ve ć da se to dešava pod uticajem ciljeva, raspoloženje ili dosadašnjeg iskustva ispitanika. Neki autori poput Whorf(1956) isti č u da jezik ne samo da uti č e na na č in na koji ljudi komuniciraju nego i na strukturu njihovih misli. Jezik uzrokuje st а lne i ob а vezne promjene u k а tegorij а m а koje ljudi r а zvij а ju. Whorf je to n а jbolje opisao:„ Korisnici zn аčа jno r а zli č itih gr а m а tik а se isti č u po svojoj gr а m а tici prem а r а zli č itim tipovim а z а p а ž а nj а i r а zli č itoj ocjeni eksterno sli č nih dijelova posm а tr а nj а i stog а nisu ekviv а lentni, а li k а o posm а tr аč i mor а ju imati nešto drug аč iji pogled n а svijet."(str. 221) 2.1.2 Kognitivne šeme U realnom svijetu, naše znanje nije sastavljeno samo od pojedina č nih pojmova i više ili manje složenih propozicija 2 . Znanje koje posjedujemo obuhvata komplekse tvrdnji i razli č ite aspekte doga đ aja i 2 Pod propozicijom podrazumijevamo„minimalnu jedinicu znanja koja može da stoji kao samostalna tvrdnja koju je mogu ć e verifikovati“(Anderson, prema Kosti ć; 2006, str. 173). 16 Sr đ an Puhalo stanja, a oni su me đ usobno povezani u šire cjeline koje mogu da variraju po obimu i mogu biti manje ili više koherentne. Šeme su jedinice organizovanog znanja u č ijem centru se nalazi odre đ eni pojam ali i veliki broj drugih pojmova, situacija, doga đ aja i akcija koje su s njim u vezi (Kosti ć, 2006, str. 181). Pritom, ova povezanost ne mora da bude semanti č ka ili asocijativna. Istovremeno, u okviru pojedinih šema, mogu ć e je postojanje podšema, ta č nije, specifi č nih o č ekivanja vezanih za kontekst. Za pojedine šeme je o č ekivano da posjeduju redoslijed operacija i doga đ aja koji se zove scenario. Što je skript, redoslijed operacija i doga đ aja u šemi uobi č ajeniji, to je šema koherentnija. Kognitivne šeme nisu pasivne jedinice našeg znanja ve ć aktivni, dinami č ni č inioci č iji elementi nemaju jednaku vjerovatno ć u pojavljivanja. Njihova funkcija je da nam pomognu da osmislimo sve nove informacije koje svakodnevno dobijamo. Svaka nova informacija mora da bude uklju č ena u ve ć postoje ć a znanja, jer to je jedini na č in da ona bude osmišljena i da zauzme svoje mjesto u opštoj organizaciji znanja. Kognitivne šeme nam pomažu da: 1. ostvarimo kontinuitet izme đ u prošlosti i sadašnjosti, 2. upravljamo pažnjom i pam ć enjem i 3. lakše preovladamo višezna č nost koje nose nove informacije. Za naše istraživanje je veoma važna č injenica da su kognitivne šeme u najve ć oj mjeri odre đ ene kulturom(Aronson, Wilson i Akert, 2005) u kojoj se pojedinac formira, ali i individualnim iskustvom svake osobe i njegovim znanjem. 2.1.3 Automatski i svjesni kognitivni procesi Žele ć i da razdvoje strategije u kognitivnom funkcionisanju kod obrade informacija, koje se odvijaju sa u č eš ć em svijesti i pažnje i bez u č eš ć a svijesti i pažnje, Schneider i Shiffin(1977) uvode pojmove automatski i svjesno kontrolisani kognitivni procesi. Pod automatskim procesima podrazumijevamo elementarne procese, ali i sve one strategije koje su potvr đ ene u zna č ajnoj mjeri prethodnim iskustvom. Na osnovu prethodnog iskustva, elementarni 17 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove procesi koji sa č injavaju neku strategiju su u toj mjeri me đ usobno koordinisani i povezani da jedni druge pokre ć u, zaustavljaju i modifikuju samo na osnovu informacije koje dobijaju, tako da nema potrebe za intervencijom metakognitivnih strategija. Za automatske procese je karakteristi č no: 1. da se odvijaju bez namjere da se obave, 2. njih nismo svjesni i 3. zahtjevaju minimalno kognitivno angažovanje. Ipak, onog trenutka kada se na đ emo u situaciji koja je nova i kada je nemogu ć e primjeniti ve ć postoje ć e strategije ili kada moramo izmisliti neke nove strategije, dolazi do analize i(re)konstrukcije samih strategija. U tim situacijama se radi o procesima koji su svjesni i u kojima je u velikoj mjeri uklju č ena naša pažnja. Tada postajemo svjesni svih nejasno ć a i problema s kojima smo suo č eni u pokušaju da ostvarimo neki cilj. Važno je imati na umu da kod ova dva procesa kontrola uvijek postoji, ali je ona u jednom slu č aju ostvarena metakognitivnim, uz svjesno i aktivno u č eš ć e subjekta, kontrolnim procesima, a u drugom slu č aju kontrola je„ugra đ ena“ u samu organizaciju strategije. Ove kategorizacije bi, naravno, trebalo opažati kao kontinuirane, a nikako kao dihotomne, što zna č i da se ovi procesi razlikuju po stepenu u kojem zahtjevaju svjesnu kontrolu. Da li ć e neki proces postati automatizovan ili ne zavisi od od iskustva, tj. od uvježbavanja. Što se odre đ eni proces č eš ć e ponavlja, proces postaje automatizovaniji i smanjuje se kognitivno angažovanje koje je potrebno za njegovo obavljanje. 2.2 SOCIJALIZACIJA MLADIH U ETNI Č KI PODIJELJENOM DRUŠTVU Č ovjek je društveno bi ć e i zbog toga je društveni kontekst u kojem živi veoma važan za razumijevanje njegovog opažanja svijeta i njegovog ponašanja. Pod društvenim kontekstom podrazumijevamo faktore kao što 18 Sr đ an Puhalo su: porodica u kojoj odrasta kao i društveni, ekonomski i politi č ki odnosi karakteristi č ni za datu sredinu. Socijalizaciju možemo definisati na razne na č ine, ali ono što je zajedni č ko za te definicije je da društvo i kultura odre đ uju ciljeve i postavljaju standarde socijalizacije, dok su porodica, škola, vršnjaci i drugi č imbenici neposredni izvršioci socijalizacije. Oni su ti prenosnici pomo ć u kojih se ostvaruju propisane norme i ciljevi(Trebješanin, 2000; Dizdarevi ć, 2002). Kao rezultat tog procesa trebali bismo imati zrelo, odgovorno, društveno i osobeno ljudsko bi ć e, koje je razvilo univerzalne ljudske sposobnosti i funkcije, ali i važe ć e standarde, karakteristi č ne obrasce ponašanja i sistem vrijednosti sredine u kojoj živi. U društvu kakvo je bosansko ‐ hercegova č ko, optere ć eno etni č kim podjelama, možemo da pretpostavimo da djeca, veoma rano, sti č u „rudimentnu“ predstavu o složenoj strukturi socijalnog sistema u kojem žive. Pri tome, ona usvajaju č itav niz kolektivnih sentimenata − afiniteta i resentimenata, ose ć anja vezanosti ili socijalne udaljenosti, lojalnosti ili zazora u odnosu na društvene grupe koje naseljavaju njegov globalni socijalni prostor. Od najranijeg perioda života, u procesu socijalnog u č enja koje ne mora biti manifestno politi č ko, pojedinac koji odrasta u odre đ enom društvu, politi č kom sistemu ili kulturi, pod uticajem neposredne socijalne okoline, postepeno„konstruiše“ svoju socijalnu realnost. Ovaj proces podrazumijeva i usvajanje važe ć e klasifikacije pripadnika društva, napravljene prema subjektivnim kriterijumima razlikovanja koje dijele svi njegovi č lanovi(Vasovi ć, 2007, str. 68). Etni č ka samosvijest i stavovi prema drugim nacijama po č inju da se formiraju prili č no rano, izme đ u tre ć e i pete godine. Rezultati istraživanja u SAD, neposredno nakon Drugog svjetskog rata(Hartleya prema: Panti ć 1970), isti č u nacionalnu pripadnost kao primarnu u odnosu na neka druga li č na obilježja. U Velikoj Britaniji su dobijeni nešto druga č iji rezultati, (Jahoda, 1962) − manje od 3% ispitane djece spominje nacionalnost kao primarno samoodre đ enje. Istraživanje Stoji ć a, Ivi ć a, Kosti ć a(prema: Panti ć, 1970), u gradovima Beograd, Zagreb i Ljubljana, pokazuju da oko petine djece osnovnoškolskog uzrasta navode etni č ku pripadnost kao primarnu, a da postoji tendencija da ovakva vrsta odgovora raste s 19 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove porastom godina starosti djece. Razlika se pokazala i u odnosu na gradove iz kojih djeca dolaze. Etni č ka samosvijest se najranije javljala kod djece iz Ljubljane, a najmanje kod djece iz Beograda. To nam pokazuje da je razvoj ovog identiteta u mnogom odre đ en kulturno ‐ istorijskom tradicijom, prirodom me đ ugrupnih odnosa i trenutnom društvenom situacijom. Istraživanje Panti ć a(1970) je tako đ e pokazalo da su beogradska djeca sebe naj č eš ć e opisivala kao„u č enika“, potom etni č kom pripadnoš ć u i polom, što je ispod prosjeka u odnosu na druge ispitivane regione. Stoji ć, Ivi ć i Kosti ć, što je kasnije potvrdio i Panti ć,(Panti ć, 1970, str. 19) izdvajaju nekoliko etapa u formiranju pojma naroda(etni č ke grupe) i pripadnosti tom narodu(etni č koj grupi): 1. Odsustvo svijesti; 2. Deklarativni nivo; 3. Nivo konkretnih definicija; 4. Nivo apstraktnih definicija. Istraživanje Vasovi ć eve(1986) na osnovnoškolcima iz Kragujevca i Beograda je išlo u prilog gore navedenim stadijumima razvoja etni č kog identiteta kod djece. Istraživanje je tako đ e pokazalo da djeca razvijaju pozitivan odnos prema sopstvenoj etni č koj grupi u odnosu na druge grupe. Taj identitet se naj č eš ć e objašnjavao preko: 1. zavi č ajnog sentimenta i 2. poznatost i bliskost − mi grupa. Znatno manje se taj identitet objašnjava putem: 1. porijekla, 2. maternjeg jezika, 3. nacionalnih simbola, mitova ili ideala. Istraživanje je pokazalo da preko 80 odsto djece starije od devet godina jeste jako privrženo sopstvenoj etni č koj grupi. Samo troje od stotinu ispitane djece nije znalo da imenuje svoju nacionalnost, dok svako deseto dijete nije pridavalo zna č aj etni č koj pripadnosti. Tre ć ina devetogodišnjaka je odbacivala svaku mogu ć nost da budu nešto drugo po nacionalnosti. 20 Sr đ an Puhalo Ipak, da bi se kreirao odre đ eni identitet, neophodno je da dijete ima adekvatnu kognitivnu zrelost(kategorizacije) i da postoji pritisak socijalne sredine. Istraživanja pokazuju da se prema svojoj etni č koj grupi prvo razvija afektivni odnos, a kasnije se sti č e znanje i osnovni pojmovi o njoj i drugim etni č kim grupama. Stacey(1978) isti č e da djeca ve ć sa sedam ili osam godina imaju ve ć uveliko formirane etni č ke stereotipe, karakteristi č ne za lokalne zajednice u kojima žive, ali da to nije pra ć eno konzistentnim i nestalnim emocijama. Oni se ne identifikuju sa sopstvenom grupom ve ć se distanciraju od drugih etni č kih grupa. Tek s razvojem formalnih operacija i apstraktnog mišljenja kod djeteta, oko jedanaeste godine(Pijaže i Inhelder, 1978), možemo o č ekivati etni č ko decentriranje, pod sve ve ć im uticajem sredinskih faktora. Jasno je da razvoj etni č kog identiteta kod djeteta zavisi od njegovog kognitivnog razvoja, ali i od sredine u kojoj se to dijete razvija. U sredinama u kojima je etni č ka pripadnost važna, kakva je Bosna i Hercegovina, ovaj proces je mnogo izraženiji. Mladi u Bosni i Hercegovini(Turja č anin i drugi, 2009) imaju pozitivan odnos prema etni č koj(ili kako je oni nazivaju nacionalnoj) identifikaciji i isti č u da je osje ć anje vezanosti za vlastiti narod jedno od najljepših osje ć anja koje osoba može imati, iako nisu potpuno sigurni da je isticanje osje ć anja nacionalne pripadnosti pozitivna karakteristika. U pogledu tvrdnje da je važno što ranije nau č iti djecu kom narodu pripadaju, u č enici imaju podijeljene stavove: u č enici iz škola sa najve ć om hrvatskom ve ć inom se u potpunosti slažu sa ovom trvrdnjom, u č enici škola sa srpskom ve ć inom se uglavnom slažu sa tvrdnjom, dok ve ć ina u č enika iz škola sa bošnja č kom ve ć inom uglavnom nije sigurna da je važno vlastito dijete rano nau č iti kom narodu pripada. 2.2.1 Posebni faktori socijalizacije Ukratko ć emo prikazati zna č aj pojedinih faktora socijalizacije mladih ljudi. u procesu 21 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Porodica Porodicu nikako ne smijemo posmatrati kao entitet u kojem je privatno potpuno odvojeno od javnog. Na to su još poodavno ukazivali Rajh(1981), Adorno(1950) i From(1984), analiziraju ć i ulogu porodice u razvoju fašisti č ke ideologije u Njema č koj. Ostaje otvoreno pitanje kako porodica uti č e na formiranje etni č ke pripadnosti kod djece: 1. posredno, djelovanjem na oblikovanje uloga ili predispozicija za prihvatanje odre đ enih stavova ili 2. neposredno, direktnim prenošenjem politi č kih(u najširem smislu) stavova. Za šta god da se opredijelimo jasno je da porodica ima: 1. presudnu ulogu u životu malog djeteta uopšte, 2. presudnu ulogu u procesu vaspitanja djeteta i 3. ulogu predstavnika sistema socijalnih i moralnih vrijednosti koje vladaju u društvu uopšte. Za malo dijete porodica je naj č eš ć e„jedina“ sredina u kojoj ono u potpunosti zadovoljava svoje osnovne potrebe, a roditelji imaju ekskluzivan pristup djetetu kada ono sti č e prve informacije o svijetu i ljudima. Upravo ta„zarobljenost“ djeteta porodici daje mogu ć nost da kontinuirano potkrepljuje odre đ ena ponašanja, ali i vrijednosne orijentacije koje na njega prenosi. Dodamo li tome specifi č an emotivni odnos izme đ u roditelja i djeteta i samu uvremenjenost tih potreba, jasno je odakle poti č e takva socijalizatorska mo ć porodice. Ne smije se previdjeti da roditelji mogu direktno i namjerno uticati na formiranje etni č kog identiteta kod djece i time prenijeti vrijednosti koje su karakteristi č ne za odre đ eno društvo ili pojedine socijalne grupe. S druge stane, djeca kroz imitaciju i identifikaciju mogu da prihvataju odre đ ene stavove i ponašanja svojih roditelja. Obje vrste u č enja po modelu mogu da uti č u na podudaranje izraženosti etni č kog identiteta kod djece. Ovo potvr đ uju i istraživanja Remersa i Veltmana(prema Mi ć evi ć, 2005) koji su na uzorku od 200 u č enika i njihova oba roditelja konstatovali da postoji izrazita sli č nost etni č kih stavova prema marginalnim grupama. 22 Sr đ an Puhalo U istraživanju Mi ć evi ć eve(2005) se pokazalo da su stavovi roditelja u odnosu na djecu diskriminatorski prema Kinezima. Tako đ e se pokazalo da ne postoje statisti č ki zna č ajne razlike u stavovima diskriminacije roditelja i njihove djece prema Romima. Etni č ka distanca djece, u istraživanju Mihi ć i Mihi ć(2003), je izuzetno velika, a ako uzmemo u obzir i rezultate njihovih roditelja, ona je gotovo nevjerovatna. S druge strane, i kod djece i kod roditelja, postoji gotovo identi č an slijed nacionalnosti što se ti č e izraženosti etni č ke distance. Ona je najniža prema Srbima, nešto viša prema Ma đ arima, odnosno Hrvatima, a najviša prema Albancima i Romima. U Bosni i Hercegovini(Puhalo, 2006) se pokazalo da je etni č ki identitet izraženiji kod mladih ljudi koji imaju oca u odnosu na one koji su ostali bez oca. Posebno treba naglasiti ve ć u izražnost etni č kog identiteta kod mladih ljudi koji dolaze iz jednonacionalnih porodica u odnosu na one č iji roditelji dolaze iz razli č itih etni č kih grupa 3 . Istraživanje je pokazalo da postoji mala, ali zna č ajna, pozitivna korelacija izme đ u etni č kog identiteta, državnog(nacionalnog) identiteta i evropskog identiteta, kao i veza izme đ u etni č kog identiteta i nacionalne vezanosti, ali i niska i negativna korelacija s nacionalnom otvorenoš ć u. Škola Škola je za najve ć i broj djece prva institucija s kojom se susre ć u izvan svoje porodice. Kao takva, ona predstavlja mo ć an faktor socijalizacije iz više razloga: 1. Škola je jedan od prvih predstavnika vanporodi č nog autoriteta; 2. Škola je ne samo obrazovna, ve ć i vaspitna institucija; 3. Školski programi, skoro uvijek, predstavljaju zvani č ni, opšte prihva ć eni sistem vrijednosti; 4. Školovanjem su obuhva ć ena skoro sva djeca u jednom društvu; 5. Nastavnici i profesori su profesionalni socijalizatori; 3 Prema popisu iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini je registovano 36% miješanih brakova (Petrovi ć prema Biro, 2006), a bilo je 242.682 onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni. 23 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 6. Škola ili uspjeh u školi u velikoj mjeri odre đ uje budu ć i život svakog č ovjeka. Imamo li u vidu da je Bosna i Hercegovina ustrojena na etni č kim principima i da je nacionalizam, još uvijek, dominantna ideologija, teško je o č ekivati da se školski sistem mnogo razlikuje od stanja u društvu. Istraživanje UNICEF ‐ a iz 2009. godine pokazuje nam veoma poražavaju ć e podatke.„ Vrije đ anje u č enika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi nije rijetka pojava u školama. Veliki broj ispitanih u č enika bio je izložen vrije đ anju i lošem tretmanu samo zato što je druge vjere i nacionalnosti, ili su, pak, bili svjedoci vrije đ anja druge djece. Posebno je zastrašuju ć i podatak da je svako ispitano dijete u jednoj od škola u kojima je provedeno istraživanje doživjelo vrije đ anje na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Za razliku od u č enika i njihovih roditelja, ogromna ve ć ina nastavnika ne uo č ava pojavu vrije đ anja ili maltretiranja djece pripadnika druge nacionalnosti i vjere u njihovim školama.”(str. 12) U Bosni i Hercegovini se kroz obrazovanje nastavlja borba za izgradnju i o č uvanje sopstvenog identiteta sve tri etni č ke grupe(Perry, 2009). Time na važnosti dobija nacionalna grupa predmeta(jezik, istorija, geografija, vjeronauka) u odnosu na matematiku, fiziku ili hemiju. Može se identifikovati nekoliko problema u doma ć em školstvu koji, u ve ć oj ili manjoj mjeri, uti č u na razvoj etni č kog identiteta kod djece i mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Perry(2009) stavlja posaban naglasak na tri problemati č na segmenta socijalizacije unutar škole: 1. Fizi č ko odvajanje djece i postojanje dvije škole pod istim krovom; 2. Tiha asimilacija manjinskih etni č kih grupa; 3. Problemi s kvalitetom udžbenika. Generalno gledaju ć i u Bosni i Hercegovini došlo je do etni č ke homogenizacije, ne samo u glavama ljudi, ve ć i u okviru teritorijalne raspodjele stanovništva. U najve ć em broju opština u Bosni i Hercegovini dominira jedna etni č ka grupa, dok je broj pripadnika drugih etni č kih grupa znatno manji da bi se nastava prilago đ avala manjinskim grupama, te su u č enici primorani da nastavu poha đ aju prema planu i programu 24 Sr đ an Puhalo dominantne etni č ke grupe. Takvo stanje č esto vodi ka tihoj asimilaciji djece iz manjinskih etni č kih grupa. Problem postojanja dvije škole pod istim krovom je prisutan u Bosni i Hercegovini i takvih škola ima preko 50(Turja č anin i drugi, 2009), a nalaze se na teritorijama opština Jajce, Stolac, Mostar, Žep č e. Fojnica, Busova č a, Kiseljak, Vitez Prozor, Novi Travnik i dr. Bošnja č ka i hrvatska djeca poha đ aju nastavu u istoj školskoj zgradi, ali prema razli č itim nastavnim programima i sa razli č itim nastavnicima. Č esto koriste razli č ite ulaze i u školskoj zgradi nemaju velike mogu ć nosti za interakciju, susrete i druženje. Ove škole istovremeno potenciraju, održavaju i ljubomorno č uvaju me đ uetni č ke razlike. Zanimljivo je istrživanje UNICEF ‐ a(Turja č anin i drugi, 2009) o podijeljenim školama u Bosni i Hercegovini iz 2009. godine u kojem se veoma dobro može sagledati sva kompleksnost ovog problema. Prema ovom izvještaju:„ Ve ć ina sudionika u razgovorima su za zajedni č ko poha đ anje nastave, odnosno za škole u koje se u č enici upisuju, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Štaviše, smatraju da ovakav vid obrazovanja ima puno prednosti u odnosu na etni č ki homogene sredine, da se djeca bolje pripremaju za život u društvu kakvo je u Bosni i Hercegovini, te da je ovo za djecu oboga ć enje njihovog iskustva. Postoje zna č ajne razlike izme đ u pojedinih sredina, pa se tako u Sarajevu primje ć uje najpozitivniji stav prema integraciji, a najnegativniji je na podru č ju Prozora/Rame. Zanimljiva je pozitivna korelacija stava prema integraciji izme đ u manjina i ve ć inskog stanovništva, kao i podatak da je pozitivan stav prema integraciji obrazovnog sistema u velikoj mjeri izraženiji u slu č ajevima i sredinama gdje postoji i ve ć a zastupljenost razli č itih nacionalnih skupina.”(str. 14 − 15) Me đ utim, mnogo je kompleksnije pitanje jedinstvenog programa u školama. Ovdje dolazi do izražaja želja da se osigura školovanje na maternjem jeziku za pripadnike svih konstitutivnih naroda. U nekim sredinama sagovornici su izri č iti u zaštiti nacionalnog identiteta(kako oni percipiraju pravo na maternji jezik u školama), pa i po cijenu da djeca poha đ aju škole koje nisu najbliže mjestu stanovanja, odnosno škole izvan njihovog upisnog podru č ja. U praksi je mnogo primjera gdje djeca, kako bi bila u mogu ć nosti pratiti program na njihovom maternjem jeziku, putuju u škole koje im nisu najbliže, dok se, s druge strane, u provedenim 25 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove intervjuima uglavnom uo č ava tvrdnja o željenom izboru najbliže škole. Pitanje ugrožavanja nacionalnog identiteta č esto se povla č i kada se pokušava razgovarati o integriranom školstvu. Iako su u postoje ć e nastavne planove i programe uklju č eni odre đ eni zajedni č ki sadržaji u cilju njihove harmonizacije, u ovom trenutku još uvijek ne postoji jedinstven stav o strukturi i sadržaju zajedni č kog jezgra. Najve ć i problem predstavljaju sadržaji predmeta iz tzv. nacionalne grupe predmeta(jezika, istorije i geografije), koje je teško usaglasiti. To je pitanje oko kojeg još uvijek ne postoji jasno izražena politi č ka volja za iznalaženje kompromisnih rješenja. Sveprisutan je osje ć aj nemogu ć nosti iznalaženja promjena koje bi dovele do pomirenja stavova i zajedni č kog pristupa nastavi bez kršenja osnovnih prava pripadnika bilo koje nacionalne grupacije. Za ovakvo stanje su, prema tvrdnjama u č esnika ovog istraživanja, ponajviše odgovorne politi č ke strukture koje imaju mo ć, ali ne i volju da izna đ u modus koji bi odgovarao svima. Ovakav stav dijele č ak i intervjuisani predstavnici politi č kih struktura koji rješenje tako đ e vide isklju č ivo u politi č kom kompromisu.(str. 14 − 15) Kada govorimo o udžbenicima, moramo imati na umu da oni nisu obi č ne knjige. Oni imaju pretenziju da postanu kulturni modeli u kojima je sadržano sve ono što je važno za jedno društvo. Udžbenici su knjige č ija je namjena da modeluju kulturno iskustvo djeteta. To modelovanje se ogleda u tome što se u okviru udžbenika neke teme naglašeno favorizuju a druge svjesno zanemaruju. Na taj na č in oni direktno uti č u na fizi č ki i mentalni izgled pripadnika date kulture. Udžbenici nastoje da„steknu“ punu kontrolu nad kompletnom osobom. Naravno, moramo imati na umu da se kulturna misija udžbenika odvija na više nivoa. S jedne strane imamo svjesne, direktne i namjerno proklamovane ciljeve, a s druge strane imamo i nesvjesne i subliminalne uticaje udžbenika na mladog č ovjeka. Preko udžbenika mi asimilizujemo kulturu u kojoj živimo, shva ć enu u najširem obliku. Usvajanjam, ili bolje re ć i interiorizovanjem, kultura se pretvara u unutrašnje šeme, modele, kognitivne strukture, sklonosti i sl. Otuda Dijana Plut(2003) isti č e tri najvažnije funkcije udžbenika, i to: 1. ure đ enje spontanog iskustva djeteta, 2. uspostavljanje sistema pravila kojima je u osnovi jedna vrijednosna matrica i 26 Sr đ an Puhalo 3. me đ ufunkcionalno povezivanje. Prva funkcija ima za cilj da spontana iskustva djeteta ure đ uje na na č in da ih me đ usobno povezuje, organizuje i dodjeljuje im nove precizne nazive. Tako đ e, ona uvodi nove mentalne operacije sa njima, koordinira nove i stare mentalne operacije, ograni č ava zna č enje rije č i i definiše ih u odnosu na srodna zna č enja. To je proces izgra đ ivanja pojmova, koji su organizovani i horizontalno i vertikalno, ili, bolje re č eno, stvaranje pojmovnih struktura svih vrsta. Druga funkcija udžbenika je stvaranje li č nih vrijednosnih pravila, a ona nam naj č eš ć e dolaze spolja. Kultura u kojoj pojedinac živi je veoma zainteresovana da kontroliše ovaj aspekt li č nosti. Naravno, nije škola jedina koja uti č e na usvajanje sistema vrijednosti pojedinca, ali je njen uticaj veoma važan. Tre ć a funkcija udžbenika je povezivanje razli č itih mentalnih funkcija u funkcionalnu cjelinu. Iz tog povezivanja izrastaju nove sposobnosti i složene forme viših psihi č kih funkcija, ali i sposobnost autoregulacije. Prema Plutovoj, ove tri funkcije su najvažnije kod udžbenika mada ona spominje i neke druge funkcije: adaptivne, konzerviraju ć e ili legitimiziraju ć e. Ove funkcije omogu ć avaju jednoj društvenoj zajednici da opstane i nastavi da živi. Udžbenici u Bosni i Hercegovini, posebno iz nacionalne grupe predmeta, u velikoj mjeri uti č u na kreiranje etni č kog identiteta mladih ljudi, što samo po sebi nije loše kada bi imali kvalitetne, objektivne i uravnotežene udžbenike. Nažalost, stvarnost je druga č ija. Prikaza ć emo rezultate dvaju analiza udžbenika koje su nedavno ra đ ene u Bosni i Hercegovini. Prvu analizu je radila grupa autora za potrebe Fonda za otvoreno društvo 2007. godine, a druga je doktorska disertacija Nenada Veli č kovi ć a(2010) u kojoj on analizira udžbenike maternjeg jezika od V razreda osnovne škole do IV razreda srednje škole. Istraživa č i Fonda za otvoreno društvo su zaklju č ili sljede ć e: „ Analiza udžbenika maternjeg jezika je pokazala da su svi udžbenici, bez obzira kom Nastavnom planu i programu pripadaju, ideološki i nacionalno usmjereni i promovišu kulturu jednog naroda. Ve ć ina udžbenika polazi od 27 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove pretpostavke da svi u č enici u odjeljenju pripadaju samo jednoj etni č koj grupi. Pojedini pisci, kao što su Ivo Andri ć, Meša Selimovi ć, Aleksa Šanti ć, Branko Č opi ć, Mak Dizdar,„šetaju“ iz naroda u narod kako to odgovara autorima č itanki. Udžbenici za hrvatski Nastavni plan i program su ve ć im dijelom preuzeti iz Republike Hrvatske, što zna č i da je sadržaj udžbenika sa neznatnim izmjenama preuzet iz Nastavnog plana i programa Republike Hrvatske, a samo formalno se pojavljuju izdava č i ili suizdava č i iz Bosne i Hercegovine. Zbog toga u ovim udžbenicima sre ć emo primjere samo sa podru č ja Hrvatske, primjere vezane samo za hrvatski narod, jezik, književnost i kulturno naslje đ e. Potrebno je naglasiti da su svi takvi udžbenici odobreni od strane ministarstava nauke, kulture i sporta pojedinih županija/kantona, ali i Federalnog ministarstva. Udžbenici za srpski Nastavni plan i program su u znatno manjoj mjeri„pozajmljeni“ iz Srbije. I pored toga se u ovim udžbenicima veli č a pripadnost Srbiji, navode se pisci, pjesnici, književnici samo srpske nacionalnosti, daju primjeri(gradova, sela, ulica, imena, rijeka, planina i dr.) samo iz Srbije i Republike Srpske. Udžbenici bosanskog Nastavnog plana i programa tako đ e nisu oslobo đ eni razvijanja nacionale svijesti i prikazivanja iz ugla samo jednog naroda. Jedina je razlika što oni ipak prije svega poti č u pripadnost Bosni i Hercegovini kao državi. Autostereotipi č esto imaju pozitivnu konotaciju, kao romanti č arski prikazi. S druge strane, heterostereotipi č eš ć e(iako ne uvijek) imaju negativnu konotaciju. Prema ovoj kategorizaciji, naglašavanje Bošnjaka kao naroda koji najviše zastupa ideju o integralnom bosanskom identitetu je upravo panbosanska orijentacija. Pri tom se bosanski identitet poistovje ć uje sa idejom o više nacija me đ u kojima nema konkurencije. Mada se u udžbenicima bosanskog Nastavnog plana i programa koriste oba pisma, i ć irilica i latinica, ono što je važno primijetiti, i što pored zakonskih (kršenje autorskih prava) ima i šire konsekvence, je„prevo đ enje“ tj. ijekavizacija ekavskih tekstova. Ovaj proces ima za posljedicu osiromašenje znanja i rje č nika u č enika i poti č e na segregaciju na jezi č koj osnovi. Pored neospornih nedostataka, u ve ć ini ovih udžbenika su zastupljeni autori razli č itih nacionalnosti. ”(str.79 − 80) „ Posmatraju ć i sve udžbenike Istorije zajedno, vidimo da se isticanjem uloge vlastitog naroda u udžbenicima u č enici usmjeravaju na usvajanje znanja o istoriji vlastitog naroda, dok su ostali narodi 28 Sr đ an Puhalo neproporcionalno zastupljeni. Potenciraju se zasluge samo jednog naroda tako da u č enik lako može ste ć i dojam kako u drugim narodima nema nikoga zaslužnog. Sve to uti č e na stvaranje pristrasnog stava kod u č enika o doprinosu pojedinih naroda u istoriji BiH. Sljede ć i princip koji se č esto ne poštuje u udžbenicima Istorije je nepoticanje osje ć aja pripadnosti državi i nepoticanje osje ć aja zajedni č kog bosanskohercegova č kog naslje đ a. U suštini se pokušava promovisati stav da svaki narod ima svoju istoriju koja se razvijala«u vakuumu» i bez me đ usobnog djelovanja. Kako bi se dodatno podržali implicitni ciljevi kojima se poti č e destruktivna obrazovna praksa, u udžbenicima se daju stereotipni prikazi vlastitog i drugih naroda. U zavisnosti od važe ć ih auto i hetero stereotipa u pojedinom narodu istorijski doga đ aji, istorijske li č nosti i položaj pojedinih naroda kroz istoriju biva prikazan kroz te stereotipe. Tako Bošnjaci sebe vide kao osnovu izgradnje bosanskohercegova č ke nacije, dok drugi rade na njenom razaranju. Oni su miroljubivi i bez agresivnih pretenzija prema drugima, dok su drugi militantni i agresivni. Oni su žrtve svoje naivnosti i dobrohotnosti kroz istoriju i to se prenosi do današnjih dana. Srbi sebe vide kao vje č ite žrtve koji su uvijek samo htjeli mir, dok su drugi okrutni, neprijateljski nastrojeni prema njima i nepouzdani. Hrvati pak, isti č u sebe kao starosjedioce na ovim prostorima dok su im drugi nenaklonjeni i diskriminišu ih kao konstitutivni narod. Istraživanje stavova o vrijednostima u obrazovanju, u sekciji u kojoj se ispituje slaganje u č enika sa ovim stereotipima, pokazalo je da ove prezentacije itekako uti č u na usa đ ivanje stereotipa kod u č enika.”(str. 111 − 112) „ U udžbenicima Geografije za srpski Nastavni plan i program vrlo č esto se isti č e srpski narod,„srpske teritorije”, daju se primjeri samo iz Republike Srpske, o Republici Srpskoj se govori kao o zasebnoj državi, isti č e se doprinos samo nau č nika iz reda srpskog naroda u razvoju geografije. Tako u č enici razvijaju pozitivan odnos prema samo jednom dijelu države dok drugi tretiraju kao„tu đ u” teritoriju. U udžbenicima za hrvatski Nastavni plan i program najve ć i broj negativnih primjera je vezan za isticanje hrvatskog naroda, teritorija na kojima je hrvatski narod ve ć ina, te isticanje države Hrvatske. Samim tim, zna č ajan broj primjera poti č e pripadnost Republici Hrvatskoj, a ne BiH. U udžbenicima za bosanski Nastavni plan i program identifikovani su primjeri u kojima se isti č e 29 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove bošnja č ki narod i njegove zasluge za o č uvanje Bosne i Hercegovine.”(str. 145 − 146) Veli č kovi ć eva analiza(2010) pokazuje da se„ Srpski i hrvatski nacionalizam u bosanskohercegova č kom obrazovanju ponašaju jednako: tako što svojim piscima daju u prosjeku tri puta više prostora nego ostalima. Praksa bošnja č kog nacionalizma po ovom pitanju jasno je druga č ija. U bošnja č kim č itankama bošnja č ki, hrvatski i srpski autori zastupljeni su podjednako. Bošnja č ki NPP poštuje Okvirni zakon i prihvata zajedni č ku jezgru. Sastavlja č i č itanki ne narušavaju ovu ravnomjernost. Sastavlja č i nastavnih planova i programa(a ni sastavlja č i č itanki) ne obrazlažu izbor autora i djela ili odlomaka. Kao jedini vidljiv i jasan kriterij izbora, iz disproporcije koja je o č ita, prepoznala se etni č ka pripadnost pisca. U srpskim i hrvatskim č itankama najzastupljenija vrijednost je rodoljublje, u bošnja č kim ljubav. Analiza je utvrdila da je broj korektno interpretiranih književnih tekstova u svim č itankama mali. Jedan od mogu ć ih razloga ovome jeste da interpretacija osposobljava u č enike za kriti č ko mišljenje, ne samo o svijetu, nego i o književnosti u svijetu, i da se takva, svojim pozivanjem na racionalnost, suprotstavlja mistifikaciji. Ona je zbog toga nepodesan instrument ideološke manipulacije. Književnost u č itankama za osnovnu školu jeste sredstvo ideološke instrumentalizacije. Ideologija koja upravlja tim dijelom obrazovnog sistema jeste nacionalizam tri konstitutivna naroda. Srpski i hrvatski nacionalizam vlastite vrijednosti pretpostavljaju zajedni č kim i univerzalnim, iskazuju ć i nepoštovanje Okvirnom zakonu i ignorišu me đ unarodno preuzete obaveze države Bosne i Hercegovine. Sva tri nacionalizma koriste iste tipove indoktrinakcije. Izbjegavanje rasprave, omalovažavanje neistomišljenika, krivotvorenje i podmetanje vrijednosti, kako je ovo istraživanje pokazalo, oblici su prakse jasno i snažno prisutne u sistemu bosanskohercegova č kog obrazovanja.” (str. 321 − 324) Vršnjaci Uticaj vršnjaka na kreiranje stavova i vrijednosti raste s godinama starosti i možemo re ć i da vrhunac dostiže u doba adolescencije. Vršnja č ke grupe su„ostrva“ u kojima pojedinac č esto po prvi put po č inje da 30 Sr đ an Puhalo preispituje roditeljske, školske i druge oficijelne društvene stavove i vrijednosti. Me đ u vršnjacima se č esto po prvi put javljaju alternativni stavovi i vrijednosti, stvaraju se stavovi i sistemi vrijednosti karakteristi č ni za pojedine grupe. Uticaj vršnja č ke grupe se prenosti putem me đ usobne komunikacije, ali veoma je važno da naglasimo da ta socijalizacija ne bi bila toliko efikasna bez identifikacije i pore đ enja pojedinca s vršnja č kom grupom. U istraživanju Puhala iz 2006. godine pokazalo se da mladi ljudi koji imaju prijatelje drugih nacionalnosti imaju izraženiji etni č ki identitet. Pripadanje nekoj grupi podrazumijeva i postojanje neke druge grupe koja se razlikuje od naše, a kojoj mi ne pripadamo. Kod mladih ljudi koji imaju prijatelje drugih nacionalnosti, izraženiji je etni č ki identitet, ali i tolerancija prema drugim etni č kim grupama, što nije u skladu sa istraživanjima Č orkala i Kamenova(1999). Ovi rezultati pokazuju da izražen etni č ki identitet ne podrazumjeva i izražen etnocentrizam i šovinizam. Istraživanje UNICEF ‐ a(2009) je pokazalo da„ vrije đ anje u č enika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi nije rijetka pojava u školama. Veliki broj ispitanih u č enika bio je izložen vrije đ anju i lošem tretmanu samo zato što je druge vjere i nacionalnosti, ili su, pak, bili svjedoci vrije đ anja druge djece. Posebno je zastrašuju ć i podatak da je svako ispitano dijete u jednoj od škola u kojima je provedeno istraživanje doživjelo vrije đ anje na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Za razliku od u č enika i njihovih roditelja, ogromna ve ć ina nastavnika ne uo č ava pojavu vrije đ anja ili maltretiranja djece pripadnika druge nacionalnosti i vjere u njihovim školama. Bez obzira na razli č itu percepciju u č enika i roditelja, s jedne strane, i nastavnika, s druge strane, kada su u pitanju pojave vrije đ anja u č enika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, evidentno je da ovaj problem u školama postoji. Posebno je zanimljivo da nastavnici, č ija je svijest o pogubnosti diskriminacije sigurno na višem nivou, ovu pojavu manje primje ć uju nego u č enici i roditelji. Razlike u odgovorima ovih kategorija ispitanika su vrlo indikativne jer posredno ukazuju na odsustvo njihove redovne komunikacije kao i me đ usobne saradnje na spre č avanju diskriminacije, kako u školi tako i u vanškolskom okruženju.”(str. 12) 31 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 2.2.2 Opšti faktori socijalizacije Mediji Zna č aj pojedinih faktora socijalizacije se mijenja u zavisnosti od uzrasta pojedinca. Porodica i škola imaju velikog uticaja kod djece da bi prijatelji i mediji dobili na važnosti s adolescencijom. Ipak, moramo imati na umu da mediji naj č eš ć e samo prenose stavove, vrijednosti i informacije. Oni samo doprinose isticanju i ja č anju ve ć postoje ć ih, opšteprihva ć enih društvenih vrijednosti. U stvari, na socijalizaciju osoba uti č u„kreatori javnog mnjenja“ koji putem medija interpretiraju date č injenice. Tako đ e je važno naglasiti da se mediji nalaze u podre đ enom položaju u odnosu na ostale socijalizatore zbog toga što je ta komunikacija indirektna i posredna (ali pojavom interaktivnog interneta i to postaje upitno), bez emotivnog odnosa. Bez obzira na njihovu mo ć i uticaj, prikaza ć emo rezultate nekoliko monitoringa printanih medija u Bosni i Hercegovini da bismo prikazali koliko i kako mediji pišu o odre đ enim temama i u kakvom okruženju rastu naša djeca. Analiza sadržaja pisanih medija u Bosni i Hercegovini koju je sprovela Bogdani ć eva(2009) pokazuje da je medijski prostor u Bosni i Hercegovini podijeljen analogno politi č kim podjelama. U ravni kvantitativne analize ova podijeljenost se manifestuje u minornoj i, u svakom slu č aju, neprimjerenoj zastupljenosti informacija medija iz jednog entiteta o djelovanju politi č kih funkcionera i institucija iz onog drugog entiteta. Ovdje je bitna jedna napomena: mediji iz Federacije BiH objavljuju više informacija iz Republike Srpske nego što mediji Republike Srpske pišu o Federaciji BiH, ali kvalitativna analiza je pokazala da u medijima iz FBiH ove informacije uglavnom negativno tretiraju funkcionere i institucije iz RS. U krajnjoj liniji, sve se svodi na isto: i ovakvi sadržaji tako đ e doprinose podjeli medijskog prostora. S druge strane, za posljedicu imamo i me đ usobnu izolaciju medija u BiH po entitetskoj, odnosno etni č koj liniji. Postoji, naravno, i jedna teža posljedica pomenutog stanja. Ako u našem društvu uopšte možemo govoriti o javnom mnjenju, treba naglasiti da se ovom prikom profiliraju tri javna 32 Sr đ an Puhalo mnjenja(na etni č koj matrici). Rije č je, dakle, o mrvljenju, razdrobljavanju društvene svijesti uopšte, a istovremeno i o homogenizaciji onih dijelova svijesti kod kojih je dominantna vezanost za etnicitet i njegovu samodovoljnost. Sve skupa, dugoro č no ili manje dugoro č no posmatrano, prethodne dijagnoze imaju za posljedicu č injenicu da ovakvim angažmanom mediji gotovo direktno pomažu produbljivanju i ja č anju nacifikacije bosanskohercegova č kog društva u cjelini. Istraživanje Puhala(2009) godine pokazalo je da zaklju č ke o pojedinim narodima gra đ ani Bosne i Hercegovine naj č eš ć e donose na osnovu iskustava u proteklom ratu. To je najviše izraženo kod Bošnjaka, a potom kod Hrvata i Srba. Kontakt s drugim narodima je na drugom mjestu kao izvor informacija o drugim narodima, dok je tre ć i kanal po važnosti razgovor s prijateljima i komšijama. Ovo nam pokazuje da je uticaj rata na kreiranje stavova gra đ ana o drugima veoma veliki. Č ini se da je me đ uetni č ka komunikacija me đ u gra đ anima ove države veoma slaba. Ostaje otvoreno pitanje: da li bi pove ć anje me đ usobne komunikacije izme đ u Srba, Hrvata i Bošnjaka imalo za posljedicu i smanjenje etni č ke distance i stereotipa, ako imamo u vidu politi č ku napetost i nestabilnost koja trenutno vlada u Bosni i Hercegovini?! Analiza printanih medija Periši ć eve(2010) je pokazala da su analizirani mediji„upregnuti“ od strane doma ć ih politi č ara u odbrani i o č uvanju etni č kih„istina“. Te istine su neupitne i nemaju alternativu. Autorica istraživanja isti č e:„Njihovo izvještavanje je uproš ć eno i svodi se na promovisanje pozitivne samoreprezentacije i samoviktimizacije i negativne reprezentacije(etni č ki) drugog, odnosno, isti č e se ono što jedne plaši i uznemirava, a druge kvalifikuje kao krivce i pri tome ih etni č ki identifikuje. Pored velikog broja kolektivnih zamjenica poput mi, nas, svi, karatkteristi č na je i upotreba veoma emotivno zasi ć enih izraza koji su uznemiruju ć i i prijete ć i( srebreni č ka krv, dželat, krvnik, krvolok ). Stalno je pristuna produkcija straha od drugih koji su prijete ć i i ugrožavaju ć i po „nas”, kako ne bi popustila nacionalna homogenizacija koja sunarodnike pretvara u srodnike. Zato je i„otpadništvo” strašno i ne biraju se sredstva da bi bilo kažnjeno.”(str. 67 − 146) 33 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Religija i vjeronauka Moramo imati na umu da je religija sastavni dio kulture i da je uticaj religije u sekularnim društvima veliki, mada č esto nevidljiv(moralna na č ela, istorija, spomenici, mitovi i dr.). Uticaj religije u bosanskohercegova č kom društvu je veoma izraženo i to je Abazovi ć(2006) veoma dobro opisao: 1. Bosanskohercegova č ko društvo je izrazito višekonfesionalno; 2. Uloga religije i religijskih zajednica u formiranju nacionalnog identiteta je izražena; 3. Uticaj religije i religijskih zajednica bio je veoma izražen u toku rata do danas. Zbog toga je veoma važno da razmorimo na koji na č in religija i vjeronauka u školi uti č u na socijalizaciju mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, a pogotovo na formiranje njihovog etni č kog identiteta. Položaj vjerskih ustanova na našim prostorima varirao je kroz vrijeme i u zavisnosti od društvenog ure đ enja. U periodu poslije Drugog svjetskog rata pa do kraja sedamdesetih godina XX vijeka, vjerske ustanove su bile pod stalnom kontrolom državnih organa. Njihov uticaj u javnom životu Bosne i Hercegovine, kao i ostalih republika bivše SFRJ, bio je sveden na minimum. Prema popisu iz 1953. godine u Jugoslaviji je bilo 12,5% ateista i taj broj je stalno rastao da bi prema popisu iz 1975. godine bilo 25% ateista (Radi ć, 2005). I neka kasnija istraživanja su pokazala da kod stanovnika bivše Jugoslavije preovladava nereligioznost(Vrcan, 1986; Panti ć, 1988). Vjerski lideri i njihovi simpatizeri ovaj period opisuju kao period otu đ enja od Boga i vjere, što je dovelo do moralnog, duhovnog i fizi č kog propadanja naroda. Krajem osamdesetih godina dolazi do „duhovnog i nacionalnog preporoda“ naroda u SFRJ i ja č anja uticaja vjerskih ustanova na ovim prostorima. Sve je ve ć i broj gra đ ana koji se izjašnjavaju kao vjernici, crkve su sve posje ć enije. Sa po č etkom ratnih dešavanja, pripadnost odre đ enoj etni č koj grupi i vjeroispovjest postaju osnovni kohezivni faktor na našim prostorima. Etni č ka pripadnost se izjedna č ava sa vjeroispovješ ć u. Došlo je do sakralizacije nacije i nacionalizacije svetoga. Promovišu se ideje o 34 Sr đ an Puhalo „nebeskom narodu” i„svetoj zemlji”. Univerzalne vrijednosti sve tri monoteisti č ke religije su marginalizovane pod uticajem etnocentrizma i šovinizma. Katoli č anstvo, islam i pravoslavlje su zloupotrebljavani, sa ili bez saglasnosti vjerskih lidera, da bi se povukla jasna granica i istakla „ogromna” razlika izme đ u etni č kih grupa(Abazovi ć, 2006; Cvitkovi ć, 2005; Dušani ć, 2007). Situacija je i danas sli č na. Istraživanje Magnussona(prema Abazovi ć, 2006) ura đ enog na Bošnjacima i Hrvatima je pokazalo da 95,6% katolika sebe istovremeno opaža kao Hrvata, dok me đ u islamskim vjernicima nalazimo 56,3% Bošnjaka i 36,3% Muslimana. Možemo pretpostaviti da bi sli č ne razultate dobili i me đ u Srbima koji sebe u najve ć em procentu vide kao pravoslavce(Cvitkovi ć, 2004). Neka istraživanja Č ekrlije, Turja č anina i Puhala(2004), Dušani ć a (2007), Puhala(2010) i Smaji ć a(2010) govore nam da veliki broj mladih ljudi, ali i odraslih, u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini sebe opaža kao vjernike. Uvo đ enjem vjeronauke u osnovne škole, vjerske institucije direktno u č estvuju u socijalizaciji mladih i kreiranju njihovih vrijednosnih sistema. Danas, šesnaest godina poslije završetka rata u Bosni i Hercegovini, vrijedi razmotriti vrijednosti koje vjerske institucije promovišu u nastavi vjeronauke u osnovnim školama. Pravoslavlje Republika Srpska je u svoj obrazovni sistem uvela vjeronauku školske 1992/93. godine. Vjeronauka se predaje u osnovnim školama od II do IX razreda. Jednom nedeljno, jedan školski č as, parohijski sveštenici odlaze u osnovne škole i djecu podu č avaju vjeronauci. Oni taj posao obavljaju kao honorarni saradnici, a njihova osnovna djelatnost je rad u njihovoj parohiji tj. regionu. Vjerou č itelje biraju i postavljaju predstavnici crkvenih vlasti. Imaju završenu srednju Bogoslovsku školu ili Teološki fakultet i prošli su seminare da bi se pripremili za rad sa djecom. Vjerou č itelji su naj č eš ć e muškarci, mada ima i žena koje obavljaju ovaj posao. U Republici Srpskoj vjeronauku predaju vjerou č itelji razli č itih 35 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove vjeroispovjesti, u zavisnosti od toga koje konfesije su djeca koja poha đ aju odre đ enu školu. Prema nastavnom planu i programu predmet pravoslavna vjeronauka treba da zadovolji neke opšte ciljeve: 1. Uvo đ enje u č enika u oblast duhovno ‐ vjerskog života, sa posebnim osvrtom na pravoslavnu vjeru kojoj pripada; 2. Dobro i pravilno informisanje u č enika u mjeri njihovog duhovnog i individualnog uzrastanja te, u okviru njihove porodice, uvo đ enje u č enika u prakti č an hriš ć anski život; 3. Razvoj osje ć anja li č ne odgovornosti i samosvjesne obaveze da bi se u č enik mogao pravilno opredijeliti prema dobru i zlu kao osnovnim moralnim kategorijama; 4. Razvijanje samosvjesne i slobodne li č nosti kod u č enika, odgovorne pred Bogom i Crkvom kao duhovnom zajednicom kojoj pripada; 5. Razvijanje pravilnog odnosa prema porodici i društvu, prema ljudima koji druga č ije žive, misle i vjeruju. Mitropolit Dabrobosanski Nikolaj(2003) naglašava da je„ funkcija škole i vjeronauke njegovanje svetosavske duhovnosti”. On, tako đ e, isti č e da pored sticanja znanja djeca u školi treba da dobiju i smjernice(upustva) u moralnom i vaspitnom pravcu, što bi trebalo da u č vrsti i oformi duhovnu li č nost koja ć e mo ć i da se odupre svim izazovima sadašnjosti. Katoli č anstvo Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine 2003. godine odobrila je drugo i dopunjeno izdanje Plana i programa katoli č koga vjerskog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, u kojem precizno navodi na č ela školske vjeronauke i opšte i posebne ciljeve. Svrha katoli č ke vjeronauke u osnovnoj školi sistemski je i skladno teološko ‐ ekleziološko i antropološko ‐ pedagoško povezivanje Božje objave i crkvene tradicije sa životnim iskustvom u č enika, s ciljem ostvarivanja sistemskog i cjelovitog, ekumenski i dijaloški otvorenog upoznavanja katoli č ke vjere na informativno ‐ spoznajnom i doživljajnom nivou, radi postizanja zrelosti 36 Sr đ an Puhalo hriš ć anske vjere i postizanja cjelovitog opšteljudskog i vjerskog odgoja u č enika koji žive u svom religioznom i crkvenom, kulturnom i društvenom prostoru. Opšti ciljevi vjeronauke u osnovnoj školi su: 1. Izgraditi stav otvorenosti prema transcedenciji za postavljanje pitanja o najboljem smislu č ovjekova života i svijeta u odnosu prema vremenitosti i vje č nosti; 2. Ostvariti zrelu ljudsku i vjerni č ku li č nost, na individualnom i društvenom nivou, u svim dimenzijama č ovjekova života: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj; 3. Posti ć i ljudski i hriš ć anski odgoj savjesti u odnosu prema sebi, prema drugima, prema društvu i svijetu uopšte, a na temelju Božije objave, hriš ć anske tradicije i crkvenog u č iteljstva; 4. Biti sposoban shvatiti i povezati biblijske poruke sa svakodnevnim li č nim i društvenim životom; 5. Razviti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na me đ usobnu ljubav i zajedništvo i na život u skladu s tim pozivom; 6. Razviti spoznaju da Duh Sveti ispunjava ljude duhovnom snagom kako bi mogli svjedo č iti vjeru i nesebi č nu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima; 7. Upoznati, susresti i prihvatiti trodijelnoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga, Boga koji se č ovjeku objavio, otkupio ga i ponudio mu vje č no spasenje; 8. Upoznati i prihvatiti Isusa Hrista kao navjestitelja radosne vijesti č ovjeku, jedinog i kona č nog osloboditelja i spasitelja svih ljudi; 9. U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Božije ljubavi, blizine i djelovanja u li č nom životu vjernika, u životu hriš ć anske zajednice i u cijeloj istoriji ljudskog roda; 10. Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajedništva i služenja Hristove Crkve, koja je sakrament spasenja me đ u ljudim i osposobiti ih za kvalitetno življenje svojega poslanja i služenja u Crkvi; 37 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 11. Otkriti i upoznati zna č enje istorije spasenja i istorije Katoli č ke crkve koja izvršava Hristov nalog evangelizacije i služenja na razli č itim podru č jima crkvenog i društvenog života kako u cijeloj Crkvi, tako i u hrvatskom narodu: socijalnom, kulturnom, nau č nom, prosvjetnom itd. 12. Razviti osje ć aj i li č ni stav zahvalnosti za Božju beskrajnu ljubav i dobrotu i osposobiti u č enike za uzajamno bratsko služenje, dobrotu, socijalnu pravdu, solidarnost i pomo ć, te za osje ć aj zahvalnosti jednih prema drugima. 13. Upoznati i ucijepati u vlastiti život cjelovit hriš ć anski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i služenja kao istinski na č in krš ć anskog života; 14. Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata, pobožnosti i vjerni č kog života, koji je protkan svjedo č anstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga; 15. Upoznati druge i razli č ite od sebe te izgraditi osje ć aj poštovanja prema drugim(razli č itim) kulturama, konfesijama i religijama (ekumenska i dijaloška dimenzija); 16. Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izme đ u roditelja i djece, me đ u odraslima, me đ u ljudima i narodima i osposobiti ih za prevladavanje sukoba i nerazumijevanja da bi izgradili skladan li č ni i društveni život; 17. Upoznati ulogu porodice u razvoju osje ć ajno ‐ društvenog života i razvijati osje ć aj i stav vlastite odgovornosti u svojoj porodici i u široj društvenoj zajednici(porodici). 18. U hriš ć anskoj ponudi Jevan đ elja, u vjeri, nadi i ljubavi, upoznati put i na č in odupiranja negativnim životnim iskušenjima i problemima, posebno u doba sazrijevanja i mladosti, kako bi postigli punu ljudsku i vjersku zrelost; 19. Razviti duhovne i druge stvarala č ke sposobnosti istinskim govorom vjere i sveobuhvatnim pristupima u zajedni č kom radu da se ostvari cjelovitost vjerskog odgoja i obrazovanja(pismeno, usmeno, likovno, muzi č ko, scensko i molitveno izražavanje). 38 Sr đ an Puhalo Islam Nastavnim planom i programom islamske vjeronauke(2003) predvi đ eno je da se ovaj predmet izu č ava jedan č as sedmi č no, od prvog do osmog razreda osnovne škole. Predmet je definisan kao„fakultativno obavezuju ć i“ i roditelji se na po č etku svake školske godine pismeno izjašnjavaju da li dijete želi da poha đ a nastavu vjeronauke ili ne. U planu i programu za ovaj predmet naglašeno je da nastavu vjeronauke mogu obavljati nastavnici koji su završili: 1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ili neki drugi fakultet islamskih nauka; 2. Bilo koji drugi fakultet, uz završenu medresu; 3. Islamsku pedagošku akademiju; 4. Pedagošku akademiju, uz završenu medresu. Cilj vjeronauke je: da u č enike podstakne da vlastitom spoznajom utemeljenom na saznanjima Božije objave Kur`ana i Muhamedove, a.s., predaje do đ u do uvjerenja o važnosti Allahova postojanja. Zadaci nastave vjeronauke su: 1. Da u č enike upozna s odredbama Kur`ana: vjerovanje u jednog Boga, u Njegove meleke(an đ ele), Njegove objave ‐ knjige, Njegove poslanike, u Sudnji dan(proživljenje posle smrti) i Njegovo odre đ enje; 2. Da osposobi u č enika za prakti č no življenje u skladu s usvojenim odredbama: o č itovanje vjere(šehadet), obredi(namaz), vjerska discipliniranost(post), vjerske materijalne obaveze(zekat), hodo č aš ć e(hadždž); 3. Da razvije kod u č enika osje ć aj dužnosti i odgovornosti koje proizilaze iz ovih odredaba − uputstava; 4. Da postakne u č enike na razmišljanje o svom okruženju; 5. Da upozna u č enike sa sistemom islamskih vrijednosti; 6. Da kod u č enika razvije i formira stav o aktivnoj i svjesnoj ljubavi prema Allahu, dž.š., i prema islamskoj zajednici; 39 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 7. Da ih upozna s pojavom i razvojem islama na našim prostorima, njegovom duhovnom baštinom i spomenicima materijalne kulture. Analiziraju ć i osnovne ciljeve vjeronauke sve tri vjerske doktrine u Bosni i Hercegovini sti č e se utisak da se kroz vjeronauku želi pružiti što više informacija o religiji kojoj pojedinac pripada, tj. gdje je odre đ ena etni č ka grupa ve ć ina, a veoma malo o drugim religijama. Postavlja se pitanje da li je takva prezentacija religije primjerena Bosni i Hercegovini. Planovi i programi vjeronauke, u ve ć oj ili manjoj mjeri, naglašavaju potrebu za tolerancijom i poštovanjem drugih, ali rezultati istraživanja govore druga č ije. Prema mišljenju Pašali ć− Kreso(2004) vjeronauka danas u našem školstvu naj č eš ć e uti č e na kreiranje odgojne klime„ mi i oni“, i kod jednog broja djece razvija osje ć anja više ili niže vrste(ve ć ina nad manjinom), netrpeljivosti, animoziteta, pa č ak i apatridskih. Tako se mladi Hrvat iz srca Bosne osje ć a više Hrvatom iz Hrvatske, Srbin iz RS osje ć a se više srbijanskim Srbinom, dok Bošnjak kroz religijska u č enja doživljava ve ć u identifikaciju sa muslimanima širom svijeta prije nego sa svojim prvim susjedom. U prilog ovoj tezi ide i analiza udžbenika vjeronauke koje je sprovedena 2007. godine za potrebe Fonda za otvoreno društvo BiH. Evo šta su istraživa č i konstatovali:„ Posmatraju ć i rezultate analize sadržaja udžbenika vjeronauke vidimo da sadržaji ovih udžbenika do odre đ ene mjere prezentiraju pozitivne vrijednosti na kojima se bazira otvoreno društvo i u skladu su sa principima i vrijednostima koje nalaže Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju. U tim primjerima u č enicima se ukazuje na univerzalnost religijskih vrijednosti, na život u razli č itosti kao bogatstvo koje individuu č ini otvorenijom i humanijom, a društvo perspektivnije. U udžbenicima je i zna č ajan broj primjera kojima se poti č e osje ć aj pripadnosti vlastitoj religiji(što je razumljivo jer je to cilj vjeronauke). Me đ utim, u odre đ enim slu č ajevima je to ura đ eno na isklju č iv na č in −„mi se bavimo svojim, a oni neka se bave svojim”. Na ovakav na č in u č enici se odgajaju jedni pored drugih ne prepoznavaju ć i univerzalnost temeljnih religijskih vrijednosti. U udžbenicima za sve tri vjeronauke pripadnici religije koja se izu č ava bivaju„podu č avani” o tome kako ne treba zaboravljati prošlost, 40 Sr đ an Puhalo kako su njihovi preci stradali od pripadnika drugih religija i kako ta opasnost uvijek prijeti onima koji zaborave što se ranije dešavalo. Pri tome se u č enicima ne pružaju informacije o stradanjima pripadnika drugih religija, tako da se sti č e utisak da su samo pripadnici„njihove“ vjerske skupine bili izloženi stradanju. Obzirom da udžbenici vjeronauke obra đ uju i istoriju religije, nizom primjera u kojima se obra đ uju daljnja i bliska prošlost same religije provla č e se politi č ke poruke. U č enicima se daju jednostrane interpretacije istorijskih doga đ aja koje onemogu ć avaju bilo kakvo kriti č ko promišljanje.”(str. 175 − 176) Istraživanja su pokazala da religija, naro č ito na našim prostorima, uti č e u velikoj mjeri na kreiranje etni č kog identiteta(Puhalo, 2006; Smaji ć, 2010). Studije iz regiona(Panti ć, 1991; Č orkalo i Kamenov, 1999; Šram, 2001) su pokazale da je pove ć anje distance me đ u etni č kim grupama povezano s pove ć anom religioznoš ć u. Sli č ne rezultate je dobio i Dušani ć (2009) u svom istraživanju u kojem religioznost negativno korelira sa prihvatanjem odnosa sa razli č itim socijalnim i etni č kim grupama. Puhalo (2010) je pokazao da religija stoji na putu pomirenja me đ u stanovnicima Bosne i Hercegovine, a istraživanja Dušani ć a(2005. i 2007) i Smaji ć a (2010) i su pokazala da religiozni pojedinci imaju izraženu nacionalnu vezanost, autoritarnost i etnocentrizam. 2.3 NACIONALIZAM KAO IDEOLOGIJA Pojam politi č ke ideologije vezan je za nastanak moderne demokratske prakse i prvi put se javlja s Francuskom revolucijom. Tada nastaje i sam naziv ideologija. Postoji mnogo definicija ideologije i najve ć i broj njih je odre đ uju kao ure đ eni sistem stavova, vrijednosti, ideja ili istina koje se koriste kao sredstvo ili uputstvo za lakše snalaženje u ljudskoj zajednici. Francuska revolucija je izrodila i pojam nacionalizam koji se prvi put javlja 1789. godine u tekstu francuskog sveštenika i protivnika jakobinske revolucije Augustina Barruela. Nacionalizam je na svom po č etku bio izraz revolucionarnog i demokratskog vjerovanja da„podanici krune“ treba da postanu„gra đ ani države“, tj. nacija treba da postane sopstveni gospodar. 41 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Kroz svoju istoriju nacionalizam se opažao kao progresivan, reakcionaran, demokratski i autoritaran, ljevi č arski ili desni č arski. Problem nacionalizma se ogleda u tome što je u razli č itom vremenu i u razli č itim kulturama imao razli č ite uloge i funkcije. Zbog toga za nacionalizam možemo re ć i da je ideološki bezli č an i to se veoma dobro može uo č iti u razli č itim formama nacionalizma: liberalni, konzervativni, ekspanzionisti č ki i antikolonijalni nacionalizam(Heywud, 2005). Ipak, za sve nacionalizme karakteristi č ne su sljede ć e vrijednosti: 1. Nacija kao osnovni princip politi č ke organizacije; 2. Nacija kao organska zajednica; 3. Nacija jednako država; 4. Politka identiteta. Nacionalisti polaze od jedne, za njih nesporne, č injenice: č ovje č anstvo je prirodno podijeljeno na nacije, a svaka nacija je obilježena specifi č nim karakterom i zasebnim identitetom. Za nacionaliste jezik, religija, istorija i mitovi predstavljaju ono što jedan narod prirodno odvaja od drugih naroda. Pošto je pripadnost naciji nešto uro đ eno, za nacionaliste je to važnije od bilo koje druge kolektivne pripadnosti. Nema ništa prirodnije i politi č ki poželjnije za jednog nacionalistu nego da njegova nacija ima i sopstvenu državu. Nacionalizam dovodi u pitanje individualne identitete, jer prednost daje kolektivnom, tj. nacionalnom identitetu. Ljubav prema svom narodu je nešto najprirodnije i to je patriotizam, ali to vrlo č esto prerasta u etnocentrizam i šovinizam. 2.3.1 Psihologija nacionalizma Psihološko odre đ ivanje nacionalizma podrazumijeva više pristupa. Nekada se ovim pojmom odre đ uje opšti odnos pojedinaca prema svojoj naciji i tada se nacionalizam identifikuje sa nacionalnom sviješ ć u, osje ć anjem nacionalne pripadnosti, nacionalnom vezanoš ć u ili sa patriotizmom. To najbolje možemo vidjeti kod Guetzkowa(1955) u njegovoj definiciji nacionalizma:„ Nacionalizam ili nacionalna lojalnost, ili patriotizam ili osje ć anje nacionalne povezanosti su sinonimi č ija je zajedni č ka karakteristika da predstavljaju predispoziciju pojedinca da 42 Sr đ an Puhalo reaguje pozitivnom podrškom prema svojoj nacionalnoj državi, bilo da ona ve ć postoji, bilo da se takva nacionalna država tek želi da uspostavi.” Ova definicija ukazuje na dva aspekta nacionalizma: na emocionalnu vezanost za nacionalnu grupu i na dispozicioni karakter nacionalizma, koji se izražava kroz spremnost da se podrži nacionalna država. Staub(prema Trebješaninu, 1999) razlikuje dva oblika patriotizma: „ slijepi“ i„ konstruktivni“ patriotizam.„Slijepi” patriotizam se brzo pretvara u etnocentrizam, dok konstruktivni patriotizam predstavlja oblik uklju č enosti i vezanosti za sopstvenu zajednicu, ali kroz uravnoteženu brigu, kako za svoju zajednicu, tako i za ljude uopšte. Dooba(1964) isti č e neka druga obilježja nacionalizma i uvodi tri definicije nacionalizma: 1. Nacionalizam je„ ideološka obaveza da se ljudi koji se smataju č lanovima iste zajednice bave jedinstvom, nezavisnoš ć u i zajedni č kim interesima.” 2. Nacionalizam se odre đ uje kao„ svijest o potrebi pojedinca ili grupe, pripadnika jedne nacije za unaprje đ enjem snage, slobode ili napretka nacije, bilo svoje ili druge.” 3. Nacionalizam je„ stanje svijesti(duha) u kome je lojalnost svojoj nacionalnoj državi superiorinija od svih drugih lojalnosti, i za koje (stanje svijesti) je karakteristi č an ponos na svoju naciju i uvjerenje u njenu neospornu izuzetnost i misiju.” Iz ove definicije proizilazi, mada ne tako jasno, da Doob ukazuje na tri psihološke komponente koje u č estvuju u pojavi nacionalizma: kognitivnu(znanje, uvjerenja, o č ekivanja), emocionalnu i konativnu (aktivnost u cilju ostvarenja cilja) komponentu. Nacionalizam se dalje može odrediti kao i ideologija nacionalne države č ija je funkcija da potvr đ uje njenu vrijednost, da je opravdava i podržava, da tako pomaže identifikaciji pojedinca sa njegovom nacionalnom državom. Ideal nezavisnosti nacionalne države, koja ve ć postoji, ili težnja za njenim formiranjem i vezanost ljudi za svoju državu, predstavljaju, sa ovog stanovišta, najzna č ajnije karakteristike nacionalizma. Najpotpuniju definiciju nacionalizma kao ideologije nacionalne države daje Katz(1965). Po njemu,„ nacionalizam kao svojstvo nacionalne 43 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove države, predstavlja ideologiju koja pomaže i održava glavne funkcije države. Kao vrijednosni sistem, on ne samo da opravdava i veli č a glavna djelovanja države, nego pomaže i da ih usmjeri. On je i posljedica i uzrok funkcija države. Govore ć i o nacionalizmu kao ideološkom sistemu, mislimo na integrisan skup vrijednosti i mišljenja koja predstavljaju jedinstven model zajednice”. Odre đ uju ć i nacionalizam kao ideologiju nacionalne države, Katz razlikuje tri stava nacionalisti č ke ideologije: 1. etatizam, 2. intitucionalni nacionalizam i 3. kulturni identitet. Etatizam kao tip nacionalisti č ke ideologije manifestuje se u isticanju suvereniteta i autoriteta nacionalne države kao najviše vrijednosti, uz obaveze svih pojedinaca na lojalnost državi. U č vrš ć ivanju ovakvih stavova i vrijednosti doprinosi isticanje nacionalni simbola: zastave, grba, veli č anje armije itd. Institucionalni nacionalizam predstavlja vid nacionalisti č ke ideologije kojom se veli č aju pojedine institucije nacionalne države, a koje ukazuju na dominantne vrijednosti tog društva. Za zapadne zemlje to su: buržoaska demokratija, slobodna inicijativa i dr. Postoji tendencija da se te vrijednosti prošire kao univerzalne na druge zemlje i narode. Kulturni identitet kao tip nacionalne ideologije manifestuje se isticanjem specifi č nih osobenosti pripadnika jednog naroda, što postaje veoma važno, a pra ć eno je odbacivanjem i omalovažavanjem ovakvih vrijednosti drugih naroda. Ovakav tip nacionalizma javlja se kao etnocentrizam i rasizam. Analiza Katza razlikuje dvije dimenzije nacionalizma: simboli č ki ili realisti č ki karakter uvjerenja i stepen emocionalne zasi ć enosti uvjerenja. On je ukazao na to da su neka uvjerenja više, a neka manje afektivno „obojena” i da su simboli č ka uvjerenja znatno više„kontaminirana” emocijama nego realisti č ka uvjerenja. Obje ove funkcije imaju zna č ajnu funkciju u integracionim procesima pojedinca u grupu, organizaciju ili naciju. 44 Sr đ an Puhalo Katz je pokušao da govori o razližitim vrstama nacionalizma povezuju ć i ih sa ekonomsko ‐ politi č kim razvojem društva. Tako on razlikuje nacionalizam društva u procesu formiranja, društva koje tek nastoji da stvori svoju nacionalnu državu. Kod ovakvih društava istaknut je zahtjev za nacionalnim suverenitetom, formiranjem nacionalnih institucija, sticanjem kulturnog identiteta. Drugu vrstu nacionalizma imamo kod razvijenih država i za njih je karakteristi č no isticanje kulturne specifi č nosti i identiteta i to u formi etnocentrizma, što služi kao opravdanje eksploatacije drugih zemalja. Tre ć u vrstu nacionalizma imamo kod birokratsko ‐ tehnoloških država(kapitalisti č ka ili socijalisti č ka), kod kojih je karakteristi č no isticanje države u kojoj vladaju ć i sloj gubi uticaj. Ova vrsta nacionalizma ogleda se u isticanju kulturnog identiteta, tradicije i istorije. Dekker i Malova(prema Šiberu, 1998) nacionalizam sagledavaju kroz hijerarhijske odnose, kao jednodimenzionalni kontinum( grafikon 1). Za ove autore tak nacionalna superiornost i nacionalizam predstavljaju pojave usmjerene protiv drugih ljudi. Nacionalizam Nacionalna superiornost Nacionalni ponos Nacionalna vezanost Nacionalna identifikacija Grafikon 1 Rot(1994), polaze ć i od rasprostranjenosti i zna č aja nacionalizma, naglašava da je to jedan od najve ć ih problema u savremenom svijetu. Iako je nacionalizam izraz odre đ enih društveno ‐ ekonomskih faktora, on je uvijek i psihološki problem usljed svog psihološkog sadržaja. Analiziraju ć i razli č ite definicije nacionalizma, on zaklju č uje da se nacionalizam može 45 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove shvatiti na dva na č ina: prvi nacionalizam izjedna č uje sa nacionalnom sviješ ć u uopšte, a drugi podrazumijeva nacionalizam kao stanje svijesti koje izražava isklju č ivu vezanost za svoju naciju i nacionalnu državu, uz isticanje njene superiornosti u odnosu na druge države. Polaze ć i od psihološkog sadržaja nacionalizma, prof. Rot ga odre đ uje kao stav, pošto je nacionalizam sistem vrijednosti i stavova, a č ine ga psihi č ke dispozicije: spremnost da se na odre đ en na č in opažaju i ocjenjuju odre đ ene pojave, spremnost za odre đ eni na č in emocionalnog reagovanja u vezi sa razli č itim sadržajem, posredno ili neposredno vezanim za pojavu nacionalizma i, najzad, spremnost da se u skladu sa shvatanjima i osje ć anjima ponaša i postupa. Istraživanja Puhala iz 2007. i 2008. godine, pokazuju da stanovnici Bosne i Hercegovine koji izlaze na izbore imaju izraženiji nacionalizam nego apstinenti. Imamo li u vidu da politi č ke partije svoje djelovanje prilago đ avaju o č ekivanjima svojih glasa č a, jasno je da je nacionalizam jedna od najvažnijih vrijednosti, ako ne i najvažnija, u društvu u kojem živimo. Istraživanja me đ u poslanicima u Parlamentu Republike Srpske (Puhalo, 2009) je pokazalo da doma ć a politi č ka elita umjereno prihvata nacionalisti č ku ideologiju i da izraženi nacionalizam nalazimo najviše kod onih poslanika koji dolaze iz politi č kih partija koje to promovišu i u svojim programima. Interesantno je i to da kod poslanika u Narodnoj skupštini nalazimo jasniju ideološku profilisanost u odnosu na njihove glasa č e, kao i manji intenzitet u prihvatanju odre đ enih ideoloških stavova, pa i nacionalizma, što može da vodi ve ć oj toleranciji prema drugom i druga č ijem. 2.3.2 Šta je etni č ka grupa, a šta nacija? Prije nego što po č nemo da govorimo o etni č kom identitetu, treba napraviti jasnu razliku izme đ u pojmova etnije i nacije. Razdvojiti etni č ku grupu od nacije je naophodno zbog lakšeg snalaženja kada se govori o etni č kom i nacionalnom identitetu mladih u Bosni i Hercegovini. Pod etni č kom grupom podrazumijevamo ljude sa zajedni č kom kulturnom tradicijom(u najširem smislu) i osje ć anjem zajedništva i 46 Sr đ an Puhalo bliskosti koja se identifikuje sa svojom grupom i koja postoji kao subgrupa u ve ć em društvu. Prema ovoj definiciji Bošnjaci, Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini su etni č ke grupe. U odnosu na etniju nacija je širi pojam i povezuje se sa odre đ enom državom. Pošto današnje države nisu sastavljene od pripadnika jedne etni č ke grupe(ve ć su više ili manje višeetni č ke), tako se i nacija može sastojati od više etni č kih grupa(Amerikanci, Švajcarci). U našem slu č aju to zna č i da bi u Bosna i Hercegovini mogla postojati bosanskohercegova č ka nacija. 2.3.3 Etni č ka grupa i etni č ki identitet Pojam etnicitet(etnija, etni č ka grupa) vu č e korijene iz gr č kog izraza ethnos koji je upu ć ivao na varvarske narode ili na gr č ke narode, koji nisu bili organizovani po modelu grad − država. Latinski izraz ethnicus u crkvenoj tradiciji XIV vijeka ozna č avao je pagane nasuprot hriš ć ana. Kao što vidimo, funkcija ovih pojmova je da ozna č i grupe ljudi koje su druga č iji (u negativnom kontekstu) u odnosu na referentnu grupu. U društvenim naukama, prvenstveno u sociologiji i antropologiji, pojam etnicitet se pojavio č etrdesetih godina XX vijeka u engleskom govornom podru č ju. U francuskim akademskim krugovima zna č ajnije se javlja tek po č etkom osamdesetih godina prošlog vijeka. U nau č nim krugovima SFRJ više se govorilo o klasnoj pripadnosti i klasnom identitetu nego o etni č koj ili nacionalnoj pripadnosti. U istraživanjima u SFRJ termin„nacionalno” je gotovo isklju č ivo korišten kada se govorilo o grupama ljudi razli č itog etni č kog porijekla, i to moramo imati u vidu kada budemo č itali rezultate ranijih istraživanja. Interesantan je zaklju č ak Rudi Supeka iz 1961. godine, kada je ispitivao razli č ite aspekte zajedni č kog života i rada omladine svih naroda i narodnosti, pri č emu je došao do zaklju č ka da naša omladina osje ć a jak otpor prema isticanju nacionalnih razlika i da se u svojim najnaprednijim dijelovima nalazi u fazi prevladavanja tih razlika( Đ uri ć, 1980). Demantovan je 30 godina kasnije. 47 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Definisanje etni č ke grupe Kada se pokuša definisati etni č ka grupa može se to u č initi preko objektivnih i subjektivnih karakteristika. Urlich Beck(prema Vrcanu, 1999) tvrdi da„ etni č nost nije nikakva izvorna varijabla društvene diferencijacije: ona je jedan posve politi č ko ‐ birokratski konstrukt.” Eric Hobsbawm(1993) pod etni č kom grupom smatra „ svaku grupu koja se sama, kao cjelina, razlikuje od drugih grupa koje žive i djeluju na datom teritoriju, koja ima zajedni č ko ime s pretpostavljenim karakteristikama koji je razlikuju od drugih, s tako đ e realnim ili pretpostavljenim karakteristikama koje su zajedni č ke svim njenim č lanovima...” Ovakvom definicijom Hobsbawm nastoji da ukloni problem definicije etni č ke grupe i da prikaže da su u njenoj osnovi interes i politi č ki motivi. Šiber(1998) psihološki aspekt nacije/etnije definiše kao osje ć aj pripadnosti, zajedništva, te kao sistem stavova prema vlastitoj nacionalnoj/etni č koj grupi. Nacionalni osje ć aj je osje ć aj pripadnosti koji se oblikuje unutar jedne odre đ ene društvene grupe. Pojedinac preuzima kulturu, oblike ponašanja i vrednovanja, te se osje ć a kao jedan od pripadnika grupe. Ipak, osim toga što je nacionalni osje ć aj subjektivna kategorija, on u velikoj mjeri zavisi od ponašanja drugih prema nama, te o njihovom vrjednovanju naše nacionalne identifikacije. Antthony Smith(1998) etni č ku grupu definiše preko šest glavnih atributa: 1. kolektivno vlastito ime, 2. mit o zajedni č kom porjeklu, 3. zajedni č ka istorijska sje ć anja, 4. jedan ili više diferenciraju ć ih elemenata zajedni č ke kulture, 5. povezanost s odre đ enom„domovinom” i 6. osje ć anje solidarnosti kod zna č ajnih djelova populacije. Jasno nam je da najve ć i broj atributa kojima Smith definiše etni č ku grupu ima kulturnu, istorijsku, ali i subjektivnu komponentu. On isti č e da je jedan od najzna č ajnihih faktora za formiranje etni č ke grupe upravo mit o zajedni č kom porijeklu, koji se više bazira na uvjerenju nego na č injenicama. Sa ovim se slaže i Horovic(prema Smith, 1998), koji tvrdi da 48 Sr đ an Puhalo pripadnici etni č ke grupe smatraju da je etnija sastavljena od uzajamno povezanih porodica i da oni tvore jednu„veliku porodicu”. Burgess(prema Putinja i Stref − Fenar, 1997) etnicitet definiše prema sljede ć im kriterijumima: 1. pripadništvo grupi, 2. etni č ki identitet, 3. svijest o grupnom pripadanju i/ili razli č itosti, 4. afektivna privrženost vezama zasnovanim na zajedni č koj i tobožnjoj prošlosti, te na zajedni č kim ciljevima ili interesima i 5. crte uobli č ene ili diferencirane„ markerima”(tradicija, amblemi, kultura, teritorija, biologija). Benedikt(prema Miloševi ć Đ or đ evi ć, 2003) kao suštinsko obilježje identiteta vidi jezik. Jezici su ukorijenjeni dublje od bilo č ega drugog u današnjem društvu. Pri tome, ovaj autor naglašava da je za etni č ki identitet važniji lokalni dijalekat i na č in govora mnogo više od nacionalnog govora. 2.3.4 Sociološki pristup izu č avanju nacionalnog i etni č kog identiteta Iako literature o nacionalizmu i etnicitetu ima svakim danom sve više, još uvijek se nije pojavila teorija koja bi uspjela da objedini sve empirijske nalaze do kojih su došli sociolozi, antropolozi i psiholozi (Katunari ć, 2003). Tako đ e, hiperprodukcija tekstova o nacionalizmu i etni č koj pripadnosti stvorila je prili č nu pojmovnu zbrku(Eriksen, 2004), pa je nekada veoma teško razlikovati da li neki od autora govori o naciji ili etni č koj grupi, kako je mi definišemo. Generalno gledaju ć i, teorije o nastanku etni č kih grupa i nacija možemo svrstati u dvije osnovne grupe. U prvu grupu spadaju primordijalne teorije koje smatraju da su nacije trajni entiteti, dok modernisti smatraju da su nacije proizvod modernog doba, npr. štamparskog kapitalizma, kao što tvrdi Benedikt Anderson ili pak proizvod industrijalizacije, kao što tvrdi Ernst Gelner. Izme đ u ove dvije krajnosti nalazi se Smitov etnosimbolisti č ki pristup naciji. 49 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Prikaza ć emo neke sociološke teorije o etni č kom identitetu: 1. Primordijalna teorija i sociobiološka teorija; 2. Instrumentalisti č ka teorija; 3. Etnosimbolisti č ki pristup naciji; 4. Konstruktivisti č ke teorije; 5. Situacionisti č ke teorije; 6. Teorije koje naglašavaju funkcionalnost etni č kog identiteta i 7. Interakcionisti č ki pristup naciji. Primordijalna i sociobiološka teorija Iako je ova teorija odavno napuštena, bitno je spomenuti je zbog toga što se ovo u č enje č esto implicitno provla č i u nacionalisti č koj retorici. Prema ovoj teoriji, č ovjek se ra đ a s konstitutivnim elementima svog etni č kog identiteta ili ih sti č e odmah po ro đ enju. Ti elementi su fizi č ke karakteristike, prezime, plemenska ili vjerska pripadnost i oni pojedinca povezuju sa precima. Primordijalisti smatraju da iz ove biološke ukorijenjenosti proizilazi„a priori” privrženost etni č koj grupi, što se naj č eš ć e opisuje kao„mentalitet, senzibilnost”. Etni č ki identitet nije nešto što pojedinac može da bira. To je„bazni” grupni identitet koji prenosi emocije, instikte, uspomene kolektiva na č lanove grupe. Otuda ne smije da nas iznenadi kada se o etni č koj grupi govori kao o„ku ć i”,„ognjištu” koje pojedincu pruža sigurnost, osje ć anje pripadanja i uto č ište. Ovakvo vi đ enje nacije je napušteno u drugoj polovini XX vijeka, a kriti č ari ove teorije zamijeraju primordijalistima da namjerno zanemaruju ekonomsko i društveno okruženje u kojima se formira i ispoljava etni č ki identitet. Druga kritika se odnosi na sam pojam etni č kog identiteta u č ijoj su osnovi afekti i emocije, i to je nešto što je što je neizrecivo i misti č no, a samim tim i teško za analizu i prou č avanje. Primordijalisti teško da mogu da odgovore na sljede ć a pitanja: 1. Šta je sa ljudima koji imaju više etni č kih identiteta(djeca iz mješovitih brakova)? 2. Šta je sa ljudima kojima etni č ki identitet nije primaran identitet? 50 Sr đ an Puhalo 3. Kako objasniti da etni č ki identitet nekih pojedinca varira i po kvalitetu i po kvantitetu tokom života, u zavisnosti od društvenog konteksta? Kao nova verzija primordijalisti č kih teorija pojavljuje se sociobiološka teorija. Glavni predstavnik ovog u č enja je Pierue Van den Bergheu(1995). U korijenu ove teorije je biološka teorema o altruizmu, što se može posmatrati i kao genetski egoizam. Ljudska bi ć a, kao i životinje, su geneti č ki programirana za maksimiranje svojih izgleda na uspjeh u reprodukciji ali se to ne odnosi samo na reprodukciju gena pojedinca, nego i na gene njegove rodbine. Iz toga proizilazi da se etni č ka grupa doživljava kao proširena porodica i da je njen cilj da opstane i proširi se. Za ovu teoriju nepotizam je nešto što je prirodno i u funkciji uspjeha grupe. Sociobiolozi smatraju da su etni č ka osje ć anja i oblici ponašanja koji iz njih proizilaze, geneti č ki programirana. Etni č ka pripadnost se izražava kao univerzalna č injenica ljudskog ponašanja. Samo u č estvovanje u društvenom životu grupe je bitno i ima za cilj opstanak grupe i njenu reprodukciju. Instrumentalisti č ka teorija U osnovi ove teorijske postavke je shvatanje da je etni č ki identitet promjenjiv, fluidan i vezan za posebne okolnosti. U zavisnosti od situacije, ljudi više ili manje naglašavaju svoju etni č ku pripadnost (i kvalitet i intenzitet). Etni č ke grupe su interesne, vješta č ki održavane i postoje isklju č ivo iz prakti č nih razloga. Ova teorijska postavka ne isklju č uje iracionalne i emotivne komponente etni č kog identiteta. To se najbolje može vidjeti na primjeru me đ uetni č kih sukoba, kada dolazi do preplitanja interesnih i emotivnh komponenti. Unutar ove teorijske postavke izdvaja se nekoliko teorija, etni č kog takmi č enja i etni č ke segregacije, koje se razlikuju po tome na koje spoljašnje faktore stavljaju akcenat. Osnovni nedostaci ovih teorija su: 1. Etni č ki identitet je postavljen izvan pojedinca, ali ponekad predstavlja suštinsku karakteristiku pojedinca; 51 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 2. Etni č ki identitet č esto može da predstavlja jak mobilizatorski faktor i to se teško može objasniti ako se prihvati samo njegova instrumentalna funkcija. Etnosimbolisti č ki pristup naciji Najvažniji predstavnik ovog pristupa jeste britanski sociolog Anthony Smith(1998). Suština njegovog pristupa je u pravljenju sinteze izme đ u modernisti č ke i perenialisti č ke istraživa č ke tradicije. Ovaj sociolog jasno pravi razliku izme đ u etni č ke grupe i nacije. Smith je uveliko prihvatio neke od osnovnih postavki teorije mnogovjekovnog postojanja nacije. U središtu etnosimbolisti č kog pristupa je, kao što i sam naziv ukazuje, istraživanje etni č kih i religijskih mitova o porijeklu etni č ke grupe, kao i mitova o izabranom narodu i zlatnom dobu, koji su postali osnova kasnijih nacionalnih mitova. Kroz složenu kombinaciju mitova, kolektivnih sje ć anja manje ili više udaljenih od stvarne prošlosti etni č kih grupa te stvarne prošlosti, koju je zabilježila doma ć a i strana kriti č ka istoriografija, stvara se jedna nacija. Ovu kombinaciju mitova i istorije on naziva etnoistorijom. Za etnosimboliste analiziranje posebnih etnoistorija jeste jedan od osnovnih zadataka pri prou č avanju modernih nacija, jer bogatstvo etnoistorije neke etni č ke grupe nam omogu ć ava da nacionalisti č kom propagandom lakše podstaknemo širenje nacionalne svijesti i pretvaranje etni č ke grupe u naciju. Kriti č ari etnosimbolizma isti č u pretjeran naglasak na kulturnim č iniocima na uštrb politi č kih i ekonomskih. Oni smatraju da je zanemarena uloga države u objašnjenju nastanka nacije. Ovom pristupu se zamjera i prenaglašavanje neracionalnih sastojaka u nacionalnoj svijesti i delovanju nacionalista. Veoma č esto pojedinci postaju nacionalisti zato što mogu da ostvare neke beneficije u odnosu na konkurente koji mogu biti druge nacionalnosti. Konstruktivisti č ke teorije Ovo teorija polazi od toga da se etni č ki identitet gradi tokom cijelog života i da je stvar izbora svakog č ovjeka ponaosob, ali je ponekad 52 Sr đ an Puhalo predstavljen dubokim neizrecivim i nepromjenljivim vezama(Cornell i Hartman prema Miloševi ć Đ or đ evi ć, 2003). Etni č ki identitet ima dvije bitne karakteristike: obuhvatnost i dodjeljivanje. U zavisnosti od toga u kojoj mjeri etni č ki identitet uti č e/odre đ uje život pojedinca, govori se o jakoj ili slaboj obuhvatnosti pojedinca. Osoba, č esto ne svojom voljom, biva opažena kao pripadnik odre đ ene etni č ke grupe i tada govorimo o drugoj dimenziji etni č kog identiteta dodjeljivosti. Etni č ki identitet se formira kroz interakciju okoline i pojedinca, a njegov intenzitet varira od č ovjeka do č ovjeka. Situacionisti č ke teorije Ovaj skup teorija u prvi plan isti č e uticaj društva na formiranje etni č kog identiteta. Pojedine društvene okolnosti podsti č u razvoj etni č kog identiteta. Siromaštvo, politi č ka nestabilnost i ekonomsko siromaštvo u velikoj mjeri uti č u na formiranje etni č kog identiteta. Na našim prostorima, u proteklih petnaestak godina, ja č anje etni č kog identiteta prelazilo je u nacionalizam i šovinizam upravo zbog delovanja pomenutih faktora. Teorije koje naglašavaju funkcionalnost etni č kog identiteta Horovitz(2000) etni č ki identitet pokušava da objasni č ovjekovom potrebom za bliskoš ć u i emocionalnom podrškom. On etni č ku grupu i vidi kao nadporodicu, tj. više porodica koje su fiktivno povezane. S jedne strane pojedinac želi da pripada grupi, a s druge strane i da se razlikuje od drugih. Funkcije etni č kog identiteta su: 1. Politi č ka funkcija: postavljanje granice me đ u grupama ukazuju na zajedni č ke interese i poništavanja individualnih razlika i omogu ć ava kontrolu; 2. Ja č a self individue: u slu č ajevima nedovoljno jakih drugih identiteta pojedinca i neostvarenog razvoja(Hrnjica, 1996); 3. Zadovoljava bazi č nu ljudsku potrebu da se pripada grupi. 53 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Ove teorije jaku vezanost za sopstvenu etni č ku grupu opažaju kao nešto što je rigidno, negativno, kao posljedicu uproš ć ene i neta č ne percepcije i konformizma(Vasovi ć i Kuzmanovi ć, 1996). Poricanje ostalih identiteta zarad etni č ke pripadnosti loše uti č e i na pojedinca. Interakcionisti č ki pristup naciji Predstavnk ove teorije je norveški antropolog Barth(1997). Prema njegovom mišljenju, osje ć anje i svijest o etni č koj vezanosti nastaje i održava se kontinuiranim procesom dihotomizacije izme đ u č lanova i ne č lanova grupe, pri č emu je neophodno da ova vezanost bude izražena i potvr đ ena u društvenom odnosu. Za pristalice ove teorije karakteristi č no je odbacivanje svakog insistiranja iskonskog shvatanja nacije na unutrašnjim kvalitetima etni č kih svojstava, kao što su, na primjer, jezik, religija, pismo, obi č aji i tradicija, kolektivno se ć anje, boja kože i položaj o č iju i sli č no, kao odre đ uju ć ih determinanti neke etni č ke vezanosti ili etni č kog identiteta. Naprotiv, ova etni č ka svojstva su samo resursi koji se daju politizovati umješnim djelovanjem nacionalista ili državnim nacionalnim ustanovama kao što su školski sistem, vojska, nacionalna štampa, nacionalni industrijski sistem itd. Kao veoma važni č inioci javljanja i ja č anja ve ć postoje ć ih etni č kih veza mogu poslužiti razli č ite vrste me đ uetni č kih susretanja: ratovi, politi č ka nestabilnost višeetni č kih zajednica, promjena me đ unarodnih okolnosti, društvena pot č injenost pojedinih društvenih grupa u nekom društvu, takmi č enje razli č itih društvenih grupa za rijetka dobra i sl. U svakom slu č aju, nisu bitne same etni č ke grupe, ve ć me đ uetni č ki konteksti u kojima djelatnici u me đ uodnošenju odre đ uju svoje etni č ke identitete(Putinja, Stref − Fenar, 1997). Glavna zamjerka interakcionistima odnosi se na relativnu zapostavljenost izu č avanja etni č kih svojstava koja služe kako za postavljanje granica izme đ u etni č kih grupa i posljedi č no stvaranje i u č vrš ć ivanje etni č kih identiteta, tako i za politizovanje etni č kih vezanosti i njihovo nacionalisti č ko koriš ć enje u kulturnim, ekonomskim i politi č kim takmi č enjima. 54 Sr đ an Puhalo 2.3.5 Psihološke teorije kolektivnog identiteta Kao što smo ranije naglasili, pojam etni č kog identiteta u okviru psihološke literature predstavlja relativno neistraženo podru č je, kako kod nas, tako i u svijetu. Sama č injenica da ne postoji opšteprihva ć ena definicija etni č kog identiteta(Phinney, 1990), te da se pojedina istraživanja, koja i jesu sprovedena, temelje na razli č itim polaznim definicijama ovog pojma, ukazuje na to da se jedno klju č no podru č je socijalne psihologije tek po č inje razvijati. U jednom broju radova, etni č ki identitet se uglavnom definiše kao etni č ka komponenta socijalnog identiteta, onako kako ga definiše Tajfel (prema Turja č anin 2004):“ Dio li č nog self ‐ koncepta koji proizilazi iz znanja o sopstvenoj pripadnosti odre đ enoj društvenoj grupi(ili grupama), zajedno sa vrijednostima i emocionalnim zna č enjem vezanim za to grupno č lanstvo”. Pored ove grupe radova koja naglašava osje ć anja identifikacije, zajedni č kih stavova i osje ć anja, druga vrsta definicija naglašava kulturološke aspekte etni č kog identiteta, kao što su jezik, ponašanje, vrijednosti i znanja o zajedni č koj etni č koj istoriji. Ve ć ina navedenih radova objašnjava dobijene rezultate na osnovu tri teorijska polazišta(prema Turja č anin, 2004): a) teorije socijalnog identiteta, b) teorije akulturacije i c) razvojne teorije formiranja identiteta. Teorija socijalnog identiteta Tajfel i Turner su tvorci ove teorije i oni smatraju da identitet svakog č ovjeka podrazumijeva postojanje socijalnog identiteta, koji proizlazi iz pripadnosti pojedinca razli č itim grupama. Samo č lanstvo u grupi dovodi do razvijanja osje ć aja pripadnosti, što doprinosi pozitivnom samopoimanju. Primarna motivacija pojedinca, kao č lana grupe, je razvijanje pozitivnog socijalnog identiteta, jer takav identitet doprinosi njegovom psihi č kom zdravlju, osje ć aju sigurnosti, vlastite vrijednosti, samopoštovanju, osje ć aju pripadanja društvu. Da bi se to ostvarilo, grupa se nastoji pozitivno vrednovati. No kada pripadnost odre đ enoj grupi ne donosi navedene dobrobiti nego razvija suprotne efekte(smanjenje samopouzdanja, gubitak osje ć aja vlastite vrijednosti), govorimo o 55 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove negativnom socijalnom identitetu. To se č esto javlja kada neka manjinska grupa do đ e u interakciju sa nekom ve ć inskom grupom i tada se č esto kod pripadnika manjinske grupe razvija nisko samopoštovanje, jer pojedinac može sebe da opaža kao pripadnika inferiorne grupe. Ovo stanje se može razriješiti na nekoliko na č ina: 1. Prvi na č in je odbacivanje trenutnog socijalnog identiteta i prelaz u dominantnu grupu, ali to može izazvati negativne psihološke posljedice. To je nemogu ć e u č initi ako su granice grupe č vrste (npr. rasa, vjeroispovjest); 2. Drugi na č in razrješenja negativnog socijalnog identiteta je zadržavanje postoje ć eg identiteta i razvijanje mehanizama „odbrane” svoje grupe. To se ostvaruje razvojem ponosa unutar grupe, upore đ uju ć i neku„ jaku” osobinu svoje grupe sa osobinama grupe koja nije dominantna; 3. Tre ć i je mehanizam reinterpretacija nepovoljnih karakteristika, odnosno zanemarivanje onih dimenzija pore đ enja na kojima bi pore đ enje za inferiornu grupu bilo nepovoljno i traženje novih dimenzija na kojima ć e ocjene biti povoljnije. Najizrazitija identifikacija s grupom javi ć e se kada su granice me đ u grupama nepropusne, kada su statusni odnosi nestabilni i kada se razlike percipiraju kao nelegitimne(Tajfel i Turner, 1986). Ako se pojedinac na đ e pod uticajem dvije razli č ite kulture, postoji mogu ć nost identifikacije sa obje kulture. Takva situacija može nepovoljno uticati na formiranje identiteta usljed konflikta vrijednosti, stavova i normi kod onih etni č kih grupa koje su bitno razli č ite. Pozitivan uticaj dvaju razli č itih kultura postoji kada su kulture sli č nih vrijednosti, stavova i normi, a to doprinosi svijesti o raznolikosti. Teorija akulturacije Kod ovog modela se naglašava da o nacionalnom identitetu možemo govoriti samo u slu č aju kada postoji duži kontakt izme đ u dvije ili više etni č kih grupa, što nam onda omogu ć ava analizu širih promjena kulturnih stavova, vrijednosti i ponašanja, pri č emu se poseban naglasak 56 Sr đ an Puhalo stavlja na odnos manjinske prema dominantnoj grupi. Nacionalni identitet se onda može posmatrati kao jedan od aspekata akulturacije kroz dva razli č ita teorijska modela: 1. Linearni/bipolarni model − koji pretpostavlja da su etni č ki identitet i akulturacija me đ usobno isklju č ivi, što zna č i da ja č im uklju č ivanjem u širu zajednicu slabi etni č ki identitet i obrnuto. 2. Dvodimenzionalni model − pretpostavlja da pojedinac može biti nezavisno vezan za vlastitu, manjinsku i za dominantnu kulturu. Prakti č no to zna č i da č lanovi manjinskih grupa mogu biti manje ili više vezani za obje kulture, koje se me đ usobno ne potiru. Prema stepenu identifikacije s manjinskom i dominantnom grupom razlikujemo č etiri tipa orijentacije(Phinney, 1990): 1. bikulturalizam, 2. asimilacija, 3. separacija, 4. marginalizacija. Bikulturalizam se odnosi na snažnu identifikaciju s obje kulture. Ova orijentacija se odnosi na osobe koje prihvataju svoje porijeklo i njeguju tu vezu, te istovremeno u istoj mjeri prihvataju i cijene dominantnu kulturu u kojoj žive. Asimilacija je snažna identifikacija s dominantnom, a slaba s vlastitom kulturom. Separacija je snažna identifikacija s vlastitom, a slaba s dominantnom kulturom. Marginalizacija je slaba identifikacija s bilo kojom kulturom. Razvojne teorije U okviru razvojnih teorija etni č ki identitet predstavlja dinami č an koncept koji je promjenljiv u vremenu i kontekstu. U osnovi ovog u č enja nalazi se Eriksonova teorija formiranja ego ‐ identiteta, u kojoj ostvareni identitet predstavlja rezultat dugotrajnog eksperimentisanja i istraživanja (Fulgosi, 1983). Phinney(1990) ovaj koncept preuzima i koristi kada opisuje razvoj etni č kog identiteta, pri č emu navodi tri faze njegova razvoja. 57 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Faza difuznog identiteta U ovoj fazi se nalaze adolescenti i sve osobe koje nisu nikad istraživale etni č ki identitet. Kod pripadnika etni č kih manjina u ovoj fazi javlja se preferencija dominantne kulture. Pojedincima iz manjinskih grupa mnogo je važnije da se pozicioniraju u društvu, nego preispitivanje etni č kog identiteta. Pojedinac nema vremena ili ne želi da se bavi ovim pitanjem. Tako đ e, postoji mogu ć nost da roditelji preuzmu ve ć inski identitet, pa pojedinac jednostavno preuzme stavove roditelja, bez vlastitog istraživanja. Faza istraživanja Manifestuje se kroz uklju č ivanje pojedinca u život vlastite etni č ke grupe, a svijest o pripadnosti vlastitoj grupi raste kroz razli č ite aktivnosti: u č estvovanje u kulturnim doga đ anjima, školovanje, č itanje, informisanje i dr. Internalizacija identiteta Rezultat je istraživa č ke aktivnosti pojedinca, a podrazumijeva razumijevanje i vrednovanje vlastite etni č nosti. Zna č enje internaliziranog identiteta je razli č ito kod svakog pojedinca i grupe, jer postoje razli č ita individualna i kolektivna iskustva. Internalizovani etni č ki identitet ne zna č i nužno visok stepen etni č ke uklju č enosti, jer pojedinac može biti svjestan etni č ke pripadnosti, a ne upražnjavati obi č aje. Moramo imati u vidu da je ovo proces i da može ponovo do ć i do preispitivanja identiteta i njegovog zna č enja. Nikako ne smijemo zaboraviti da u korijenu etni č kog identiteta nisu samo racionalni elementi, ve ć da je to pra ć eno jakim emocijama. Mitovi, osje ć anje zajedni č ke pripadnosti i isticanje kolektivne sudbine su zasi ć eni afektima, što etni č koj pripadnosti i etni č kom identitetu daje veliku pokreta č ku mo ć. 58 Sr đ an Puhalo Komponente etni č kog identiteta Jedno od osnovnih pitanja koje se name ć e istraživa č ima je koje su to komponente nacionalnog identiteta mjerljive, tj. na koji na č in se on manifestuje. Phinney(1990) isti č e č etiri komponente etni č kog identiteta. 1. Komponenta samoidentifikacije − pojedinac sebe opaža kao č lana odre đ ene nacionalne grupe. Samoidentifikacija može biti odre đ ena porijeklom, ali je mogu ć a i kao iskaz vlastitiog opredjeljenja. 2. Osje ć aj pripadnosti odre đ enoj grupi. Taj osje ć aj može po intenzitetu varirati od vrlo snažnog osje ć aja pripadnosti, gdje je emocionalna vezanost jaka, pa do osje ć aja samo formalne pripadnosti grupi pri č emu postoji odsustvo emocionalne vezanosti. 3. Pozitivan ili negativan stav prema č lanstvu u grupi. Biti č lan neke grupe ne zna č i nužno i imati pozitivan stav prema toj grupi. Pozitivni stavovi se manifestuju kroz ponos, zadovoljstvo pripadnoš ć u grupi, prihvatanje vlastite grupe. Izražavanje negativnih stavova ukazuje na odbijanje i poricanje vlastitog nacionalnog identiteta, a manifestuje se i kao želja za prelazak u drugu etni č ku grupu. 4. Uklju č enost u rad etni č ke grupe − odnosi se na u č estvovanje u njegovanju vlastite nacionalne tradicije i kulture. Uklju č enost se najbolje manifestuje kroz upotrebu jezika, na č in sklapanja prijateljskih i intimnih veza, u č estvovanje u formiranju nacionalnih institucija(zavi č ajni klubovi, društva) i dr. Gore navedene komponente nacionalnog identiteta proizašle su iz istraživanja ra đ enih u zemljama s visokim stepenom multikulturalnosti, kao što su Sjedinjene Ameri č ke Države, i na uzorcima etni č kih manjina. Implicintna pretpostavka ovih istraživanja je da se samo manjinske grupe mogu suo č avati s promjenama vlastitog nacionalnog i etni č kog identiteta koji zbog kontakta s ve ć inskom grupom može biti ugrožen. Ostaje otvoreno pitanje kako manjinske grupe uti č u na identitete ljudi iz ve ć inskih grupa. 59 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Istraživanje Rota i Havelke iz 1973. godine(Havelka, 1984), na uzorku od 790 srednjoškolaca u Beogradu i Kragujevcu, je pokazalo da postoji pet oblika„nacionalne vezanosti“: 1. isklju č iva nacionalna vezanost, 2. istaknuta nacionalna vezanost, 3. podijeljena nacionalna vezanost, 4. opšteljudska vezanost i 5. nepostojanje nacionalne vezanosti. Pokazalo se da kod mladih ljudi u ova dva grada postoji svih pet oblika nacionalne vezanosti, ali je postojala razlika u intenzitetu te vezanosti i njenoj zastupljenosti. Najrasprostranjeniji oblik vezanosti je bila podijeljena vezanost, a slijede opšteljudska vezanost, istaknuta nacionalna vezanost, odsustvo nacionalne vezanosti dok je najmanje bila prisutna isklju č iva nacionalna vezanost. Zanimljivo je, ali ne i iznena đ uju ć e, postojanje pozitivne i visoke korelacije izme đ u isklju č ive i istaknute nacionalne vezanosti i ograni č ene vezanosti za jugoslovenstvo. Ovo istraživanje nam pokazuje da je, pored identifikovanih oblika nacionalne vezanosti, prije nepunih č etrdeset godina u bivšoj Jugoslaviji vezanost za sopstvenu etni č ku grupu bila slaba. Etni č ki identitet i etnocentrizam Iako se naše istraživanje ne bavi neposredno etnocentrizmom, moramo ga spomenuti zbog toga što on predstavlja ekstreman oblik etni č ke i nacionalne vezanosti. Etni č ka vezanost se može sagledati kao kontinuum na č ijem se jednom kraju nalazi anacionalnost i kosmopolitizam, a na drugom kraju nacionalizam, etnocentrizam i šovinizam. Osim toga, sve ono što se dešavalo na Balkanu u proteklih petnaestak godina, pokazalo je svu pogubnost ovakvih stavova koji su u jednom trenutku postali vode ć a ideologija skoro svih naroda. Voleman(prema Đ uri ć u,1995) etnocentrizam definiše kao „ tendenciju da se neka grupa, obi č no nacionalna ili etni č ka, smatra superiornijom od ostalih grupa, koriste ć i, pri tome, svoju grupu ili grupe, kao referentni okvir prema kojem se ostale grupe ocjenjuju. To je sindrom 60 Sr đ an Puhalo li č nosti koji se karakteriše percepcijom društvene stvarnosti, sastavljen od in ‐ grupa i njima neprijateljskih out ‐ grupa, stereotipnog opažanja ljudi kao pozitivnih ili negativnih, u zavisnosti od njihove pripadnosti in ili out ‐ grupi, to su autoritarni i ka mo ć i orijentisani društveni odnosi.” U knjizi„ Autoritarna li č nost” Adorno(Adorno et al, 1950) i saradnici etnocentrizam vide kao sindrom stavova koji su povezani sa politi č kim i ekonomskim konzervatizmom kao i sa antisemitizmom. Etnocentrizam, konzervativizam i antisemitizam su me đ usobno povezani i č ine antidemokratsku orijentaciju u č ijoj je osnovi autoritarna struktura li č nosti. Gickov(prema Đ uri ć u, 1995) etnocentrizam definiše kao „ mehanizam koji djeluje da poja č a negativnost stavova prema spoljnim grupama. Etnocentrizam je tendencija grupe da upotrebljava norme svoje grupe u procjenjivanju ponašanja drugih grupa”. Kao što vidimo, u osnovi svih navedenih definicija etnocentrizma karakteristi č no je pripisivanje pozitivnih osobina i kvaliteta grupi kojoj pripadamo u odnosu na druge grupe. Odatle proizilazi da je vlastita etni č ka grupa superiornija u odnosu na druge narode. Vlastita grupa je reper(standard), i u odnosu na nju pojedinac procjenjuje i vrednuje pripadnike drugih etni č kih grupa. Etnocentrizam je povezan, tj. uslovljen specifi č nom strukturom li č nosti, ali i uticajem socijalnih č inilaca. 2.3.6 Istraživanje nacionalizma i nacionalne vezanosti kod nas i u regionu Prikaza ć emo neka istraživanja iz zemlje i regiona koja su se neposredno ili posredno bavili etni č kim identitetom da bismo mogli dobiti, koliko ‐ toliko, realnu sliku u kakvim društvenom miljeu odrastaju naša djeca. U istraživanju etni č kog identiteta Đ uri ć(1995) je istraživao oblike i stepen nacionalne vezanosti 255 u č enika i studenata srpske nacionalnosti u Novom Sadu. Rezultati su pokazali da ispitanici prihvataju tvrdnje podijeljene nacionalne vezanosti izražene u osje ć anju pripadnosti svojoj i nekoj drugoj naciji ili opšteljudskoj zajednici. Tako đ e je zastupljeno shvatanje da se ljudi razlikuju, pošto pripadaju razli č itim nacijama, ali da 61 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove to ne mora biti smetnja njihovom me đ usobnom poštovanju i saradnji. Drugi oblik vezanosti je istaknuta lojalnost, ali bez nacionalisti č kog isticanja vrijednosti svoje nacije iznad drugih. Skoro dvije tre ć ine ispitanika prihvata mišljenje da pripadnici svake nacije treba da njeguju svoje nacionalne ideale i da osje ć anje nacionalne pripadnosti budi kod č ovjeka ponos i duhovno ga oplemenjuje. Kao tre ć i oblik nacionalne vezanosti Đ uri ć isti č e odsustvo nacionalne lojalnosti. Ovi ispitanici odbacuju zna č aj nacije za pojedinca i nemaju doživljaj nacionalne pripadnosti. Ovaj oblik odnosa prema naciji ispoljava nešto više od polovine ispitanika, dok ga odbacuje oko 25% ispitanika. Opšteljudsku vezanost Đ uri ć isti č e kao č etvrti oblik vezanosti. Ona se manifestuje u shvatanju da č ovjek može stvoriti bolje uslove za svoj razvoj ako napusti nacionalnu vezanost, koja je štetna i besmislena, i prihvati č ovje č anstvo kao opštu ljudsku zajednicu. Ovaj oblik lojalnosti prihvata 40%, a odbacuje 38% ispitanika. Najmanje ispoljen oblik lojalnosti je isklju č iva nacionalna vezanost. Oko 15% ispitanika prihvata, a 55% odbacuje isklju č ivu nacionalnu vezanost. Ovaj oblik lojalnosti nabolje se može opisati pojmom etnocentrizam. Istraživanje(Golubovi ć i sar., 1995) je ura đ eno na reprezentativnom uzorku 1555 punoljetnih gra đ ana Srbije(bez Kosova). Istraživanje je pokazalo da, biraju ć i izme đ u nacionalne, religijske, klasne, profesionalne i generacijske pripadnosti, ve ć ina gra đ ana bira naciju (49,7%) kao subjektivno najvažniju socijalnu kategoriju. Slijede profesionalna grupacija(20,1%), generacijska grupacija(19%), klasna (6,2%) i religijska pripadnost(5,1%). Autori zaklju č uju da je naglašena etni č ka pripadnost rezultat regresivnih promjena u društvu. Istraživanje je pokazalo da postoji razlika u isticanju grupne pripadnosti u zavisnosti od stepena obrazovanja. Pojedinci sa završenom osnovnom školom u 60,6% slu č ajeva isti č u etni č ki identitet kao najvažniju kategoriju. Gra đ ani bez osnovne škole etni č ku pripadnost isti č u u 41,7% slu č ajeva, što je slu č aj i sa polovinom gra đ ana sa završenom srednjom školom. Kod visoko obrazovanih ispitanika, njih 44,4%, etni č ka pripadnost je primarna. S obzirom na starost, mladi su u najmanjem stepenu(38%) birali etni č ku grupu kao primarnu, kod ostalih kategorija taj procenat je preko 50%. Imaju ć i u vidu stepen obrazovanja istraživanje je pokazalo da se sa 62 Sr đ an Puhalo etni č kom grupom najviše identifikuju kvalifikovani i visoko kvalifikovani radnici, seljaci i penzioneri(preko 50%) a najmanje studenti(26,7). Nacionalna identifikacija je u č estalija kod muškaraca(59,3%) nego kod žena(39,9%). Istraživanje je pokazalo da autoritarne osobe pokazuju ve ć u sklonost ka identifikaciji sa sopstvenim etni č kim i konfesionalnim grupama. Tako đ e je utvr đ ena povezanost tradicionalizma sa etni č kom i konfesionalnom identifikacijom. Ispituju ć i intenzitet nacionalne vezanosti autori su došli do veoma zanimljivih rezultata. Tre ć ina ispitanika(33,3%) izjavila je da im je pripadnost svojoj etni č koj grupi veoma važna, dok je približno isti procenat ispitanika(32,9%) izjavio da im je mnogo važna. Etni č ka pripadnost je osrednje važna za 20,4% gra đ ana, malo važna za 8,5%, a nimalo važna za 5% gra đ ana. Ekstreman intenzitet osje ć anja nacionalne pripadnosti naj č eš ć e karakteriše penzionere, doma ć ice, radnike i seljake, dok je najmanji kod studenata. Sli č no kao i kod etni č ke pripadnosti postoji veza izme đ u stepena nacionalnih osje ć anja i autoritarnosti, kao i stepena nacionalnih osje ć anja i tradicionalizma. U istraživanju povezanosti nacionalnog identiteta i socijalne distance( Č orkalo i Kamenov, 1999), na uzorku od 670 pripadnika hrvatske nacionalnostu(studenti, srednjoškolci i odre đ en broj zaposlenih ljudi), pokazalo se da je nacionalni identitet multidimenzionalan. Autori su izdvojili č etiri faktora koji opisuju 54,3% varijanse. Prvi faktor je nazvan osje ć anje izražene nacionalne pripadnosti i izražava jaku nacionalnu identifikaciju. Drugi faktor autori su nazvali faktorom isklju č ive nacionalne vezanosti i upu ć uje na izražen nacionalni identitet i veli č enje vlastitog naroda uz naglašenu isklju č ivost prema drugim nacijama. Tre ć i faktor je nazvan kulturni i povjesni aspekt nacionalnog identiteta, kojima se izražava ponos vlastitom nacijom i njenom bogatom povješ ć u i kulturom. Č etvrti faktor se zove kosmopolitizam i za njega je karakteristi č no da ispitanici sebe prvo doživljavaju kao pripadnike ljudskog roda, dok im je nacionalnost malo ili nimalo bitna. Istraživanje je pokazalo da srednjoškolci imaju najve ć i skor uopšte na skali nacionalnog identiteta, kao i na svim subskalama izuzev kosmopolitizma. Dobijeni rezultati su pokazali da je nacionalni identitet više izražen kod muškaraca nego kod žena. Starije osobe imaju zraženiji etni č ki identitet u odnosu na mla đ e, ali je zanimljivo da srednjoškolci imaju izraženiji nacionalni 63 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove identitet u odnosu na studente. Tako đ e, postoji statisti č ki zna č ajna i pozitivna korelacija izme đ u nacionalnog identiteta i autoritarnosti, religioznosti i percepcije demokratije. Tolerancija je u negativnoj, ali statisti č ki zna č ajnoj korelaciji sa nacionalnim identitetom. Istraživanje„ Dimenzije etnocentrizma i nacionalna pripadnost” (Šram, 2002) ra đ eno je na 396 punoljetnih gra đ ana Subotice. Faktorskom analizom izdvojene su tri latentne dimenzije etnocentrizma koje objašnjavaju 64,2% varijanse. Prvi faktor je nazvan nacionalna zatvorenost i podrazumijeva socijalno interakcijsku selektivnost. Drugi faktor je nazvan nacionalna vezanost i sadrži doživljavanje vlastite nacije kao proširenog JA. Tre ć i faktor je nazvan mentalitet nacionalnog opsadnog stanja i u njegovoj osnovi se nalazi uvjerenje o postojanju me đ unacionalne zavjere protiv neke nacije. Istraživanje je pokazalo da se etnocentrizam ne može posmatrati kao jednodimenzionalan konstrukt, i kao takav ne može se posmatrati kao kontinuirana varijabla. Šram tvrdi da nacionalna zatvorenost ne mora nužno da u svojoj strukturi sadrži i afektivnu komponentu. To zna č i da zatvorenost unutar etni č ke grupe ne mora nužno da zna č i i postojanje velike ljubavi prema toj grupi, ali ni suprotstavljanje drugim etni č kim grupama. Nacionalana zatvorenost može imati funkciju politi č kog odbrambenog mehanizma i time poprimiti obilježja psihološke reaktivne formacije. Nacionalna vezanost opaža se preko doživljavanja nacije kao proširenoga, tj. drugog JA. Č esto se nacija opaža kao proširena porodica, poistove ć uju se etni č ka i li č na sudbina, odnosno, javlja se potreba za etni č kom identifikacijom. Nacionalna vezanost ne podrazumijeva obavezno i gubljenje li č nog identiteta. Mentalitet opsadnog stanja ne mora nužno uklju č ivati postojanje nacionalne zatvorenosti ili nacionalne vezanosti. Pojedinac može biti pod snažnim uticajem propagande o kolektivnoj nacionalnoj ugroženosti, a da u ponašanju ne manifestuje zatvorenost u interakciji sa drugim etni č kim grupama i da nema visok stepen etni č ke identifikacije i potrebu za homogenizacijom. Autor isti č e da kod ispitanika srpske nacionalnosti postoji korelacija izme đ u faktora mentaliteta nacionalnog opsadnog stanja i nacionalne zatvorenosti i nacionalne vezanosti. Šram to objašnjava uticajem propagande srpskog rukovostva o ugroženosti srpskog naroda, kojoj su Srbi u Srbiji izloženi godinama. Nacionalna zatvorenost je najviše 64 Sr đ an Puhalo prisutna kod pripadnika hrvatskog naroda i objašnjava se kao oblik reaktivne dimenzije etnocentrizma. Istraživanje pod nazivom„ Nacionalni identitet i socijalna distanca studenata hrvatske, bošnja č ke i srpske nacionalnosti”(Kosanovi ć, 2003) sprovedeno je na uzorku od 204 studenta razli č itih fakulteta Sveu č ilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljani tokom 2000. i 2002. godine. Istraživanje je pokazalo da postoji razlika u izraženosti nacionalnog identiteta izme đ u ispitanika hrvatske, bošnja č ke i srpske nacionalnosti, pri č emu je prosje č na vrijednost nacionalnog identiteta za ispitanike bošnja č ke nacionalnosti statisti č ki zna č ajno ve ć a od prosje č ne vrijednosti nacionalnog identiteta ispitanika hrvatske, te ispitanika srpske nacionalnosti. Kod ispitanika hrvatske nacionalnosti postoji statisti č ki zna č ajna razlika u izraženosti socijalne distance prema Bošnjacima i prema Srbima. Ispitanici bošnja č ke nacionalnosti imaju zna č ajno izraženiju prosje č nu socijalnu distancu prema Srbima i najviši stepen bliskosti koji su spremni ostvariti s njima je „biti susjedi", u odnosu na prosje č nu socijalnu distancu prema Hrvatima, s kojima bi bili spremni ostvariti blizak prijateljski odnos. Ispitanici srpske nacionalnosti imaju zna č ajno izraženu prosje č nu socijalnu distancu prema Bošnjacima s kojima bi pristali da budu„susjedi", za razliku od manje izražene socijalne distance prema Hrvatima s kojima bi bili spremni ostvariti blizak prijateljski odnos. Doktorska disertacija Jasne Miloševi ć Đ or đ evi ć„Nacionalni identitet: psihološka analiza nau č nih i lai č kih shvatanja”(2005) ra đ ena je na reprezentativnom uzorku od 1005 punoljetnih gra đ ana Srbije bez Kosova. Za prikupljanje podataka korišteno je kvantitativno istraživanje, dubinski intervjui i fokus grupe. Kvantitativno istraživanje je pokazalo da je porodica primarna i najvažnija grupa sa kojom se identifikuju, a potom slijede nacija i vjera. Na ispitivanom uzorku(i Srba i druga č ije nacionalno opredijeljenih) dominantni su visoka nacionalna vezanost i osrednji etnocentrizam. Razli č ite kategorije stepena nacionalne vezanosti i etnocentrizma(visok, srednji i nizak) su zastupljene u približno istoj mjeri na oba ispitivana uzorka. Uzorak Srba pokazuje ve ć i stepen religijske vezanosti od uzorka ispitanika koji su se druga č ije nacionalno opredijelili. Podatak je najvjerovatnije rezultat heterogenog uzorka ispitanika koji se nisu opredjelili da su Srbi. Pored njega, zastupljeno je i instrumentalno 65 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove shvatanje nacije, kroz državljanstvo i druga državna obilježja. Faktorskom analizom izdvojena su č etiri faktora nacionalnog identiteta: prvi faktor je nazvan jezik, pismo, vjera, drugi faktor naciju shvata preko porijekla, tre ć i faktor naciju opaža preko državnih obilježja, a č etvrti faktor reprezentuje naciju kao kulturno obilježje. Dubinski intervjui pokazali su da su socijalne grupe važnije starijim sagovornicima, dok su mla đ i sagovornici u odre đ enom stepenu pokazali autonomnost i negiranje vezanosti za socijalne grupe. Nacija je procijenjena kao važna socijalna grupa. Odre đ eni broj sagovornika se afirmativno izjašnjavao u odnosu na naciju kojoj pripada, za nju se vezuju prevashodno pozitivna osje ć anja(ljubav i ponos), mada je izvjestan broj, ve ć inom mla đ ih, sagovornika negirao važnost nacije. Starost se nije pokazala zna č ajnom u kvantitativnom istraživanju za percepciju važnosti nacije kao grupe dok je njen uticaj u dubinskim intervjuima jasan. Naj č eš ć e shvatanje nacionalnog identiteta je manifestovano kroz navo đ enje primordijalisti č kih obilježja kao što su: vjera, jezik, porijeklo, obi č aji, zajedni č ka istorija. Stereotipni iskazi o sopstvenoj i drugim nacijama nisu bili nekriti č ni. Pozitivna odre đ enja Srba su bila gotovo podjednako prisutna kao i negativna odre đ enja. Me đ u pozitivnim odre đ enjima naj č eš ć e su navo đ ena tolerantnost, gostoljubivost, osje ć ajnost, a kao negativne sklonost ka sukobima, okrenutost ka prošlosti, nesloga... Ni u jednom slu č aju nije se isticalo nekriti č ko veli č anje sopstvene nacije niti ekstremno distanciranje od drugih nacija. U istraživanju„ Odnos nacionalnog i europskog identiteta i stavova prema europskim integracijama gra đ ana Zagreba i Novog Sada”(Kamenov i sar., 2005) u č estvovalo je 800 ispitanika i to, 400 Zagrep č ana i 400 Novosa đ ana, uzrasta od 15 do 46 godina. Rezultati pokazuju da je kod obje grupe ispitanika nacionalni identitet relativno visoko izražen, a pri tome ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u izraženosti nacionalnog identiteta izme đ u ispitanika iz Novog Sada i Zagreba. Istraživanje Puhala(2006), koje je obavljeno na studentima u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, pokazalo je da je Bošnajcima bitniji državni identitet od etni č kog identiteta. Za 85% Hrvata pripadnost svome narodu je ispred pripadnosti državi. Samo 4% Srba stavlja pripadnost Bosni i Hercegovini ispred pripadnosti narodu. 66 Sr đ an Puhalo U istraživanju psiholoških struktura nacionalnog i evropskog identiteta(Kajon, 2005), koje je obavljeno na uzorku od 654 ispitanika (Srbi iz Srbije i Hrvati iz Hrvatske) starosti izme đ u 16 i 45 godina, izdvojeno je pet faktora etni č kog identiteta. Prvi faktor je nazvan osje ć aj nacionalne pripadnosti, drugi faktor je važnost nacionalne pripadnosti za odre đ enje identiteta, tre ć i faktor je kosmopolitizam, a č etvrti konativna komponenta nacionalnog identiteta. Peti faktor je nazvan nacionalni ponos. 2.4. DOGMATIZAM Dogmu možemo definisati kao„ krajnje uproš ć eno objašnjenje, kona č na'istina' u razli č itim oblastima koje se ne zasniva na racionalnom prosu đ ivanju ve ć na autoritetu ili veri.”(Bojanovi ć, 2004; str. 44). Istraživanjem dogmatizma bavio se Rokeach, kritikuju ć i Adornov koncept autoritarnosti, gdje je nastojao da pokaže da se autoritarnost ne može svesti na ideološki (spoljni) sadržaj, ve ć je dogmatizam pokazatelj unutrašnje strukture i funkcionisanje kognitivnog sklopa(prema Milas, 2004). Rokeach dogmatizmu pristupa kao sistemu uvjerenja, jer je zapazio da dogmatizam možemo na ć i i kod pojedinaca ekstremno lijevih i desnih ideoloških svatanja. Dogmatski duh je zatvoren i predstavlja zaokruženi kognitivni sistem i ne može se vezati za bilo koji politi č ki sistem. U dogmatskom sistemu nema mjesta za nedoumice, dvosmislenosti ili neznanje. On pojedincu omogu ć ava da ima jasnu i jednostavnu sliku svijeta, a to zna č i i jasnu i č vrstu kognitivnu strukturu. S druge strane, dogmatizam daje pojedincu odje ć aj sigurnosti. Nasuprot dogmatizmu nalazi se„otvoreni duh” tj. kriti č ko mišljenje i spremnost da stalno i kriti č ki preispituju i istražuju„svete” istine. Ljudi„otvorenog duha” spremni su da prime više informacija i da komuniciraju sa drugim i druga č ijim. Oni ne robuju autoritetu ve ć ih stalno provjeravaju i situaciju sagledavaju iz šire vremenske perspekive. Dogmatizam kod mladih iz Republike Srpske se pokazao kao dobar prediktor pozitivnih stavova prema ratu, uz etni č ku vezanost i autoritarnost(Dušani ć, 2008). Istraživanje Puhala(2010) na punoljetnim gra đ anima Bosne i Hercegovine je pokazalo da postoji niska ali statisti č ki 67 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove zna č ajna korelacija izme đ u nacionalizma i dogmatizma. Kada govorimo o dogmatizmu vidimo da s porastom godina starosti raste i stepen dogmatskog mišljenja kod stanovnika Bosne i Hercegovine, dok je kod obrazovanja i veli č ine prihoda situacija obrnuta. Dogmatsko mišljenje je izraženije kod izbjeglica i stanovnika seoskih podru č ja. Nije ništa neobi č no ako znamo da vjernici najviše prihvataju dogmatizam, jer biti vjernik zna č i, više ili manje, prihvatiti i vjerovati u ono što crkva propovijeda. Istraživanje Turja č anina(2007) je pokazalo da ispitanici sa višim skorovima na skali dogmatizma više odbacuju odnose sa pripadnicima drugih naroda, a uz to pozitivnije opisuju pripadnike svog naroda. 2.5. ETNI Č KA DISTANCA Pojam socijalne distance u socijalnu psihologiju uveo je E. Bogardus, a pod uticajem sociologa Parka. Park je pod socijalnom distancom podrazumijevao razli č ite stepene razumijevanja i osje ć anja intimnosti koji se javljaju u razli č itim socijalnim situacijama i socijalnim odnosima, a Bogardus je formirao izvjestan broj„adekvatnih interpretacija i gradacija” tog osje ć anja intimnosti. Odabrao je sedam razli č itih vrsta socijalnih odnosa koji se me đ usobno razlikuju u pogledu stepena intimnosti koji je u njima prisutan. Po č evši od najintimnijeg, to su sljede ć i odnosi: blisko srodstvo putem braka, č lanstvo u istom klubu kao izraz bliskog prijateljstva, susjedstvo, stanovanje u istoj ulici, zaposlenje u istoj profesiji, državljanstvo, stalan stanovnik jedne države, samo posjetilac zemlje i isklju č enje iz zemlje. Formulisani u vidu pitanja na koja se odgovara sa„da” ili„ne”, ovi odnosi č ine poznatu Bogardusovu skalu socijalne distance. Neke dileme vezane za korištenje skale socijalne distance su metodološke, a neke teorijske prirode. Važniji je teorijski problem: šta je socijalna distanca, kakva je njena veza sa stavom? Da li su to isti pojmovi koji su dobili razli č ita imena zato što su potekli iz dva razli č ita izvora, ili je distanca jedna od komponenti stava, možda konativna? Ekstremno negativan stav u svakom slu č aju zahtijeva više od odbijanja svih kontakata sa pripadnicima date grupe. Zato i skale socijalne distance, na svom 68 Sr đ an Puhalo ekstremnom negativnom polu, nekada sadrže tvrdnje koje ne ostaju na distanciranosti. Postoji više razloga zbog kojih se distanca ne može svesti samo na stav. Prvo, velika distanca nije uvijek znak neprijateljstva, negativnog stava, ve ć i znak koliko je grupa prema kojoj se pokazuje distanca ispitaniku nepoznata, tu đ a. Društvena distanca je odre đ ena i društvenim normama koje postoje u društvu. Kastinski sistem, na primjer, zahtijeva jasnu i veliku socijalnu distancu izme đ u klasa, koju ne zasniva na neprijateljstvu izme đ u kasti(Havelka, Kuzmanovi ć, Popadi ć, 1993). Kao što smo ranije naglasili, pojam etni č ke distance je nastao u Sjedinjenim Ameri č kim Državama, ali je danas teško na ć i radove o ovoj temu u zemljama zapadne demokratije. Jedno od mogu ć ih objašnjenja leži u tome da je sam pojam«etni č kog» pomalo zaboravljen u Zapadnoj Evropi i SAD, a da se pojam nacije vezuje za mesto ro đ enja i boravka(dakle za državljanstvo), a ne, kako je to slu č aj sa isto č nom i južnom Evropom, sa mitovima, kulturom, pa č ak i jezikom predaka(Gelner, 1997; Smit, 1998). Na našim prostorim, ali i u cijeloj Isto č noj Evropi, pitanje etni č ke distance je, nažalost, veoma aktuelno. 2.5.1 Istraživanje etni č ke distance u zemljama regiona Istraživanje etni č ke distance i etni č kih stereotipa nema dugu tradiciju u kod nas. Sve do kraja osamdesetih godina kod nas se moglo č uti da su etni č ka distanca i etni č ki stereotipi nešto što je u socijalisti č kom društvu prevazi đ eno, a time nije ni vrijedno istraživanja. U ovom radu prikaza ć emo samo ona istraživanja od devedesetih godina do danas na teritoriji BiH. Ispituju ć i opštu distanciranost na uzorku od 4232 odraslih ispitanika sa podru č ja č itave SFRJ 1990. godine, Panti ć nalazi(u Ba ć evi ć i sar., 1991), da su grupe koje pokazuju najmanju distanciranost Jugosloveni iz BiH(56%), Muslimani iz BiH(51%), Srbi iz BiH(47%), a onda slijede ostale nacionalne grupe. Dakle, i u ovom istraživanju opet se pokazala paradoksalna č injenica o najve ć oj otvorenosti etni č kih grupa u BiH, a koja je kasnije eksplodirala u najkrvavije sukobe na prostorima bivše SFRJ. 69 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Istraživanje V. Turja č anina (2000) je izvršeno tokom novembra 1999. godine u Banjaluci, Prijedoru, Prnjavoru, Derventi i Doboju u Republici Srpskoj. Predmet istraživanja bila je etni č ka distanca osnovaca, srednjoškolaca i studenata prema pojedinim narodima č iji su vojnici u sastavu SFOR ‐ a, te prema nekim narodima sa podru č ja bivše SFRJ. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici najviše odbacuju odnose sa Albancima (etni č ka distanca je najve ć a), potom sa Romima, Bošnjacima, Njemcima, Hrvatima, Amerikancima i Englezima, slijede Italijani i Španci, dok se najmanje odbacuju Rusi. Prihvatanje Srba je skoro stopostotno. Osnovci pokazuju najmanje prihvatanje odnosa sa pripadnicima drugih naroda, slijede srednjoškolci, dok su studenti najotvoreniji, tj. najmanje distancirani. Razlike izme đ u ovih grupa su zna č ajne u slu č aju svih naroda i to na nivou 0.01. Ispitanici iz grada više prihvataju ponu đ ene odnose od ispitanika sa sela. Komparativno istraživanje ura đ eno 2001. na uzorku od 148 studenata psihologije banjalu č kog i sarajevskog Univerziteta(Turja č anin i sar., 2002) pokazalo je da se bošnja č ki(iz Sarajeva) i srpski(iz Banjaluke) ispitanici ne razlikuju zna č ajno po distancama prema tre ć im narodima − jednako dobro prihvataju odnose sa Italijanima, Englezima, Portugalcima i Nijemcima. Ipak, najve ć e distance su se pokazale izme đ u bošnja č kih i srpskih ispitanika, i to obostrano, tako da, nažalost, ostaje č injenica da su me đ usobne distance najbližih susjeda najve ć e. Istraživanje(Puhalo, 2003) ura đ eno u junu 2002. godine na uzorku od 1850 punoljetnih gra đ ana Bosne i Hercegovine pokazalo je da gra đ ani Federacije BiH najviše odbacuju Rome, potom Albance i Makedonce. Slijede Crnogorci i Srbi. Najviše se prihvataju Slovenci i Hrvati. Gra đ ani Republike Srpske najmanje prihvataju bosanske Muslimane(Bošnjake) i Rome. Slijede Hrvati, Slovenci i Makedonci, a najmanje se odbacuju Crnogorci. U istraživanju(Turja č anin, 2004) nacionalnih stavova srednjoškolaca Banje Luke i Sarajeva pokazalo se da je distanca prema pripadnicima drugih naroda više izražena u banjalu č kom uzorku nego u sarajevskom. Sarajevski ispitanici najviše prihvataju odnose sa Italijanima. Slijede Nijemci i Hrvati, zatim Srbi i na kraju Romi. Banjalu č ki ispitanici se 70 Sr đ an Puhalo najmanje distanciraju od Italijana. Slijede Hrvati, zatim Nijemci, Bošnjaci i Romi. U februaru i martu 2004. godine(Opa č i ć i sar., 2005) sprovedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 1502 ispitanika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, starosti izme đ u 25 i 70 godina. Rezultati pokazuju da oko 15% Srba ne želi da vidi Albance č ak ni kao turiste u svojoj zemlji. Oko 12% Hrvata ne želi kao turiste u svojoj zemlji da vidi Srbe i Albance, dok 11% Hrvata ne želi da vidi Rome ni kao turiste. Za 10% Bošnjaka Srbi nisu poželjni ni kao turisti. U svojoj zemlji 11% Bošnjaka ne želi da ima Srbe za sugra đ ane. Bošnjake kao sugra đ ane ne želi 10% Srba, dok 20% izjavljuje da se protivi da ima sugra đ ane Albance. Hrvati ne vole da imaju kao sugra đ ane Rome, Albance i Srbe. Radu sa Srbinom u istoj firmi protivi se 10% Bošnjaka. Hrvati ne žele da rade sa Albancima i Romoma(16%), potom Srbima(13%) i Crnogorcima(10%). Srbi nemaju želju da rade sa Albancima(21%), Bošnjacima(11%) i Romima(10%). Srbi nisu poželjni kao komšije za 15% Bošnjaka. Hrvati za komšije ne bi voljeli Rome(19%), Albance(22%) i Srbe(15%). Srbima kao komšije malo koji narod odgovara. Najviše obacuju Albance(30%), Rome(19%), Bošnjake(16%) i Hrvate (15%). Bošnjacima je najmanje prihvatljivo da imaju prijatelje me đ u Srbima (22%), Romima(15%). Za 21% Hrvata neprihvatljivo je da imaju za prijatelja pripadnika romskog naroda, 19% se protivi prijateljstvu sa Albancem, dok se 15% protivi prijateljstvu sa Srbima. Srbi se najviše protive prijateljstvu sa Albancima(31%), Romima(19%), Hrvatima i Bošnjacima(18%). Istraživanje Puhala i Agencije Partner MCA(2007) na stanovnicima opštine Srebrenica pokazalo je da stanovnici Srebrenice imaju izraženu etni č ku distancu prema drugim narodima koji žive u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci više odbacuju ponu đ ene odnose sa Srbima, nego Srbi ponu đ ene odnose prema Bošnjacima. Najve ć i broj i Bošnjaka i Srba je spreman da prihvati druge narode kao komšije, ali je malo onih koji su spremni da uspostave bliskije odnose poput braka. Zanimljivo je da i Srbi i Bošnjaci isti č u da su spremni da se druže sa pripadnicima drugih naroda, ali to je zbog toga što mogu da kontrolišu kvalitet i kvantitet tih odnosa i u svakom trenutku mogu to drugarstvo da prekinu. Srbi i Bošnjaci se ne razlikuju u stepenu izraženosti etni č ke distance prema Hrvatima i Romima. Ovo se 71 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove može objasniti na više na č ina. Prije svega, u Srebrenici skoro da i nema pripadnika hrvatskog naroda, tako da i Srbi i Bošnjaci nemaju neposrednog iskustva tj. konflikta sa tim narodom. Moramo imati na umu da su Hrvati, od devedesetih godina prošlog vijeka do danas, od strane Srba i Bošnjaka opažani i kao saveznici i kao neprijatelji, što je svakako uticalo na to da ova dva naroda jednako prihvataju ili odbacuju ponu đ ene odnose sa njima. Kod Roma je situacija druga č ija. Pripadnici ovog naroda su žrtve predrasuda koje o njima imaju drugi narodi, pa i Srbi i Hrvati iz Srebrenice. Možemo govoriti o elementima rasizma kod Bošnjaka i Srba prema Romima. To se najbolje može vidjeti u izjavi da najve ć i broj njih ne želi da primi krv od pripadnika ovog naroda. Tako dolazimo do apsurda da su Bošnjaci i Srbi spremniji da žive jedni sa drugima, i pored svega što su jedni drugima uradili, nego sa Romima. Prema istraživanjima UNDP u 2007. i 2008. godini 4 godini, etni č ka distanca gra đ ana Bosne i Hercegovine varira. U odnosu na kraj 2007. godine, na podru č ju sa hrvatskom ve ć inom opada procenat ispitanika koji se potpuno ili uglavnom slažu da žive u istoj državi sa Bošnjacima(sa 85.7% na 81.6%). Procenat ispitanika Hrvata kojima je prihvatljivo da Bošnjaci žive u njihovom susjedstvu opada od novembra 2007. godine, kada je iznosio 80.5%, na 76.7% u novembru 2008. godine. Procenat ispitanika na podru č ju sa hrvatskom ve ć inom, za koje je potpuno ili uglavnom neprihvatljivo da njihova djeca idu u istu školu sa Bošnjacima, u ovoj godini raste u odnosu na prošlu godinu(21% na 24.6%). Opada i procenat ispitanika sa hrvatskog podru č ja kojima je prihvatljivo da č lan njihove porodice stupi u brak sa pripadnikom bošnja č ke nacionalnosti sa 31.6% na 28.1%. Tokom 2008. godine rastao je procenat ispitanika u Republici Srpskoj kojima je prihvatljivo da žive u istoj državi sa Bošnjacima. Taj procenat je u novembru 2007. godine iznosio 67%, a u novembru 2008. godine 76%. U odnosu na prošlu godinu raste i procenat ispitanika kojima je prihvatljivo da Bošnjaci žive u njihovom susjedstvu, i to sa 65% na 74.3%. Procenat ispitanika na podru č ju sa srpskom ve ć inom, kojima je prihvatljivo da njihova djeca idu u istu školu sa djecom Bošnjaka, je tokom 2008. godine varirao. U prvom kvartalu je procenat u porastu u 4 http://www.undp.ba/index.aspx?PID=36&RID=87 72 Sr đ an Puhalo odnosu na posljednji kvartal u prethodnoj godini, da bi u drugom kvartalu opao, te se ponovo pove ć ao na kraju 2008. godine i iznosi 74.1%. Raste i procenat ispitanika u Republici Srpskoj kojima je prihvatljivo da č lan njihove porodice stupi u brak sa pripadnikom bošnja č ke nacionalnosti, sa 26.5% u novembru 2007. godine, na 35.1% u novembru 2008. godine. Na podru č ju sa ve ć inskim bošnja č kim stanovništvom procenat ispitanika kojima je prihvatljivo da žive u istoj državi sa Hrvatima na kraju 2008. godine opada na 95.3%, u odnosu na novembar 2007. godine, kada je ovaj procenat bio veoma visok i iznosio 97.9%. U ovoj godini postepeno opada procenat ispitanika koji u potpunosti ili uglavnom prihvataju da njihova djeca idu u školu sa djecom Hrvata. U novembru 2007. godine, ovaj procenat je iznosio 97.3%, dok u novembru 2008. godine taj procenat iznosi 94.8%. Procenat ispitanika na podru č ju sa bošnja č kom ve ć inom kojima je prihvatljivo da č lan njihove obitelji stupi u brak sa nekim ko je hrvatske nacionalnosti opada u odnosu na prošlu godinu(sa 50.8% na 33.2%). Na podru č ju Republike Srpske u 2008. godini raste procenat ispitanika kojima je u potpunosti ili uglavnom prihvatljivo da žive u istoj državi sa Hrvatima (sa 69.4% u novembru 2007. godine, na 77.6% u novembru 2008. godine). Bilježi se pozitivan pad procenta ispitanika kojima je neprihvatljivo da žive u istom susjedstvu sa Hrvatima(28.7%, novembar 2007. godine – 21.7%, novembar 2008. godine). Opada i procenat ispitanika na podru č ju Republike Srpske kojima je u potpunosti ili uglavnom neprihvatljivo da njihova djeca idu u školu sa djecom Hrvata, i to sa 28.5% na kraju prošle godine, na 22.8% na kraju ove godine. Opada procenat ispitanika na podru č ju sa bošnja č kom ve ć inom koji smatraju da je prihvatljiv suživot sa Srbima u istoj državi(92,6%), dok u odnosu na kraj prošle godine opada procenat i hrvatskih ispitanika koji to smatraju, i to sa 83% na 79.7%. U odnosu na kraj prošle godine pada procenat bošnja č kih ispitanika koji uglavnom ili u potpunosti podržavaju da žive u istom susjedstvu sa Srbima(sa 95.9% na 92.9%), a opada i procenat onih ispitanika koji podržavaju da njihova djeca idu u istu školu sa srpskom djecom(95.1% na 92.9%). Treba spomenuti da procenti ispitanika na podru č ju sa hrvatskom ve ć inom po pitanju suživota sa Srbima padaju tokom č itave 2008. godine, osim jedne kategorije gdje ovaj procenat raste. Raste procenat hrvatskih ispitanika kojima je prihvatljivo da č lan njihove 73 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove porodice stupi u brak sa pripadnikom srpske nacionalnosti sa 22% na 24.6%. Istraživanje Puhala(2009) pokazuju da Hrvati, Bošnjaci i Srbi najviše prihvataju odnose s pripadnicima sopstvenog naroda. Kod pripadnika sva tri naroda etni č ka distanca prema drugim narodima raste s porastom bliskosti ponu đ enih odnosa. Do odstupanja dolazi samo kod dva ponu đ ena odnosa„Da se družim sa njim kao sa prijateljem” i„Da primi krv ako je život ugrožen nekom od č lanova moje porodice”. Kada pogledamo rezultate dobijene od gra đ ana hrvatske nacionalnosti vidimo da se etni č ka distanca prema Srbima donekle smanjila u odnosu na 2002. godinu (Puhalo, 2003), dok prema Romima varira u zavisnosti od ponu đ enog odnosa, tj. stepena bliskosti. Č ini se da su politi č ka dešavanja u Bosni i Hercegovini uticala na smanjenje jaza izme đ u Srba i Hrvata. Tako đ e u proteklom periodu nije bilo zna č ajnijih politi č kih konflikta izme đ u Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini, što je svakako uticalo na smanjenje etni č ke distance izme đ u njih. Interesantno je da Hrvati podjednako odbacuju Bošnjake i Srbe. Rezultati dobijeni me đ u Bošnjacima pokazuju da oni najviše prihvataju Hrvate, a potom Srbe. Važno je naglasiti da se etni č ka distanca Bošnjaka prema drugim narodima pove ć ala, u odnosu na 2002. godinu. Teško je re ć i koji je razlog za to, ali možemo pretpostaviti da je politi č ka nestabilnost umnogome uticala na pove ć anje distance. Pripadnici srpskog naroda najviše prihvataju ponu đ ene odnose s Hrvatima, a potom sa Bošnjacima. Etni č ka distanca Srba prema pripadnicima druga dva naroda se pove ć ala u odnosu na 2002. godinu. Bez obzira na to što su malobrojni, što ne zauzimaju važne položaje u državi, niti su u č estvovali u ratu, Romi su narod koji se najviše odbacuje. Stereotipi i predrasude koje ih prate su još uvijek toliko jaki da potiru i ratno neprijateljstvo izme đ u Hrvata, Bošnjaka i Srba. S druge strane, Hrvati su najpoželjniji narod i za Bošnjake i za Srbe. Zanimljivo je napomenuti da kod pojedinih naroda postoji razlika u prihvatanju drugih naroda, s obzirom na neke socio ‐ demografske karakteristike. Te razlike su najviše prisutne me đ u Bošnjacima, a najmanje me đ u Srbima. Kod Hrvata i Bošnjaka se pokazalo da pove ć anje obrazovanja vodi ka smanjenju etni č ke distance, a da ateisti najmanje odbacuju ponu đ ene odnose s drugim narodima. 74 Sr đ an Puhalo Istraživanje Smaji ć a(2010) na studentskoj populaciji je pokazalo da su ispitanici srpske i hrvatske etni č ke pripadnosti spremni prihvatiti suživot, dok su hrvatski studenti imali neodre đ en stav. Dobijeni rezultati su pokazali da su Bošnjaci najviše spremni da prihvate veoma bliske odnose sa drugim etni č kim grupama, dok je najmanja spremnost prona đ ena kod studenata koji dolaze iz hrvatske etni č ke grupe. Srbi jednako prihvataju(ili odbacuju) Bošnjake i Hrvate, dok Hrvati najviše prihvataju Srbe, a potom Bošnjake. Bošnjaci više prihvataju Hrvate, nego Srbe. Sve tri etni č ke grupe najviše odbacuju ponu đ ene odnose prema Romima. 2.6 KAKO STEREOTIPI I PREDRASUDE UTI Č U NA SOCIJALNU PERCEPCIJU 2.6.1 Stereotipi i predrasude U socijalnoj psihologiji pojam predrasuda predstavlja vrstu stava koji je„ logi č ni neosnovan, uporno održavan i izrazitim emocijama pra ć en odnos prema razli č itim objektima”(Rot, 1994). Ovakvi stavovi, tj. predrasude, mogu biti i pozitivni i negativni, a mogu se odnositi na razli č ite objekte: narode, društvene pojave itd. Ipak, predrasude naj č eš ć e predstavljaju negativan odnos prema pripadnicima neke grupe samo zbog toga što pripadaju toj grupi. Pošto predrasude predstavljaju vrstu stavova, one imaju i sve njihove karakteristike: emotivnu, konativnu i kognitivnu komponentu, od kojih je posebno emotivna komponenta veoma izražena. Istraživanja su pokazala da djeca nemaju etni č ke predrasude(Vasovi ć, 2007), ve ć ih sti č u u toku života socijalnim u č enjem, a naj č eš ć e u č enjem po modelu. Ivan Šiber(1998) navodi tri izvora etni č kih predrasuda, i to: 1. Tradicionalne predrasude koje se prenose socijalizacijom, i takve predrasude pojedinac nekriti č ki prihvata još u djetinjstvu da bi njihovu„istinitost“ potvrdio u kontaktima sa onim„drugima“; 2. Konformisti č ke predrasude podrazumijevaju prihva ć anje onih stavova koji su u tom trenutku preovladavaju ć i. To zna č i da 75 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove prihvatamo neke stavove ne zbog toga što smatramo da su ta č ni i ispravni, ve ć zbog sebe i o č uvanja svog statusa; 3. Frustracijske predrasude, koje su rezultat nemogu ć nosti da zadovoljimo neke svoje potrebe i ostvarimo li č ne ciljeve. Vlastite slabosti i frustracije kod pojedinca izazivaju frustracije i nazadovoljstvo koje on projektuje vani, tj. prema pripadnicima drugih naroda. Prema Peningtonu(1997) možemo govoriti o tri pristupa problemu predrasuda: 1. individialni pristup, 2. me đ uljudski pristup i 3. me đ ugrupni pristup. Individualni pristip polazi od toga da uzroke predrasuda treba tražiti u emocionalnoj dinamici pojedinca. S jedne strane, predrasude se mogu objasniti razli č itim tipovima li č nosti(Adorno i saradnici, 1950; Rokeach, 1960; Eysenck, 1954) i frustracijom kao neizbježnom fenomenu u u funkcionisanju svih ljudskih bi ć a(Dollard i saradnici, 1939; Berkowitz, 1969). Ovo vi đ enje je veoma sli č no u č enju o frustracijskim predrasudama. Me đ uljudski pristup polazi od toga da razli č ita uvjerenja o važnim pitanjima imaju ve ć i uticaj na postojanje odre đ enih predrasuda od etni č ke ili rasne pripadnosti(Rokich, 1968). S druge strane, imamo pojavu konformizma prema dominantnim vrijednostima. U zavisnosti od socijalnog ili društvenog konteksta ljudi prihvataju i odre đ ene vrijednosti. Me đ ugrupni pristup polazi od toga da samo č lanstvo u grupi može da bude uzrok i doprinese nastanku i razvoju predrasuda. Sherif(1966) je pokazao da me đ ugrupno takmi č enje dovodi do promjene u percepciji naše grupe i njihove grupe, predrasuda i sukoba. S druge strane, Tajfel(1970) je pokazao da je samo č lanstvo u grupi, bez bilo kakvog takmi č enja, dovoljno da se pojave predrasude i diskriminacija. Ova teorija tvrdi da socijalna kategorizacija dovodi do socijalne diskriminacije. Socijalna kategorizacija dovodi do razli č ite percepcije č lanova naše gripe(ve ć a bliskost) i onih koji nisu u našoj grupi(ve ć a razlika), i da uzrok pore đ enja„nas“ i„njih“ leži u potrebi č ovjeka za pozitivnim socijalnim identitetom i ljepšom slikom o 76 Sr đ an Puhalo sebi. U skladu s Sherifovim(1966) nalazima možemo o č ekivati smanjenje me đ ugrupnih predrasuda i stereotipa u slu č ajevima kada grupe djeluju više kroz saradnju nego kroz takmi č enje. Nacionalne i etni č ke predrasude manifestuju se u etni č kim stereotipijama. Žive ć i u nacionalnim državama i osje ć aju ć i se pripadnicima odre đ ene nacije, a okruženi drugim nacionalnim državama i pripadnicima drugih država, mi nužno formiramo shvatanja o drugim narodima. U stvari, predrasude prema drugim narodima uklju č uju osnovne tri funkcije: kognitivnu, emocionalnu i konativnu. Kognitivnu č ine, prije svega, shvatanja o karakteristikama neke nacije. Te su karakterizacije redovno uproš ć ene i krute, i stoga se nazivaju stereotipijama ili etni č kim stereotipijama(Rot, 1994). Etni č ke sreteotipije se definišu kao„ kognitivne komponente odnosa prema pojedinim narodima, i to takav dio kognitivnog odnosa koji karakteriše relativno uproš ć eno i rigidno shvatanje o karakteristikama pojedinih naroda”(Rot, 1994). Osim ovoga, stereotipije karakteriše i proširenost. Veliki dio pripadnika jednog naroda ima uproš ć ene i rigidne slike o drugim narodima, i onima sa kojima imaju dodira, i o jedva poznatim narodima. Mogu se razlikovati dva shvatanja o prirodi stereotipija. Jedno ih izjedna č ava sa predrasudama, ili u njima vidi izvor predrasuda. Drugo shvatanje je ono koje me đ u ostalima zastupa i Asch (prema Rotu, 1994), a po kojem su stereotipije na osnovu iskustva o pojedinim narodima izvedeni zaklju č ci o njihovim osobinama. One mogu biti pogrešne kao i sve generalizacije. O stereotipima se govori onda kada se takva pogrešna shvatanja uporno održavaju, nasuprot podacima i č injenicama. Zato se ne može prihvatiti da su negativne etni č ke stereotipije samo pogrešne generalizacije, nego je nužno smatrati ih psihi č kim pojavama povezanim sa predrasudama. Postoje dva shvatanja o njihovoj funkciji. Po jednom shvatanju, stereotipije se formiraju zbog toga što predstavljaju generalizaciju korisnu za ocjenjivanje tih pojava u životu, što nam omogu ć ava relativno stabilnu sliku i lakše snalaženje u složenim i stalno promjenljivim pojavama sa kojima se sre ć emo. Pomažu nam da objasnimo neke stvari, da svrstamo razli č ite pojedina č ne pojave u odre đ ene kategorije i da se na taj na č in 77 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove lakše orijentišemo. Drugo shvatanje govori da funkcija stereotipija nije u tome da nam omogu ć e kategorizovanje i objašnjenje razli č itih pojava, nego da nam posluže kao opravdanje našeg neprijateljeskog odnosa prema pojedinim narodima. To zna č i da služe kao racionalizacija predrasuda, kao na č in da ispoljimo nagomilanu agresivnost i da se tako oslobodimo prisutne agresije. Imamo razli č ita mišljenja o na č inima preovladavanja predrasuda i stereotipa. Neki autori(Campbell, 1971) predlažu da se radi na unapre đ enju obrazovanja u cilju smanjenja autoritarnosti pojedinca. S druge strane, neki autori isti č u da bi pove ć an kontakt i druženje me đ u grupama dovelo do smanjenja predrasuda i stereotipa. Sam kontakt me đ u grupama ne mora nužno da vodi do smanjenja predrasuda i stereotipa o drugima, ve ć se mora voditi ra č una o kvalitetu tih kontakata(prijateljski ili neprijateljski). Tako đ e, postojanje svijesti o me đ uzavisnosti, ili svijesti da se odre đ eni(svima privla č an) cilj može ostvariti samo zajedni č kim djelovanjem, može uticati na smanjenje stereotipa me đ u osobama. Javne aktivnosti, iza kojih stoji država, koje imaju za cilj smanjenje predrasuda imaju smisla samo ako gra đ ani te aktivnosti prihvate kao neminovne (Pettigrew, prema Peningtonu 1997). 2.6.2 Istraživanje etni č kih stereotipa kod nas i u regionu Đ uri ć(1980), ispituju ć i autostereotipije i heterostereotipije kod srpskih i ma đ arskih ispitanika u Vojvodini, strukturu stereotipa opisuje kroz tri kategorije osobina: herojsko ‐ slobodarska orijentacija, kulturno ‐ normativna i neposredno ‐ interakcijska obilježja. Analiza sadržaja stereotipa je, tako đ e, pokazala da postoji veliko slaganje izme đ u stereotipnih sadržaja roditelja i djece, s tim da su stereotipije kod roditelja struktuiranije nego kod djece koja su još u procesu socijalnog formiranja. Istraživanje Panti ć a(prema Lu č i ć u, 1997) na reprezentativnom uzorku od 995 mladih, starosti od 15 do 27 godina, pokazalo je da Srbi sebe opisuju kao: gostoljubive 62%, hrabre 45%, vesele 28%, č iste 18%, miroljubive i iskrene 15%, inteligentne 14%, složne 13% i vrijedne 10%. Kao što vidimo, Srbi sebe opisuju u pozitivnom svjetlu, ali su te osobine manje izražene nego ranije. 78 Sr đ an Puhalo Istraživanje ra đ eno 2001. na uzorku od 148 studenata psihologije banjalu č kog i sarajevskog Univerziteta(Turja č anin i sar., 2002) pokazalo je da se bošnja č ki(iz Sarajeva) i srpski(iz Banjaluke) ispitanici slažu u velikoj mjeri u pogledu stereotipnih slika drugih naroda(Romi, Italijani, Nijemci), dok me đ usobno sebe opisuju izrazito negativnim atributima. Za banjalu č ke ispitanike Bošnjaci su religiozni, nacionalisti, konzervativni, nazadni, fanati č ni, dok su za sarajevske ispitanike Srbi nacionalisti, agresivni, ratoborni, nemilosrdni i okrutni. Popadi ć i Biro(2002) u svom istraživanju ra đ enom 1997. godine, na uzorku od 400 ispitanika srpske nacionalnosti iz Srbije, ispituju stereotipije prema pripadnicima deset naroda putem liste od petnaest bipolarnih atributa. Izme đ u ostalih, Srbi sebe opisuju kao gostoljubive, ponosne, osje ć ajne, hrabre, vole druge narode; Muslimane kao primitivne, neiskrene, ne vole druge narode, prljave i nekulturne; Hrvate kao neiskrene, ne vole druge narode, hladne, sebi č ne, svadljive i nepoštene. Autori zaklju č uju da postoji izrazito crno ‐ bijelo vi đ enje svoje grupe kao idealizovane, a tu đ ih kao izrazito negativnih. Tako đ e, zaklju č uju autori, stereotipisanje je u velikoj mjeri posredovano bivšim i aktuelnim konfliktima izme đ u etni č kih grupa. Magistarski rad Turja č anina(2004) je pokazao da autostereotipna slika bošnja č kih ispitanika zasi ć ena isklju č ivo pozitivnim atributima. Vidimo da su me đ u najzastupljenijim osobinama one slobodarskog karaktera: hrabri, ponosni i rodoljubivi. Najve ć i broj osobina sa č injava grupa koju bismo mogli nazvati otvorenost, a nju sa č injavaju atributi: gostoljubivi, osje ć ajni, veseli, duhoviti, druželjubivi, komunikativni, prilagodljivi, otvoreni. Zanimljivo je da osobina religioznost u autostereotipu Bošnjaka ide u sklopu svih pozitivnih osobina, dok u heterostereotipima Hrvata i Srba ide isklju č ivo uz ostale negativne atribute. Autostereotip srpskih ispitanika č ini nekoliko grupa osobina. Najve ć i procenat osobina č ini grupa slobodarskih atributa: ponosni, hrabri, rodoljubivi. Tu su i crte otvorenosti: veseli, gostoljubivi, duhoviti, osje ć ajni, druželjubivi, dobri ljubavnici, komunikativni. Zanimljivo je da u autostereotipu srpskih ispitanika postoji i osobina za koju bismo bili skloni da kažemo da je negativna(ratoborni), ali č ini se da je u ovom slu č aju vjerovatnije da se odnosi na borbenost kao karakternu crtu, a ne na 79 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove agresivnost. Bošnjaci Srbima dodjeljuju isklju č ivo negative osobine. Me đ u najfrekventnijim atributima su oni koji se ti č u agresivnosti: nasilni, okrutni, agresivni, surovi i ratoborni. Tako đ e, dosta je i osobina koje govore o negativnim karakternim crtama: podli, neiskreni, pohlepni, nepošteni, dvoli č ni. Uz to, Srbi su vi đ eni i kao religiozni i nacionalisti. Srbi Bošnjake opažaju kao kroz tradicionalisti č ko ‐ konzervativnu prizmu: religiozni, nazadni i primitivni. Tako đ e, tu je i atribut koji se ti č e negativnosti karaktera: neiskreni. Ovako mali broj osobina, koje uz to nisu visoko frekventne, govore da srpski ispitanici nemaju jako izražen niti odre đ en stereotip o Bošnjacima, i da u njihovoj predstavi dominiraju neke uopštene i negativne civilizacijske karakteristike. U istraživanju Turja č anina(2007) na srednjoškolcima se pokazalo da je bošnja č ki stereotip o pripadnicima sopstvene etni č ke grupe u potpunosti pozitivan. Bošnjaci o sebi ponajviše misle kao o gostoljubivim, č istim, komunikativnim, hrabrim, osje ć ajnim i pametnim. Hrvati imaju pozitivan stereotip o Bošnjacima. O Bošnjacima misle da su č isti, ljubazni, vrijedni i gostoljubivi. Najmanje misle da su Bošnjaci civilizovani, nesebi č ni i miroljubivi, ali, da naglasimo, ne misle ni da to nisu. Srbi imaju prili č no negativan stereotip o Bošnjacima. Najizraženiji atribut je podmukli, zatim nekulturni, svadljivi, primitivni, prljavi i nepošteni. Najpozitivniji stereotip o Hrvatima imaju, naravno, sami hrvatski ispitanici, č iji nijedan atributski par ne prelazi ispod neutralne ta č ke. Bošnjaci imaju stereotip o Hrvatima koji uglavnom č ine pozitivni atributi. Najviše o njima misle kao o kulturnim, civilizovanim, pametnim, vrijednim i komunikativnim. Što se ti č e negativnih atributa, najizraženiji su podmukli i sebi č ni. Srbi percipiraju Hrvate kroz, otprilike, jednak broj pozitivnih i negativnih atributa. Kad su u pitanju pozitivni atributi, Srbi Hrvatima pripisuju č isto ć u, kulturu, civilizovanost, vrijedno ć u i komunikativnost. Od negativnih karakteristika, Srbi im pripisuju podmuklost, svadljivost, nepoštenje, sebi č nost, hladno ć u i kukavi č luk. Srbi, kao i svi ostali, procjenjuju sebe isklju č ivo putem pozitivnih atributa, mada za nijansu manje pozitivno nego što Bošnjaci vide sebe. Srbi sebe vide ponajviše kao gostoljubive, komunikativne, hrabre, č iste, osje ć ajne i pametne. Od osobina koje su najmanje izražene, tu su: miroljubivi, vrijedni, pošteni, kulturni i nesebi č ni. Hrvati vide Srbe uglavnom preko 80 Sr đ an Puhalo pozitivnih atributa. Za Hrvate Srbi su uglavnom vrijedni, pametni, hrabri i osje ć ajni. Nijedan negativni atribut nije izražen u hrvatskom stereotipu Srba, dok su najslabije izraženi pozitivni atributi miroljubivi, nesebi č ni i ljubazni. Bošnja č ki stereotip o Srbima je isklju č ivo negativan. Možemo vidjeti da su najviše izraženi atributi: svadljivi, podmukli, nepošteni, nesebi č ni, prljavi i hladni, dok su najmanje izraženi pridjevi zatvorenosti, gluposti i negostoljubivosti. Istraživanje stereotipa koje je Puhalo uradio 2009. godine je pokazalo da pripadnici sva tri naroda sebe opažaju nekriti č ki, tj. idealizuju sliku o svom narodu. Svi za sebe misle da su poštetni, iskreni, hrabri, vole druge narode i dr. Kada opisuju druge narode tu je slika nešto druga č ija. Romi se opisuju kao narod koji nema nijednu pozitivnu osobinu i sti č e se utisak da su oni nepotrebni teret za društvo u kojem žive. Prema Hrvatima i Srbi i Bošnjaci imaju opre č an odnos. I jedni i drugi Hrvate vide kao civilizovan narod, ali kojem se, ipak, ne smije vjerovati, jer su podmukli i zli. Sti č e se utisak da su Hrvati poželjne komšije, ali da im nikada ne smijete okrenuti le đ a. S druge strane, Bošnjaci se opažaju kao neskreni i svadljivi, a Srbi posebno isti č u da su slugerani. Hrvati i Bošnjaci za Srbe misle da ne vole druge narode, da su svadljivi i neiskreni. Interesantno je istraživanje Skoka(2010), u kojem 76% stanovnika Bosne i Hercegovine tvrde da nemaju predrasude prema pripadnicima drugih etni č kih grupa. Najmanje nacionalnih predrasuda ima kod Hrvata (4,5%), potom kod Bošnjaka(9,3%) a najviše kod Srba(20%). U okviru ove studije su se istraživali i stereotipi. Bošnjaci iz persepktive ukupne populacije: spremni pomo ć i, marljivi, pošteni i dvoli č ni(više od 25% ukupne populacije). Srbi su, sude ć i po ocjenama svih ispitanika: dvoli č ni, marljivi, pošteni, spremni pomo ć i, hladni, agresivni i ponosni(više od 25% ukupne populacije), dok su Hrvati: kulturni, marljivi, dvoli č ni i hladni (više od 24%). Hrvati se dive Bošnjacima zbog njihove gostoljubivosti i odanosti vjeri. Srbi im se dive zbog sloge, marljivosti i gostoljubivosti. Bošnjaci i Hrvati se dive Srbima zbog njihove sloge i marljivosti. Bošnjaci im se dive i zbog ponosa i upornosti, a Hrvati zbog gostoljubivosti i ustrajnosti. I Bošnjaci i Srbi se Hrvatima dive zbog njihove kulture i radišnosti. Bošnjaci im se dive i zbog ponosa i ljubaznosti, a Srbi zbog snalažljivosti i složnosti. 81 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 2.6.3 Automatska i kontrolisana obrada stereotipa Kada smo govorili o socijalnoj percepciji cilj nam je bio da pokažemo da ljudi, u svakodnevnom životu, koriste veliki broj kognitivnih pre č ica(kategorizacija, kognitivne šeme) da bi mogli da svakodnevno adekvatno funkcionišu. Tako đ e je važno da imamo na umu da na formiranje i funkcionisanje kategorija i kognitivnih šema u velikoj mjeri uti č u socijalni faktori. U društvu kakvo je naše možemo da o č ekujemo da ć e etni č ki stereotipi i nacionalizam uticati u velikoj mjeri na percepciju osoba koje pripadaju drugim etni č kim grupama. U prilog našoj tezi ide istraživanje Patricie Davine i njenih saradnika(Aronson, Wilson i Akert, 2005) o uticaju stereotipa na kognitivnu obradu informacija. Oni polaze od pretpostavke da svi znamo za stereotipe o pojedinim etni č kim grupama, bez obzira da li ih prihvatamo ili ne. Ti stereotipi se u odre đ enim uslovima automatski aktiviraju i osoba njihovo pojavljivanje u svijesti ne može kontrolisati ili sprije č iti. Ipak, kod ljudi kod kojih ti stereotipi nisu izraženi u velikoj mjeri, postoji kontrola nad tim procesima i svijest da se radi o stereotipima. Naravno, postavlja se opravdano pitanje da li naša svjesna strana može da stalno bude na„budna“ i osujeti svako automatsko pojavljivanje stereotipa. Rezultati tog istraživanja su pokazali da studenti, bez obzira na stepen izraženosti stereotipa, pokazuju više predrasuda i stereotipa prema Afroamerikancima, jer su bili izloženi predrasudnim stimulusima koji su izazvali automatske procese kod njih, a kojih oni nisu bili svjesni. Kada su studenti svjesno obra đ ivali podatke, pokazalo se da su ispitanici koji imaju više predrasuda prema Afroamerikancima navodili više njihovih negativnih osobina nego studenti koji su imali manje predrasuda prema ovoj populaciji. Davine i njezini saradnici su zaklju č ili da svako od nas zna za negativne stereotipe koji se aktiviraju automatski o drugim etni č kim grupama, ali da bismo ih prevladali moramo da nau č imo da ih svjesno kontrolišemo. Ipak, rezultati istraživanja Fazia i saradnika(Aronson, Wilson i Akert, 2005) su dovela u pitanje ovu teoriju. 82 Sr đ an Puhalo Fazio i saradnici su zaklju č ili da: 1. Postoje ljudi koji nemaju automatski negativnu reakciju na Afroamerikance; 2. Postoje ljudi koji imaju automatsku negativnu reakciju i ne ustru č avaju se da to i pokažu; 3. Postoje ljudi koji imaju automatsku negativnu reakciju prema Afroamerikacima, ali to žele da suzbiti, tj. kontrolisati. 2.6.4 Socijalna percepcija i stereotipi Socijalna percepcija ve ć dugo vremena zaokuplja interesovanje nau č nika. Na primjer, William James(1890) je govorio da je društvena percepcija ugra đ ena u društveni kontekst i da specifi č an kontekst uti č e na sud o drugima i sebi. Charles Darwin(2009) je razmatrao funkcionalnu ulogu izraza lica u evolucijskom pristupu socijalnoj interakciji i ljudskoj percepciji. Sociolozi i politikolozi su uzimali u obzir društvenu percepciju i stereotipiju. Na primjer, Max Weber(1968) je analizirao kako su kultura i društvo uticali na misli pojedinca, njegovu percepciju i akcije. I Mead(1934) i Vigotski(1978) u svojim teorijama naglašavaju uticaj društvenih grupa na individualno ponašanje. Nastavak interesa za društvene percepcije i stereotipije je probu đ en dešavanjima prije i nakon Drugog svjetskog rata. Tradicija stereotipa ima korijene u Katz ‐ ovoj i Braly ‐ ovoj(1933) studiji stereotipa, Allport ‐ ovom istraživanju o predrasudama(1937, 1954), i Bruner ‐ ovom i Tagiuri ‐ ovom(1954) radu na percepciji osobe. Istraživanja Brunswika, Ascha, Heidera su eksplicitno ili implicitno uticala na savremene teorije i metodološke pristupe u socijalnoj percepciji i stereotipiji. Ve ć ina savremenih radova je utemeljena teorijski u tradiciji kognitivne ili informacione obrade, te su uporno usmjereniji na pristranost i pogreške, nego na ta č nost. Danas se uticaj stereotipa i predrasuda na socijalnu percepciju prou č ava iz dva ugla: interpersonalno i grupna percepcija(Lee, Albright i Malloy, 2001). Za naš rad je važna grupna percepcija i re ć i ć emo nešto više o njoj. 83 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 2.6.5 Percepcije svoje i drugih grupa − empirijski nalazi Rasprava o grupnoj percepciji neraskidivo je vezana za razmatranje stereotipa. Uopšteno, za stereotipe se pretpostavlja da su kovarijacije kategorije č lanstva i ponašanja ili osobina(Ashmore & Del Boca, 1981; Ottati& Lee, 1995). Stereotipi se mogu primijeniti na drugu, ili vlastitu društvenu kategoriju, na drugu osobu, ili na sebi. Najve ć i broj istraživanja grupne percepcije i stereotipa bazira se na teoriji socijalnog identitet Tajfela i Turnera, o kojoj je ranije bilo rije č i. Ova teorija polazi od pretpostavke da se identitet pojedinca gradi kroz me đ ugrupno pore đ enje kojim se isti č e č lanstvo u grupi i afirmiše unutar grupna kohezija. Imaju ć i u vidu teoriju Tajfela i Turnera, kao i izraženost stereotipa i autostereotipa kod stanovnika Bosne i Hercegovine, može se o č ekivati da ć e ispitanici č lanove sopstvene etni č ke grupe opažati kao ljepše, za razliku od pripadnika drugih etni č kih grupa. U prilog ovoj tezi ide istraživanje Razrana(1950) koji je utvrdio da davanje tipi č nih prezimena odre đ enih etni č kih grupa, osobama s fotografija, uti č e na njihovo procjenjivanje, tj. da predrasude uti č u na percepciju. Secord(1959) i njegovi saradnici(1956) u svojim istraživanjima su dokazali da predrasude prema Crncima ili Jevrejima uti č u na percepciju istih. Iste godine Lindzey i Rogolsky(1950) su pokazali da su osobe s izraženijim predrasudama ta č nije nego tolerantne osobe, prepoznaju pripadnika manjinskih grupa na fotografijama i to isklju č ivo na osnovu fizi č kih karakteristika. U radu Masuda i Nisbett (2001) se pokazalo da na č in razmišljanja Japanaca i Amerikanaca, koji je uslovljen kulturom, uti č e na proces percepcije. Zanimljivo je istraživanje(Yusr& Swami, 2010) u kojem su studenti iz Velike Britanije procjenjivali privla č nost i inetligenciju žena sa hidžabom i bez njega. U istraživanju je u č estvovalo 57 studenata koji nisu bili muslimani i 41 ispitanik musliman. Rezultati istraživanja su pokazali da se žene koje nose hidžab procjenjuju manje atraktivnim i manje inteligentnim u odnosu na iste žene bez hidžaba. Ovi rezultati su u skladu i sa nalazima Sheridana(2006) i Unkelbacha i drugih (2008). Interesantno je da se ispitanici muslimani i oni koji to nisu, ne razlikuju u ocjenjivanju privla č nosti žena na fotografijama. Razlika izme đ u muslimana i onih koji 84 Sr đ an Puhalo to nisu je zna č ajna kod procjene inteligencije, gdje su nemuslimani procjenjivali žene sa hidžabom i bez njega, kao inteligentnije u odnosu na muslimanske ispitanike. Na našim prostorima nije bilo mnogo istraživanja koja su istraživale kako etni č ka pripadnost uti č e na socijalnu percepciju. Istraživanje Toškovi ć a i drugih(2001) postavilo je pitanje:„Da li kod srpske populacije postoji, i kakva je razlika u opažanju pripadnika sopstvene i albanske etni č ke grupe?” U č enicima je u dvije grupe prezentovana kratka biografija predava č a, koja se po grupama razlikovala jedino po imenu osobe i roditelja, što je indikator varijable nacionalnosti. Zbog kontrole ostalih mogu ć ih faktora sve druge osobine i biografski podaci su bili identi č ni. Od njih se tražilo da na osnovu ove biografije opišu tu osobu odabiranjem jednog č lana opozitnog para osobina. U situaciji pretesta, postojale su dvije opcije − u dva odjeljenja ispitanici su procijenjivali Srbina, a u dva Albanca. Utvr đ eno je da ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u procijenama izme đ u odjeljenja koja su procijenjivala Srbina, kao ni me đ u onima koja su procijenjivala Albanca − što zna č i da grupe možemo smatrati ujedna č enim. Tako đ e, ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u procjenama po nacionalnosti − Srbin i Albanac su procijenjeni jednako. U analizi pretest ‐ posttest situacija, kojih ukupno ima č etiri, javljaju se razlike koje su sve statisti č ki zna č ajne na nivou 0.01. Predava č srpske nacionalnosti je ocijenjen pozitivnije u posttest situaciji u oba slu č aja, i kada se ponašao otvoreno i zatvoreno. Predava č albanske nacionalnosti je ocijenjen znatno pozitivnije u situaciji posttesta u slu č aju kada se ponašao otvoreno, dok je u drugom slu č aju ocijenjen lošije, što pokazuju vrijednosti t ‐ testova. Treba nazna č iti da su svi rezultati na skalama procjene izraženi kao negativnost procjene, tako da su ve ć e vrijednosti aritmeti č kih sredina znak negativnije procjene i obrnuto. Od č etiri posttest situacije, samo jedna razlika nije statisti č ki zna č ajna, i to izme đ u aritmeti č kih sredina situacija dobar Srbin i dobar Albanac. Najve ć a razlika u procjeni je dobijena izme đ u situacija loš Albanac i dobar Albanac, pri č emu je loš drasti č no negativnije procijenjen nego dobar. Postoji i relativno velika razlika izme đ u situacije loš Srbin i loš Albanac na štetu Albanca. Dobar Srbin je procijenjen bolje nego loš Srbin. 85 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Diplomski rad Ane Aleksi ć iz 2009. godine pod nazivoma„ Uticaj informacije o etni č koj pripadnosti na formiranje prve impresije” je pokazao da informacija o etni č koj pripadnosti statisti č ki zna č ajna samo kod procjene tri osobine. Osobina„Srbin” je statisti č ki zna č ajno bila opažana kao duhovitija, miroljubivija i osje ć ajnija, u odnosu na osobinu„Albanac”. Tako đ e se pokazalo da etni č ki stereotipi nisu u ve ć oj mjeri usmjeravali impresiju pri konfundiraju ć oj tj. neutralnoj komunikaciji u toku predavanja. Novija istraživanja socijalne percepcije su se više bavila pitanjima kako pojedini faktori(jaz izme đ u grupa, intergrupna percepcija, ugroženost grupe i dr.) uti č u na opažanje sebe i drugih č lanova grupe, homogenizaciju osobina grupe i njenu kohezivnost i dr. Zbog toga ć emo prikazati neka od istraživanja. Neka istraživanja su pokazala da što je oštriji kontrast/jaz izme đ u grupa, to je više istaknuta unutargrupna identifikacija(Oakes, 1987), a to svakako uti č e i na percepciju i ponašanje č lanova grupe. Buss i Portnoy (1967) su utvrdili da je pore đ enje Rusije i Amerike, kod ameri č kih ispitanika, uticalo na ve ć u istaknutost nacionalnosti nego što je to slu č aj u pore đ enja Kanade i Amerike. Oni su zaklju č ili da što je ve ć a razlika izme đ u referentne grupe i uporedne grupa, to je kod pojedinca više istaknut osje ć aj č lanstva referentnoj grupi, tj. više je istaknut grupni identitet. Kada se govori o intergrupnoj percepciji homogenosti grupe dobijaju se kontradiktorni podaci. Na primjer, u mnogim studijama (Bruner i Perlmutter, 1957; Lee i Ottati, 1993; Linville i Jones, 1980; Linville et al, 1986, 1989; Zimbardo, 1970), utvr đ eno je da je intergrupna homogenost u vezi s koli č inom informacija o grupi, to jest, pojedinci su imali više iskustava i informacija o č lanovima unutar grupe, ali manje iskustva i informacija o č lanovima druge grupe. Stoga, oni percipiraju unutargrupnu homogenost kao više varijabilnu, dok vangrupno doživljavaju kao više homogeno. Me đ utim, danas postoje studije koje dovode u sumnju univerzalnost efekta vangrupne homogenosti. Nedavna laboratorijska istraživanja(npr, Lee& Ottati, 1995, Simon& Brown, 1987) i rad na terenu (Brown& Smith, 1989) su pružili dokaz da č lanovi neke grupe svoju grupu više opažaju kao homogenu nego što je to neka druga 86 Sr đ an Puhalo grupa. Tako đ e, istraživanje Puhala iz 2009. godine je pokazalo da su sliku o drugim etni č kim grupama u Bosni i Hercegovini ispitanici u najve ć oj mjeri kreirali na osnovu ratnih dešavanja. Istovremeno, najve ć i broj gra đ ana ove zemlje gleda samo„svoje” medije, tj. medije koji zastupaju njihove etni č ke grupe. Istraživanja Feshbacha i Singera (1957) su pokazala da osje ć anje ugroženosti grupe dovodi do pove ć anja njene homogenosti i razvoja stereotipa što svakako uti č e i na percepciju grupe kojoj pripadate ali i drugih grupa. Imamo li u vidu da je od rata u Bosni i Hercegovini prošlo tek šesnaest godina, da su pojedine etni č ke grupe(Hrvati) nezadovoljne svojim statusom u državi 5 , opravdano je i o č ekivano da još uvijek postoje me đ uetni č ke tenzije i osje ć anje ugroženosti pojedinih etni č kih grupa što svakako uti č e na etni č ku homogenizaciju i percepciju sebe i drugih. Simon i Brown(Brown& Smith, 1989; Simon& Brown, 1987) su predvidjeli i utvrdili da svjesnost grupnog identiteta(odnosno, istaknutnost č lanstva u grupi) dovodi do pove ć ane percipiranosti unutargrupne homogenosti. U Bosni i Hercegovini je etni č ka pripadnost identitet koji je primaran i potvr đ en i od strane same države 6 , što svakako dovodi do homogenizacije pripadnika sve tri etni č ke grupe. Istraživanje(Allport, 1954; Triandis& Vassiliou, 1967) su pokazala da neki sudovi na koje je uticala kategorija č lanstva posjeduju komponentu istine ili korektnu percepciju objekta. Na primjer, ako je kultura A objektivno više homogena od kulture B, ljudi iz obje kulture ć e objektivno percipirati kulturu A da je više homogena od kulture B. U kinesko ‐ ameri č kim studijama, Lee i Ottati(1993) predvidjeli su i utvrdili da Kinezi sebe vide sli č nijim jedni drugima nego što su se vidjeli Amerikanci. S druge strane, Amerikanci su sebe vidjeli više heterogenim nego što su vidjeli Kineze. U društvima koja afirmišu kolektivizam, grupna homogenost je izraženija nego u društvima koja afirmišu individualizam. U skladu s ovim modelom, rezultati Lee i Ottati(1993) pokazuju da Kinezi vrednuju kolektivizam i na taj na č in vide sebe kao više sli č ne drugim Kinezima, dok 5 http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/59407/Polozaj ‐ Hrvata ‐ u ‐ BiH ‐ katastrofalan.html 6 http://www.ccbih.ba/public/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf 87 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Amerikanci vrednuju individualiazm i tako percipiraju sebe da se više razlikuju od ostalih Amerikanaca. Naime, percepcija kineske homogenosti je u pozitivnoj korelaciji sa njihovim stavovima prema vlastitoj grupi ili kulturi u kineskom uzorku, dok je percepcija ameri č ke heterogenosti u pozitivnoj korelaciji sa njihovim stavovima prema vlastitoj kulturi. 88 3. PROBLEMI, CILJEVI I HIPOTEZE 3.1 Problem i ciljevi istraživanja Sr đ an Puhalo Osnovni problem ove studije je da na empirijski na č in utvrdi u kojoj mjeri poznavanje etni č ke pripadnosti neke osobe uti č e na opažanje njene ljepote, kao i povezanost te percepcije sa pojedinim psihosocijalnim faktorima. Za vrijeme rata etni č ki identitet je bio jedan od važnijih, ako ne i najvažniji aspekt identiteta. Nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma u Dejtonu, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta sa tri konstitutivna naroda(Hrvati, Bošnajci i Srbi) i funkcioniše na etni č kim principima. U takvom okruženju(porodica, škola, mediji, vjerske ustanove i dr.) mladi usvajaju etni č ke stereotipe i predrasude i stvaraju prve socijalne kategorije koje su pra ć ene i odre đ enim tuma č enjima, emocijama i ponašanjem. Zbog toga nam je cilj da vidimo koliko su takve vrijednosti i kategorizacije prisutne kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini i kako one uti č u na njihovu percepciju pripadnika sopstvene i drugih etni č kih grupa. Ovaj opšti cilj se može razložiti na nekoliko specifi č nijih ciljeva koji se mogu izraziti sljede ć im pitanjima: 1. Da li to što je ispitanicima poznata etni č ka pripadnost neke osobe uti č e na njihovu percepciju privla č nosti te osobe? 2. Da li je ratno iskustvo porodice ispitanika povezano sa percepcijom privla č nosti osoba č ija je etni č ka pripadnost poznata? 3. Da li postoji povezanost odre đ enih stereotipa i percepcije privla č nosti osoba č ija je etni č ka pripadnost poznata? 4. Da li postoji povezanost izraženog nacionalizma i percepcije privla č nosti osoba č ija je etni č ka pripadnost poznata? 89 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 5. Da li postoji povezanost izraženog dogmatizma i percepcije privla č nosti osoba č ija je etni č ka pripadnost poznata? 6. Da li je izražena etni č ka distanca ispitanika povezana sa njihovom percepcijom privla č nosti osoba č ija etni č ka pripadnost im je poznata? 7. Da li su odre đ ene socio ‐ demografske varijable povezane sa percepcijom ispitanika o ljepoti osoba č ija im je etni č ka pripadnost poznata? 3.2 Hipoteze Na osnovu istraživanja koja su do sada ra đ ena u svijetu i kod nas(Razrana, 1950; Lindzey i Rogolsky, 1950; Secord, 1959; Masuda i Nisbett 2001; Yusr& Swami, 2010; Sheridana, 2006; Unkelbacha i drugih, 2008; Toškovi ć, 2001; Aleksi ć, 2009), možemo da pretpostavimo da ć e na opažanje privla č nosti osoba prikazanih na fotografijama uticati poznavanje njihove etni č ke pripadnosti isticanjem njihovih imena i prezimena. Iako su istraživanja Davina i Fazia(prema Aronson, Wilson i Akert, 2005) o uticaju etni č kih stereotipa na percepciju dugih pružila nekonzistentne rezultate, o č ekujemo da ć e ispitanici sa izraženijim negativnim etni č kim stereotipima prema drugim etni č kim grupama, pripadnike tih grupa ocjenjivati kao manje lijepe nego što ih ocjenjuju u situaciji kada im njihova etni č ka pripadnost nije poznata. Nacionalizam kao dominantna ideologija u našem društvu ( Č orkalo i Kamenov, 1999; Šram, 2002; Turja č anin i drugi, 2002; Puhalo, 2009) u velikoj mjeri uti č e na sveukupno ponašanje gra đ ana Bosne i Hercegovine i sasvim je o č ekivano da ć e ispitanici sa izraženijim stepenom nacionalizma osobe druge etni č ke pripadnosti 90 Sr đ an Puhalo ocjenjivati kao manje lijepe u odnosu na situaciju kada procjenjuju te iste osobe, ali im njihov etni č ki identitet nije poznat. Istraživanje Dušani ć a iz 2008. godine je pokazalo da je dogmatizam dobar prediktor etni č ke vezanosti i autoritarnosti. Turja č anin(2007) je u svom istraživanju našao korelaciju kod Bošnjaka i Srba izme đ u paranoidnosti i negativnih stavova prema drugim etni č kim grupama. U istraživanju Puhala(2010) je utvr đ ena niska, ali statisti č ki zna č ajna, korelacija izme đ u nacionalizma i dogmatizma. Imaju ć i gore navedene nalaze u vidu, možemo o č ekivati da ć e ispitanici koji imaju izraženiji dogmatizam osobe sa fotografija za koje znaju da pripadaju drugoj etni č koj grupi opažati kao manje lijepe. Istovremeno, osobe sa fotografija za koje znaju da pripadaju njihovoj etni č koj grupi, opaža ć e se kao ljepše nego kada nisu znali njihovo etni č ko porijeklo. Etni č ka distanca izme đ u Srba, Hrvata i Bošnjaka je visoka (Puhalo 2003, 2009; Turja č anin, 2000, 2001, 2004) i možemo pretpostaviti da ć e ispitanici sa izraženijom etni č kom distancom osobe druge etni č ke pripadnosti ocjenjivati kao manje lijepe nego kada su procjenjivale te iste osobe, a pri tome nisu znali njihov etni č ki identitet. Ne o č ekujemo razlike u opažanju privla č nosti osoba razli č ite etni č ke pripadnosti u situaciji kada je poznat njihov etni č ki identite i u situaciji kada nije poznat, s obzirom na: pol i mjesto stanovanja, ratno stresno iskustvo i da li je napuštao mjesto boravka u toku rata (Turja č anin, 2007). Istovremeno o č ekujemo da ć e obrazovanje roditelja uticati na opažanje ljepote osoba razli č ite etni č ke pripadnosti u situaciji kada ispitanici poznaju njihovu etni č ku pripadnost. Djeca obrazovanih roditelja ć e pokazivati manje etni č kih predrasuda u odnosu na djecu č iji su roditelji nižeg obrazovanja. U prilog ovoj tezi idu istraživanja Maykovich(1975), Hyman et al. (1975), Case et al.(1989) i Turja č anina(2007). Ispitanici koji dolaze iz mješovitih brakova ili imaju multietni č ku rodbinu(Turja č anin, 2007) pokazuju pozitivne etni č ke stavove. Sli č no je i kod ispitanika koji 91 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove imaju prijatelje iz drugih etni č kih grupa(Turja č anin et al, 2002; Turja č anin 2004). Imaju ć i ovo u vidu, možemo da pretpostavimo da na ocjenjivanje privla č nosti osoba sa fotografija ne ć e uticati poznavanje njihove etni č ke pripadnosti. 92 Sr đ an Puhalo 4. METOD 4.1 UZORAK Za potrebe ovoga rada ispitali smo 342 u č enika i u č enice iz Mostara, Sarajeva i Banje Luke. U istraživanju je u č estvovalo 120 ispitanika iz Gimnazije Fra Grga Marti ć iz Mostara, 125 iz banjalu č ke Gimnazije i 97 iz Prve gimnazije u Sarajevu. Istraživanje je sprovedeno u dva navrata i to u novembru i decembru 2010. godine, i u aprilu 2011. godine. U svakoj gimnaziji je ispitano po pet tre ć ih razreda koja su nasumi č no odabrana. Veli č ina razreda je varirala tako da smo u Sarajevu imali razrede sa manjim brojem u č enika i u č enica u odnosu na banjalu č ku i mostarsku gimnaziju. Do osipanja uzorka je došlo zbog toga što pojedini u č enici i u č enice nisu u č estvovali u prvom ili drugom krugu istraživanja, a bilo je neophodno u č estvovanje u oba kruga istraživanja. Da bi dobijeni rezultati bili me đ usobno uporedivi prilikom odabira uzorka vodilo se ra č una da ispitanici po odre đ enim karakteristikama budu koliko je to mogu ć e više ujedna č eni. U trenutku vršenja istraživanja svi ispitanici su poha đ ali tre ć i razred gimnazije i dolazili su iz tri grada koji su administrativni, politi č ki, ekonomski i kulturni centri. Tabela 1. Pol ispitanika u pojedinim gimnazijama Žene Muškarci Total Gimnazija Mostar Frekvence% 84 70.0 36 30.0 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 82 65.6 43 34.4 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 62 63.9 35 36.1 97 100.0 Kao što možemo da vidimo iz tabele 1, u istraživanju je u č estvovalo više djevojaka nego mladi ć a, ali je omjer izme đ u muškaraca i žena približno isti u sve tri gimnazije. U Mostaru smo imali 70% djevojaka i 30% mladi ć a dok je u Banjoj Luci uzorak č inilo 65,6% djevojaka i 34,4% mladi ć a. U Sarajevu smo imali 63,9% djevojaka i 36,1% mladi ć a. 93 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 2. Starost ispitanika u pojedinim gimnazijama 16 godina 17 godina 18 godina Total Gimnazija Mostar Frekvence% 34 28.3 86 71.7 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 26 20.8 97 77.6 2 1.6 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 39 40.2 58 59.8 97 100.0 U gimnaziji u Mostaru najve ć i broj ispitanika, njih 71,7%, je u trenutku prvog kruga istraživanja imalo 17 godina, dok je šesnaestogodišnjaka bilo 28,3%. Me đ u gimnazijalcima iz Banje Luke nalazimo najve ć i procenat sedamnaestogodišnjaka(77,6%), a slijede šesnaestogodišnjaci(20,8%) i oni sa navršenih 18 godina(1,6%). U sarajevskoj gimnaziji u istraživanju je u č estvovalo 59,8% ispitanika sa navršenih 17 godina i 40,2% šesnaestogodišnjaka. Tabela 3. Obrazovanje oca ispitanika u pojedinim gimnazijama Nema oca Osnovna škola Srednja škola Viša ili visoka škola Total Gimnazija Mostar Frekvence% 1.8 56 46.7 63 52.5 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 2 1.6 1.8 59 47.2 63 50.4 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 1 1.0 35 36.1 61 62.9 97 100.0 Kada pogledamo strukturu obrazovanja oca ispitanika u Mostaru možemo da vidimo da imamo skoro jednak procenat ispitanika č iji je otac završio srednju školu(46,7%) ili višu i visoku školu(52,5%). Sli č nu situaciju kao u Mostaru imamo u Banjoj Luci, gdje je 47,2% o č eva ispitanika završilo srednju školu, dok višu ili visoku školu ima završeno 94 Sr đ an Puhalo 50,4% o č eva. U Sarajevu je situacija nešto druga č ija. Najve ć i procenat ispitanika ima o č eve koji su završili Višu ili visoku školu(62,9%), dok 36,1% ispitanika ima o č eve koji su završili srednju školu. Tabela 4. Obrazovanje majke ispitanika u pojedinim gimnazijama Nema majku Osnovna škola Srednja škola Viša ili visoka škola Total Gimnazija Mostar Frekvence% 60 50.0 60 50.0 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 1.8 1.8 69 55.2 54 43.2 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 1 1.0 41 42.3 55 56.7 97 100.0 U gimnaziji u Mostaru polovina ispitanika ima majke sa završenom srednjom školom, dok su kod druge polovine ispitanika majke završile višu ili visoku školu. U Banjoj Luci imamo nešto više ispitanika kojima je majka završila srednju školu(55,2%) nego onih sa završenom višom i visokom školom(43,2%). U gimnaziji u Sarajevu imamo više ispitanika č ije majke su završile višu ili visoku školu(56,7%), nego ispitanika č ije su majke završile srednju školu(42,3%). Tabela 5. Etni č ka pripadnost ispitanika u pojedinim gimnazijama Bošnjak Hrvat Srbin Ostalo Total Gimnazija Mostar Frekvence% 2 1.7 114 95.0 1.8 3 2.5 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 1.8 123 98.4 1.8 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 87 89.7 1 1.0 9 9.3 97 100.0 95 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Dobijeni rezultati o etni č koj pripadnosti ispitanika u sve tri gimnazije su prili č no o č ekivani. U Gimnaziju u Mostaru preovladavaju ispitanici hrvatske etni č ke pripadnosti(95%), dok je u Banjoj Luci 98% ispitanika Srba. U Sarajevu imamo 89,7% ispitanika koji pripadaju bošnja č koj etni č koj grupi i 9,3% ostalih. Tabela 6. Etni č ka pripadnost roditelja ispitanika u pojedinim gimnazijama Ista etni č ka pripadnost Razli č ita etni č ka pripadnost Total Gimnazija Mostar Frekvence% 110 91.7 10 8.3 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 119 95.2 6 4.8 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 85 87.6 12 12.4 97 100.0 Najve ć i broj ispitanika iz sve tri gimnazije dolazi iz porodica č iji su roditelji iste etni č ke pripadnosti. U Mostaru taj procenat iznosi 91,7%, u Banja Luci 95,2% a u Sarajevu 87,6%. Tabela 7. Etni č ka pripadnost rodbine ispitanika u pojedinim gimnazijama Razli č ita etni č ka pripadnost Ista etni č ka pripadnost Total Gimnazija Mostar Frekvence% 27 22.5 93 77.5 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 43 34.4 82 65.6 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 47 48.5 50 51.5 97 100.0 96 Sr đ an Puhalo Svaki peti(22,5%) gimnazijalac iz Mostara ima nekoga od rodbine ko je pripadnik neke druge etni č ke grupe. Svaki tre ć i(34,4%) gimnazijalac iz Banje Luke u svojoj rodbini ima pripadnika neke druge etni č ke grupe, dok je to karakteristi č no za skoro polovinu(48,5%) gimnazijalaca iz Sarajeva. Tabela 8. Etni č ka pripadnost prijatelja ispitanika u pojedinim gimnazijama Razli č ita etni č ka pripadnost Ista etni č ka pripadnost Total Gimnazija Mostar Frekvence% 108 90.0 12 10.0 120 100.0 Gimnazija Banja Luka Frekvence% 96 76.8 29 23.2 125 100.0 Gimnazija Sarajevo Frekvence% 93 95.9 4 4.1 97 100.0 Najve ć i broj srednjoškolaca ima prijatelje koji pripadaju drugim etni č kim grupama. U Mostaru je taj procenat 90%, Banjoj Luci 76,8%, a u Sarajevu 95,9%. Tabela 9. Izbjegli č ki status ispitanika u pojedinim gimnazijama Doma ć e neraseljeno stanovništvo Raseljena izbjegla lica Povratnici Total Gimnazija Mostar Frekvence% Gimnazija Banja Luka Frekvence% Gimnazija Sarajevo Frekvence% 104 86.7 99 79.2 92 94.8 ili 8 6.7 23 18.4 8 6.7 120 100.0 3 2.4 125 100.0 5 5.2 97 100.0 97 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Me đ u gimnazijalcima u Mostaru imamo 13,4% ispitanika koji su u toku rata mijenjali svoje mjesto prebivališta kao raseljena lica ili kao povratnici. U Banjoj Luci je svaki peti ispitanik(20,8%) raseljeno, izbjeglo lice ili povratnik, dok me đ u gimnazijalcima iz Sarajeva nalazimo 5,2% povratnika. Tabela 10. Mjesto stanovanja ispitanika u pojedinim gimnazijama Gimnazija Mostar Gimnazija Banja Luka Gimnazija Sarajevo Frekvence% Frekvence% Frekvence% Selu 17 14.2 16 12.8 2 2.1 Gradu 103 85.8 109 87.2 95 97.9 Total 120 100.0 125 100.0 97 100.0 Najve ć i broj ispitanika u ovom istraživanju živi u gradu dok sa sela dolazi 14,2% gimnazijalaca iz Mostara, 12,8% gimnazijalaca iz Banje Luke i 2,1% gimnazijalaca iz Sarajeva. 4.2 MJERNI INSTRUMENTI I VARIJABLE Varijable koje ć emo mjeriti u okviru ovog istraživanja su: 1. Grupa sociodemografskih varijabli:  mjesto stanovanja  pol  uzrast  obrazovanje majke i oca(osnovna škola, srednja škola ili viša/visoka škola)  etni č ka pripadnost(bošnja č ka, hrvatska, srpska ili ostali)  etni č ka heterogenost roditelja(da li su roditelji iste nacionalnosti?) 98 Sr đ an Puhalo  etni č ka heterogenost rodbine(da li ima rodbinu koja je razli č ite etni č ke pripadnosti od vlastite?)  etni č ka heterogenost prijatelja(da li ima prijatelje koji su razli č ite etni č ke pripadnosti od vlastite?)  kategorija stanovništva(doma ć i ili raseljeni/izbjegli)  mjesto stanovanja(selo ili grad) 2. Ratno stresno iskustvo: mjerimo ga upitnikom koji č ini lista od 11 naj č eš ć ih ratnih stresora(doživljaja koje su ispitanici potencijalno mogli iskusiti tokom ratnih godina). Upitnik je korišten u ranijim(Turja č anin, 2007) istraživanjima razli č itog karaktera i smatramo da pokriva najfrekventije doga đ aje tokom ratnih godina. 3. Skala nacionalizma(Puhalo, 2008.) se sastoji od 14 stavki koje su ispitanici procjenjivali na Likertovoj skali od 1(uopšte se ne slažem) do 5 (potpuno se slažem). Ukupni rezultat odre đ en je kao aritmeti č ka sredina procjena na svim stavkama. Teorijski raspon rezultata se kre ć e od 1 do 5. Što je dobijena vrijednost na skali nacionalizma ve ć a, to zna č i da ispitanik više podržava nacionalisti č ke stavove. 4. Etni č ki stereotipi(Turja č anin, 2007) su mjereni preko 14 bipolarnih atributa(odnosno parova pozitivno ‐ negativnih atributa), gdje srednja ta č ka petostepene skale procjene ozna č ava da ni jedan od dva navedena atributa nije izražen više od drugog. Metod i spisak atributa su bazirani na istraživanju Popadi ć a i Biroa u Srbiji(Popadi ć i Biro, 2002). Mete stereotipa su bili pripadnici bošnja č kog, hrvatskog i srpskog naroda. Iako ostaje č injenica da je ispitivanje stereotipa putem ponu đ enih atributa dosta ograni č eno i diskutabilno, još se obavljaju na ovakav na č in iz razloga ekonomi č nosti. 5. Skala dogmatizma(Bojanovi ć, 2004) sastoji se od osam stavki koje su ispitanici procjenjivali na Likertovoj skali od 1(uopšte se ne slažem) do 5 (potpuno se slažem). Teorijski raspon rezultata se kre ć e od 1 do 5. Što je dobijena vrijednost na skali na dogmatizma ve ć a to je izraženiji dogmatizam kod ispitanika. Koeficijent unutrašnje konzistencije za ovu skalu iznosi a=0,691. 6. Etni č ke distance sadrže sedam vrsta socijalnih odnosa koje su pore đ ane u skladu sa pretpostavljenim stepenom bliskosti. Odnosi su formulisani u vidu tvrdnji na koje se odgovara na petostepenoj skali procjene(od„uopšte se ne slažem“ do„u potpunosti se slažem“). Odnosi su ponu đ eni za prosje č nog 99 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove pripadnika tri etni č ke grupe: Hrvati, Bošnjaci, Romi i Srbi. Ponu đ ene su sljede ć e tvrdnje: 1. da X ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji, 2. da X stanuje u mom susjedstvu, u istoj zgradi ili ulici, 3. da X bude nastavnik u mojoj školi, 4. da se družim sa X kao sa prijateljem, 5. da moja sestra(brat) stupi u brak sa X, 6. da stupim u brak sa X, 7. da neko od č lanova porodice primi krv od X ako mu je život ugrožen. 7. Percepcija ljepote djevojaka se mjerila pokazivanjem devet fotografija u boji(veli č ine 45x65 mm) na kojima su prikazani torzo i glava svake djevojke pojedina č no. Prilikom odabira djevojaka sa fotografija nije se vodilo ra č una o tome da budu ujedna č ene po ljepoti, tj. djevojke su sasvim slu č ajno izabrane. Prilikom fotografisanja djevojaka vodilo se ra č una da budu snimane sa iste daljine i da pozadine budu identi č ne bijele boje. Ispitanici su procjenjivali svaku djevojku na skali od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa). Što je prosje č na ocjena djevojke ve ć a, to je djevojka percipirana kao ljepša. U drugom krugu istraživanja istim djevojkama sa fotografija dodjeljeno je ime i prezime karakteristi č no za odre đ enu etni č ku grupu. Izboru imena i prezimena koja su karakteristi č na za odre đ ene etni č ke grupe, predhodio je skrining me đ u kolegama koji su trebali da kažu iz koje etni č ke grupe dolazi osoba koja nosi odre đ eno ime i prezime. Svako ime ili prezime koje je izazivalo bilo kakvu nedoumicu o etni č koj pripadnosti djevojaka je odba č eno. U gimnazijama gdje dominiraju pojedine etni č ke grupe(Bošnjaci, Hrvati ili Srbi) dvije najljepše djevojke dobiju ime drugih etni č kih grupa. Npr. djevojku koju su u Banjoj Luci, gdje su ispitanici naj č eš ć e Srbi, procijenili kao najljepšu nazvali smo Lejla Imamovi ć, što ukazuje da je Bošnjakinja. Druga djevojka po ljepoti, prema procjeni gimnazijalaca iz Banje Luke, dobila je hrvatsko ime i prezime Josipa Soldo, a djevojka koja je bila tre ć a po ljepoti nosila je srpsko ime i prezime Zorica Miloševi ć. Djevojka koja se našla na č etvrtom mjestu po ocjeni ljepote je opet dobila karakteristi č no bošnja č ko ime i prezime, peta hrvatsko, a šesta srpsko i tako redom. Isti postupak je proveden i u Mostaru i u Sarajevu, samo je etni č ka pripadnost djevojaka varirala u zavisnosti od dominantne etni č ke pripadnosti ispitanika. Pošto su sada poznavali etni č ku 100 Sr đ an Puhalo pripadnost djevojaka sa slike, gimnazijalci su ponovo ocjenjivali ljepotu djevojaka. 4.3 POSTUPAK Kao što smo ranije naglasili istraživanje je ura đ eno na 342 u č enika i u č enice tre ć ih razreda gimnazije iz Mostara, Sarajeva i Banje Luke. Istraživanje je sprovedeno u dva navrata i to u novembru i decembru 2010. godine, i u aprilu 2011. godine. U novembru i decembru 2010. godine ispitanici su samostalno popunjavali upitnik koji se sastojao od skala: ratnog stresnog iskustva, nacionalizma, skale stereotipa i procjenjivali su ljepotu devet djevojaka sa fotografija o kojima nisu imali nikakve informacije. Nakon toga su sve ankete unesene u bazu i izra č unata je prosje č na ocjena ljepote svake djevojke, za svaku gimnaziju ponaosob, na osnovu kojih su djevojke rangirane po ljepoti. Od najljepše do najmanje lijepe. Nakon toga kreirana su tri razli č ita upitnika za svaku gimnaziju, koji su se razlikovali po tome što su djevojke č ija se ljepota ranije ocjenjivala, dobile ime i prezime koje je karakteristi č no za odre đ enu etni č ku grupu. Pri tome se vodilo ra č una da u sredinama gdje je dominantna jedna etni č ka grupa prva, č etvrta i sedma rangirana djevojka imaju istu etni č ku pripadnost, ali koja se razlikuje od etni č ke pripadnosti ve ć inske grupe ispitanika. Sli č no smo postupili i kod djevojaka sa fotografija koje su na procjeni ljepote zauzele drugo, peto i osmo mjesto. One su pripadale istoj etni č koj grupi, ali su se razlikovale od etni č ke pripadnosti samih ispitanika, ali i djevojaka koje se nalaze na prvom, č etvrtom i sedmom mjestu po ljepoti. Djevojke koje se nalaze na tre ć em, šestom i devetom mjestu su bile iste etni č ke pripadnosti kao i sami ispitanici. To ć emo najbolje prikazati na primjeru upitnika za gimnazijalce iz Banje Luke. Pošto je u Banjoj Luci najve ć i broj ispitanika Srba(98,4%), djevojke koje su po ljepoti rangirane na prvo, č etvrto i sedmo mjesto imale su karakteristi č no bošnja č ko ime i prezime. Djevojke koje su zauzimale drugu, petu i osmu poziciju nazvane su tipi č nim hrvatskim imenima i prezimenima, dok su tre ć a, šesta i deveta djevojka nosile srpsko ime i prezime. U aprilu 2011. godine smo uradili drugi krug istraživanja sa upitnicima koji su bili pripremljeni na gore naveden na č in. Smatrali smo da je dovoljno da proteknu najmanje č etiri mjeseca da ispitanici zaborave kako su prvi put 101 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ocijenili djevojke sa fotografija. Tako đ e, od pet razreda iz svake gimnazije odabran je po jedan razred, u kojem smo imali najmanje ispitanika, a koji je ponovo ocjenjivao ljepotu djevojaka sa fotografija na isti na č in kao i prvi put, bez bilo kakvih informacija o njima. Ta tri razreda, po jedan iz svake gimnazije, nam je sa č injavao kontrolnu grupu. Ovo je bilo poželjno da bismo mogli da kontrolišemo da li se percepcija ljepote ispitanika mijenja samo pod uticajem vremena, ali ne i pod uticajem nekih drugih faktora. Ispitanici su opet samostalno popunjavali upitnik koji se sastojao od skala: dogmatizma, etni č ke distance i procjenjivali su ljepotu devet djevojaka sa fotografija koja su imala karakteristi č na srpska, hrvatska i bošnja č ka imena i prezimena. 4.4 OBRADA PODATAKA U obradi podataka bi ć e korišteni razli č iti statisti č ki postupci: Deskriptivna analiza u vidu frekvencija i procenata korištena je za pregled uzorka. Prilikom formiranja skala kosmopolitizma, nacionalizma kao pripadnosti grupi, etnocentrizma i dogmatizma koristilo smo faktorsku analizu skale, sa varimax rotacijom, koja je grupisala ponu đ ene tvrdnje u odre đ ene faktore. Pouzdanost upotrijebljenih skala mjerena je putem koeficijenta Cronbachovo alfa. Prihvatanje socijalnih odnosa prema svojoj i drugim etni č kim grupama prikazali smo procentima, dok smo razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe analizirali t ‐ testom. Autostereotipe i heterostereotipe smo prikazali putem prosje č nih vrijednosti i što su vrijednosti na skali bile pozitivnija to su ispitanici opisivani pozitivnijim osobinam, a što je vrijednost na skali negativnija to su negativne osobine bile izraženije. Razlika izme đ u gimnazijalaca na skalama kosmopolitizam, nacionalizam kao pripadnosti grupi, etnocentrizam, dogmatizam i ratni stresori analizirali smo analizom varijanse. Procjena ljepote djevojaka je prikazana prosje č nim vrijednostima, a zna č ajnost razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe u dvije testne situacije smo utvr đ ivali t ‐ testom. Pošto je broj ispitanika u eksperimntalnoj i kontrolnoj grupi bio razli č it, radili smo test homogenosti varijanse. Tamo gdje se razlika me đ u varijansama pokazala statisti č ki zna č ajnom koristili smo neparametrijski Kruskal–Wallis test ili Mann–Whitney U ‐ test. Kada smo pokušali objasniti variranje kriterijumskih varijabli(prosje č na ljepota djevojaka odre đ ene etni č ke pripadnosti) putem prediktorskih varijabli koristili smo regresionu analizu. Me đ usobnu povezanost varijabli smo analizirali korelacijama. 102 Sr đ an Puhalo 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 5.1 FORMIRANJE MJERA KORIŠTENIH U ISTRAŽIVANJU Prije nego što krenemo sa analizom dobijenih podataka, da bismo što bolje razumjeli prirodu pojava koje mjerimo, mora ć emo se upoznati sa na č inima na koje ih mjerimo. Ovo se posebno odnosi na skale nacionalizma i dogmatizma, gdje smo faktorskom analizom redukovali ve ć i broja indikatora na manji broj faktora, dok to nismo radili kod skale stereotipa i etni č ke distance koje su mnogo puta korištene i provjeravane od strane mnogih istraživa č a u Bosni i Hercegovini i regionu, pa ć emo ih koristiti u integralnom obliku. 5.1.1 Formiranje skala nacionalizma U faktorskoj analizi skale nacionalizma koristili smo se varimax rotacijom koja je grupisala ponu đ ene tvrdnje u tri faktora koji objašnjavaju 58,9% varijanse. Prvi faktor 34%, drugi faktor 15,7%, tre ć i faktor 9,1%. U tabeli 11. su prikazane korelacije stavki skale sa svakim od faktora ve ć e od 0.3. Tabela 11. Procenti objašnjene varijanse faktorima Faktori 1 2 3 Karakteristi č ne vrijednosti Total% varijanse % kumulativne varijanse 4,763 34,023 34,023 2,205 15,750 49,773 1,278 9,126 58,899 Prvi faktor me đ u društvenim ciljevima koje srednjoškolci prihvataju i preferiraju može se uslovno nazvati kosmopolitizam, jer je najviše zasi ć en tvrdnjama da„ č ovje č anstvo treba sebi da postavi za cilj 103 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove potpuno ukidanje nacija“(0.81),„ najbolje bi bilo kada bi č itav svijet bio jedna država sa zajedni č kom vlaš ć u“(0.80),„ sukoba me đ u državama ne bi bilo kada ne bi postojale nacionalne podjele“(0.74),„ treba težiti da kulturu svoga naroda prilagodimo kulturi koju č itav svijet prihvata“(0.73),„za č ovjeka je važnije da bude gra đ anin svijeta nego pripadnik jednog naroda“ (0.68) i„ č ovje č anstvo predstavlja jednu pravu ljudsku zajednicu i zato je svaka podjela na nacije štetna“(0.68). Drugi faktor se može nazvati nacionalizam kao pripadnost grupi, jer su u njemu dominantne tvrdnje da je„ osje ć anje vezanosti za sopstveni narod jedno od najljepših osje ć anja koje pojedinac može imati“ (0.78), da„ uvredu nanesenu mom narodu doživljavam kao napad“(0.72), „ djecu treba vaspitavati u nacionalnom duhu„(0.72),„ nacionalne interese treba uvijek stavljati ispred vlastitih“(0.69) i„ č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u kojem su svi pripadnici mog naroda“(0.30). Tre ć i faktor smo nazvali etnocentrizam, jer se kod njega isti č u tvsdnje da se„ ne bi trebalo miješati sa pripadnicima drugih naroda putem nacionalno mješovitih brakova“(0.77), da„ treba biti oprezan i suzdržan prema pripadnicima drugih naroda, č ak i onda kada nam se pokazuju kao prijatelji“(0.76), „ pošto su nesposobniji od nas, pripadnici drugih naroda nam stalno rade iza le đ a“(0.72) i„ č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u kojem su svi pripadnici mog naroda“(0.64) Tabela 11.1 Faktorska matrica Pošto su nesposobniji od nas, pripadnici drugih naroda nam stalno rade iza le đ a. Treba biti oprezan i suzdržan prema pripadnicima drugih naroda, č ak i onda kada nam se pokazuju kao prijatelji. Ne bi se trebalo miješati sa pripadnicima drugih naroda putem nacionalno mješovitih brakova. Faktorska zasi ć enja 1 23 ,722 ,761 ,772 104 Sr đ an Puhalo Č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u kojem su svi pripadnici mog naroda. ,307 ,647 Uvredu nanesenu mom narodu doživljavam kao napad. ,727 Osje ć anje vezanosti za sopstveni narod jedno je od ,785 najljepših osje ć anja koje pojedinac može imati. Nacionalne interese treba uvijek stavljati ispred vlastitih. ,691 Djecu treba vaspitavati u nacionalnom duhu. ,723 Č ovjecanstvo predstavlja jednu pravu ljudsku zajednicu i ,683 zato je svaka podjela na nacije štetna. Za č ovjeka je važnije da bude gra đ anin svijeta nego ,689 pripadnik jednog naroda. Najbolje bi bilo kada bi č itav svijet bio jedna država sa ,804 zajedni č kom vlaš ć u. Č ovje č anstvo treba sebi da postavi za cilj potpuno ,816 ukidanje nacija. Treba težiti da kulturu svoga naroda prilagodimo kulturi ,737 koju č itav svijet prihvata. Sukoba me đ u državama ne bi bilo kada ne bi postojale ,748 nacionalne podjele. Tabela 11.2 Matrica korelacija faktora 1 2 3 1 1 2 ‐ ,363 ** 1 3 ‐ ,269 ** ,451 ** 1 Iz tabele 11.2 vidimo da postoji negativna korelacija izme đ u faktora kosmopolitizma i druga dva faktora, etnocentrizma i nacionalizma, kao pripadnosti grupi. Istovremeno postoji umjereno visoka korelacija izme đ u faktora nacionalizma kao pripadnosti grupi i etnocentrizma. Na poduzorcima gradova nismo radili faktorsku analizu zbog malog broja ispitanika. Imaju ć i u vidu da smo identifikovali tri kvalitativno razli č ite 105 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove manifestacije nacionalizma me đ u ispitanicima, u daljem našem radu ć emo ih tretirati kao tri varijable koje ć e nam pomo ć i u analizi dobijenih rezultata na procjeni ljepote djevojaka koje se nalaze na fotografijama. Pouzdanost formirane skale kosmopolitizma je 0.85, skale nacionalizma kao pripadnosti grupi 0,76 i skale etnocentrizma 0,74 mjereno Cronbachovim alfa koeficijentom. 5.1.2 Formiranje skala dogmatizma U faktorskoj analizi odgovora, na skali dogmatizma koristili smo se varimax rotacijom koja je grupisala ponu đ ene tvrdnje u dva faktora, koji objašnjavaju 45,5% varijanse. Prvi faktor 32,9% i drugi faktor 12,7%. U tabeli 12.1 su prikazane korelacije ve ć e od 0.3. Tabela 12. Procenti objašnjene varijanse faktorima Faktori 1 2 Karakteristi č ne vrijednosti Total % kumulativne % varijanse varijanse 2,631 32,892 32,892 1,014 12,678 45,569 Prvi faktor smo nazvali dogmatsko mišljenje i on je najviše zasi ć en tvrdnjama da:„ postoje velike istine koje objašnjavaju sve što se dešava u svijetu“(0.67),„samo jedno gledište o svijetu moze biti istinito“ (0,65) i„u tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova da nemam potrebu da ih preispitujem“(0,61), a nešto manje tvrdnjama da „ č ovjek mora č vrsto da se drži svojih uvjerenja, uprkos svemu što se dešava“ (0,56),„ja nastojim da se držim onog pogleda na svijet koji je jedino ispravan“(0,50) i„Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje drugima“ (0,48). Drugi faktor se zove nepovjerenje u neistomišljenike i najviše je zasi ć en tvrdnjama da:„ ne možemo praviti kompromise sa našim politi č kim neistomišljenicima”(0,77),„ ne mogu imati povjerenja u č ovjeka koji je 106 Sr đ an Puhalo izmjenio neki svoj zna č ajan stav”(0,72), „ onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje drugima”(0,44) i da„ č ovjek mora č vrsto da se drži svojih uvjerenja, uprkos svemu što se dešava”(0,33). Tabela 12.1 Faktorska matrica Samo jedno gledište o svijetu moze biti istinito. Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje drugima. Ja nastojim da se držim onog pogleda na svijet koji je jedino ispravan. U tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova da nemam potrebu da ih preispitujem. Č ovjek mora č vrsto da se drži svojih uvjerenja, uprkos svemu što se dešava. Postoje velike istine koje objašnjavaju sve što se dešava u svijetu. Ne mogu imati povjerenja u č ovjeka koji je izmjenio neki svoj zna č ajan stav. Ne možemo praviti kompromise sa našim politi č kim neistomišljenicima Faktorska zasi ć enja 1 2 ,658 ,483 ,440 ,506 ,613 ,563 ,331 ,670 ,725 ,774 Tabela 12.2 Matrica korelacija faktora 1 2 1 1 2.636 ** 1 Korelacija ova dva faktora je prili č no visoka i zbog toga smo odlu č ili da skalu dogmatizma ostavimo cjelovitu, a ona ć e mjeriti dogmatsko mišljenje i nepovjerenje prema neistomišljenicima. Pouzdanost ovako formirane skale iznosi 0.691 mjereno Cronbachovim alfa koeficijentom, što je prihvatljivo za skalu sa ovako malim brojem ajtema. 107 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 5.2 PRIHVATANJE SOCIJALNIH ODNOSA GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA U narednim grafikonima i tabelama ć emo prikazati etni č ku distancu, tj. stepen prihvatanja ponu đ enih socijalnih odnosa srednjoškolaca iz tri grada prema sljede ć im etni č kim grupama: Hrvati, Bošnjaci, Romi i Srbi. 5.2.1 Gimnazijalci iz Mostara Srednjoškolci iz Mostara u najve ć em procentu prihvataju ponu đ ene odnose sa pripadnicima hrvatske etni č ke grupe. Na drugom mjestu po prihva ć enosti se nalaze Srbi, a slijede Bošnjaci. Romi su etni č ka grupa sa kojima srednjoškolci iz Mostara najmanje žele da imaju neki od ponu đ enih odnosa. Grafikon 2. Prihvatanje odnosa sa drugim etni č kim srednjoškolaca iz Mostara, iskazano u procentima grupama 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Da ima Da stanuje u Da bude Da se družim Da moja rukovode ć i ili mom nastavnik u sa njim/njom sestra(brat) neki važan susjedstvu, u mojoj školi kao sa stupi u brak Hrvati 92,5 94,2 95 95,8 94,2 Bošnjaci 45 65 57,5 73,3 20,8 Romi 26,7 38,3 35,8 40 11,7 Srbi 49,2 72,5 60,8 77,5 32,5 Da stupim u brak njim (njom) 95,8 15 10 25,8 Da neko od č lanova porodice 96,7 74,2 55 75,8 108 Sr đ an Puhalo Kada analiziramo koji su to odnosi koje srednjoškolci iz Mostara prihvataju, vidimo da su dobijeni rezultati donekle o č ekivani. Najviše se prihvataju odnosi:„da se družim sa njima/njom”,„da stanuje u mom susjedstvu, istoj zgradi ili ulici” i„da neko od č lanova moje porodice primi krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen”. Najmanje se prihvataju najintimniji ponu đ eni odnosi poput:„da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom)” i„da stupim u brak sa njim(njom)”. Veoma je interesantno vidjeti koliko srednjoškolci iz Mostara prihvataju ponu đ eni odnos –„da ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji”. Oko polovine srednjoškolaca bi prihvatilo da na rukovode ć em položaju u zemlji budu Srbin ili Bošnjak, dok bi samo 26,7% ispitanika Roma prihvatilo na nekom od rukovode ć ih položaja. Važno je da napomenemo da ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u izraženosti etni č ke distance izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe u Mostaru, bez obzira o kojoj etni č koj grupi da se radi (Prilog 1). 5.2.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Grafikon 3. Prihvatanje odnosa sa drugim etni č kim srednjoškolaca iz Banje Luke, iskazano u procentima grupama 100 80 60 40 20 0 Hrvati Bošnjaci Romi Srbi Da ima Da stanuje u Da bude Da se družim Da moja rukovode ć i mom nastavnik u sa njim/njom sestra/brat 48 92 74,4 84 42,4 45,6 86,4 70,4 83,2 29,6 42,4 71,2 55,2 61,8 22,4 97,6 97,6 99,2 97,6 98,4 Da stupim u brak 43,2 24,8 15,2 97,6 Da neko od č lanova 90,4 86,4 78,4 97,6 109 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Banjalu č ki srednjoškolci najviše prihvataju ponu đ ene odnose sa Srbima, potom sa Hrvatima i Bošnjacima, a najmanje sa pripadnicima romske etni č ke grupe. Razlika u prihvatanju Bošnjaka i Hrvata je minimalna, osim kod najintimnijih odonosa kao što su udaja ili ženidba sa nekim od č lanova porodice, gdje se ponu đ eni odnos sa Hrvatima nešto više prihvata. Najviše se odbacuju odnosi sa pripadnicima romske etni č ke grupe, a to se može objasniti svim predrasudama koje se„vežu” za ovu etni č ku grupu. Kada pogledamo koji se konkretno odnosi najviše prihvataju od strane banjalu č kih srednjoškolaca, možemo da vidimo da imamo skoro identi č nu situaciju kao kod ispitanika iz Mostara. Najviše prihvataju komšijske odnose –„da neko od č lanova moje porodice primi krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen” i da budu prijatelji. Istovremeno, najmanje se prihvataju najintimniji ponu đ eni odnosi:“da moja sestra (brat) stupi u brak sa njim(njom)” i“da stupim u brak sa njim(njom)”. Manje od polovine srednjoškolaca bi prihvatilo da na rukovode ć em položaju u zemlji budu Hrvat ili Bošnjak, dok bi samo 42,4% ispitanika Roma prihvatilo na nekom od rukovode ć ih položaja. Ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u izraženosti etni č ke distance izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe u Banjoj Luci prema Hrvatima i Srbima, dok je ta razlika zna č ajna prema Bošnjacima (p= 0,14) i Romima(p= 0,36). I kod Bošnjaka i kod Roma kontrolna grupa ima izraženiju etni č ku distancu u odnosu na ekperimentalnu grupu(Prilog 1). 5.2.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Sarajevski srednjoškolci najviše prihvataju ponu đ ene odnose sa Bošnjacima, a potom sa Hrvatima, Srbima i najmanje Romima. Gimnazijalci iz Sarajeva najviše prihvataju ponu đ ene odnose kao što su:„da stanuje u mom susjedstvu, istoj zgradi ili ulici”,„da se družim sa njima/njom” i„da neko od č lanova moje porodice primi krv od njega(nje) 110 Sr đ an Puhalo ako mu je život ugrožen”, dok se najmanje prihvataju najintimniji ponu đ eni odnosi:„da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom)” i„da stupim u brak sa njim(njom)”. Svaki č etvrti srednjoškolac bi prihvatio da na rukovode ć em položaju u zemlji bude Rom, dok bi manje od 10% ispitanika prihvatilo Roma kao č lana svoje porodice. Grafikon 4. Prihvatanje odnosa sa drugim etni č kim srednjoškolaca iz Sarajeva, iskazano u procentima grupama 100 80 60 40 20 0 Da ima Da stanuje u rukovode ć i ili mom Hrvati 52 76,3 Bošnjaci 86,6 85,6 Romi 27,8 48,5 Srbi 46,4 68 Da bude Da se družim Da moja nastavnik u sa njim/njom sestra/brat 70,1 74,2 40,2 88,7 87,6 86,6 40,2 26,8 9,3 58,8 67 35,1 Da stupim u brak njim 43,3 88,7 8,2 33 Da neko od č lanova 76,3 88,7 48,5 68 Postoji statisti č ki zna č ajna razlika u izraženosti etni č ke distance izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe u Sarajevu prema Hrvatima(p= 0,15) i Bošnjacima(p= 0,00), dok ta razlika nije zna č ajna prema Srbima i Romima. I kod Bošnjaka i kod Roma eksperimentalna grupa ima izraženije etni č ke distance u odnosu na kontrolnu grupu(Prilog 1). 111 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 5.3 STEREOTIPI GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA Prije nego što krenemo sa analizom dobijenih podataka važno je naglasiti da su prikazani parovi pozitivnih i negativnih atributa i što je vrijednost na skali pozitivnija, to je pozitivni atribut više zastupljen, a što je vrijednost na skali negativnija, to je negativni atribut više zastupljen. Na primjer, ako dobijena prosje č na vrijednost za ponu đ eni par osobina lijeni/vrijedni iznosi 0,4, to zna č i da ispitanici odre đ enu etni č ku grupu više opažaju kao vrijednu nego kao lijenu. U slu č aju da je ta vrijednost iznosila ‐ 0,4, onda bi za tu etni č ku grupu kazali da se opaža kao lijena. 5.3.1 Gimnazijalci iz Mostara Srednjoškolci iz Mostara Bošnjake najviše opažaju kao: podmukle, komunikativne, primitivne, svadljive, nekulturne, prljave i gostoljubive. Od pozitivnih osobina, pored komunikativnosti i gostoljubivosti, još se izdvajaju vrijedni, ljubazni. Kao što možemo da uo č imo me đ u ovim ispitanicima preovladavaju negativni stereotipi prema pripadnicima bošnja č ke etni č ke grupe. Grafikon 5. Stereotipi i autostereotipi srednjoškolaca iz Mostara, iskazani u prosje č nim vrijednostima Mostar 2 1 0 ‐ 1 ‐ 2 lijeni/ kukavi glupi/ hladni podm nepoš nekult prljavi drski/l negos svadlji sebi č n primit zatvor vrijed ce/hra pamet /osjec ukli/is teni/p urni/k/ č isti jubaz toljub vi/mir i/nese ivni/ci eni/ko Bošnjaci 0,09-0,18-0,15 0,03-0,45-0,16-0,32-0,28 0,05 0,23-0,35-0,02-0,36 0,37 Hrvati 0,67 0,78 0,81 0,6 0,31 0,43 0,74 0,91 0,55 0,83 0,28 0,24 0,73 0,93 Srbi 0,28 0,35 0,33 0,13-0,07 0,03 0,08 0,31 0,24 0,57-0,31-0,01 0,19 0,63 112 Sr đ an Puhalo Istovremeno, Hrvati se samo opisuju pozitivnim osobinama. Najviše se izdvajaju sljede ć e osobine: komunikativni, č isti, gostoljubivi, pametni, hrabri, kuturni i civilizovani. Jednom rije č ju, etni č ka grupa bez straha i mane. Srbi se od strane mostarskih srednjoškolaca skoro uvijek opisuju pozitivnim osobinama i to naj č eš ć e kao: komunikatvni, gostoljubivi, hrabri, pametni, č isti i svadljivi, ali je intenzitet tih osobina, o č ekivano, znatno slabiji u odnosu na Hrvate. Kao što smo vidjeli svadljivost je jedina negativna osobina koju srednjoškolci iz Mostara vezuju za Srbe. Kada pogledamo razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe gimnazijalaca iz Mostara u opažanju Bošnjaka, možemo da vidimo da se ove dvije grupe razlikuju samo kod tri para osobina i to: glupi/pametni((p=0,023), hladni/osje ć ajni(p=0,026) i podmukli/iskreni (p= 0,016). Iako razlike u opažanju Bošnjaka nisu velike, uo č ava se tendencija da kontrolna grupa u ve ć oj mjeri Bošnjacima pripisuje pozitivne osobine. Kod opažanja Hrvata našli smo samo dvije razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe i to: svadljivi/miroljubivi(p= 0,012) i sebi č ni/nesebi č ni(p=0,009). Ispitanici iz kontrolne grupe su Hrvate nešto više opažali kao svadljive i sebi č ne u odnosu na eksperimentalnu grupu. Srednjoškolci iz Mostara se najviše razlikuju u opažanju Srba i to u sedam osobina: lijeni/kukavice(p=0,002), kukavice/hrabri (p= 0,000), glupi/pametni(p= 0,006), podmukli/iskreni (p= 0,025), nepošteni/pošteni(p= 0,016), negostoljubivi/gostoljubivi(p= 0,005) i primitivni/civilizovani(p=0,049). Ispitanici iz kontrolne grupe Srbima pripisuju više pozitivnih osobina u odnosu na ispitanike iz eksperimentalne grupe(Prilog 2). 5.3.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Srednjoškolci iz Banje Luke Bošnjake najviše percipiraju kao: primitivne, svadljive, nekulturne, nepoštene, glupe i prljave. Kao što možemo da vidimo Bošnajci se naj č eš ć e opisuju negativnim osobinama, dok je gostoljubivost jedina pozitivna osobina. 113 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Grafikon 6. Stereotipi i autostereotipi srednjoškolaca iz Banje Luke, iskazani u prosje č nim vrijednostima Banja Luka 2 1 0 ‐ 1 ‐ 2 lijeni/ kukavi glupi/ hladni podm nepošt nekult prljavi drski/l negost svadlji sebi č n primiti zatvor vrijed ce/hra pamet /osje ć ukli/is eni/po urni/k/ č isti jubazn oljubi vi/mir i/nese vni/civ eni/ko Bošnjaci -0,18-0,19-0,34-0,22-0,4-0,37-0,46-0,34-0,14 0,09-0,45-0,22-0,54-0,02 Hrvati 0,33-0,42-0,02-0,34-0,56-0,38 0,34 0,45 0,02 0,34-0,49-0,39 0,32 0,22 Srbi 0,5 0,86 0,76 0,74 0,57 0,46 0,29 0,67 0,58 0,93 0,02 0,38 0,35 0,88 Istovremeno, Hrvati se opažaju kao podmukli, svadljivi, č isti, kukavice, sebi č ni i nepošteni. Sli č no kao i Bošnjaci i Hrvati se naj č eš ć e opažaju sa negativnim stereotipima, mada Hrvati imaju više pozitivnih osobina koje nisu mnogo izražene, na primjer: vrijedni, gostoljubivi, civilizovani i komunikativni. Srednjoškolci iz Banje Luke Srbe potpuno nekriti č ki percipiraju i kod njih dominiraju samo pozitivne osobine: gostoljubivi, komunikativni, hrabri, pametni, osje ć ajni i č isti. Jedina nedoumica koju su ispitanici imali je ta da li su Srbi miroljubivi ili svadljivi. Ispitanici iz banjalu č ke kontrolne i eksperimentalne grupe se me đ usobno ne razlikuju s obzirom na ponu đ ene osobine kojima opisuju Bošnjake, Hrvate i Srbe(Prilog 2). 5.3.1 Gimnazijalci iz Sarajeva Sarajevski srednjoškolci Bošnjake opažaju kao: komunikativne, gostoljubive, osje ć ajne, hrabre, č iste i pametne. Kao što vidimo, me đ u osobinama koje su najviše izražene nema negativnih osobina, ali jedan dio ispitanika smatra da su Bošnjaci nekulturni. 114 Sr đ an Puhalo Grafikon 7. Stereotipi i autostereotipi srednjoškolaca iz Sarajeva, iskazani u prosje č nim vrijednostima Sarajevo 2 1 0 ‐ 1 ‐ 2 lijeni/ kukavi glupi/ hladni podm nepošt nekult prljavi drski/l negost svadlji sebi č n primiti zatvor vrijed ce/hra pamet /osje ć ukli/is eni/po urni/k/ č isti jubazn oljubi vi/mir i/nese vni/civ eni/ko Bošnjaci 0,2 0,81 0,63 0,86 0,43 0,38-0,25 0,76 0,44 1,06 0,23 0,53 0,03 1,06 Hrvati 0,31-0,19 0,32-0,02-0,22-0,15 0,41 0,33 0,1 0,27-0,02-0,21 0,31 0,25 Srbi -0,32-0,35-0,38-0,64-0,66-0,68-0,44-0,46-0,47-0,16-0,88-0,44-0,57 0,18 Za pripadnike hrvatske etni č ke grupe naj č eš ć e se vežu sljede ć e osobine: kulturni, č isti, pametni, vrijedni, civilizovani i gostoljubivi. Kao što možemo da vidimo iz grafikona 7, Hrvatima se više pripisuju pozitivne osobine, ali je intenzitet tih osobina prili č no nizak. Od negativnih osobina za Hrvate se misli da su: kukavice, podmukli, nepošteni i sebi č ni. Istovremeno, Srbi se opisuju kao: svadljivi, nepošteni, podmukli, hladni, primitivni i drski. Me đ u osobinama koje se naj č eš ć e „vežu” za Srbe nema nijedne pozitivne osobine osim komunikativnosti. Kod sarajevskih srednjoškolaca samo u dva slu č aja smo našli statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe, i to kod opažanja Bošnjaka i Hrvata. Ispitanici iz eksperimentalne grupe opažaju pripadnike bošnja č ke etni č ke grupe kao poštenije u odnosu na kontrolnu grupu(p= 0.043). Za Hrvate ispitanici iz kontrolne grupe u ve ć oj mjeri smatraju da su vredniji nego ispitanici iz eksperimentalne grupe(p= 0,017) (Prilog 2). 115 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove 5.4 NACIONALIZAM GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA Kao što smo ranije naglasili, identifikovali smo tri vrste nacionalizma kod srednjoškolaca i to: etnocentrizam, nacionalizam kao pripadnost grupi i kosmopolitizam. Sada ć emo vidjeti da li postoje zna č ajne razlike me đ u srednjoškolcima tri grada u stepenu izraženosti ova tri faktora, ali i unutar svakog grada izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe. Tabela 13. Razlike u izraženosti tri faktora nacionalizma kod srednjoškolaca iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva Etnocentrizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Kosmopolitizam Mostar Banja Luka Sarajevo Mostar Banja Luka Sarajevo Mostar Banja Luka Sarajevo N 120 125 97 120 125 97 120 125 97 M 2.5854 2.7240 2.2500 3.3667 2.9760 2.9768 2.9194 3.0867 3.4278 SD .94352 .93046 1.06739 .82689 .89658 1.04088 .94503 1.02185 1.05297 SE .08613 .08322 .10838 .07548 .08019 .10569 .08627 .09140 .10691 Kao što možemo da vidimo iz tabele 13.1, postoji statisti č ki zna č ajna razlika(p=0,001) u stepenu izraženosti etnocentrizma kod srednjoškolaca koji su u č estvovali u istraživanju. Etnocentrizam je najviše izražen kod srednjoškolaca iz Banje Luke, a potom kod njihovih vršnjaka iz Mostara. Etnocentrizam je najmanje izražen kod sarajevskih srednjoškolaca. Srednjoškolci se me đ usobno zna č ajno razlikuju(p=0,001) i kod nacionalizma kao pripadnosti grupi(tabela 13.1). Ova vrsta nacionalizma je najviše izražena kod srednjoškolaca iz Mostara, dok su srednjoškolci iz Banje Luke i Sarajeva imali identi č ne skorove. Postoji statisti č ki zna č ajna razlika u stepenu prihvatanja kosmopolitizma(p=0,001), me đ u ispitanim srednjoškolcima (tabela 13.1). 116 Sr đ an Puhalo Kosmopolitizam je najviše izražen kod srednjoškolaca iz Sarajeva, a slijede srednjoškolci iz Banje Luke i Mostara. Tabela 13.1 ANOVA Etnocentrizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Kosmopolitizam Izme đ u grupa Unutar grupa Izme đ u grupa Unutar grupa Izme đ u grupa Unutar grupa df 2 339 2 339 2 339 F 6.638 7.056 7.009 p .001 .001 .001 Tabela 13.2 LSD MD SE p Etnocentrizam Sarajevo Mostar ‐.3354.13321.012 Banja Luka ‐.4740.13201.000 Nacionalizam kao Mostar Banja Luka .3907.11719.001 pripadnost grupi Sarajevo .3899.12520.002 Kosmopolitizam Sarajevo Mostar .5084.13718.000 Banja Luka .3412.13595.013 Ako pogledamo tabelu 13.2, možemo da vidimo da se srednjoškolci iz Sarajeva zna č ajno razlikuju u stepenu izraženosti etnocentrizma u odnosu na srednjoškolce iz druga dva grada, dok ta razlika ne postoji izme đ u ispitanika iz Mostara i Banje Luke. Kod faktora nacionalizam kao pripadnost grupi ispitanici iz Mostara se zna č ajno razlikuju od ispitanika iz Sarajeva i Banje Luke, ali se ispitanici iz ova dva grada me đ usobno ne razlikuju u stepenu izraženosti ove vrste nacionalizma. Kao što smo ranije naglasili kosmopolitizam je najviše izražen kod sarajevskih srednjoškolaca i oni se zna č ajno razlikuju od svojih vršnjaka iz Mostara i Banje Luke, dok ta razlika izme đ u srednjoškolaca u Mostaru i Banjoj Luci nije statisti č ki zna č ajna. 117 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Kada smo analizirali razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe u stepenu izraženosti tri vrste nacionalizma, kod srednjoškolaca iz Mostara nismo našli statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u ove dvije grupe ni za jednu od tri vrste nacionalizma. Kod ispitanika iz Banja Luke postojala je statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe, samo kod kosmopolitizma (p=0,027) gdje su ispitanici iz eksperimentalne grupe imali izraženiji kosmopolitizam. Kod srednjoškolaca iz Sarajeva nisu prona đ ene statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe, ni na jednom od faktora nacionalizma(Prilog 3). 5.5 DOGMATIZAM GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA U narednom poglavlju vidje ć emo da li postoje zna č ajne razlike me đ u srednjoškolcima u stepenu izraženosti dogmatizma, ali i unutar svakog grada izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe. Tabela 14. Dogmatizam Mostar Banja Luka Sarajevo N M 120 3.2396 125 2.8490 97 3.0528 SD .66787 .61837 .68509 SE .06097 .05531 .06956 Iz tabele 14.1 vidimo da postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u srednjoškolaca iz tri grada s obzirom na izraženost dogmatizma. Dogmatizam je najviše izražen kod srednjoškolaca iz Mostara, a slijede sarajevski srednjoškolci. Najmanje dogmatizma nalazimo kod ispitanika iz Banje Luke. Tabela 14.1 ANOVA Izme đ u grupa Unutar grupa Df 2 339 F 10.889 p .000 118 Tabela 14.2 LSD Mostar Banja Luka Banja Luka Sarajevo Sarajevo MD .3906 .1867 ‐.2038 SE .08374 .08947 .08866 Sr đ an Puhalo p .000 .038 .022 Srednjoškolci iz sva tri grada se me đ usobno razlikuju s obzirom na stepen izraženosti dogmatizma. Važno je da naglasimo da se kontrolne i eksperimentalne grupe iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva me đ usobno ne razlikuju s obzirom na stepen izraženosti dogmatizma(Prilog 4). 5.6 PRISUTNOST RATNIH STRESORA KOD GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA U tabelama koje slijede prikaza ć emo koliko su ratni stresori prisutni kod gimnazijalaca u sva tri grada i da li se ispitanici me đ usobno razlikuju kada je rije č o vrsti ratnih iskustava. Tabela 15. Prosje č na u č estalost ratnih stresora kod srednjoškolaca iz sva tri grada Mostar Banja Luka Sarajevo N M 120 2.2250 125 1.6320 97 2.2680 SD 1.63708 1.57877 1.44709 SE .14944 .14121 .14693 Kao što možemo da vidimo iz tabele 15.1 postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u ispitanika iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva u odnosu na njihovo ratno iskustvo. U prosjeku, srednjoškolci iz Sarajeva i 119 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Mostara su imali oko dva ratna stresora, dok su banjalu č ani imali nešto više od jednog. Tako đ e je veoma važno da vidimo da se srednjoškolci iz Mostara i Sarajeva me đ usobno ne razliku kada je rije č o ratnom iskustvu, dok se srednjoškolci iz Banje Luke zna č ajno razlikuju od svojih vršnjaka iz gradova u Federaciji BiH. Tabela 15.1 ANOVA Izme đ u grupa Unutar grupa df 2 339 F 6.099 p .002 Tabela 15.2 LSD Banja Luka Mostar Sarajevo MD ‐.5930 ‐.6360 SE .19986 .21160 p .003 .003 Prije nego što vidimo koji su to ratni stresori najviše zastupljeni kod ispitanika iz sva tri grada, moramo da naglasimo da ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika uzme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe ni u jednom gradu, s obzirom na prosje č nu izraženost ratnih stresora(Prilog 5). Tabela 16: Distribucija ratnih doga đ aja ‐ gimnazijalci iz Mostara Doživio sam pucanje ili granatiranje u svojoj blizini. Neko od bliske rodbine mi je bio ozbiljnije ranjen tokom rata. Neko od bliske rodbine mi je poginuo tokom rata. Moja ku ć a je bila bombardovana, ga đ ana ili uništena tokom rata. Bio sam odvojen od majke ili oca u toku rata. 45,0% 42,5% 39,2% 37,5% 18,3% 120 Sr đ an Puhalo Doživio sam protjerivanje iz svog stana ili ku ć e tokom rata. Doživio sam protjerivanje iz svog mjesta tokom rata. Jedan od roditelja mi je poginuo tokom rata. Jedan od roditelja mi je bio u zarobljeništvu u toku rata. Bio sam svjedok ne č ijeg ranjavanja ili ubistva tokom rata. Bio sam ranjen tokom rata. 17,5% 14,2% 5,0% 3,3% ,0% ,0% Dobijeni rezultati me đ u srednjoškolcima iz Mostara pokazuju da su za njih naj č eš ć i stresori bili pucanje ili granatiranje u njihovoj blizini (45%), ozbiljno ranjavanje bliskih ro đ aka(42,5%), pogibija bliskog č lana rodbine(39,2%) i ošte ć enje ili uništenje ku ć e(37,5%). Tabela 17: Distribucija ratnih doga đ aja − gimnazijalci iz Banje Luke Bio sam odvojen od majke ili oca u toku rata. Neko od bliske rodbine mi je poginuo tokom rata. Neko od bliske rodbine mi je bio ozbiljnije ranjen tokom rata. Doživio sam pucanje ili granatiranje u svojoj blizini. Doživio sam protjerivanje iz svog mjesta tokom rata. Doživio sam protjerivanje iz svog stana ili ku ć e tokom rata. Moja ku ć a je bila bombardovana, ga đ ana ili uništena tokom rata. Jedan od roditelja mi je poginuo tokom rata. Jedan od roditelja mi je bio u zarobljeništvu u toku rata. Bio sam ranjen tokom rata. Bio sam svjedok ne č ijeg ranjavanja ili ubistva tokom rata. 32,0% 27,2% 27,2% 22,4% 18,4% 16,0% 12,8% 4,0% 3,2% ,0% ,0% Kod srednjoškolaca iz Banje Luke nalazimo nešto druga č iji poredak ratnih stresora. Naj č aš ć e se spominju odvojenost od porodice(32%), 121 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove pogibija bliskog č lana rodbine(27,2%), ozbiljno ranjavanje bliskih ro đ aka (27,2%) i pucanje ili granatiranje u njihovoj blizini(22,4%). Još jednom da napomenemo da je redoslijed ratnih stresora kod srednjoškolaca razli č it u odnosu na ispitanike iz Sarajeva ili Mostara, ali je i intenzitet tih stresora znatno niži. Tabela 18: Distribucija ratnih doga đ aja − gimnazijalci iz Sarajeva Doživio sam pucanje ili granatiranje u svojoj blizini. Neko od bliske rodbine mi je bio ozbiljnije ranjen tokom rata. Neko od bliske rodbine mi je poginuo tokom rata. Moja ku ć a je bila bombardovana, ga đ ana ili uništena tokom rata. Bio sam odvojen od majke ili oca u toku rata. Doživio sam protjerivanje iz svog stana ili ku ć e tokom rata. Bio sam svjedok ne č ijeg ranjavanja ili ubistva tokom rata. Jedan od roditelja mi je bio u zarobljeništvu u toku rata. Jedan od roditelja mi je poginuo tokom rata. Doživio sam protjerivanje iz svog mjesta tokom rata. Bio sam ranjen tokom rata. 54,6% 51,5% 43,3% 40,2% 12,4% 8,2% 4,1% 4,1% 3,1% 3,1% 2,1% Dobijeni rezultati kod srednjoškolaca iz Mostara pokazuju da su za njih naj č eš ć i stresori bili pucanje ili granatiranje u njihovoj blizini(54,6%), ozbiljno ranjavanje bliskih ro đ aka(51,5%), pogibija bliskog č lana rodbine (43,3%) i ošte ć enje ili uništenje ku ć e(40,2%). 122 Sr đ an Puhalo 5.7 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA, EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE, GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA U narednom poglavlju vidje ć emo da li postoje razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe u dvije faze našeg eksperimenta. U prvom slu č aju vidje ć emo da li su razlike statisti č ki zna č ajne kada ispitanici iz ove dvije grupe nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka č iju su ljepotu ocjenjivali, i u drugom slu č aju kada su ti isti ispitanici poznavali njihovu etni č ku pripadnost. 5.7.1 Gimnazijalci iz Mostara Iz grafikona 8 možemo da vidimo da su ispitanici iz kontrolne i eksperimentalne grupe sli č no procjenjivali ljepotu djevojaka na ponu đ enim fotografijama. I jedni i drugi su izdvojili kao najljepše djevojke na fotografijama broj 3 i 5, a slijede djevojke na 8. i 9. fotografiji. Kao najmanje lijepe su ocjenjene djevojke na fotografijama broj 7 i 4. Ako pogledamo tabelu 19 možemo da vidimo da ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe u procjeni ljepote djevojaka koje su se nalazile na ponu đ enim fotografijama. Grafikon 8. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Foto1 Eksperimantalna grupa Kontrolna grupa Foto 2 Foto 3 Foto 4 Foto 5 Foto 6 Foto 7 Foto 8 Foto 9 123 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 19. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Eksperimentalna Foto grupa 1 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 2 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 3 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 4 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 5 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 6 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 7 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 8 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 9 Kontrolna grupa N M SD SEM t Df p 97 3.28 1.619.164 1.168 118.245 23 2.83 1.875.391 97 4.12 1.769.180.953 118.342 23 3.74 1.602.334 97 6.87 2.090.212 1.399 118.164 23 6.17 2.309.481 97 2.00 1.190.121 1.807 118.073 23 1.52.898.187 97 4.88 2.027.206 ‐.669 118.505 23 5.22 2.828.590 97 3.71 1.848.188.133 118.894 23 3.65 2.187.456 97 1.99 1.311.133.979 118.330 23 1.70 1.222.255 97 4.27 2.074.211.283 118.777 23 4.13 2.181.455 97 4.26 1.970.200 ‐.371 118.711 23 4.43 2.409.502 124 Sr đ an Puhalo Iz grafikona 9 možemo da vidimo da se eksperimentalna i kontrolna grupe ne razlikuju u velikoj mjeri u percepciji ljepote djevojaka sa fotografija. Pri tome moramo da znamo da je eksperimentalna grupa mogla da pretpostavi etni č ko porijeklo svake djevojke uz pomo ć imena i prezimena koje stajalo pored slike, dok kontrolna grupa nije imala te infromacije. Kao što možemo da vidimo, i jedni i drugi ispitanici su se složili da su iste djevojke sa fotografija najljepše, bez obzira da li poznaju njihovu etni č ku pripadnost ili ne. Tako su u eksperimentalnoj grupi Bošnjakinja i Srpkinja ocjenjene kao najljepše, dok se na tre ć em i č etvrtom mjestu nalaze Bošnjakinja i Hrvatica. Iz tabele 20 možemo da vidimo da se eksperimentalna i kontrolna grupa zna č ajno razlikuju samo kod fotografije broj 2 (Srpkinja), gdje su ispitanici iz kontrolne grupe djevojku sa fotografije opažali kao ljepšu. Grafikon 9. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 jakinja Bosn rpkinja S jakinja Bosn rvatica H rpkinja S Eksperimantalna grupa Kontrolna grupa rvatica H skinja Srp jakinja Bosn rvatica H 125 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 20. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Eksperimentalna Foto grupa 1 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 2 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 3 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 4 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 5 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 6 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 7 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 8 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 9 Kontrolna grupa N M SD SEM t df p 97 3.8454 1.76387.17909 ‐.622 118.535 . 23 4.0870 1.20276.25079 97 4.8454 1.92213.19516 ‐ 2.488 118.014 23 5.9565 1.94184.40490 97 7.2990 2.01124.20421 ‐.472 118.638 23 7.5217 2.12922.44397 97 2.7526 1.67724.17030.271 118.787 23 2.6522 1.19121.24838 97 5.4433 2.19359.22273 ‐.484 118.629 23 5.6957 2.47597.51628 97 3.8763 1.96457.19947 ‐ 1.053 118.294 23 4.3478 1.77377.36986 97 2.4845 1.68395.17098 23 2.1304 1.05763.22053 .963 118.338 . 97 4.7010 2.15138.21844.011 118.991 23 4.6957 1.74342.36353 97 4.2784 2.04503.20764 ‐.424 118.672 23 4.4783 1.97414.41164 126 5.7.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Sr đ an Puhalo Kao što možemo da vidimo iz grafikona 10 banjalu č ki srednjoškolci, bez obzira da li dolaze iz eksperimentalne ili kontrolne grupe, su saglasni oko toga koje djevojke su najljepše, a koje nisu. I za jedne i za druge ispitanike najljepše djevojke se nalaze na fotografijama broj 3 i 5, a potom slijede djevojke sa fotografija broj 9 i 8. Ispitanici iz eksperimentalne i kontrolne grupe najniže ocjene su dali djevojkama sa fotografija broj 4 i 7. Ono po č emu se razlikuju ispitanici iz kontrolne i eksperimentalne grupe je intenzitet ocjena kojima su ocjenjivali djevojke. Ispitanici iz kontrolne grupe su sve djevojke sa fotografija procjenjivali kao ljepše u odnosu na eksperimentalnu grupu. To se najbolje može vidjeti u tabeli 21. Kao što možemo da vidimo postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe u ocjeni ljepote kod pet od devet ponu đ enih fotografija djevojaka. Te razlike uo č avamo kod fotografije broj 1(p=.038), fotografije broj 4(p=.001), fotografije broj 6(p=.015), fotografije broj 7(p=.002) i fotografije broj 8(p=.010). U svim slu č ajevima kontrolna grupa je djevojke sa fotografija procjenjivala kao ljepše. Grafikon 10. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Foto1 Eksperimantalna grupa Kontrolna grupa Foto 2 Foto 3 Foto 4 Foto 5 Foto 6 Foto 7 Foto 8 Foto 9 127 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 21. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Eksperimentalna Foto grupa 1 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 2 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 3 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 4 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 5 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 6 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 7 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 8 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 9 Kontrolna grupa N M SD SEM t df p 105 3.84 1.727.169 ‐ 2.098 123.038 20 4.85 2.996.670 105 4.37 1.841.180 ‐ 1.260 123.210 20 5.00 2.920.653 105 7.11 2.044.200 ‐.262 123.794 20 7.25 2.511.561 105 2.62 1.596.156 ‐ 3.351 123.001 20 4.15 2.961.662 105 6.53 2.362.230 ‐ 1.438 123.153 20 7.35 2.134.477 105 3.62 2.040.199 ‐ 2.479 123.015 20 4.95 2.929.655 105 2.59 1.697.166 ‐ 3.090 123.002 20 4.10 3.194.714 105 4.80 2.002.195 ‐ 2.609 123.010 20 6.15 2.681.599 105 5.61 2.238.218 ‐ 1.687 123.094 20 6.55 2.523.564 128 Sr đ an Puhalo U situaciji kada su ispitanici iz eksperimentalne grupe mogli znati etni č ku pripadnost djevojaka koje su prikazane na fotografijama, a kontrolna grupa ne, dobili smo nešto zanimljivije rezultate. I u kontrolnoj i u eksperimentalnoj grupi imamo iste djevojke koje se opažaju kao najljepše. To su djevojke sa fotografija broj 3 i 5 koje su u eksperimentalnoj grupi nosile bošnja č ko i hrvatsko ime i prezime. I kod ove dvije fotografije ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u ocjeni njihove ljepote izme đ u ispitanika u kontrolnoj i eksperimentalnoj grupi. Kod ostalih sedam fotografija (tabela 22) vidimo da postoji statisti č ki zna č ajna razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe, gdje kontrolna grupa daje prosje č no ve ć e ocjene ljepote djevojaka na fotografijama u odnosu na ispitanike iz eksperimentalne grupe. Grafikon 11. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 rpkinja S rvatica H jakinja Bošn rvatica H rvatica H jakinja Bošn Eksperimantalna grupa Kontrolna grupa rpkinja S jakinja Bošn rpkinja S 129 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 22. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Eksperimentalna Foto grupa 1 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 2 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 3 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 4 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 5 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 6 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 7 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 8 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 9 Kontrolna grupa N M SD SEM t df p 105 4.5810 1.83335.17892 ‐ 2.786 123.006 20 5.9000 2.44734.54724 105 5.2952 1.88580.18403 ‐ 3.010 123.003 20 6.7000 2.05452.45940 105 7.4476 1.80267.17592 ‐ 1.729 123.086 20 8.2000 1.67332.37417 105 2.9429 1.68608.16454 ‐ 3.741 123.000 20 4.6500 2.66112.59505 105 6.9810 2.14826.20965 ‐.325 123.746 20 7.1500 2.05900.46041 105 3.6000 1.89939.18536 ‐ 3.975 123.000 20 5.5000 2.25948.50524 105 2.9238 1.92501.18786 ‐ 3.767 123.000 20 4.8000 2.58742.57856 105 4.8762 2.15145.20996 ‐ 2.811 123.006 20 6.3500 2.13431.47725 105 5.2476 1.95518.19081 ‐ 2.619 123.010 20 6.5000 1.98680.44426 130 5.7.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Sr đ an Puhalo U prvoj fazi istraživanja, kada su ispitanici ocjenjivali ljepotu djevojaka ne znaju ć i njihovu etni č ku pripadnost, pokazalo se da se kontrolna i eksperimentalna grupa srednjoškolaca iz Sarajeva ne razlikuje mnogo. I jedni i drugi su skoro jednako procjenjivali ljepotu djevojaka sa slika. Kao najljepše su se izdvojile djevojke sa fotografija broj 3 i 5, a slijede djevojke na fotografijama broj 8 i 9. Kao što možemo da vidimo u tabeli 23, samo kod dvije fotografije postoji razlika u percepciji kontrolne i eksperimentalne grupe, i to su fotografija broj 3(p=0,02) i fotografija broj 4(p=0,029). I u jednom i u drugom slu č aju eksperimentalna grupa je procjenjivala djevojke sa fotografija kao ljepše u odnosu na ispitanike iz kontrolne grupe. Grafikon 12. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 Eksperimantalna grupa 8 Kontrolna grupa 7 6 5 4 3 2 1 0 Foto1 Foto 2 Foto 3 Foto 4 Foto 5 Foto 6 Foto 7 Foto 8 Foto 9 131 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 23. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u prvoj test situaciji, kada nisu poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Eksperimentalna Foto grupa 1 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 2 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 3 Kontrolna grupa Eksperimentalna Foto grupa 4 Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 5 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 6 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 7 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 8 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 9 grupa Kontrolna grupa N M SD SEM t df p 78 3.95 2.412.273 1.607 95.111 19 3.00 1.795.412 78 4.58 2.201.249.546 95.586 19 4.26 2.423.556 78 7.60 2.009.227 2.373 95.020 19 6.32 2.540.583 78 2.91 2.353.266 2.216 95.029 19 1.68 1.003.230 78 6.69 2.304.261 1.277 95.205 19 5.95 2.172.498 78 3.85 2.413.273 ‐.609 95.544 19 4.21 1.988.456 78 2.79 2.270.257 1.459 95.148 19 2.00 1.374.315 78 4.53 2.384.270 1.558 95.123 19 3.58 2.341.537 78 4.95 2.653.300 1.588 95.116 19 3.89 2.331.535 132 Sr đ an Puhalo Ni u drugoj fazi istraživanja me đ u sarajevskim srednjoškolcima nema velike razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe. Djevojke sa fotografije broj 3(Srpkinja) i fotografije broj 5(Hrvatica) su ocjenjene kao najljepše, a ni poredak drugih djevojaka nije se zna č ajno promijenio. Samo kod dvije fotografije smo našli statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe i to kod fotografije broj 5(Hrvatica)(p=0,001) i fotografije broj 9(Bošnjakinja) (p=0,040), gdje je u oba slu č aja eksperimentalna grupa djevojke sa fotografija ocjenila kao ljepše nego ispitanici u kontrolnoj grupi (tabela 24). Grafikon 13. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 rpkinja S rpkinja S rpkinja S jakinja Bošn rvatica H jakinja Bošn rvatica H Eksperimantalna grupa Kontrolna grupa rvatica H jakinja Bošn 133 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 24. Razlika u procjeni ljepote eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u drugoj test situaciji, kada su poznavali etni č ku pripadnost djevojaka sa fotografije Foto Eksperimentalna 1 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 2 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 3 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 4 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 5 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 6 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 7 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 8 grupa Kontrolna grupa Foto Eksperimentalna 9 grupa Kontrolna grupa N M SD SEM t df p 78 4.2821 2.26720.25671 .857 95.393 19 3.7895 2.14939.49310 78 5.3333 2.18416.24731 1.082 95.282 19 4.7368 2.02326.46417 78 8.0385 1.79785.20357.967 95.336 19 7.5789 2.09008.47950 78 3.5641 2.17178.24591 1.607 95.111 19 2.6842 2.00146.45917 78 6.9615 2.31563.26219 3.547 95.001 19 4.8947 2.10541.48301 78 4.0897 2.17534.24631 ‐.300 95.765 19 4.2632 2.60004.59649 78 3.2179 2.36669.26798 1.258 95.211 19 2.4737 2.06474.47368 78 5.2821 2.45953.27849 1.618 95.109 19 4.2632 2.46852.56632 78 4.7692 2.48592.28148 2.085 95.040 19 3.4737 2.16970.49776 134 Sr đ an Puhalo 5.8 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE POJEDINIH DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA U EKSPERIMENTALNOJ I KONTROLNOJ GRUPI U DVIJE TEST SITUACIJE Sada ć emo vidjeti, za svaku gimnaziju ponaosob, da li unutar eksperimentalne i kontrolne grupe postoji razlika u opažanju ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u trenutku kada ispitanici nisu znali etni č ku pripadnost djevojka, kada jesu znali(eksperimentalna grupa) i kada nisu znali njenu etni č ku pripadnost(kontrolna grupa). 4.8.1 Gimnazijalci iz Mostara Tabela 25. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − eksperimentalna grupa gimnazijalaca iz Mostara N M SD SEM t df p Par Fotografija 1 3,28 97 1,619 ,164 ‐ 3,271 96 ,001 1 Bošnjakinja 3,84 97 1,763 ,179 Par Fotografija 2 2 Srpkinja 4,12 97 4,84 97 1,769 1,922 ,180 ‐ 3,780 96 ,000 ,195 Par Fotografija 3 6,87 97 2,090 ,212 ‐ 2,253 96 ,027 3 Bošnjakinja 7,29 97 2,011 ,204 Par Fotografija 4 4 Hrvatica 2,00 97 2,75 97 1,190 1,677 ,121 ‐ 4,707 96 ,000 ,170 Par Fotografija 5 4,88 97 2,027 ,206 ‐ 2,438 96 ,017 5 Srpkinja 5,44 97 2,193 ,222 Par Fotografija 6 3,71 97 1,848 ,188 ‐ ,837 96 ,404 6 Hrvatica 3,87 97 1,964 ,199 Par Fotografija 7 7 Srpkinja 1,99 97 2,48 97 1,311 1,683 ,133 ‐ 3,444 96 ,001 ,170 Par Fotografija 8 4,27 97 2,074 ,211 ‐ 1,888 96 ,062 8 Bošnjakinja 4,70 97 2,151 ,218 Par Fotografija 9 4,26 97 1,970 ,200 ‐ ,085 96 ,932 9 Hrvatica 4,27 97 2,045 ,207 135 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove U okviru eksperimentalne grupe gimnazijalaca iz Mostara(tabela 25), od devet ponu đ enih fotografija postoji razlika u šest slu č ajeva. Statisti č ki zna č ajne razlike nalazimo kod procjene ljepote djevojaka sa tri fotografije koje su kasnije nosile srpsko ime i prezime. To su parovi broj 2(p= 0,000), par broj 5(p= 0,017) i par broj 7(p=0,001). Veoma je važno da naglasimo da su prosje č ne ocjene ljepote pove ć ane nakon što su ispitanicima ponu đ ena imena djevojaka. Postoji statisti č ki zna č ajna razlika kod dva para fotografija, gdje su djevojke na drugoj procjeni ljepote nosile bošnja č ka imena. To su parovi broj 1(p=0, 001) i broj 3(0,027). Prosje č na ocjena ljepote ove dvije djevojke je porasla prilikom druge procjene ljepote, bez obzira što su one nosile bošnja č ko ime i prezime. Postoji i jedna statisti č ki zna č ajna razlika(p=0,000) i u percepciji ljepote djevojke sa fotografije, koja je kasnije nosila hrvatsko ime i prezime. I ovdje je djevojka ocjenjena ljepšom prilikom druge procjene ljepote gimnazijalaca iz Mostara. Tabela 26. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − kontrolna grupa gimnazijalaca iz Mostara N M Par Fotografija 1 2,83 23 1 Fotografija 1 4,08 23 Par Fotografija 2 3,74 23 2 Fotografija 2 5,95 23 Par Fotografija 3 6,17 23 3 Fotografija 3 7,52 23 Par Fotografija 4 1,52 23 4 Fotografija 4 2,65 23 Par Fotografija 5 5,22 23 5 Fotografija 5 5,69 23 Par Fotografija 6 3,65 23 6 Fotografija 6 4,34 23 Par Fotografija 7 1,70 23 7 Fotografija 7 2,13 23 Par Fotografija 8 4,13 23 8 Fotografija 8 4,69 23 Par Fotografija 9 4,43 23 9 Fotografija 9 4,47 23 SD 1,875 1,202 1,602 1,941 2,309 2,129 ,898 1,191 2,828 2,475 2,187 1,773 1,222 1,057 2,181 1,743 2,409 1,974 SEM t df p ,391 ‐ 3,203 22 ,004 ,250 ,334 ‐ 4,847 22 ,000 ,404 ,481 ‐ 2,800 22 ,010 ,443 ,187 ‐ 5,348 22 ,000 ,248 ,590 ‐ ,910 22 ,373 ,516 ,456 ‐ 1,660 22 ,111 ,369 ,255 ‐ 1,417 22 ,171 ,220 ,455 ‐ 1,523 22 ,142 ,363 ,502 ‐ ,095 22 ,925 ,411 136 Sr đ an Puhalo Kod kontrolne grupe iz Mostara(tabela 26) imamo č etiri para procjena ljepote djevojaka koje se statisti č ki razlikuju. To su parovi broj 1, 2, 3 i 4. U sva č etiri slu č aja, prilikom druge procjene ljepote djevojaka sa fotografije, djevojke su dobile ve ć e prosje č ne ocjene. 5.8.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Tabela 27. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − eksperimentalna grupa gimnazijalaca iz Banje Luke N M Par Fotografija 1 3,84 105 1 Srpkinja 4,58 105 Par Fotografija 2 4,37 105 2 Hrvatica 5,29 105 Par Fotografija 3 7,11 105 3 Bošnjakinja 7,44 105 Par Fotografija 4 2,62 105 4 Hrvatica 2,94 105 Par Fotografija 5 6,53 105 5 Hrvatica 6,98 105 Par Fotografija 6 3,62 105 6 Bošnjakinja 3,60 105 Par Fotografija 7 2,59 105 7 Srpkinja 2,92 105 Par Fotografija 8 4,80 105 8 Bošnjakinja 4,87 105 Par Fotografija 9 5,61 105 9 Srpkinja 5,24 105 SD SEM t df p 1,727 1,833 ,169 ‐ 4,057 104 ,000 ,178 1,841 1,885 ,180 ‐ 4,760 104 ,000 ,184 2,044 ,200 ‐ 1,880 104 ,063 1,802 ,175 1,596 ,156 ‐ 2,153 104 ,034 1,686 ,164 2,362 ,230 ‐ 2,230 104 ,028 2,148 ,209 2,040 ,199 1,899 ,185 ,094 104 ,926 1,697 ,166 ‐ 1,914 104 ,058 1,925 ,187 2,002 ,195 ‐ ,420 104 ,675 2,151 ,209 2,238 ,218 1,708 104 ,091 1,955 ,190 Eksperimentalna grupa srednjoškolaca iz Banje Luke(tabela 27) je u dva navrata ocjenjivala ljepotu djevojaka sa fotografija. U prvom slu č aju nisu imali nikakvih informacija o djevojkama, a u drugom krugu ocjenjivanja znali su samo njihovo ime i prezime, koje je bilo karakteristi č no za odre đ enu etni č ku grupu. Pokazalo se da, od devet 137 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove parova, kod č etiri para postoji statisti č ki zna č ajna razlika u procjeni ljepote djevojaka. Statisti č ki zna č ajne razlike nalazimo kod procjene ljepote djevojaka sa tri fotografije, koje su kasnije nosile hrvatsko ime i prezime. To su parovi broj 2(p= 0,000), par broj 4(p= 0,034) i par broj 5(p=0,028). Moramo da naglasimo da su djevojke procijenjene kao ljepše kod drugog procjenjivanja, iako su ispitanici znali njihova imena i prezimena koja su ukazivala na pripadnost hrvatskoj etni č koj grupi. Postoji i statisti č ki zna č ajna razlika kod para broj 1(0,000), gdje su ispitanici iz eksperimentalne grupe prilikom druge procjene ocjenjivali djevojku sa fotografije kao ljepšu. Djevojka je imala karakteristi č no srpsko ime i prezime. Tabela 28. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − kontolna grupa gimnazijalaca iz Banje Luke N Par Fotografija 1 4,85 1 Fotografija 1 5,90 Par Fotografija 2 5,00 2 Fotografija 2 6,70 Par Fotografija 3 7,25 3 Fotografija 3 8,20 Par Fotografija 4 4,15 4 Fotografija 4 4,65 Par Fotografija 5 7,35 5 Fotografija 5 7,15 Par Fotografija 6 4,95 6 Fotografija 6 5,50 Par Fotografija 7 4,10 7 Fotografija 7 4,80 Par Fotografija 8 6,15 8 Fotografija 8 6,35 Par Fotografija 9 6,55 9 Fotografija 9 6,50 M SD SEM t df p 20 2,996 ,670 ‐ 2,058 19 ,054 20 2,447 ,547 20 2,920 ,653 ‐ 4,013 19 ,001 20 2,054 ,459 20 2,511 ,561 ‐ 2,084 19 ,051 20 1,673 ,374 20 2,961 ,662 ‐ 1,111 19 ,281 20 2,661 ,595 20 2,134 ,477 ,515 19 ,612 20 2,059 ,460 20 2,929 ,655 ‐ 1,124 19 ,275 20 2,259 ,505 20 3,194 ,714 ‐ 1,563 19 ,135 20 2,587 ,578 20 2,681 ,599 ‐ ,476 19 ,640 20 2,134 ,477 20 2,523 ,564 ,106 19 ,917 20 1,986 ,444 138 Sr đ an Puhalo U banjalu č koj kontrolnoj grupi(tabela 28) postoji samo jedna statisti č ki zna č ajna razlika i to kod para broj 2(p= 0,001). Tu su ispitanici prilikom druge procjene djevojku sa fotografije ocjenili ljepšom nego ranije. 5.8.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Tabela 29. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − eksperimentalna grupa gimnazijalaca iz Sarajeva N M SD SEM t df p Par Fotografija 1 3,95 78 2,412 ,273 ‐ 1,411 77 ,162 1 Srpkinja 4,28 78 2,267 ,256 Par Fotografija 2 4,58 78 2,201 ,249 ‐ 3,038 77 ,003 2 Srpkinja 5,33 78 2,184 ,247 Par Fotografija 3 7,60 78 2,009 ,227 ‐ 1,753 77 ,084 3 Srpkinja 8,03 78 1,797 ,203 Par Fotografija 4 2,91 78 2,353 ,266 ‐ 3,260 77 ,002 4 Bošnjakinja 3,56 78 2,171 ,245 Par Fotografija 5 6,69 78 2,304 ,261 ‐ ,932 77 ,354 5 Hrvatica 6,96 78 2,315 ,262 Par Fotografija 6 3,85 78 2,413 ,273 ‐ 1,051 77 ,296 6 Bošnjakinja 4,08 78 2,175 ,246 Par Fotografija 7 2,79 78 2,270 ,257 ‐ 1,984 77 ,051 7 Hrvatica 3,21 78 2,366 ,267 Par Fotografija 8 4,53 78 2,384 ,270 ‐ 2,944 77 ,004 8 Hrvatica 5,28 78 2,459 ,278 Par Fotografija 9 4,95 78 2,653 ,300 ,542 77 ,590 9 Bošnjakinja 4,76 78 2,485 ,281 U okviru eksperimentalne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva(tabela 29), od devet ponu đ enih fotografija, postoji razlika u tri slu č aja. Statisti č ki zna č ajne razlike nalazimo kod procjene ljepote djevojaka sa tri fotografije od kojih je prva nosila srpsko ime i prezime(p= 0,003), druga bošnja č ko ime i prezime(p= 0,002) i tre ć a djevojka koja je imala hrvatsko ime i prezime (p=0,004). Veoma je važno da naglasimo da su prosje č ne ocjene ljepote pove ć ane nakon što su ispitanicima ponu đ ena imena djevojaka. 139 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove U tabeli 30 vidimo dobijene rezultate u eksperimentalnoj grupi sarajevskih srednjoškolaca. Tu nalazimo samo jednu statisti č ki zna č ajnu razliku i to kod para broj 3(P=0,004). Tabela 30. Procjene ljepote pojedinih djevojaka sa fotografija u dvije test situacije − kontrolna grupa gimnazijalaca iz Sarajeva N M SD SEM t df p Par Fotografija 1 3,00 19 1,795 ,412 ‐ 1,621 18 ,122 1 Fotografija 1 3,78 19 2,149 ,493 Par Fotografija 2 4,26 19 2,423 ,556 2 Fotografija 2 4,73 19 2,023 ,464 ‐ ,749 18 ,463 Par Fotografija 3 6,32 19 2,540 ,583 ‐ 3,249 18 ,004 3 Fotografija 3 7,57 19 2,090 ,479 Par Fotografija 4 1,68 19 1,003 ,230 ‐ 1,928 18 ,070 4 Fotografija 4 2,68 19 2,001 ,459 Par Fotografija 5 5,95 19 2,172 ,498 1,957 18 ,066 5 Fotografija 5 4,89 19 2,105 ,483 Par Fotografija 6 4,21 19 1,988 ,456 ‐ ,110 18 ,914 6 Fotografija 6 4,26 19 2,600 ,596 Par Fotografija 7 2,00 19 1,374 ,315 7 Fotografija 7 2,47 19 2,064 ,473 ‐ ,864 18 ,399 Par Fotografija 8 3,58 19 2,341 ,537 ‐ 1,093 18 ,289 8 Fotografija 8 4,26 19 2,468 ,566 Par Fotografija 9 3,89 19 2,331 ,535 ,544 18 ,593 9 Fotografija 9 3,47 19 2,169 ,497 5.9 PORE Đ ENJE EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE U POGLEDU PROMJENE OCJENA LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA NA PRE ‐ TESTU I POST ‐ TESTU U ovom istraživanju smo pošli od pretpostavke da ć e poznavanje etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija uticati na percepciju njihove ljepote. Ta razlika u percepciji ć e se najbolje opaziti preko veli č ine razlike izme đ u ocjena u prvom i drugom testiranju, tj. kroz veli č inu razlike u ocjenama 140 Sr đ an Puhalo djevojaka na fotografijama kada ispitanici nisu poznavali njihovu etni č ku pripadnost i kada su na osnovu imena i prezimena mogli da pretpostave iz koje etni č ke grupe dolaze. Za našu analizu je važno da vidimo da li su te razlike pozitivne ili negativne i da li postoji razlika izme đ u ispitanika u kontrolnoj i eksperimentalnoj grupi. U slu č aju kada je razlika negativna to zna č i da su ispitanici u drugom krugu ocjenjivali djevojke ljepšim u odnosu na prvi krug. 5.9.1 Gimnazijalci iz Mostara Tabela 31. Promjene u procjeni ljepote djevojaka u dvije test situacije kod ispitanika eksperimentalne i kontrolne grupe − gimnazijalaci iz Mostara N Foto 1 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 2 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 3 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 4 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 5 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 6 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 7 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 8 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 Foto 9 raz Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 M ‐ ,5670 ‐ 1,2609 ‐ ,7216 ‐ 2,2174 ‐ ,4330 ‐ 1,3478 ‐ ,7526 ‐ 1,1304 ‐ ,5670 ‐ ,4783 ‐ ,1649 ‐ ,6957 ‐ ,4948 ‐ ,4348 ‐ ,4330 ‐ ,5652 ‐ ,0206 ‐ ,0435 SD 1,70726 1,88818 1,88050 2,19414 1,89246 2,30826 1,57474 1,01374 2,29087 2,52027 1,94015 2,00986 1,41512 1,47174 2,25881 1,77933 2,38912 2,18420 SEM ,17335 ,39371 ,19094 ,45751 ,19215 ,48131 ,15989 ,21138 ,23260 ,52551 ,19699 ,41908 ,14368 ,30688 ,22935 ,37102 ,24258 ,45544 Kao što možemo uo č iti iz tabele 31. dobijene razlike i kod eksperimentalne i kontrolne grupe su negativne, To nam ukazuje da su 141 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ispitanici prilikom drugog ocjenjivanja ljepote djevojaka sa fotografija davali više ocjene u odnosu na prve procjene. Ova tendencija je prisutna i kod eksperimentalne i kod kontrolne grupe. U tabeli 31.1 su prikazani prosje č ni rangovi ispitanika iz eksperimentalne i kontrolne grupe i njihova suma. Tabela 31.1 Rangovi Foto 1 raz Foto 2 raz Foto 3 raz Foto 4 raz Foto 5 raz Foto 6 raz Foto 7 raz Foto 8 raz Foto 9 raz Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N MR SR 97 63,17 6127,50 23 49,24 1132,50 97 65,15 6319,50 23 40,89 940,50 97 63,14 6125,00 23 49,35 1135,00 97 63,12 6123,00 23 49,43 1137,00 97 59,88 5808,00 23 63,13 1452,00 97 62,44 6056,50 23 52,33 1203,50 97 60,84 5901,50 23 59,07 1358,50 97 60,98 5915,50 23 58,46 1344,50 97 60,22 5841,00 23 61,70 1419,00 Iz tabele 31.2 možemo da vidimo da postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe na fotografiji broj 2, dok kod ostalih fotografija to nije slu č aj. Na fotografiji broj 2 se nalazila djevojka koja je prilikom druge procjene ljepote nosila srpsko ime i prezime, ali to nije smetalo gimnazijalcima iz Mostara da je u drugom krugu ocijene kao ljepšu nego ranije. 142 Sr đ an Puhalo Tabela 31.2 Test statici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z P Foto 1 raz 856,5 1132,5 ‐ 1,758 ,079 Foto 2 raz 664,5 940,5 ‐ 3,051 ,002 Foto 3 raz 859,0 1135,0 ‐ 1,734 ,083 Foto Foto Foto 4 5 6 raz raz raz 861,0 1055,0 927,5 1137,0 ‐ 1,756 ,079 5808,0 ‐ ,407 ,684 1203,5 ‐ 1,270 ,204 Foto 7 raz 1082,5 Foto 8 raz 1068,5 Foto 9 raz 1088,0 1358,5 ‐ ,232 ,817 1344,5 ‐ ,318 ,751 5841,0 ‐ ,186 ,853 5.9.2 Gimnazijalci iz Banja Luke Tabela 32. Promjene u procjeni ljepote djevojaka u dve test situacije kod ispitanika eksperimentalne i kontrolne grupe − gimnazijalaci iz Banje Luke N Foto 1 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 2 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 3 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 4 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 5 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 6 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 7 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 8 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 Foto 9 raz Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 M ‐ ,7429 ‐ 1,0500 ‐ ,9238 ‐ 1,7000 ‐ ,3333 ‐ ,9500 ‐ ,3238 ‐ ,5000 ‐ ,4476 ,2000 ,0190 ‐ ,5500 ‐ ,3333 ‐ ,7000 ‐ ,0762 ‐ ,2000 ,3619 ,0500 SD 1,87611 2,28208 1,98889 1,89459 1,81694 2,03845 1,54107 2,01311 2,05679 1,73509 2,08466 2,18789 1,78491 2,00263 1,85895 1,88065 2,17116 2,11449 SEM ,18309 ,51029 ,19410 ,42364 ,17732 ,45581 ,15039 ,45015 ,20072 ,38798 ,20344 ,48923 ,17419 ,44780 ,18141 ,42053 ,21188 ,47281 143 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Kod gimnazijalaca iz Banje Luke imamo sli č nu situaciju kao i kod njihovih vršnjaka u Mostaru. U najve ć em broju slu č ajeva djevojke sa fotografija su u drugom krugu procijenjene kao ljepše, u odnosu na prvo procjenjivanje. To nije slu č aj kod fotografije broj 9 i kod fotografije broj 5 (kontrolna grupa) i fotografije broj 6(eksperimentalna grupa). Prosje č na vrijednost rangova i njihova suma su prikazani u tabeli 32.1. Tabela 32.1 Rangovi N MR Foto 1 raz Eksperimentalna grupa 105 64,60 Kontrolna grupa 20 54,63 Foto 2 raz Eksperimentalna grupa 105 65,15 Kontrolna grupa 20 51,70 Foto 3 raz Eksperimentalna grupa 105 64,95 Kontrolna grupa 20 52,78 Foto 4 raz Eksperimentalna grupa 105 63,13 Kontrolna grupa 20 62,33 Foto 5 raz Eksperimentalna grupa 105 60,95 Kontrolna grupa 20 73,78 Foto 6 raz Eksperimentalna grupa 105 64,29 Kontrolna grupa 20 56,23 Foto 7 raz Eksperimentalna grupa 105 64,54 Kontrolna grupa 20 54,90 Foto 8 raz Eksperimentalna grupa 105 63,43 Kontrolna grupa 20 60,73 Foto 9 raz Eksperimentalna grupa 105 63,53 Kontrolna grupa 20 60,20 SR 6782,50 1092,50 6841,00 1034,00 6819,50 1055,50 6628,50 1246,50 6399,50 1475,50 6750,50 1124,50 6777,00 1098,00 6660,50 1214,50 6671,00 1204,00 Ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe kada se radi o razlici u prvoj i drugoj procjeni pojedinih fotografija, bez obzira da li su ispitanici znali ili nisu znali etni č ku pripadnost djevojaka č iju su ljepotu procjenjivali. 144 Sr đ an Puhalo Tabela 32.2 Test Statici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z P Foto 1 raz 882,5 1092,5 ‐ 1,144 ,253 Foto 2 raz 824,0 1034,0 ‐ 1,547 ,122 Foto 3 raz 845,5 1055,5 ‐ 1,413 ,158 Foto 4 raz 1036,5 1246,5 ‐ ,094 ,925 Foto 5 raz 834,5 6399,5 ‐ 1,479 ,139 Foto 6 raz 914,5 1124,5 ‐ ,926 ,355 Foto 7 raz 888,0 1098,0 ‐ 1,121 ,262 Foto 8 raz 1004,5 1214,5 ‐ ,311 ,755 Foto 9 raz 994,0 1204,0 ‐ ,381 ,703 5.9.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Tabela 33. Promjene u procjeni ljepote djevojaka u dvije test situacije kod ispitanika eksperimentalne i kontrolne grupe − gimnazijalaci iz Sarajeva Foto 1 raz Foto 2 raz Foto 3 raz Foto 4 raz Foto 5 raz Foto 6 raz Foto 7 raz Foto 8 raz Foto 9 raz Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N M 78 ‐.3333 19 ‐.7895 78 ‐.7564 19 ‐.4737 78 ‐.4359 19 ‐ 1.2632 78 ‐.6538 19 ‐ 1.0000 78 ‐.2692 19 1.0526 78 ‐.2436 19 ‐.0526 78 ‐.4231 19 ‐.4737 78 ‐.7564 19 ‐.6842 78.1795 19.4211 SD 2.08686 2.12339 2.19909 2.75617 2.19557 1.69450 1.77154 2.26078 2.55166 2.34458 2.04613 2.09427 1.88307 2.38906 2.26885 2.72952 2.92656 3.37171 SEM .23629 .48714 .24900 .63231 .24860 .38875 .20059 .51866 .28892 .53788 .23168 .48046 .21322 .54809 .25690 .62620 .33137 .77352 145 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove U najve ć em broju slu č ajeva, gimnazijalci iz Sarajeva su djevojke sa fotografija u drugom krugu procjenili kao ljepše u odnosu na prvo procjenjivanje. To nije slu č aj samo kod fotografije broj 9 i kod fotografije broj 5(kontrolna grupa). U tabeli 33.1 su prikazani prosje č ni rangovi ispitanika iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Tabela 33.1 Rangovi Foto 1 raz Foto 2 raz Foto 3 raz Foto 4 raz Foto 5 raz Foto 6 raz Foto 7 raz Foto 8 raz Foto 9 raz Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N MR 78 49.86 19 45.47 78 48.60 19 50.63 78 51.34 19 39.39 78 49.12 19 48.53 78 46.31 19 60.03 78 47.94 19 53.37 78 48.19 19 52.34 78 48.49 19 51.08 78 47.96 19 53.26 SR 3889.00 864.00 3791.00 962.00 4004.50 748.50 3831.00 922.00 3612.50 1140.50 3739.00 1014.00 3758.50 994.50 3782.50 970.50 3741.00 1012.00 Ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe kada se radi o razlici u prvoj i drugoj procjeni pojedinih fotografija, bez obzira da li su ispitanici znali ili nisu znali etni č ku pripadnost djevojaka č iju su ljepotu procjenjivali. 146 Sr đ an Puhalo Tabela 33.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z P Foto 1 raz 674,0 864,0 ‐ ,619 ,536 Foto 2 raz 710,0 3791,0 ‐ ,285 ,775 Foto 3 raz 558,5 748,5 ‐ 1,696 ,090 Foto 4 raz 732,0 922,0 ‐ ,084 ,933 Foto 5 raz 531,5 3612,5 ‐ 1,920 ,055 Foto 6 raz 658,0 3739,0 ‐ ,767 ,443 Foto 7 raz 677,5 3758,5 ‐ ,597 ,551 Foto 8 raz 701,5 3782,5 ‐ ,365 ,715 Foto 9 raz 660,0 3741,0 ‐ ,745 ,457 5.10 ODNOS PSIHOLOŠKIH VARIJABLI I PROSJE Č NA OCJENA LJEPOTE DJEVOJAKA BOŠNJA Č KE, HRVATSKE I SRPKE ETNI Č KE GRUPE Regresionom analizom pokuša ć emo da do đ emo do odgovora na pitanje kako se nekim skupom varijabli, koje nazivamo prediktori, može objasniti variranje jedne varijable koja se naziva kriterijumska varijabla ili kriterijum. U ovom istraživanju kriterijumska varijabla je odre đ ena kao prosje č na ocjena ljepote djevojaka bošnja č ke, hrvatske i srpske etni č ke pripadnosti, a prediktorske varijable su varijable iz grupe psiholoških i sociodemografskih varijabli. Do prosje č ne ocjene ljepote djevojka iz pojedine etni č ke grupe smo došli tako što smo prvo dobijene ocjene na pretestu oduzeli od dobijenih ocjena na posttestu, a potom našli prosje č ne vrijednosti tih razlika za Hrvatice, Bošnjakinje i Srpkinje. U našem slu č aju ra đ ena je uobi č ajena metoda regresione analize jer je metoda„step wise“ bila neupotrebljiva kod ispitanika iz Mostara i Sarajeva. U ovoj analizi ć e u č estvovati samo gimnazijalci iz eksperimentalnih grupa jer su oni, za razliku od kontrolne grupe, prilikom drugog kruga procjenjivanja ljepote djevojaka sa fotografija znali njihovo etni č ko porijeklo. 5.10.1 Gimnazijalci iz Mostara Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja Iz tabele 34.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=.672; df1=12, df2= 84; p=.774) 147 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 34. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja“ koji je njome objašnjen. Model R R2 .296.088 ARS ‐.043 SEE 1.50546 Tabela 34.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df MS F p Regresija 18.269 12 Rezidual 190.377 84 Total 208.646 96 1.522 2.266 .672.774 Tabela 34.2 Regresioni koeficijenti varijabli za kriterijumsku varijablu Bošnjakinja“. prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) ‐ 1.555 1.561 Kosmopolitizam ‐.068.178 Nacionalizam kao .039.282 pripadnost grupi Etnocentrizam ‐.153.284 Ratno iskustvo.004 1.151 Bošnjaci stereotipi.265.326 Hrvati stereotipi ‐.239.295 Srbi stereotipi ‐.699.351 Dogmatizam.292.249 Hrvati distanca.289.239 Bošnjaci distanca ‐.083.320 Romi distanca.047.190 Srbi distanca ‐.057.273 ‐.045 .022 ‐.101 .000 .105 ‐.103 ‐.254 .131 .143 ‐.076 .042 ‐.056 ‐.996.322 ‐.380.705 .138.891 ‐.538.592 .004.997 .811.420 ‐.810.420 ‐ 1.994.049 1.171.245 1.213.229 ‐.258.797 .249.804 ‐.209.835 148 Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja Sr đ an Puhalo Možemo da vidimo u tabeli 35.1 da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna(F=.452; df1=12, df2= 84; p=.937) Tabela 35. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja“ koji je njome objašnjen. Model R R2 .246.061 ARS ‐.074 SEE 1.41021 Tabela 35.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 10.777 12 Rezidual 167.051 84 Total 177.828 96 MS .898 1.989 F p .452.937 Tabela 35.2 Regresioni koeficijenti prediktorskih psiholoških varijabli za kriterijumsku varijablu„Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja“. Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca ‐.908 .066 ‐.112 ‐.073 ‐.279 .203 ‐.126 ‐.463 ‐.001 .311 .033 ‐.112 ‐.092 1.463 .167 .264 .266 1.078 .306 .277 .329 .234 .223 .300 .178 .255 ‐.621.536 .048.395.694 ‐.069 ‐.426.671 ‐.052 ‐.275.784 ‐.029 ‐.259.797 .088.665.508 ‐.059 ‐.457.649 ‐.183 ‐ 1.410.162 ‐.001 ‐.005.996 .167 1.393.167 .033.110.913 ‐.108 ‐.626.533 ‐.097 ‐.359.720 149 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica Iz tabele 36.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=.920; df1=12, df2= 84; p=.531) Tabela 36. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica“ koji je njome objašnjen. Model R R2 .341.116 ARS ‐.010 SEE 1.48475 Tabela 36.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 24.337 12 Rezidual 185.177 84 Total 209.514 96 MS 2.028 2.204 F p .920.531 Tabela 36.2 varijabli za Hrvatica“. Regresioni koeficijenti kriterijumsku varijablu prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) ‐.127 1.540 ‐.082.935 Kosmopolitizam ‐.133.176 ‐.089 ‐.756.452 Nacionalizam kao .020.278 pripadnost grupi .011.071.943 Etnocentrizam ‐.455.281 ‐.299 ‐ 1.622.109 Ratno iskustvo.031 1.135.003.027.978 Bošnjaci stereotipi ‐.384.322 ‐.152 ‐ 1.193.236 Hrvati stereotipi ‐.003.291 ‐.001 ‐.011.991 Srbi stereotipi ‐.269.346 ‐.098 ‐.777.439 Dogmatizam.293.246.131 1.192.236 Hrvati distanca.164.235.081.696.488 Bošnjaci distanca ‐.273.316 ‐.250 ‐.863.391 Romi distanca ‐.096.188 ‐.086 ‐.511.611 Srbi distanca.164.269.161.612.542 150 5.10.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Sr đ an Puhalo Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja Tabela 37.1 pokazuje da je regresiona analiza statisti č ki zna č ajna (F=.248; df1=12, df2= 92; p=.004) i sa dva prediktora„Stereotipi prema Srbima“ i„Distanca prema Hrvatima“ objašnjava 26% varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja“. Bošnjakinje se ocjenjuju ljepše što su stereotipi prema Srbima negativniji i što se smanjuje spremnost da se prihvate socijalni odnosi sa Hrvatima. Tabela 37. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja“ koji je njome objašnjen. Model R R2 ARS SEE .507.257.160 1.28416 Tabela 37.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS Df Regresija 52.395 12 Rezidual 151.715 92 Total 204.110 104 MS 4.366 1.649 F p 2.648.004 151 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 37.2 Regresioni koeficijenti varijabli za kriterijumsku varijablu Bošnjakinja“. prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) ‐ 1.112 1.510 Kosmopolitizam.236.145 Nacionalizam kao .214.218 pripadnost grupi Etnocentrizam.095.205 Ratno iskustvo ‐.033.218 Bošnjaci stereotipi ‐.101.926 Hrvati stereotipi.280.268 Srbi stereotipi ‐.753.275 Dogmatizam ‐.165.249 Hrvati distanca ‐.518.197 Bošnjaci distanca.277.225 Romi distanca.318.168 Srbi distanca ‐.072.299 ‐.736.464 .172 1.632.106 .133.983.328 .062.466.642 ‐.015 ‐.153.879 ‐.011 ‐.109.913 .127 1.044.299 ‐.311 ‐ 2.740.007 ‐.069 ‐.662.510 ‐.429 ‐ 2.627.010 .214 1.231.221 .267 1.896.061 ‐.024 ‐.239.811 Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja Rezultati koji su prikazani u tabeli 38.1 ukazuju da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna(F=1.585; df1=12, df2= 92; p=.110) Tabela 38. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja“ koji je njome objašnjen. Model R R2 .414.171 ARS SEE .063 1.42520 152 Sr đ an Puhalo Tabela 38.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 38.622 12 Rezidual 186.871 92 Total 225.492 104 MS 3.218 2.031 F P 1.585.110 Tabela 38.2 varijabli za Srpkinja“. Regresioni koeficijenti kriterijumsku varijablu prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam ‐ 1.415 .336 1.676 .161 ‐.844.401 .232 2.088.040 Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca .433 ‐.213 .255 1.947 .038 ‐.225 ‐.204 .076 .236 ‐.100 ‐.535 .242 .227 .242 1.028 .298 .305 .277 .219 .250 .186 .332 .255 ‐.131 .109 .194 .016 ‐.088 ‐.081 .060 .174 ‐.080 ‐.170 1.789.077 ‐.936.352 1.053.295 1.895.061 .128.898 ‐.738.463 ‐.736.464 .349.728 .946.347 ‐.537.593 ‐ 1.613.110 Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica U tabeli 39.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=1.323; df1=12, df2= 92; p=.219) 153 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 39. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica“ koji je njome objašnjen. Model R R2 .384.147 ARS SEE .036 1.46584 Tabela 39.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 34.125 12 Rezidual 197.680 92 Total 231.805 104 MS 2.844 2.149 F P 1.323.219 Tabela 39.2 varijabli za Hrvatica“. Regresioni koeficijenti kriterijumsku varijablu prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca ‐.228 .160 .160 ‐.012 ‐.172 ‐.065 .414 ‐.871 .192 ‐.097 .216 .044 ‐.293 1.724 .165 .249 .234 .249 1.057 .306 .314 .284 .225 .257 .192 .341 .109 .093 ‐.007 ‐.073 ‐.006 .176 ‐.337 .076 ‐.075 .156 .034 ‐.092 ‐.132.895 .969.335 .641.523 ‐.050.961 ‐.693.490 ‐.061.951 1.353.179 ‐ 2.776.007 .677.500 ‐.429.669 .840.403 .228.820 ‐.859.393 154 5.10.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Sr đ an Puhalo Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja Iz tabele 40.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=1.533; df1=12, df2= 65; p=.135) Tabela 40. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Bošnjakinja” koji je njome objašnjen. Model R R2 ARS .470.221.077 SEE 1.71900 Tabela 40.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 54.350 12 Rezidual 192.072 65 Total 246.422 77 MS 4.529 2.955 F P 1.533.135 155 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 40.2 Regresioni koeficijenti varijabli za kriterijumsku varijablu Bošnjakinja“. prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca 4.229 ‐.487 .479 ‐.752 ‐.498 ‐ 1.576 ‐.450 .060 .184 ‐.615 .209 ‐.146 .308 2.387 .236 .284 .262 .335 1.719 .342 .402 .390 .293 .301 .196 .263 ‐.278 .256 ‐.439 ‐.179 ‐.109 ‐.170 .019 .065 ‐.469 .086 ‐.093 .253 1.772.081 ‐ 2.062.043 1.683.097 ‐ 2.868.006 ‐ 1.487.142 ‐.917.363 ‐ 1.315.193 .149.882 .471.639 ‐ 2.098.040 .697.489 ‐.745.459 1.174.245 Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja Iz tabele 41.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=1.294; df1=12, df2= 65; p=.244) Tabela 41. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Srpkinja” koji je njome objašnjen. Model R R2 ARS SEE .439.193.044 1.70610 156 Sr đ an Puhalo Tabela 41.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 45.182 12 Rezidual 189.201 65 Total 234.383 77 MS 3.765 2.911 F P 1.294.244 Tabela 41.2 varijabli za Srpkinja“. Regresioni koeficijenti kriterijumsku varijablu prediktorskih psiholoških „Prosje č na ocjena ljepote Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam 1.978 ‐.281 2.369 .234 .835.407 ‐.165 ‐ 1.201.234 Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca .418 ‐.395 ‐.098 ‐.563 ‐.318 .162 .307 ‐.657 .053 .136 .116 .282 .260 .333 1.706 .340 .399 .387 .291 .299 .194 .261 .229 ‐.236 ‐.036 ‐.040 ‐.123 .052 .111 ‐.514 .022 .089 .098 1.481.143 ‐ 1.518.134 ‐.294.770 ‐.330.743 ‐.937.352 .405.687 .794.430 ‐ 2.260.027 .176.861 .701.486 .445.658 Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica Iz tabele 42.1 vidimo da regresiona analiza nije statisti č ki zna č ajna (F=1.387; df1=12, df2= 65; p=.195) 157 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 42. Prediktorska psihološka varijabla i dio varijanse varijable „Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica” koji je njome objašnjen. Model R R2 ARS SEE .452.204.057 1.65850 Tabela 42.1 Testiranje zna č ajnosti regresionog modela ANOVA Model SS df Regresija 45.797 12 Rezidual 178.791 65 Total 224.588 77 MS 3.816 2.751 F P 1.387.195 Tabela 42.2 Regresioni koeficijenti prediktorskih psiholoških varijabli za kriterijumsku varijablu„Prosje č na ocjena ljepote Hrvatica“. Model Nestandardizovani Standardizovi t p koeficijent koeficijent B SE Beta (Constant) Kosmopolitizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Etnocentrizam Ratno iskustvo Bošnjaci stereotipi Hrvati stereotipi Srbi stereotipi Dogmatizam Hrvati distanca Bošnjaci distanca Romi distanca Srbi distanca .144 ‐.379 .595 ‐.822 .024 ‐.650 ‐.129 ‐.016 ‐.145 ‐.288 .411 ‐.113 .109 2.303 .228 .274 .253 .323 1.659 .330 .388 .376 .283 .290 .189 .254 .062.950 ‐.227 ‐ 1.665.101 .333 2.169.034 ‐.503 ‐ 3.250.002 .009.073.942 ‐.047 ‐.392.696 ‐.051 ‐.389.698 ‐.005 ‐.041.968 ‐.054 ‐.385.702 ‐.230 ‐ 1.017.313 .176 1.416.162 ‐.075 ‐.597.553 .094.429.669 158 Sr đ an Puhalo 5.11 KAKO PROSJE Č NA OCJENA LJEPOTE PRIPADNICA POJEDINIH ETNI Č KIH GRUPA KORELIRA SA SOCIO ‐ DEMOGRAFSKIM I PSIHOLOŠKIM VARIJABLAMA KOD GIMNAZIJALACA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA Kad prikažemo povezanost prosje č nih ocjena kojom su ocjenjivane pripadnice pojedinih etni č kih grupa(po tri Srpkinje, Hrvatice i Bošnjakinje) sa pojedinim socio ‐ demografskim varijablama, ali i varijablama kao što su kosmopolitizam, nacionalizam kao pripadnost grupi, etnocentrizam, dogmatizam, etni č ka distanca i stereotipi, dobijeni podaci ć e nam pomo ć i da steknemo jasniju „sliku“ o me đ usobnoj povezanosti pojedinih varijabli i njihovom odnosu prilikom procjene ljepote pojedinca iz neke etni č ke grupe i odnosu pojedinca prema kolektivitetima tj. pojedinim etni č kim grupama. 5.11.1 Gimnazijalci iz Mostara Kod srednjoškolaca iz Mostara ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u prosje č nim ocjenama ljepote koje daju pripadnicama tri etni č ke grupe s obzirom na: etni č ku pripadnost ispitanika, pol, etni č ku pripadnost roditelja, rodbine i prijatelja. Tako đ e, prosje č ne ocjene djevojaka koje su predstavljene kao Hrvatica, Bošnjakinja ili Srpkinja kod gimnazijalaca iz Mostara se ne razlikuju u odnosu na to da li su ispitanici izbjeglice, raseljena lica ili domicilno stanovništvo, kao ni po tome da li žive na selu ili u gradu(prilog 6). Iz tabele 43 možemo da vidimo da postoji pozitivna i zna č ajna korelacija izme đ u prosje č nih ocjena kojima su ocjenjene djevojke 159 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove srpske, hrvatske i bošnja č ke etni č ke pripadnosti. Mostarski gimnazijalci koji su pozitivnije ocjenjivali pripadnice jedne etni č ke grupe, pozitivnije su ocjenjivali i pripadnice druge dvije etni č ke grupe. Tabela 43. Korelacije prosje č nih ocjena ljepote pripadnica pojedinih etni č kih grupa i socio ‐ demografskih varijabli − gimnazijalci Mostar, ekperimentalna grupa Starost Obrazovanje oca Obrazovanje majke Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Starost 1 Obrazovanje oca Obrazovanje majke Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja ‐.100 1 ‐.112.452** 1 .057.018.095 1 ‐.008.104.136.674** 1 .093 ‐.025.043.638**.615** Prosje č na ocjena Hrvatica 1 ** Korelacija zna č ajna na nivou 0.01 U tabeli 44 opaža se negativna korelacija izme đ u kosmoplitizma i nacionalizma kao pripadnost grupi(r= ‐.258) i ratnog iskustva ispitanika (r= ‐.229). Pozitivna korelacija je na đ ena izme đ u kosmopolitizma i pozitivnih stereotipa prema Srbima(r= 210). Nacionalizam kao pripadnost 160 Sr đ an Puhalo grupi kod gimnazijalaca iz Mostara pozitivno korelira sa etnocentrizmom (r=.704), pozitivnim stereotipima prema Hrvatima(r= 329) i dogmatizmom(r=.224). Što je nacionalizam više izražen, to su izraženiji negativni stereotipi prema pripadnicima Bošnja č ke etni č ke skupine(r= ‐ .243), ali se pove ć ava i distanca prema Bošnjacima(r= ‐.341), Romima(r= ‐ .244) i Srbima(r= ‐.355). Sa porastom etnocentrizma kod ispitanika iz Mostara pozitivniji su i stereotipi prema Hrvatima(r=.509). Istovremeno, stereotipi prema Bošnjacima(r= ‐.399) i Srbima(r= ‐.214) postaju sve negativniji. Sa porastom etnocentrizma raste i distanca prema Romima (r= ‐.429), Bošnjacima(r= ‐.475) i Srbima(r= ‐.536). Što su stereotipi prema bošnja č koj etni č koj grupi pozitivniji, to su izraženiji negativni stereotipi prema Hrvatima(r= ‐.244), a pozitivniji prema Srbima(r=.427). Tako đ e, što imamo pozitivnije stereotipe prema Bošnjacima, to je prihvatanje socijalnih odnosa sa Bošnjacima(r=.267), Romima(r=.225) i Srbima(r=.243) ve ć e, tj. distanca prema ovim narodima se smanjuje. Ako gimnazijalci iz Mostara imaju izraženije pozitivne stereotipe prema Hrvatima, onda imaju i ve ć u etni č ku distancu prema Bošnjacima(r= ‐ .409), Romima(r= ‐.333) i Srbima(r= ‐.399). Sa porastom dogmatizma raste i distanca prema Romima(r= ‐.278). Sa porastom prihvatanja socijalnih odnosa prema Hrvatima, raste i prihvatanje ponu đ enih odnosa sa Bošnjacima(r=..290), Romima(r=.201) i Srbima(r=.284). Ispitanici koji prihvataju odnose sa Bošnjacima prihvataju i odnose sa Romima(r= .762) i Srbima(r=.900). Porastom prihvatanja odnosa sa Romima, raste i prihvatanje ponu đ enih odnosa i sa Srbima(r=.664). 161 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 44. Korelacije prosje č nih ocjena etni č kih grupa i drugih varijabli − ekperimentalna grupa pripadnica pojedinih gimnazijalci Mostar, 162 5.11.2 Gimnazijalci iz Banje Luke Sr đ an Puhalo Kod srednjoškolaca iz Banje Luke ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u prosje č nim ocjenama ljepote koje daju pripadnicama tri etni č ke grupe s obzirom na etni č ku pripadnost ispitanika, pol, etni č ku pripadnost roditelja, rodbine i prijatelja. Tako đ e, prosje č ne ocjene djevojaka koje su predstavljene kao Hrvatica, Bošnjakinja ili Srpkinja kod banjalu č kih gimnazijalaca se ne razlikuju u odnosu na to da li su izbjeglice, raseljena lica ili domicilno stanovništvo, kao ni po tome da li žive na selu ili u gradu (prilog 6). U tabeli 45 možemo da vidimo da postoji pozitivna korelacija izme đ u prosje č nih ocjena kojima su ocijenjene djevojke srpske, hrvatske i bošnja č ke etni č ke pripadnosti. Banjalu č ki gimnazijalci koji su pozitivnije ocjenjivali pripadnice jedne etni č ke grupe, pozitivnije su ocjenjivali i pripadnice druge dvije etni č ke grupe. Što su pozitivnije ocjene djevojaka sa fotografija koje su imale bošnja č ko ime i prezime, to je izraženinija etni č ka distanca (r= ‐.205) i negativni stereotipi prema hrvatskoj etni č koj grupi(r= ‐ .329). Gimnazijalci iz Banje Luke koji imaju više negativnih iskustava iz rata(r=.237) daju više ocjene djevojkama koje su nosile srpsko ime i prezime. Bez obzira što su ljepotu hrvatskih djevojaka ocjenjivali visokim ocjenama, banjalu č ki gimnazijalci su hrvatski narod više opisivali negativnim stereotipima(r= ‐.274). 163 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 45. Korelacije prosje č nih ocjena pripadnica pojedinih etni č kih grupa i socio ‐ demografskih varijabli − gimnazijalci Banja Luka, ekperimentalna grupa Starost Obrazovanje oca Obrazovanje majke Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Starost 1 ‐ .099 ‐.021 .008 .098 .044 Obrazovanje oca 1 .423** ‐.070 ‐.030 ‐.043 Obrazovanje majke 1 ‐.073 ‐.019 .040 Prosje č na ocjena Bošnjakinja 1 .467** .671** Prosje č na ocjena Srpkinja 1 .350** Prosje č na ocjena Hrvatica 1 ** Korelacija zna č ajna na nivou 0.01 Kosmopolitizam je u negativnoj korelaciji sa nacionalizmom kao pripadnoš ć u grupi(r= ‐.340) i etnocentrizmom(r= ‐.192). Sa porastom kosmopolitizma i stereotipi prema Bošnjacima(r=.347) i Hrvatima postaju sve pozitivniji(r=.347). Nacionalizam kao pripadnost grupi je u pozitivnoj korelaciji sa etnocentrizmom(r= .592) i pozitivnim stereotipima prema Srbima(r=.422), dok sa porastom nacionalizma kao pripadnosti grupi rastu negativni 164 Sr đ an Puhalo stereotipi prema Bošnjacima(r= ‐.444) i Hrvatima(r= ‐.316), kao i distance prema Romima(r= ‐.353), Hrvatima(r= ‐.415) i Bošnjacima (r= ‐.374). Sa porastom etnocentrizma gimnazijalaca u Banjoj Luci raste i dogmatizam(r=.260). Istovremeno, sa porastom etnocentrizma rastu i negativni stereotipi prema Bošnjacima(r= ‐ .434) i Hrvatima(r= ‐.281), ali i socijalna distanca prema Hrvatima(r= ‐.505), Bošnjacima(r= ‐.532) i Romima(r= ‐.508). Gimnazijalci koji imaju„burnije“ ratno iskustvo Bošnjacima(r= ‐ .257) i Hrvatima(r= ‐.267) više pripisuju negativnije stereotipe. Ispitanici koji Bošnjake više opisuju pozitivnim stereotipima imaju i pozitivnije stereotipe prema Hrvatima(r=.517). Ovi ispitanici su spremniji da uspostave i bliskije socijalne odnose sa Hrvatima(r= .390), Bošnjacima(r=.360), Romima(r=.316) i Srbima(r=.228). Što se Hrvati opisuju pozitivnim osobinama to se više prihvataju ponu đ eni socijalni odnosi sa Hrvatima(r=.266) i Srbima(r=.224). Gimnazijalci iz Banje Luke koji više prihvataju socijalne odnose sa Hrvatima, istovremeno više prihvataju i ponu đ ene odnose sa Bošnjacima(r=.785), Romima(r=.636) i Srbima(r=.310). U č enici koji više prihvataju socijalne odnose sa Bošnjacima, istovremeno više prihvataju i ponu đ ene odnose sa Romima(r=.729) i Srbima(r= .251). Prihvatanje socijalnih odnosa sa Romima vodi i ve ć em prihvatanju odnosa sa Srbima(r=.201)(tabela 46). 165 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 46. Korelacije prosje č nih ocjena pripadnica pojedinih etni č kih grupa i drugih varijabli − gimnazijalci Banja Luka, ekperimentalna grupa 166 5.11.3 Gimnazijalci iz Sarajeva Sr đ an Puhalo Kod srednjoškolaca iz Sarajeva ne postoji statisti č ki zna č ajna razlika u prosje č nim ocjenama ljepote koje daju pripadnicama tri etni č ke grupe s obzirom na etni č ku pripadnost ispitanika, pol, etni č ku pripadnost roditelja, rodbine i prijatelja. Tako đ e, prosje č ne ocjene djevojaka koje su predstavljene kao Hrvatica, Bošnjakinja ili Srpkinja kod sarajevskih gimnazijalaca se ne razlikuju u odnosu na to da li su izbjeglice, raseljena lica ili domicilno stanovništvo, kao ni po tome da li žive na selu ili u gradu(prilog 6). Kao što možemo da vidimo iz Tabele 47, postoji pozitivna korelacija izme đ u prosje č nih ocjena kojima su ocijenjene djevojke srpske, hrvatske i bošnja č ke etni č ke pripadnosti. Sarajevski gimnazijalci koji su pozitivnije ocjenjivali pripadnice svoje etni č ke grupe, pozitivnije su ocjenjivali i pripadnice druge dvije etni č ke grupe. Ispitanici koji su djevojkama sa srpskim imenom i prezimenom davali više ocjene, istovremeno su manje i prihvatali socijalne odnose sa Hrvatima(r= ‐.301). 167 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 47. Korelacije prosje č nih ocjena pripadnica pojedinih etni č kih grupa i socio ‐ demografskih varijabli − gimnazijalci Sarajevo, ekperimentalna grupa Starost Obrazovanje oca Obrazovanje majke Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Starost 1 Obrazovanje oca Obrazovanje majke Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja .079 1 .041.426** 1 ‐.122 ‐.127 ‐.140 1 ‐.014 ‐.056 ‐.162.696** 1 ‐.150 ‐.119 ‐.089.789**.486** Prosje č na ocjena Hrvatica 1 ** Korelacija zna č ajna na nivou 0.01 Kosmopolitizam ispitanika je u negativnoj korelaciji sa nacionalizmom kao pripadnoš ć u grupi(r=.429) i etnocentrizmom (r= ‐.394). Istovremeno, sa porastom kosmopolitizma kod ispitanika, pripadnicima bošnja č ke etni č ke grupe se pripisuju negativniji stereotipi(r= ‐.288). Postoji pozitivna korelacija izme đ u nacionalizma kao pripadnosti grupi i etnocentrizma(r=.564). Sa porastom vrijednosti na varijabli nacionalizma kao pripadnosti grupi, Bošnjacima se pripisuju pozitivniji stereotipi(r=.358), a Srbima negativniji(r= ‐.382). Što je nacionalizam kao pripadnost 168 Sr đ an Puhalo grupi izraženiji, to je distanca prema Srbima(r= ‐.269) i Hrvatima ve ć a(r= ‐.266). Što je etnocentrizam izraženiji kod gimnazijalaca u Sarajevu, to se pripadnici bošnja č ke etni č ke grupe opisuju pozitivnijim stereotipima(r=.302), a Srbi negativnije(r= ‐.302). Sa porastom etnocentrizma ispitanika smanjuje se njihova spremnost za uspostavljenje socijalnih odnosa sa Hrvatima(r= ‐.405), Romima (r= ‐.275) i Srbima(r= ‐.311). Kako raste dogmatizam kod ispitanika iz Sarajeva, raste i distanca prema Hrvatima(r= ‐.305) i Srbima(r= ‐ .259). Što su pozitivniji stereotipi prema pripadnicima bošnja č ke etni č ke grupe, utoliko opada spremnost ispitanika da uspostave socijalne odnose sa Hrvatima(r= ‐.284) i Srbima (r= ‐.283). Sarajevski gimnazijalci koji imaju pozitivnije mišljenje o osobinama Hrvata pozitivnije opisuju i pripadnike srpske etni č ke grupe(r= .306). Ispitanici koji imaju pozitivne stereotipe prema Srbima su istovremeno i spremniji da sa njima stupaju u intimnije socijalne odnose(r=.226). Gimnazijalci iz Sarajeva koji više prihvataju socijalne odnose sa Hrvatima, istovremeno više prihvataju i ponu đ ene odnose sa Bošnjacima(r=.350), Romima(r=.294) i Srbima(r=.839). Gimnazijalci koji više prihvataju socijalne odnose sa Bošnjacima, istovremeno više prihvataju i ponu đ ene odnose sa Srbima(r=.304). Prihvatanje socijalnih odnosa sa Romima vodi i ve ć em prihvatanju odnosa sa Srbima(r=.365)(tabela 48). 169 Sr đ an Puhalo Tabela 48. Korelacije prosje č nih ocjena pripadnica pojedinih etni č kih grupa i drugih varijabli − gimnazijalci Sarajevo, ekperimentalna grupa 170 6. DISKUSIJA Sr đ an Puhalo Prije nego što potvrdimo ili opovrgnemo našu osnovnu pretpostavku„da ć e na opažanje privla č nosti djevojaka prikazanih na fotografijama uticati poznavanje njihove etni č ke pripadnosti isticanjem njihovih imena i prezimena“, predo č i ć emo neke nalaze koji su važni za razumijevanje samog istraživanja i dobijenih rezultata. 6.1 KREIRANJE SKALA KOSMOPOLITIZMA, NACIONALIZMA KAO PRIPADNOSTI ETNI Č KOJ GRUPI, ETNOCENTRIZMA I DOGMATIZMA Obradi dobijenih podataka prethodila je faktorska analiza skale nacionalizma( č etrnaest ajtema), gdje smo identifikovali tri faktora koji objašnjavaju oko 59% varijanse rezultata. To je bilo neophodno uraditi zbog toga što je skala ranije bila koriš ć ena samo na odraslim ispitanicima. Prvi faktor smo nazvali kosmopolitizam i njime se objašnjava 34% varijanse. Prvi faktor je u korelaciji sa tvrdnjama u kojima se vezanost za etni č ku grupu i pripadanje toj grupi opaža kao nevažno. Drugi faktor smo opisali sintagmom nacionalizam kao pripadnost etni č koj grupi koji, objašnjava 15% varijanse i koji je povezan sa pitanjima koja govore o važnosti pripadanja odre đ enoj etni č koj grupi. Tre ć i faktor je nazvan etnocentrizam i njime se objašnjava oko 9% varijanse, a korelira sa pitanjima u kojima se sopstvena etni č ka grupa opaža kao superiorna u odnosu na druge etni č ke grupe i sa kojima se ne treba„miješati“. U faktorskoj analizi odgovora na skali dogmatizma grupisali smo ponu đ ene tvrdnje u dva faktora koji objašnjavaju 45,5% varijanse. Prvi faktor smo nazvali dogmatsko mišljenje i njime se objašnjava 32,9% varijanse, a drugi faktor je nazvan nepovjerenje u neistomišljenike i objašnjava 12,7% ukupne varijanse. Moramo da naglasimo da smo se ipak 171 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove odlu č ili za jedan faktor koji smo nazvali dogmatizam, zbog toga što je korelacija izme đ u faktora bila prili č no velika(0,63). Pouzdanost ovako formirane skale iznosi 0.691 mjereno Cronbachovim alfa koeficijentom i to je prihvatljivo za skalu sa ovako malim brojem ajtema. Skale etni č ke distance stereotipa smo koristili bez bilo kakvih intervencija jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da one naj č eš ć e mjere jedinstvenu komponentu odnosa prema odre đ enoj etni č koj grupi. 6.2 ETNI Č KA DISTANCA GIMNAZIJALACA POJEDINIM ETNI Č KIM GRUPAMA U BiH PREMA Kada pogledamo rezultate dobijene u Mostaru, možemo re ć i da su prili č no o č ekivani. Najmanja distanca je prema Hrvatima, potom Srbima, Bošnjacima i najve ć a prema Romima. Hrvati su najviše prihva ć eni jer najve ć i broj ispitanika(95%) dolazi iz te etni č ke grupe. O č ekivano je i to što su Srbi drugi po prihva ć enosti(Puhalo 2003 i 2009), a za to postoji nekoliko razloga. Tokom rata sukob izme đ u Hrvata i Bošnjaka u Mostaru je bio mnogo izraženiji nego izme đ u Hrvata i Srba. Mostar iz rata izlazi kao etni č ki podijeljen grad sa hrvatskom i bošnja č kom ve ć inom. Doma ć i politi č ari i njihova politika nisu uspjeli da ublaže ili neutrališu animozitete izme đ u ove dvije etni č ke grupe ni do danas, iako je 2004. godine visoki predstavnik Paddy Ashdown formalno ujedinio ovaj grad. Tako đ e, moramo da imamo u vidu da u posljednjih nekoliko godina nije bilo zna č ajnijih politi č kih neslaganja izme đ u hrvatskih i srpskih politi č ara u Bosni i Hercegovini i možemo da pretpostavimo da je to u jednoj mjeri uticalo na smanjenje distance Hrvata prema Srbima. Na kraju postoji još nešto što može biti uzrok smanjenju distance prema Srbima od strane Hrvata. To je hriš ć anstvo, kao nešto što ih razlikuje u odnosu na Bošnjake koji su islamske vjeroispovijesti. Na tre ć em mjestu po prihva ć enosti se nalaze Bošnjaci, dok su Romi, opet sasvim o č ekivano(Turja č anin, 2000, Puhalo, 2003 i 2009; Opa č i ć i sar., 2005), najviše odbacivana etni č ka grupa. 172 Sr đ an Puhalo Skoro sva ova istraživanja etni č ke distance pokazuju da je to etni č ka grupa koja je najviše odba č ena od strane stanovnika Bosne i Hercegovine. Od ponu đ enih odnosa najviše se prihvataju komšijski odnosi, pomo ć kada je neko od porodice životno ugrožen i prijateljski odnos sa pripadnicima neke od ponu đ enih etni č kih grupa, dok se najmanje prihvataju najintimniji ponu đ eni odnosi, udavanje ili ženidba č lana porodice za pripadnike druge etni č ke grupe. Eksperimentalna i kontrolna grupa se me đ usobno ne razlikuju u stepenu prihvatanja ponu đ enih odnosa za bilo koju etni č ku grupu. O č ekivane rezultate smo dobili i kod banjalu č kih srednjoškolaca. Najviše se prihvataju ponu đ eni odnosi sa Srbima, potom Hrvatima i Bošnjacima, a najmanje sa pripadnicima romske etni č ke grupe. Me đ u banjalu č kim ispitanicima nalazimo najve ć i broj Srba i zbog toga se odnosi sa Srbima i najviše prihvataju. Razlika u prihvatanju Bošnjaka i Hrvata je minimalna, osim kod najintimnijih odonosa kao što su udaja ili ženidba sa nekim od č lanova porodice, gdje se ponu đ eni odnos sa Hrvatima nešto više prihvata. Sli č ni rezultati su dobijeni u ranijim istraživanjima distance (Puhalo, 2003 i 2009; Smaji ć, 2010). Smatramo da su ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i politi č ka previranja posle rata, osnovni razlog zbog č ega se odbacuju ponu đ eni socijalni odnosi sa Hrvatima i Bošnjacima. Ipak, kada je rije č o veoma bliskim odnosima (brak) Banjalu č ani više prihvataju Hrvate od Bošnjaka. Ovaj nalaz se može objasniti time da religija igra veliku ulogu u životima stanovnika Bosne i Hercegovine(Abazovi ć, 2006) i da je hriš ć anstvo nešto što donekle zbližava Srbe i Hrvate(Vukši ć, 2007). Sasvim o č ekivano i u skladu sa ranijim nalazima(Turja č anin, 2000; Puhalo 2003 i 2009; Smaji ć, 2010), najviše se odbacuju odnosi sa pripadnicima romske etni č ke grupe, a to se može objasniti svim predrasudama koje se„vežu” za ovu etni č ku grupu. Kada pogledamo koji su odnosi banjalu č kim srednjoškolcima najprihvatljiviji, možemo da vidimo da imamo skoro identi č nu situaciju kao kod ispitanika iz Mostara. Kontrolna grupa u Banjoj Luci ima 173 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove izraženiju i statisti č ki zna č ajnu distancu prema Bošnjacima i Romima u odnosu na eksperimentalnu grupu. Sarajevski srednjoškolci najviše prihvataju ponu đ ene odnose sa Bošnjacima, a potom sa Hrvatima, Srbima i najmanje Romima. Prihvatanje Bošnjaka je sasvim o č ekivano jer 89,7% ispitanika su Bošnjaci i o č ekivano je da najviše prihvataju socijalne odnose sa pripadnicima sopstvene etni č ke grupe. Hrvati se više prihvataju od Srba i to ne iznena đ uje imamo li u vidu da su glavni ratni, ali i kasniji politi č ki sukobi, najviše prisutni izme đ u Bošnjaka i Srba, a znatno manje izme đ u Bošnjaka i Hrvata. Ovo važi naro č ito kod stanovnika Sarajeva. Kao i srednjoškolci iz Mostara i Banje Luke, Sarajlije najviše odbacuju ponu đ ene odnose sa Romima. Predrasude i stereotipi koje se vezuju za Rome su osnovni krivac ovolike etni č ke distance. Sarajevski gimnazijalci najviše prihvataju ponu đ ene odnose kao što su:„da stanuje u mom susjedstvu, istoj zgradi ili ulici”, „da se družim sa njima/njom”, u kojem oni mogu da imaju potpunu kontrolu u tim odnosima. Najmanje se prihvataju prihvataju najintimniji ponu đ eni odnosi:„da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom)” i„da stupim u brak sa njim(njom)”. Distanca prema Bošnjacima i Romima je izraženija kod ispitanika iz eksperimentalne nego kontrolne grupe. 6.3 STEREOTIPI GIMNAZIJALACA PREMA POJEDINIM ETNI Č KIM GRUPAMA U BiH Mostarski gimnazijalci Bošnjake naj č eš ć e opisuju negativnim osobinama kao što su: podmukli, primitivni, svadljivi, nekulturni i prljavi. Od pozitivnih osobina, pored komunikativnosti i gostoljubivosti još se izdvajaju: vrijedni i ljubazni. Kada pogledamo razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe gimnazijalaca iz Mostara u opažanju Bošnjaka, možemo da vidimo da se ove dvije grupe razlikuju samo kod tri, od ponu đ enih č etrnaest parova osobina i to su: glupi/pametni , hladni/osje ć ajni i podmukli/iskreni. Istovremeno, Hrvati se samoopisuju 174 Sr đ an Puhalo potpuno nekriti č ki. Oni su: komunikativni, č isti, gostoljubivi, pametni, hrabri, kuturni i civilizovani. Eksperimentalna i kontrolna grupa su se razlikovale samo kod osobina: svadljivi/miroljubivi i sebi č ni/nesebi č ni. U o č ima gimnazijalaca iz Mostara Srbi su„dobri momci” i opisuju se kao: komunikatvni, gostoljubivi, hrabri, pametni, č isti i svadljivi, ali je svadljivost njihova najizraženija negativna osobina. Iako pozitivna percepcija Srba preovladava, razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe je prili č no vidljiva. Od č etrnaest ponu đ enih parova osobina, razlike postoje kod sedam parova i to kod osobina: lijeni/vrijedni, kukavice/hrabri, glupi/pametni, podmukli/iskreni, nepošteni/pošteni, negostoljubivi/gostoljubivi i primitivni/civilizovani. Ispitanici iz kontrolne grupe Srbima pripisuju više pozitivnih osobina u odnosu na ispitanike iz eksperimentalne grupe. Me đ u ispitanicima u Mostaru dominiraju Hrvati koji sebe idealizuju i opisuju samo pozitivnim osobinama(Turja č anin, 2007; Puhalo 2009; Skoko, 2010). S druge strane, imamo neo č ekivanu situaciju da ispitanici opisuju pozitivnijim osobinama Srbe u odnosu na Bošnjake (Turja č anin, 2007; Puhalo 2009; Skoko, 2010). Dobijeni rezultati se mogu objasniti prili č no lako imamo li u vidu sve ono što se od rata do danas dešavalo u Mostaru i Hercegova č ko ‐ neretvanskom kantonu. Animozitet izme đ u Bošnjaka i Hrvata traje još od rata pa do danas i vjerujemo da je to osnovni razlog zbog č ega Bošnjaci tako negativno percipiraju kod srednjoškolaca iz Mostara. Postojao je sukob i izme đ u Hrvata i Srba ne teritoriji Mostara, ali je o č ito da on nije toliko uticao na izraženost negatinih stereotipa prema Srbima. Srednjoškolci iz Banje Luke Bošnjake naj č eš ć e opisuju negativnim osobinama: primitivni, svadljivi, nekulturni, nepošteni, glupi i prljavi, dok je gostoljubivost jedina pozitivna osobina. Sli č no kao i Bošnjaci i Hrvati se naj č eš ć e opažaju sa negativnim stereotipima: podmukli, svadljivi, kukavice, sebi č ni i nepošteni, mada Hrvati imaju i pozitivnih osobina koje nisu mnogo izražene, na primjer: vrijedni, gostoljubivi, civilizovani i komunikativni. Srednjoškolci iz Banje Luke Srbe potpuno nekriti č ki 175 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove percipiraju i kod njih dominiraju samo pozitivne osobine: gostoljubivi, komunikativni, hrabri, pametni, osje ć ajni i č isti. Jedina nedoumica koju su ispitanici imali je da li su Srbi miroljubivi ili svadljivi. Možemo re ć i da su dobijeni rezultati prili č no o č ekivani(Turja č anin, 2004; Turja č anin, 2007; Puhalo 2009; Skoko, 2010). Negativne stereotipe gimnazijalaca iz Banje Luke prema Hrvatima i Bošnjacima možemo da objasnimo ratnim i poratnim politi č kim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Tako đ e, moramo da imamo na umu da je region Banjaluke naslonjen na Hrvatsku i da je uticaj Hrvatske putem medija, ali i kroz školovanje, putovanja i sli č no, uticao da ova etni č ka grupa bude opisana i nekim pozitivnim osobinama. Ispitanici iz banjalu č ke kontrolne i eksperimentalne grupe se me đ usobno ne razlikuju s obzirom na ponu đ ene osobine kojima opisuju Bošnjake, Hrvate i Srbe. Za sarajevske srednjoškolce Bošnjaci su: komunikativni, gostoljubivi, osje ć ajni, hrabri, č isti i pametni. Me đ u najfrekventnijim osobinama nema negativnih, po č emu se ne razlikuju od ispitanika iz Mostara i Banje Luke. Razlika izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe u percepciji Bošnjaka je na đ ena samo kod jednog para osobina pošten/nepošten. Za pripadnike hrvatske etni č ke grupe naj č eš ć e vezuju pozitivne osobine: kulturni, č isti, pametni, vrijedni, civilizovani i gostoljubivi. Od negativnih osobina za Hrvate se misli da su: kukavice, podmukli, nepošteni i sebi č ni. Od ponu đ enih č etrnaest parova osobina, razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe postoji samo kod para vrijedni/lijeni. Istovremeno, Srbi se opisuju samo negativnim osobinama, kao na primjer: svadljivi, nepošteni, podmukli, hladni, primitivni i drski. Ni kod jednog para osobina nije na đ ena statisti č ki zna č ajna razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe. Dobijeni rezultati se prili č no lako mogu objasniti dešavanjima u proteklih dvadesetak godina. Bošnjaci su u poslednjih dvadeset godina u permanentnom sukobu, ratnom ili politi č kom, sa Srbima i to se svakako odražava na percepciju Srba od strane sarajevskih srednjoškolaca. Sa pripadnicima hrvatske etni č ke grupe stanovnici Sarajeva nisu imali mnogo 176 Sr đ an Puhalo loših iskustava, ni za vrijeme rata niti kasnije, i vjerovatno da je to u velikoj mjeri uticalo na umjereno pozitivnu sliku ispitanika prema njima. 6.4 NACIONALIZAM, DOGMATIZAM I RATNI STRESORI KOD GIMNAZIJALACA Rezultati koje smo dobili na skalama koje su mjerile tri vrste nacionalizma su veoma zanimljivi. Svaki od tri grada je bio specifi č an po ne č emu. U Banjoj Luci je etnocentrizam najizraženiji, u Mostaru nacionalizam kao pripadnost grupi, a u Sarajevu kosmoplitizam. Sli č ne rezultate smo dobili 2006. godine na studentskoj populaciji u istim gradovima u kojima se realizovalo i ovo istraživanje. Rezultati Smaji ć a iz 2010. godine donekle se razlikuju. U svom istraživanju Smaji ć nalazi da je etnocentrizam najizraženiji kod Hrvata, a potom kod Srba i Bošnjaka. Dobijeni rezultati na ove tri varijable pokazuju da su gimnazijalci iz Mostara sli č niji svojim vršnjacima iz Banje Luke nego vršnjacima iz Sarajeva. Možemo se zapitati zbog č ega je to tako. Izgleda da, opravdano ili neopravdano, osje ć anje ugroženosti jedne etni č ke grupe i te kako uti č e na njenu homogenizaciju i izražen etnocentrizam. Sli č ne rezultate je dobio i Šram 2002. godine u Srbiji. Naše istraživanje je pokazalo da je kosmopolitizam u potpunoj suprotnosti sa etnocentrizmom i nacionalizmom, što je u skladu sa rezultatima koje su dobili Č orkalo i Kamenov(1999) u Hrvatskoj i Golubovi ć eva i sar.(1995) u Srbiji. Što se ti č e razlika izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe na ovim varijablama, prona đ ena je samo razlika unutar gimnazijalaca u Banjoj Luci, gdje su ispitanici iz eksperimentalne grupe imali izraženiji kosmopolitizam. Dogmatizam je najviše izražen kod srednjoškolaca iz Mostara, a slijede sarajevski i banjalu č ki srednjoškolci. Interesantno je da etnocentrizam banjalu č kih gimnazijalaca ne prati i izražen dogmatizam. Dobijeni rezultati se donekle razlikuju od ranijih nalaza(Dušani ć, 2008; Turja č anin, 2007; Puhalo, 2010), gdje je dogmatizam povezan sa etni č kom 177 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove vezanoš ć u, autoritarnoš ć u, etni č kim narcizmom i nacionalizmom, ali i teorijskih postavki Rokeach ‐ a(prema Milas, 2004). Ako prihvatimo definiciju dogmatizma kao„ krajnje uproš ć eno objašnjenje koje se ne zasniva na racionalnom prosu đ ivanju ve ć na autoritetu ili veri”(Bojanovi ć, 2004; 44) i socijalnu sredinu u kojoj danas odrastaju mladi ljudi u ova tri grada, možda možemo da donekle objasnimo dobijene rezultate. U Bosni i Hercegovini postoje najmanje tri interpretacije istine: srpska, hrvatska i bošnja č ka, koje su vrlo č esto me đ usobno opre č ne, a koje su unutar te tri etni č ke grupe neupitne. Dovo đ enje u pitanje tih istina se č esto doživljava kao jeres i izdaja. U sredinama gdje je me đ uetni č ki konflikt još uvijek izražen, kao što je Mostar, preispitivanje onoga što jedna grupa smatra istinom svakako nije poželjno, jer se percipira kao slabljenje sopstvene etni č ke grupe. Možda je to obrazloženje zbog č ega je dogmatizam kod srednjoškolaca u Mostaru toliko izražen. Naravno, postoji i sarajevska (bošnja č ka) i banjalu č ka(srpska) istina, ali tu me đ uetni č ke tenzije nisu toliko izražene jer su druge etni č ke grupe prisutne u malom broju, pa otuda imaju i više„luksuza” da preispituju svoje etni č ke istine. Kontrolne i eksperimentalne grupe iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva se me đ usobno ne razlikuju s obzirom na stepen izraženosti dogmatizma. Ratni stresori su najviše prisutni kod gimnazijalca u Sarajevu i Mostaru i nešto manje kod gimnazijalca u Banjoj Luci. Možemo re ć i da su rezultati prili č no o č ekivani ako uzmemo u obzir da je Sarajevo bilo č etiri ratne godine u okruženju i svakodnevno izloženo ratnim dejstvima, u Mostaru su vo đ ene intenzivne uli č ne borbe, dok banjalu č ani nisu imali takva iskustva. Osim toga što se gimnazijalci iz ova tri grada razlikuju po intenzitetu ratnih stresora, oni se razlikuju i po vrsti ratnih stresora. U Mostaru i Sarajevu najizraženiji stresor je:„Doživio sam pucanje ili granatiranje u svojoj blizini“, dok u Banjoj Luci preovladava stresor:„Bio sam odvojen od majke ili oca u toku rata“. Ni u jednom od tri grada izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe ne postoji statisti č ki zna č a jna razlika s obzirom na prosje č nu izraženost ratnih stresora. 178 Sr đ an Puhalo 6.5 KAKO SE PERCIPIRAJU POJEDINE ETNI Č KE GRUPE? Prije nego što krenemo sa diskusijom dobijenih rezultata za našu glavnu hipotezu, smatramo da bi bilo korisno da vidimo kako se naši ispitanici iz sva tri grada odnose prema sopstvenoj i drugim etni č kim grupama, tj. da li odstupa od nekih ve ć dobijenih nalaza u proteklim istraživanjima. Tako đ e ć emo se još jednom podsjetiti da li i po č emu se razlikuju eksperimentalna i kontrolna grupa u svakom gradu u kojem smo sproveli istraživanje. Generalno gledaju ć i korelacije koje smo dobili kod gimnazijalaca iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva kod varijabli kao što su kosmopolitizam, etnocentrizam, nacionalizam kao pripadnost grupi, ratno iskustvo, stereotipi prema Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, kao i distanca prema pripadnicima ove tri grupe i Romima, nisu donijele neke neo č ekivane rezultate. Kosmopolitizam je u negativnoj korelaciji sa etnocentrizmom i nacionalizmom(Golubovi ć i sar., 1995; Č orkalo i Kamenov, 1999). Nacionalizam kao pripadnost grupi je u pozitivnoj korelaciji sa etnocentrizmom, dogmatizmom i pozitivnim stereotipima prema sopstvenoj etni č koj grupi. Ni ovi rezultati ne donose ništa novo jer mnoga istraživanja kod nas i u regionu su pokazala da izražen nacionalizam kod pripadnika jedne etni č ke grupe za posljedicu ima idealizovanu sliku sopstvene etni č ke grupe i negativne stereotipe i socijalnu distancu prema drugim etni č kim grupama (Turja č anin i sar., 2002; Popadi ć i Biro 2002; Turja č anin, 2004 i 2007; Puhalo, 2009). Sli č na situacija je i sa etnocentrizmom. Ipak, imamo i donekle neo č ekivanih nalaza. Srednjoškolci iz Mostara koji Bošnjacima pripisuju pozitivne osobine imaju i pozitivne stereotipe o Srbima, manju distancu prema Srbima, Bošnjacima i Romima, a Hrvate opisuju negativnim osobinama. Možemo da pretpostavimo da su za ovakve odgovore najve ć i»krivci« ispitanici koji ne pripadaju hrvatskoj etni č koj grupi, ili su iz mješovitih brakova i koji kao manjina u Mostaru imaju više razumijevanja za druge etni č ke grupe. Što se ti č e razlika izme đ u 179 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove eksperimentalne ili kontrolne grupe kod gimnazijalaca iz Mostara, ona postoji samo kod opažanja osobina Srba, gdje nalazimo da kontrolna grupa Srbima pripisuju više pozitivnih osobina u odnosu na ispitanike iz eksperimentalne grupe. Kod gimnazijalaca iz Banje Luke ratni stresori negativno uti č u na percepciju Bošnjaka i Hrvata, što je bilo i o č ekivano, ali se razlikuje od nalaza Turja č anina(2007). Ispitanici koji imaju pozitivne stereotipe prema Bošnjacima i Hrvatima imaju i manje izraženu etni č ku distancu prema manjinskim etni č kim grupama u Banjoj Luci. Ispitanici iz eksperimentalne grupe su u ve ć oj mjeri kosmopolite, dok u kontrolna grupa više odbacuje ponu đ ene odnose sa Bošnjacima i Romima. Sarajevski gimanzijalci koji u ve ć oj mjeri imaju pozitivnije stereotipe prema pripadnicima sopstvene(bošnja č ke) etni č ke grupe više odbacuju socijalne odnose sa Hrvatima i Srbima. Pozitivni stereotipi ispitanika prema Hrvatima i Srbima rezultiraju smanjenjem distance prema etni č kim grupama koje su manjina u Sarajevu. Ispitanici iz eksperimentalne grupe socijalne odnose prema Bošnjacima i Romima više odbacuju u odnosu na kontrolnu grupu. Kod sarajevskih srednjoškolaca samo u dva slu č aja smo našli statisti č ki zna č ajne razlike izme đ u kontrolne i eksperimentalne grupe i to kod opažanja Bošnjaka i Hrvata. 6.6 REZULTATI PROCJENE LJEPOTE DJEVOJAKA SA FOTOGRAFIJA EKSPERIMENTALNE I KONTROLNE GRUPE GIMNAZIJALCA IZ MOSTARA, BANJE LUKE I SARAJEVA Na po č etku ove analize moramo da istaknemo jednu pravilnost koja se pojavljuje u sva tri grada i u eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi, a to su slaganja oko toga koje su djevojke najljepše, a koje najmanje lijepe u dvije testne situacije. Bez obzira iz kojeg grada dolaze i da li dolaze iz kontrolne ili eksperimentalne grupe, djevojke 180 Sr đ an Puhalo sa fotografije 3 i 5 se opažaju kao najljepše, dok se djevojke sa fotografija 4 i 7 opažaju kao najmanje lijepe(grafikoni 8, 9, 10, 11, 12, 13). U Mostaru su se pod brojevima 3 i 5 nalazile Bošnjakinja i Srpkinja, u Banjoj Luci Bošnjakinja i Hrvatica, a u Sarajevu Srpkinja i Hrvatica. Ovi podaci nas navode na dva, č ini se, važna zaklju č ka za dalji nastavak analize:  mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, što je sasvim o č ekivano, imaju isti model ljepote i  eksperimentalna i kontrolna grupa su ujedna č ene i po ovom parametru. Sada ć emo da vidimo za svaki grad pojedina č no kako su se ponašali ispitanici iz eksperimentalne i kontrolne grupe u dvije test situacije, kada jesu i kada nisu znali etni č ku pripadnost djevojke sa slike. Kod ispitanika iz eksperimentalne grupe u Mostaru nalazimo statisti č ki zna č ajnu razliku u šest od devet ponu đ enih parova(tabela 25), i to kod tri fotografije djevojaka sa srpskim imenom i prezimenom, dvije djevojke koje imaju bošnja č ko ime i prezime i jednom djevojkom hrvatske etni č ke pripadnosti. U kontrolnoj grupi smo našli razliku u č etiri od devet ponu đ enih parova(tabela 26). Veoma je važno da naglasimo da su u drugoj testnoj situaciji, i u ekperimentalnoj i u kontrolnoj grupi, djevojke dobijale ve ć e prosje č ne ocjene, tj. da su ih ispitanici ocjenjivali ljepšim bez obzira da li su poznavali njihovu etni č ku pripadnost ili ne. Sli č nu situaciju smo imali i u Banjoj Luci. U eksperimentalnoj grupi(tabela 27) od devet parova, kod č etiri para postoji statisti č ki zna č ajna razlika u procjeni ljepote djevojaka i to na tri fotografije djevojaka sa hrvatskim imenom i prezimenom i jedna fotografija djevojke koja je imala srpsko ime i prezime. U kotrolnoj grupi smo našli samo jednu zna č ajnu razliku (tabela 28). I ovdje postoji jasna tendencija da se u drugoj testnoj situaciji djevojke sa fotografija 181 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ocjenjuju višim ocjenama, bez obzira da li ispitanici znaju ili ne njihovu etni č ku pripadnost. Rezultati dobijeni u sarajevskoj eksperimentalnoj grupi(tabela 29) pokazuju da postoje tri statisti č ki zna č ajne razlike u procjeni ljepote djevojaka u dvije testne situacije. Te razlike nalazimo kod djevojaka koje smo predstavili kao Srpkinja, Bošnjakinja i Hrvatica. U kontrolnoj grupi(tabela 30) je na đ ena samo jedna zna č ajna razlika. Kao u Mostaru i Banjoj Luci i ovdje djevojke, tokom drugog ocjenjivanja ljepote, dobijaju ve ć e ocjene. Kao što možemo da vidimo iz gore razmatranih rezultata, razlika izme đ u dvije test situacije unutar ekperimentalnih grupa je ve ć a u odnosu na kontrolnu grupu, ali te razlike nisu uslovljene poznavanjem etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija ve ć tendencijom ispitanika da u drugom krugu procjena djevojke procjenjuju kao ljepše. U ovom istraživanju smo pošli od pretpostavke da ć e poznavanje etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija uticati na percepciju njihove ljepote. Ta razlika u percepciji ć e se najbolje opaziti preko veli č ine razlike izme đ u ocjena u prvom i drugom testiranju izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe. Dobijeni rezultati na gimnazijalcima iz Mostara pokazuju da se eksperimentalna i kontrolna grupa me đ usobno razlikuju samo na jednoj fotografiji(broj 2), a na toj fotografiji se nalazila djevojka sa srpskim imenom i prezimenom. U Banjoj Luci i Sarajevu nije prona đ ena niti jedna razlika izme đ u ekperimentalne i kontrolne grupe. Dobijeni podaci nam jasno govore da poznavanje etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija ne uti č e na opažanje njihove ljepote, što je suprotno sa rezultatima koje su dobili Razrana(1950), Lindzey i Rogolsky(1950), Secord(1959), Masuda i Nisbett (2001), Yusr& Swami(2010), Sheridan(2006), Unkelbach i drugi(2008), Toškovi ć(2001) i Aleksi ć(2009). 182 Sr đ an Puhalo Ovo su prili č no iznena đ uju ć i rezultati imamo li u vidu č injenicu da smo dobili potpuno o č ekivane razultate kod percepcije kolektiviteta, tj. sopstvene i drugih etni č kih grupa. Izgleda sa se animozitet i stereotipi prema drugim etni č kim grupama naših ispitanika ne prenosi na individualne odnose sa pripadnicima drugih etni č kih grupa. U prilog ovoj tvrdnji ide i č injenica da su, prilikom mjerenja etni č kih distanci kod nas, ispitanici mnogo više spremni da se druže sa osoboma iz drugih etni č kih grupa nego da im prepuste vlast(šef na poslu ili da vodi državu), ili da stupe u rodbinske veze (Turja č anin, 2000; Puhalo 2003 i 2009; Smaji ć, 2010). Možemo da pretpostavimo da prilikom individualnih kontakata, naro č ito na tom uzrastu, etni č ka pripadnost nije toliko primarna koliko su možda važna druga interesovanja(sport, muzika, film, književnost, video igrice i sl.). Tako đ e, ne smijemo da isklju č imo i mogu ć nost da na estetske preferencije srednjoškolaca poznavanje etni č ke pripadnosti ne igra važnu ulogu. Rezutati koje smo dobili navode nas na razmišljanje da naše istraživanje možda pati od izvjesnih metodoloških manjkavosti. Postoji mogu ć nost da jedan dio ispitanika u eksperimentalnoj grupi nije mogao da pretpostavi etni č ku pripadnost neke djevojke na osnovu njenog imena i prezimena. Tako đ e, ne smijemo da zanemarimo mogu ć nost da naglašavanje imena i prezimena kao markera etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija nije dovoljno jak stimulus i da se njihovo hrvatstvo, bošnjaštvo i srpstvo trebalo još više naglasiti. Na kraju moramo imati u vidu da naši ispitanici donekle odudaraju od prosje č nog srednjoškolca u Bosni i Hercegovini(vidjeti demografiju). Oni poha đ aju„bolje“ škole, njihovi roditelji su obrazovaniji i imaju bolje primanja, žive u gradu i sli č no, a to svako može da uti č e na manju„kontaminiranost“ nacionalizmom, u odnosu na njihove vršnjake. 183 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Sada ć emo da vidimo da li, i u kojoj mjeri, našim prediktorskim varijablama(nacionalizam kao pripadnost grupi, etnocentrizam, kosmopolitizam, dogmatitizam, stereotipi i etni č ka distanca prema sopstvenoj i drugim etni č kim grupama) možemo da objasnimo variranje kriterijumske varijable(prosje č na ocjena ljepote djevojaka iz tri etni č ke grupe). Do prosje č ne ocjene ljepote djevojka iz pojedine etni č ke grupe smo došli tako što smo prvo dobijene ocjene na predtestu oduzeli od dobijenih ocjena na posttestu, a potom našli prosje č ne vrijednosti tih razlika za Hrvatice, Bošnjakinje i Srpkinje. Analizom ć e biti obuhva ć eni samo ispitanici iz ekperimentalne grupe. Kod gimnazijalca iz Mostara imamo situaciju da je regresiona analiza nije bila statisti č ki zna č ajna ni kod Bošnjakinja, ni kod Srpkinja, ni kod Hrvatica. U okviru predikcije stavova gimnazijalaca iz Banje Luke prema Bošnjakinjama, regresiona analiza je dala model kojim možemo da objasnimo 26% varijanse i to sa dva prediktora„stereotipi prema Srbima“ i„distanca prema Hrvatima“. Bošnjakinje se ocjenjuju ljepše što su stereotipi prema Srbima negativniji i što se smanjuje spremnost da se prihvate socijalni odnosi sa Hrvatima. Za Srpkinje i Hrvatice regresiona analiza nije bila statisti č ki zna č ajna. Kod gimnazijalca iz Sarajeva regresiona analiza nije bila statisti č ki zna č ajna ni kod Bošnjakinja, ni kod Srpkinja, ni kod Hrvatica. Imaju ć i u vidu rezultate dobijene regresionom analizom, možemo da zaklju č imo da na osnovu ponu đ enih prediktorskih varijabli ne možemo objasniti variranje naših kriterijumskih varijabli, ali imamo li u vidu nekonzistentnost nalaza koje su dobili Wilson i Akert(prema Aronson, 2005), možemo re ć i da je to ipak donekle i o č ekivano. 184 7. ZAKLJU Č CI Sr đ an Puhalo Osnovni problem ove studije je da na empirijski na č in utvrdi u kojoj mjeri poznavanje etni č ke pripadnosti neke osobe uti č e na opažanje njene ljepote, kao i povezanost te percepcije sa pojedinim psihosocijalnim faktorima. Dobijeni rezultati nam sugerišu nekoliko zaklju č aka: 1. Percepcija ljepote neke osobe ne zavisi od toga da li osoba koja procjenjuje njenu ljepotu poznaje njenu etni č ku pripadnost ili ne. Sti č e se utisak da u Bosni i Hercegovini socijalna percepcija, danas, funkcioniše na dva odvojena nivoa. Na kolektivnom nivou je prisutno stereotipno opisivanje sopstvene i drugih etni č kih grupa i suzdržanost prema uspostavljanju bliskih odnosa izme đ u etni č kih grupa, što je ve ć desetak godina nalaz koji nikoga ne iznena đ uje. Razlog za takve rezultate treba tražiti u nacionalizmu i državnom ure đ enju Bosne i Hercegovine koje se bazira na pravima i obavezama kolektiviteta, tj. tri konstitutivna naroda, a ne pojedinaca. Politi č ka borba za interese kolektiviteta dovodi do manjih ili ve ć ih sukoba, privremenih savezništava i animoziteta, što svakako uti č e na percepciju tri etni č ke grupe i njihovu me đ usobnu udaljenost ili približavanje. S druge strane, na li č nom nivou situacija je nešto druga č ija. Izgleda da stereotipi i animoziteti koji se pripisuju svojoj i drugim etni č kim grupama nemaju velikog uticaja na individualnom planu, u našem slu č aju u percepciji ljepote djevojaka sa fotografija. 2. Iz ovoga proizilazi da u Bosni i Hercegovini imamo tri me đ usobno politi č ki suprostavljena kolektiviteta, ali da te politi č ke nesuglasice i podjeljenost ne uti č u u tolikoj mjeri socijalnu 185 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove percepciju ljepote pojedinca kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini. Ako je naš zaklju č ak ta č an, onda možemo re ć i da ć e kvalitet me đ uetni č kih odnosa u Bosni i Hercegovini prvenstveno zavisiti od odnosa njihovih politi č kih elita i kako se ti odnosi predstavljaju u javnosti(Periši ć, 2011), kao i njihove želje da me đ uetni č ke relacije u č ine boljim ili lošijim a nikako od li č nih animoziteta pripadnika samih naroda. 3. S obzirom na to da smo dobili donekle iznena đ uju ć e rezultate, bilo bi korisno u narednom periodu nastaviti sa ovim istraživanjima, vode ć i pri tome ra č una da pojedini parametri variraju kroz naglašavanje etni č ke pripadnosti djevojaka sa fotografija, variranje vremena izme đ u testa i retesta, ubacivanje nekoh drugih prediktorskih varijabli, promjene strukture uzorka(starost, obrazovanje i sl.). Na ovaj na č in bismo donekle mogli razjasniti nedoumice koje su proizašle iz ovog istraživanja, od toga da li se dobijeni rezultati mogu generalizovati na cijelu populaciju, do toga da li je davanje viših ocjena u drugoj testnoj situaciji karakteristika samo ovog istraživanja ili je po srijedi nešto drugo. Tako đ e bi bilo veoma interesantno provjeriti u nekom narednom istraživanju da li su ispitanici spremni, i u kolikoj mjeri, da uspostave bliske odnose(veza ili brak) sa osobama koje se nalaze na ponu đ enim fotografijama kada poznaju njihovu etni č ku pripadnost. To bi bio„elegantan“ na č in da se provjeri uticaj etni č ke distance na individualnom nivou, tj. da vidimo da li ć e ljepota neke osobe ili njezina etni č ka pripadnost biti presudna prilikom uspostavljanja potencijalnih intimnih odnosa. 186 8. LITERATURA Sr đ an Puhalo Abazovi ć, D.(2006): Za naciju i Boga. Sarajevo, Magistrat i Centar za interdisciplinarne postdiplomske studijeUniverziteta u Sarajevu. Adorno et al,(1950): The Authoritarian Personality, New York, Harper. Allport, G. W.(1937): Personality: A psychological interpretation, New York, Henry Holt. Allport, G. W.(1954): The nature of prejudice, Reading, MA, Addison ‐ Wesley. Aleksi ć, A.(2010): Uticaj informacija o etni č koj pripadnosti na formiranje prve impresije, Beograd, diplomski rad. Aronson, E., Wilson, T. D., i Akert, R.M.(2005): Socijalna psihologija, Zagreb, MATE Ashmore, D. R.,& Del Boca, F. K.(1981): Conceptual approaches to stereotypes and stereotyping. In D. L. Hamilton(Ed.), Cognitive processes in stereotyping and intergroup behavior, Hillsdale, NJ: Erlbaum, pp. 1–35 Ba ć evi ć, Lj. i drugi(1991): Jugoslavija na kriznoj prekretnici, Beograd, IDN i Centar za politikološka istraživanja i javno mnjenje, Barsalou, L.W.(1982): Context ‐ independent and context ‐ dependent information in concepts. Memory and Cognition, 10, pp. 82 − 93. Barsalou, L.W.(1983): Ad hoc categories, Memory and Cognition, 11, pp. 211 − 227. Barsalou, L. W.,& Medin, D. L.(1986): Concepts: Static definitions or context ‐ dependent representations? Cahiers de Psychologie, 6(2), pp.187–202. 187 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Berkowitz, L.(1969): The frustration − aggresion hypothesis revisted. In L. Berkowitz(ed.) Roots of Aggresion: A Re ‐ examinaton of the Frustration Aggresion Hypothesis. New York, Atherton Press. Biro, M.(2006): Homo postcommunisticus, Beograd, XX vek. Bruner, J. S.,& Tagiuri, R.(1954): The perception of people. In G. Lindzey (Ed.), The handbook of social psychology(Vol. 2), Cambridge, MA, Addison ‐ Wesley. pp. 634–654. Bruner, J. S., Goodnow, J. G.,& Austin, G. A.(1956): A study of thinking, New York, Wiley. Bruner, J. S.(1957): On perceptual readiness, Psychological Review, 64, pp. 123–152. Bruner, J. S.,& Perlmutter, H. W.(1957): Compatriot and foreigner: A study of impression formation in three countries, Journal of Abnormal and Social Psychology, 55(2), pp. 253–260. Bojanovi ć, R.(2004): Autoritarni pogled na svet, Beograd, Centar za primenjenu psihologiju. Brown, R.,& Smith, A.(1989): Perceptions of and by minority groups: The case of women in academia, European Journal of Social Psychology, 19, pp. 61–75. Bogdani ć, B.(2009): Paradoksi novinarske i politi č ke letargije, U S. Puhalo (ur.) Šta stanovnici Bosne i Hercegovine(ne)znaju o politici, Banja Luka, Art print, str. 25–57. Buss, A. H.,& Portnoy, N. W.(1967): Pain tolerance and group identification. Journal of Personality and Social Psychology, 6, pp. 106–108. Campbell, A.A.(1971): White Attitudes Towards Black People, Ann Arbor, Mich: Institute for Social Researche. 188 Sr đ an Puhalo Case, C., Greely, A. and Fuchs, S.(1989): Social Determinants of Racial Prejudice. Sociological Perspectives 32: Pp. 469 − 483. Cottam, M., Dietz ‐ Uhler, B., Mastors, E., Preston,T.(2010): Uvod u politi č ku psihologiju, Zagreb, Mate. Cvitkovi ć, I.(2004): Konfesija u ratu, Sarajevo, Svjetlo rije č i i Interreligijska služba O č i u o č i. Cvitkovi ć, I.(2005): Rje č nik religijskih pojmova, Sarajevo, DES. Č ekrlija, Đ.(2006): Etni č ki, državni i evropski identitet i njihovi me đ uodnosi kod gra đ ana BiH. U Č ekrlija, Đ. i Turja č anin, V.(ur.): Li č nost i društvo 2 ‐ Etni č ki, državni i evropski identitet, Banja Luka, Friedrich Ebert Stiftung, str. 17 − 24. Č orkalo, D., Kamenov, Ž.(1999): Nacionalni identitet i me đ unacionalna tolerancija, Izvještaj sa VIII ljetnje psihologijske škole, IUC Dubrovnik. Zagreb, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Klub studenata psihologije u Zagrebu. Darvin, Č.(2009): Izražavanje emocija kod č oveka i životinja, Beograd, Dosije. Dizdarevi ć, I.(2002): Agensi socijalizacije li č nosti, Sarajevo, Prosvjetni list. Dollard, J., Doob, L.W., Miller, N.E., Mowrer, O.H. and Sears, R.R.(1939): Frustration and Aggresion. New Haven, Yale University Press. Doob, L. W.(1964): Patriotism and Nationalism, New Haven, Yale University Press. Dušani ć, S.(2005): Socio ‐ psihološki korelati religiozne orijentacije mladih. U Franceško, M. i Zotovi ć, M.(Ur.), Psiho ‐ socijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji, Novi Sad, Filozofski fakultet, str. 165 − 189. Dušani ć, S.(2007): Psihološka istraživanja religioznosti, Banja Luka, Filozofski fakultet. 189 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Dušani ć, S.(2008): Prediktori stavova mladih prema ratu kao ponašajnoj opciji, Godišnjak za psihologiju, vol 5, No 6 − 7, 2008, Niš, Filozofski fakultet u Nišu, sr. 95 − 110. Dušani ć, S.(2009): Religioznost i tolerancija kod mladih. rad prikazan na X nau č nom skupu Banjalu č ki novembraski susreti, Knjiga Rezimea, str. 28 − 29. Ðuri ć, Ð.(1980): Psihološka struktura etni č kih stavova mladih, Novi Sad, Obrazovni centar„Jovan Vukadinovi ć". Đ uri ć, Đ.(1995): Socijalno ‐ psihološka obeležja etni č kog identiteta mladih, Li č nost u višekulturnom društvu, Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski Fakultet Odsjek psihologija, str. 134 − 153. Eriksen, H. T.(2004): Etnicitet i nacionalizam, Beograd, XX vek. Eysenck, H. J.(1954): The Psychology politics, London, Routledge& Kegan Paul. Feshbach, S.,& Singer, R.(1957): The effect of personal and shared threats upon social prejudice, The Journal of Abnormal and Social Psychology, 54(3), pp.411–416. Fromm, E.(1984): Autoritet i porodica, Zagreb, Naprijed. Fulgosi, A.(1983): Psihologija li č nosti: teorije i istraživanja, Zagreb, Školska knjiga. Gelner, E.(1997): Nacije i nacionalizam, Novi Sad, Matica srpska. Golubovi ć, Z. i drugi(1995): Društveni karakter i društvene promjene u svetlu nacionalnih sukoba, Beograd, Institut za filozofiju i društvenu teoriju„Filip Višnji ć”. Guetzkow, H.(1955): Multiple Loyalties, Princeton, Princeton University. 190 Sr đ an Puhalo Havelka, N.(1984): Socijalno ‐ psihološki aspekti razvoja nacionalnih osje ć anja, Mladi i nacionalizam, Beograd, NIRO Mladost, str. 290 − 303. Havelka, N.(1992): Socijalna percepcija, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Havelka, N., Kuzmanovi ć, B., Popadi ć, D.(1993): Metode i tehnike socijalno psiholoških istraživanja, Priru č nik za vježbe socijalne psihologije I i socijalne psihologije II, Beograd, Filozofski fakultet. Hyman, H., Wright, C. and Reed, J.(1975): The Enduring Effects of Education, Chicago, IL, University of Chicago Press. Hejvud, A.(2005): Politi č ke ideologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Horowitz, D.(2000): Ethnic Groups in Conflict, Berkley, University of California Press. Hobsbawm, E. J.(1993). Nacija i nacionalizam. Zagreb: Novi Liber. Hrnjica, S.(1996): O nacionalnom identitetu, Dijalog, 1 − 2, str. 66 − 72. Husremovi ć, Dž., Powell, S., Šiši ć, A. i Doli ć, A.(2007): Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: Č emu u č imo djecu? Sarajevo, Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina. Jahoda, G.(1962): Development of Scottish Children`s ideas and attitudes about other Countries, Jurnal of Social Psychology, 58, pp. 91 − 108. James, W.(1890): Principles of psychology, New York, Holt. Kajon, J.(2005): Psihološka struktura nacionalnog i evropskog identiteta me đ ukulturno istraživanje, Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji, Li č nost u višekulurnom društvu br. 5, Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Odsjek psihologija, Str. 59 − 74. 191 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Kamenov, Ž., Jeli ć, M. i Hui ć, A.(2005): Odnos nacionalnog i europskog identiteta i stavova prema europskim integracijama gra đ ana Zagreba i Novog Sada, Društvena istraživanja, Rad prihva ć en. Katurani ć, V.(2003): Sporna zajednica − nove teorije i naciji i nacionalizmu, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo. Katz, D.,& Braly, K.(1933): Racial stereotypes in one hundred college students, Journal of Abnormal and Social Psychology, 28, pp. 280–290. Katz, D.(1965): Nationalism and Strategies of International Conflict Resolution, In Ka č eman, M.C. International Behavior. Kuki ć, S.(2006): Osobenosti politi č kog organizovanja u BiH, U Z. Lutovac (ur) Politi č ke stranke i bira č i u državama bivše Jugoslavije, Beograd, Friedrich Ebert Stiftung i Institut društvenih nauka, str. 253–266. Kosanovi ć, D.(2003): Nacionalni identitet i socijalna distanca studenata hrvatske, bošnja č ke i srpske nacionalnosti, Zagreb, Filozofski fakultet, Diplomski rad. Kosti ć, A.(2006): Kognitivna psihologija. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Lee, J. T., Albright, L.& Malloy, E. T.(2001): Social Perceptions and Stereotyping: An Interpersonal and Interculural approach, International Journal of Group Tensions, Vol. 30, No. 2, pp. 183 − 209. Lee, Y ‐ T.,& Ottati, V.(1993): Determinants of ingroup and outgroup perceptions ofheterogeneity: An investigation of Sino ‐ American stereotypes, Journal of Cross ‐ Cultural Psychology, 24, pp. 298–318. Lee, Y ‐ T.,& Ottati, V.(1995): Perceived in ‐ group homogeneity as a function of group membership salience and stereotype threat. Personality and Social Psychology Bulletin, 21, pp. 610–619. 192 Sr đ an Puhalo Leyens, J.P. i Dardenne, B.(2001): Temeljni koncepti i pristupi u podru č ju socijalne kognicije. U M. Hewstone i W. Stroebe(Eds.) Uvod u socijalnu psihologiju − Europske perspektive. Zagreb, Naklada Slap, str. 99 − 122. Lindzey, G.& Rogolski, S.(1950): Prejudice and Identification of Minority Group Membership J. Abn. Soc. Psycho. Vol. 45, pp. 37 − 53. Linville, P. W.,& Jones, E. E.(1980): Polarized appraisals of outgroup members, Journal of Personality and Social Psychology, 38, pp. 689–703. Linville, P. W., Fischer, G. W.,& Salovey, P.(1986): Stereotyping and perceived distributions of social characteristics: An application to ingroup ‐ outgroup perception, In J. F. Dovidio& S. Gaertner(Eds.), Prejudice, discrimination, and racism, New York, Academic. pp. 165–208. Linville, P. W., Fischer, G. W.,& Salovey, P.(1989): Perceived distributions of the characteristics of in ‐ group and out ‐ group members, Empirical evidence and a computer simulation. Journal of Personality and Social Personality, 57(2), 165 − 188. Lu č i ć, B.(1997): Etni č ka distanca i nacionalne stereotipije Srba u Srpskom Sarajevu, Beograd, diplomski rad. Maykovich, M.K.(1975): Correlates of Racial Prejudice, Journal of Personality and Social Psychology, 32, pp. 101 − 420. Masuda, T.,& Nisbett, R. E.(2001): Attending holistically versus analytically: Comparing the context sensitivity of Japanese and Americans, Journal of Personality and Social Psychology, 81, pp. 922 − 934. Mead, G. H.(1934): Mind, self and society. Chicago, University of Chicago Press. Mi ć evi ć, J.(2005): Razlike u stavovima prema marginalnim grupama izmedu roditelja i njihove dece. Psihologija, Vol. 38(2), Beograd, Društvo psihologa Srbije. 193 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Mihi ć, V., Mihi ć, I.(2003): Etni č ka distanca kod dece osnovnoškolskog uzrasta i njihovih roditelja. Psihologija, Vol. 36(2), Beograd, Društvo psihologa Srbije. str. 167 − 182. Milas, G.(2004): Li č nost i društveni stavovi, Zagreb, Naklada Slap. Miloševi ć Đ or đ evi ć, J.(2003): Jedan pokušaj klasifikacije teorijskih razmatranja nacionalnog identiteta. Beograd, Psihologija 1 − 2, str. 125 − 137. Miloševi ć Đ or đ evi ć, J.(2005): Nacionalni identitet: psihološka analiza nau č nih i lai č kih svatanja. Beograd, Filozofski fakultet Baograd, Doktorska disetacija Mitropolit Dabrobosanski Nikolaj,(2003). Funkcija škole u njegovanju duhovnosti. Nastava − nau č ni, stru č ni i informativni č asopis, Banja Luka, Republi č ki pedagoški zavod RS, str. 63 − 73. Morris, M. W.,& Peng, K.(1994): Culture and cause: American and Chinese attributions for social and physical events, Journal of Personality and Social Psychology, 67, str. 949–971. Niedenthal, P.M., Halberstadt, J.B.,& Innes ‐ Ker, Å.H.(1999): Emotional response categorization, Psychological Review, 106, pp. 337 − 361. Nosofsky, R. M.(1986): Attention, similarity, and the identificationcategorization relationship, Journal of Experimental Psychology: General, 115, pp. 39 − 57. Nosofsky, R. M.(1987): Attention and learning processes in the identification and categorization of integral stimuli, Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory,& Cognition, 13, pp. 87 − 108. Oakes, P. J.(1987): The salience of social categories. In J. C. Turner(Ed.), Rediscovering the social group: A self ‐ categorization theory Oxford: Basil Blackwell. pp. 117–141. 194 Sr đ an Puhalo Opa č i ć, G. i drugi(2005): Etni č ka distanca i etni č ki stereotipi kao faktor odluke o povratku, Život u posleratnim zajednicama, Beograd, IAN. str. 115 − 138. Ottati, V.,& Lee, Y ‐ T.,(1995): Accuracy: A neglected component of stereotype research. In Y ‐ T. Lee, L. Jussim,& C. McCauley(Eds.), Stereotype accuracy: Toward appreciating group differences, Washington, DC: American Psychological Association. pp. 29–59. Panti ć, D.(1970): Dje č iji stavovi prema sopstvenim i drugim nacijama, Beograd, Institut društvenih nauka − Centar za istraživanje javnog mnjenja. Panti ć, D.(1988): Klasi č na i svetovna religioznost, Beograd, Institut za društvena istraživanja i Centar za politikološka istraživanja i javno mnjenje. Pantic, D.(1991): Nacionalna distanca gra đ ana Jugoslavije, u Lj. Bacevic i drugi: Jugoslavija na kriznoj prekretnici. Beograd, Institut društvenih nauka. Pašali ć‐ Kreso, A.(2004): Ustav i obrazovanje u Bosni i Hercegovini. http://www.soros.org.ba/docs_pravo/ustav_txt/prof_dr_adila_kres o.doc. pristupljeno 03.09. 2004. Phinney, J. S.(1990): Ethnic identity in adolescent and adults: review of research. Psychology Bulletin. 108. pp. 499 − 514. Pennington, C. D.(1997): Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko, Naklada Slap. Perry, V.(2009): Školske ograde. http://www.pulsdemokratije.ba/index.php?id=1701&l=en. pristupljeno 22.06. 2010. godine. Periši ć, N.(2010): Monolitne naracije i opsesija(etni č kom) pripadnoš ć u, u Puhalo S., Petovi ć, N., Periši ć, N.(ur): Spremnost na pomirenje u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Friedrich Ebert Stiftung. str. 67  146. Periši ć, N.(2011):„Mješoviti brak“ kao kulturna i politi č ka kategorija u savremenoj Bosni i Hercegovini, završni rad na akademskim 195 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove master studijama, Beograd. Filozofski fakuiltet, odjeljenje za etnologiju i antropologiju, str. 69 − 96. Pijaže, Ž., Inhelder, B.(1978): Intelektualni razvoj djeteta(Izabrani radovi), Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Plut, D.(2003): Udžbenik kao kulturno ‐ potporni sistem, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Institut za psihologiju, Filozofski fakultet. Popadi ć, D. i Biro, M.(2002): Autostereotipi i heterostereotipi Srba u Srbiji, u Vukadinovi ć Đ.(ur): Etni č ki stereotipi, Beograd, Nova srpska politi č ka misao. str. 33 − 56. Povjerenstvo za vjeronauk u školi Biskupske konferencije u BiH(2003): Plan i program katoli č kog vjeronauka u osnovnoj školi, Zagreb ‐ Sarajevo, Krš ć anska sadašnjost. Prosvjetno ‐ pedagoški zavod(2003): Islamska vjeronauka − nastavni planovi i programi sa ugra đ enim zajedni č kim jezgrima za osnovnu školu, Sarajevo, Ministarstvo obrazovanje i nauke Federacije BiH. Putinja, F. i Stref ‐ Feber, Ž.(1997): Teorije o etnicitetu, Beograd, XX vek. Puhalo, S.(2003): Etni č ka distanca gra đ ana Repiblike Srpske i Federacije BiH prema narodima bivše SFRJ, Banja Luka, Friedrich Ebert Stiftung. Puhalo, S(2006): Nacionalna svijest i percepcija nacionalizma na fakultetima u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, Friedrich Ebert Stiftung. Puhalo, S.(2006): Socio ‐ demografske karakteristike etni č kog identiteta i povezanost sa državnim i evropskim identitetom, u Turja č anin, V. i Č ekrlija, Đ. priredili. Etni č ki, državni i evropski identitet, Banja Luka, Friedrich Ebert Stiftung, str. 25  56. Puhalo, S.(2007): Socio ‐ psihološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini. U Puhalo S.(ur.): Socio ‐ psihološki profil glasa č a i 196 Sr đ an Puhalo apstinenata u Bosni i Hercegovini izme đ u Opštih izbora 2006. godine i Lokalnih izbora 2008. godine, Banja Luka, Art print, str. 75  135. Puhalo, S.(2007): Šta su nam Romi krivi? nedeljnik Novi Reporter br. 226, 11/7/2007 Puhalo, S.(2008): Ideološki stavovi apstinenata i glasa č a u BiH, u Puhalo, S.(ur.): Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, Art print, str. 63–107. Puhalo, S.(2009): Etni č ka distanca i(auto)stereotipi gra đ ana Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Friedrich Ebert Stiftung. Puhalo, S.(2009): Ideološki stavovi Poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i njihovih glasa č a iz Republike Srpske, Banja Luka, Filozofski fakultet, Magistarski rad. Puhalo, S.(2010): Koliko smo spremni za pomirenje, u Puhalo S., Petovi ć, N., Periši ć, N.(ur.): Spremnost na pomirenje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Friedrich Ebert Stiftung, str. 149  231. Puhalo, S.(2010): Nacionalizam i dogmatizam kod stanovnika Bosne i Hercegovine –socio ‐ demografske karakteristike, Znakovi i poruke, č asopis iz komunikologije. III ‐ 1 ‐ 2010, Banja Luka, Komunikološki koledž Kapa Fi. str. 9 − 27. Radi ć, R.(2005): Džepna istorija Srpske pravoslavne crkve, u Luki ć, S. i Vukovi ć, S.(ur.): Peš č anik FM: Zašto se u crkvi šapu ć e, Beograd, Fabrika knjiga, str. 173 − 198. Razran, G.(1950): Ethnic dislikes and stereotypes: A laboratory study. Journal Abnormal social Psychology, 45, pp. 7 − 27. Reich, W.(1981): Masovna psihologija fašizma, Beograd, Mladost. Rokeach, M.(1960): The Open and Closed Mind, New York, Basic books. Rokeach, M.(1968): Beliefs, Attitudes and Values, San Francisco, Jossey ‐ Bass. 197 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Rot, N.(1994): Osnovi socijalne psihologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Schneider, R.& Shiffin, R. M.(1977): Contrroled and automatic human information processing: I. Detection, search, and attention, Psychological Review, 84, pp. 1 − 66. Secord, P. F., Bevan, W.,& Katz, B.(1956): The Negro stereotype and perceptual accentuation, Journal of Abnormal and Social Psychology, 53, pp. 78–83. Secord, P. F.(1959): Stereotyping and favorableness in the perception of Negro faces. Journal of Abnormal and Social Psychology, 59, pp. 309 − 314. Sharif, M.(1966): Group Conflict and Cooperation: Their Social Psyachology. London, Routledge& Kegan Paul. Sheridan, L. P.(2006): Islamophobia pre ‐ and post ‐ September 11th, 2001. Journal of Interpersonal Violence, 21, pp. 317–336. Skoko, B.(2010): Što Hrvati, Bošnjaci i Srbi misle jedni o drugima, a što o Bosni i Hercegovini? Istraživanje percepcije, stereotipa i imidža me đ u gra đ anima Bosne i Hercegovine. http://www.fes.ba/publikacije/2010 ‐ 11Bericht_Image_BiH_BHS.pdf pristupljeno 23. 11. 2010. godine Smaji ć, A.(2010). Psihosocijalni aspekti religioznosti kao determinante me đ unacionalne tolerancije. Sarajevo, Doktorska disertacija. Smith, A.(1998): Nacionalni identitet, Beograd, XX vek. Smith, E. R.,& Medin, D. L.(1981): Categories and concepts. Cambridge, MA: Harvard University Press. Smith, E. E., Rips, L. J.,& Shoben, E. J.(1974): Semantic memory and psychological semantic. U G.H. Bower(Ed.). The psychology of Learning and Motivation, VIII, New York: Acamemic Press, pp. 1 − 45. 198 Sr đ an Puhalo Smith, L. B.,& Heise, D.(1992): Perceptual similarity and conceptual structure. Advances in psychology, 93, pp. 233 − 272. Simon, B.,& Brown, R.(1987): Perceived intragroup homogeneity in minority ‐ majority contexts, Journal of Personality and Social Psychology, 53(4), 703–711. Stacey, B.(1978): Political Socialization in Western Sociey(an analysis from a life span perspective), London, Edvard Arnold. Šalaj, B.(2009): Socijalno povjerenje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Friedrich Ebert Stiftung. Šiber, I.(1998): Osnove politi č ke psihologije, Zagreb, Politi č ka kultura nakladno ‐ istraživa č ki zavod. Šram, Z.(2001): Religioznost i društvena svijest, analiza odnosa na uzorku gra đ ana Subotice, Crkva u svijetu 36, br. 4, Split, str. 389 − 419 Šram, Z.(2002): Dimenzije etnocentrizma i nacionalna pripadnost, Zagreb, Društvena istraživanja 57, br. 1, str. 1 − 22. Tajfel, H.(1970): Experiments in intergroup diskriminations, Scientific American 223, pp. 96 − 102. Tajfel, H.& Turner, J.C.(1986): Theory of intergroup behavior, In S. Worchel, and W.G. Austin.(Eds.) Psychology of intergroup relations, Chicago, Nelson ‐ Hall Publishers, pp. 7 − 24. Trebješanin, B.(1999): Psihologija patriotizma i obrasci socijalizacije, Beograd, Zadužbina Andrejevi ć. Trebješanin, Ž.(2000): Psihološki re č nik, Beograd, Savremena administracija. Triandis, H. C.,& Vassiliou, V.(1967): Frequency of contact and stereotyping, Journal of Personality and Social Psychology, 7(3), 316–328. 199 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Turja č anin, V.(2000): Etni č ke distance kod mladih u Republici Srpskoj, usmeno saopštenje na simpozijumu Empirijska istraživanja u psihologiji Beograd. Turja č anin,V., Č ekrlija, Ð., Powell, S., Butollo, W.(2002): Etni č ka distanca i etni č ki stereotipi studenata psihologije u Banjaluci i Sarajevu − Banja Luka, rad prezentovan na nau č nom simpozijumu Empirijska istraživanja u psihologiji u Beogradu . Turja č anin, V. (2004): Nacionalni stavovi mladih bošnja č ke i srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini, Beograd, Filozofski fakultet, Magistarski rad. Turja č anin, V.(2007): Psihosocijalni prostor i etni č ki odnosi mladih, Banja Luka, Filozofski fakultet u Banjoj Luci. Turja č anin, V., Kolenovi ć‐ Đ apo, J., Č ehaji ć‐ Clancy, S., Poljac, E., Kordi ć, M. i Ali ć, M.(2009): Podjeljene škole u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, UNICEF, str. 12. Toškovi ć, O. Todorovi ć, N. Vu č kovi ć, V. Đ or đ evi ć, J.(2001):„Nisi naš, al’ si dobar“, 28. Sabor psihologa Srbije, Subotica, knjiga rezimea. Unkelbach, C., Forgas, J. P.,& Denson, T. F.(2008): The turban effect: The influence of Muslim headgear and induced affect on aggressive responses in the shooter bias paradigm, Journal of Experimental Social Psychology, 44, 1409–1413. Van Den Berghe, P. L.(1995): Does Race Matter, Nations and Nationalism, V. 1/No. 3, pp. 357 − 368. Vasovi ć, M.(1986): Politi č ka socijalizacija djece u Srbiji, Beograd, IIC SSO Srbije, Institut društvenih nauka(šapirografisano). Vasovi ć, M., Kuzmanovi ć, B.(1996): Nacionalna identifikacija i nacionalisti č ki stavovi, Dijalog, 1 − 2, str. 73 − 78. 200 Sr đ an Puhalo Vasovi ć, M.(2007): U predvorju politike, Beograd, Službeni glasnik. Vygotsky, L. S.(1978): Mind in society: The development of higher psychological processes, Cambridge, UK, Cambridge University Press. Veli č kovi ć, N.(2010): Ideološka instrumentalizacija književnosti u bosanskohercegova č kim udžbenicima bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i književnosti(na primjerima iz č itanki od petog razreda osnovne škole do č etvrtog razreda srednje škole), Sarajevo, Filozofski fakultet. Vrcan, S.(1986): Omladina osamdesetih godina, religija i crkva, u studiji grupe autora: Položaj, svijest i ponašanje mlade generacije Jugoslavije. Zagreb i Beograd, Institut za društvena istraživanja i CIDID. Vrcan, S.(1999): Znakovita zbrka oko etni č kog, u Č a č i ć‐ Kumpes, J.(ur .): Kultura, etni č nost, identitet, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, str. 15 − 39. Veber, M.(1976): Privreda i društvo, Beograd, Karijatide, Prosveta. Vukši ć, T.(2007); Mješovite ženidbe u katoli č anstvu, pravoslavlju i islamu, u Pavao Juriši ć(ur.): Zbornik radova okruglog stola o braku i bra č noj zajednici iz perspektive vjerskih zajednica i civilnog zakonodavstva Dvoje njih bit ć e jedno tijelo, Sarajevo, Caritas Biskupske konferencije BiH, str 5 − 82. Whorf, B. L.(1956): Language, thought, and reality: Selected writings, Cambridge, MA, Technology Press of Massachusetts Institute of Technology. Yusr, M.& Swami, v.(2010): The influence of the hijab(Islamic head ‐ cover) on perceptions of women’s attractiveness and intelligence. Body Image 7, pp. 90–93. Zimbardo, P.(1970): The human choice: Individuation, reason, and order versus deindividuation,impulse, and chaos. In W. Arnold& D. 201 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Levine(Eds.), Nebraska Symposiumon Motivation(Vol. 17, pp. 237– 307). Lincoln, NB: University of Nebraska Press. Zlokapa, Z.(2008): Ideologija i društvena stvarnost, u S. Puhalo(ur.): Ideološki profil glasa č a i apstinenata u Bosni i Hercegovini. Banja Luka, Art print, str. 43–62. Ostali izvori UNDP(2008) Sistem ranog upozoravanja Godišnji izvještaj http://www.undp.ba/index.aspx?PID=36&RID=87 pristupljeno 01.06.2009. godine. Ustav Bosne i Hercegovine. http://www.ccbih.ba/public/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf pristupljeno 1. septembra 2009. godine. 202 PRILOZI PRILOG 1. Sr đ an Puhalo Tabela 49. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u prihvatanju odnosa sa drugim etni č kim grupama Distanca prema Eksperimentalna grupa Hrvatima Kontrolna grupa Distanca prema Eksperimentalna grupa Bošnjacima Kontrolna grupa Distanca prema Eksperimentalna grupa Romima Kontrolna grupa Distanca prema Eksperimentalna grupa Srbima Kontrolna grupa N M SD SEM 97 3,7997 ,72833 ,07395 23 3,8882 ,38030 ,07930 97 1,8498 1,35689 ,13777 23 2,2919 ,89782 ,18721 97 1,2106 1,31758 ,13378 23 1,4099 ,97682 ,20368 97 2,1075 1,44500 ,14672 23 2,5528 ,78164 ,16298 Tabela 49.1 Rangovi Distanca prema Hrvatima Distanca prema Bošnjacima Distanca prema Romima Distanca prema Srbima Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N MR SR 97 59,89 5809,50 23 63,07 1450,50 97 58,76 5699,50 23 67,85 1560,50 97 58,34 5659,00 23 69,61 1601,00 97 58,59 5683,00 23 68,57 1577,00 203 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 49.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Distanca Distanca prema Distanca prema Distanca prema Hrvatima Bošnjacima Romima prema Srbima 1056,500 946,500 906,000 930,000 5809,500 5699,500 5659,000 5683,000 ‐ ,666 ‐ 1,138 ‐ 1,424 ‐ 1,248 ,506 ,255 ,154 ,212 Tabela 50. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u prihvatanju odnosa sa drugim etni č kim grupama N Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Hrvatima Kontrolna grupa 20 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Bošnjacima Kontrolna grupa 20 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Romima Kontrolna grupa 20 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Srbima Kontrolna grupa 20 M 2,6422 3,0500 2,2762 2,9071 1,8122 2,5286 3,9007 4,0000 SD 1,15924 ,99329 1,08187 ,97694 1,17408 1,25579 ,46760 ,00000 SEM ,11313 ,22211 ,10558 ,21845 ,11458 ,28080 ,04563 ,00000 Tabela 50.1 Rangovi N MR SR Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Hrvatima Kontrolna grupa 20 61,01 73,43 6406,50 1468,50 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Bošnjacima Kontrolna grupa 20 59,56 81,08 6253,50 1621,50 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Romima Kontrolna grupa 20 60,04 78,53 6304,50 1570,50 Distanca prema Eksperimentalna grupa 105 Srbima Kontrolna grupa 20 62,14 67,50 6525,00 1350,00 204 Sr đ an Puhalo Tabela 50.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Distanca prema Distanca prema Distanca prema Distanca prema Hrvatima Bošnjacima Romima Srbima 841,500 688,500 739,500 960,000 6406,500 6253,500 6304,500 6525,000 ‐ 1,419 ‐ 2,453 ‐ 2,100 ‐ 1,352 ,156 ,014 ,036 ,176 Tabela 51. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u prihvatanju odnosa sa drugim etni č kim grupama N M SD Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Hrvatima Kontrolna grupa 19 2,6355 1,6316 1,36377 1,63043 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 3,7985 ,73077 Bošnjacima Kontrolna grupa 19 2,3459 1,92213 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Romima Kontrolna grupa 19 1,1392 1,0677 1,14308 1,20408 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 2,2582 1,46666 Srbima Kontrolna grupa 19 1,4962 1,62559 SEM ,15442 ,37405 ,08274 ,44097 ,12943 ,27624 ,16607 ,37294 Tabela 51.1 Rangovi N Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Hrvatima Kontrolna grupa 19 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Bošnjacima Kontrolna grupa 19 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Romima Kontrolna grupa 19 Distanca prema Eksperimentalna grupa 78 Srbima Kontrolna grupa 19 MR 52,36 35,21 53,01 32,53 49,54 46,76 51,65 38,13 SR 4084,00 669,00 4135,00 618,00 3864,50 888,50 4028,50 724,50 205 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 51.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Distanca prema Distanca prema Distanca prema Distanca prema Hrvatima Bošnjacima Romima Srbima 479,000 428,000 698,500 534,500 669,000 618,000 888,500 724,500 ‐ 2,423 ‐ 3,883 ‐ ,395 ‐ 1,902 ,015 ,000 ,693 ,057 PRILOG 2 Tabela 52. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u opažanju Bošnjaka N M lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97.02 Kontrolna grupa 23.39 kukavice/ hrabri Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.21 23 ‐.09 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97 ‐.23 Kontrolna grupa 23.17 hladni/ osje ć ajni Eksperi mentalna grupa 97 ‐.03 Kontrolna grupa 23.30 podmukli/ iskreni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.54 23 ‐.09 nepošteni/ pošteni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.23 23.13 nekulturni/ kulturni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.37 23 ‐.09 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97 ‐.35 Kontrolna grupa 23.00 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97.00 Kontrolna grupa 23.26 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa gostoljubivi Kontrolna grupa 97.16 23.48 svadljivi/ miroljubivi Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.34 23 ‐.39 sebi č ni/ nesebi č ni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.08 23.26 primitivni/ civilizovani Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97 ‐.40 23 ‐.17 zatvoreni/ komunikativni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa 97.32 23.57 SD .866 .839 .816 1.125 .963 .887 .728 1.020 .817 .996 .848 .920 .972 1.203 1.000 1.087 .777 1.054 .986 1.473 .802 1.196 .745 1.251 .943 .937 .952 1.199 SEM .088 .175 .083 .235 .098 .185 .074 .213 .083 .208 .086 .192 .099 .251 .102 .227 .079 .220 .100 .307 .081 .249 .076 .261 .096 .195 .097 .250 206 Tabela 52.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 kukavice/ Eksperimentalna grupa 97 hrabri Kontrolna grupa 23 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 hladni/ Eksperimentalna grupa 97 osje ć ajni Kontrolna grupa 23 podmukli/ Eksperimentalna grupa 97 iskreni Kontrolna grupa 23 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 97 pošteni Kontrolna grupa 23 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 97 kulturni Kontrolna grupa 23 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 97 gostoljubivi Kontrolna grupa 23 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 97 miroljubivi Kontrolna grupa 23 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 97 nesebi č ni Kontrolna grupa 23 primitivni/ Eksperimentalna grupa 97 civilizovani Kontrolna grupa 23 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 97 komunikativni Kontrolna grupa 23 Sr đ an Puhalo MR 57.81 71.83 59.84 63.30 57.30 74.00 57.57 72.87 57.09 74.89 58.09 70.65 58.81 67.63 59.25 65.78 58.76 67.85 58.36 69.54 60.93 58.70 58.61 68.46 59.05 66.61 59.11 66.37 SR 5608.00 1652.00 5804.00 1456.00 5558.00 1702.00 5584.00 1676.00 5537.50 1722.50 5635.00 1625.00 5704.50 1555.50 5747.00 1513.00 5699.50 1560.50 5660.50 1599.50 5910.00 1350.00 5685.50 1574.50 5728.00 1532.00 5733.50 1526.50 207 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 52.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 855.000 5608.000 ‐ 1.931 .053 kukavice/ hrabri 1051.000 5804.000 ‐.496 .620 glupi/ pametni 805.000 5558.000 ‐ 2.269 .023 hladni/ osje ć ajni 831.000 5584.000 ‐ 2.221 .026 podmukli / iskreni 784.500 5537.500 ‐ 2.412 .016 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 882.000 5635.000 ‐ 1.739 .082 nekulturni / kulturni 951.500 5704.500 ‐ 1.185 .236 prljavi/ č isti 994.000 5747.000 ‐.884 .376 drski/ negostoljubivi/ ljubazni gostoljubivi 946.500 907.500 5699.500 5660.500 ‐ 1.278 ‐ 1.485 .201.138 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 1074.000 1350.000 ‐.309 .757 sebi č ni/ nesebi č ni 932.500 5685.500 ‐ 1.408 .159 primitivni/ civilizovani 975.000 5728.000 ‐ 1.018 .309 zatvoreni/ komunikativni 980.500 5733.500 ‐.977 .329 208 Sr đ an Puhalo Tabela 53. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u opažanju Hrvata N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97.64.780 Kontrolna grupa 23.78.902 kukavice/ Eksperimentalna grupa 97.78 1.002 hrabri Kontrolna grupa 23.74.810 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97.75.936 Kontrolna grupa 23 1.04.825 hladni/ Eksperi mentalna grupa 97.62.822 osje ć ajni Kontrolna grupa 23.52.898 podmukli/ Eksperimentalna grupa 97.30.844 iskreni Kontrolna grupa 23.35.885 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 97.46.914 pošteni Kontrolna grupa 23.26.752 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 97.74.939 kulturni Kontrolna grupa 23.74.689 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97.91.925 Kontrolna grupa 23.91.848 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97.60.825 Kontrolna grupa 23.35.832 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 97.87.909 gostoljubivi Kontrolna grupa 23.65.982 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 97.38 1.045 miroljubivi Kontrolna grupa 23 ‐.17.778 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 97.35.890 nesebi č ni Kontrolna grupa 23 ‐.22.850 primitivni/ Eksperimentalna grupa 97.74.905 civilizovani Kontrolna grupa 23.70.822 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 97.92.898 komunikativni Kontrolna grupa 23.96.878 SEM .079 .188 .102 .169 .095 .172 .083 .187 .086 .184 .093 .157 .095 .144 .094 .177 .084 .173 .092 .205 .106 .162 .090 .177 .092 .171 .091 .183 209 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 53.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 kukavice/ Eksperimentalna grupa 97 hrabri Kontrolna grupa 23 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 hladni/ Eksperimentalna grupa 97 osje ć ajni Kontrolna grupa 23 podmukli/ Eksperimentalna grupa 97 iskreni Kontrolna grupa 23 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 97 pošteni Kontrolna grupa 23 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 97 kulturni Kontrolna grupa 23 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 97 gostoljubivi Kontrolna grupa 23 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 97 miroljubivi Kontrolna grupa 23 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 97 nesebi č ni Kontrolna grupa 23 primitivni/ Eksperimentalna grupa 97 civilizovani Kontrolna grupa 23 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 97 komunikativni Kontrolna grupa 23 MR 59.11 66.35 60.82 59.15 58.30 69.76 60.39 60.96 59.62 64.22 61.41 56.67 60.34 61.17 60.38 61.02 62.39 52.52 61.82 54.91 64.10 45.30 64.10 45.33 60.75 59.46 60.24 61.61 SR 5734.00 1526.00 5899.50 1360.50 5655.50 1604.50 5858.00 1402.00 5783.00 1477.00 5956.50 1303.50 5853.00 1407.00 5856.50 1403.50 6052.00 1208.00 5997.00 1263.00 6218.00 1042.00 6217.50 1042.50 5892.50 1367.50 5843.00 1417.00 210 Sr đ an Puhalo Tabela 53.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 981.000 5734.000 ‐.964 .335 kukavice/ hrabri 1084.500 1360.500 ‐.219 .827 glupi/ pametni 902.500 5655.500 ‐ 1.507 .132 hladni/ osje ć ajni 1105.000 5858.000 ‐.076 .939 podmukli / iskreni 1030.000 5783.000 ‐.644 .520 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 1027.500 1303.500 ‐.640 .522 nekulturni / kulturni 1100.000 5853.000 ‐.110 .912 prljavi/ č isti 1103.500 5856.500 ‐.087 .931 drski/ ljubazni 932.000 1208.000 ‐ 1.350 .177 negostoljubivi/ gostoljubivi 987.000 1263.000 ‐.899 .369 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 766.000 1042.000 ‐ 2.525 .012 sebi č ni/ nesebi č ni 766.500 1042.500 ‐ 2.600 .009 primitivni/ civilizovani 1091.500 1367.500 ‐.171 .865 zatvoreni/ komunikativni 1090.000 5843.000 ‐.182 .856 211 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 54. Razlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u opažanju Srba N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97.19.697 Kontrolna grupa 23.65 1.027 kukavice/ Eksperimentalna grupa 97.20.874 hrabri Kontrolna grupa 23 1.00.798 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97.26.781 Kontrolna grupa 23.65.647 hladni/ Eksperi mentalna grupa 97.08.731 osje ć ajni Kontrolna grupa 23.35.982 podmukli/ Eksperimentalna grupa 97 ‐.16.838 iskreni Kontrolna grupa 23.35.935 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 97 ‐.06.801 pošteni Kontrolna grupa 23.43.843 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 97.05.846 kulturni Kontrolna grupa 23.22.795 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97.25.854 Kontrolna grupa 23.57.896 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97.20.920 Kontrolna grupa 23.43.843 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 97.45.913 gostoljubivi Kontrolna grupa 23 1.04.825 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 97 ‐.33.921 miroljubivi Kontrolna grupa 23 ‐.22 1.043 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 97 ‐.04.803 nesebi č ni Kontrolna grupa 23.13 1.014 primitivni/ Eksperimentalna grupa 97.13.837 civilizovani Kontrolna grupa 23.43.662 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 97.56.889 komunikativni Kontrolna grupa 23.91 1.125 SEM .071 .214 .089 .166 .079 .135 .074 .205 .085 .195 .081 .176 .086 .166 .087 .187 .093 .176 .093 .172 .094 .217 .081 .211 .085 .138 .090 .235 212 Tabela 54.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 kukavice/ Eksperimentalna grupa 97 hrabri Kontrolna grupa 23 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 hladni/ Eksperimentalna grupa 97 osje ć ajni Kontrolna grupa 23 podmukli/ Eksperimentalna grupa 97 iskreni Kontrolna grupa 23 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 97 pošteni Kontrolna grupa 23 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 97 kulturni Kontrolna grupa 23 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 97 Kontrolna grupa 23 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 97 gostoljubivi Kontrolna grupa 23 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 97 miroljubivi Kontrolna grupa 23 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 97 nesebi č ni Kontrolna grupa 23 primitivni/ Eksperimentalna grupa 97 civilizovani Kontrolna grupa 23 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 97 komunikativni Kontrolna grupa 23 Sr đ an Puhalo MR 56.34 78.04 54.99 83.74 56.70 76.52 58.28 69.87 57.46 73.30 57.38 73.65 59.26 65.72 58.59 68.57 58.91 67.20 56.46 77.52 59.87 63.17 59.28 65.65 57.84 71.72 58.25 70.00 SR 5465.00 1795.00 5334.00 1926.00 5500.00 1760.00 5653.00 1607.00 5574.00 1686.00 5566.00 1694.00 5748.50 1511.50 5683.00 1577.00 5714.50 1545.50 5477.00 1783.00 5807.00 1453.00 5750.00 1510.00 5610.50 1649.50 5650.00 1610.00 213 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 54.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 712.000 5465.000 ‐ 3.132 .002 kukavice/ hrabri 581.000 5334.000 ‐ 3.938 .000 glupi/ pametni 747.000 5500.000 ‐ 2.767 .006 hladni/ osje ć ajni 900.000 5653.000 ‐ 1.629 .103 podmukli / iskreni 821.000 5574.000 ‐ 2.240 .025 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 813.000 5566.000 ‐ 2.412 .016 nekulturni / kulturni 995.500 5748.500 ‐.908 .364 prljavi/ č isti 930.000 5683.000 ‐ 1.468 .142 drski/ ljubazni 961.500 5714.500 ‐ 1.165 .244 negostoljubivi/ gostoljubivi 724.000 5477.000 ‐ 2.837 .005 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 1054.000 5807.000 ‐.446 .655 sebi č ni/ nesebi č ni 997.000 5750.000 ‐.907 .364 primitivni/ civilizovani 857.500 5610.500 ‐ 1.965 .049 zatvoreni/ komunikativni 897.000 5650.000 ‐ 1.564 .118 214 Sr đ an Puhalo Tabela 55. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u opažanju Bošnjaka N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105 ‐.25.841 Kontrolna grupa 20.15.745 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.15.864 hrabri Kontrolna grupa 20 ‐.40.883 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105 ‐.39 1.005 Kontrolna grupa 20 ‐.10 1.071 hladni/ Eksperi mentalna grupa 105 ‐.24.976 osje ć ajni Kontrolna grupa 20 ‐.10.912 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.37.973 iskreni Kontrolna grupa 20 ‐.55 1.050 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.38.934 pošteni Kontrolna grupa 20 ‐.30.979 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.50 1.048 kulturni Kontrolna grupa 20 ‐.25.967 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105 ‐.32.904 Kontrolna grupa 20 ‐.40 1.273 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105 ‐.21.958 Kontrolna grupa 20.20 1.005 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105.07.973 gostoljubivi Kontrolna grupa 20.20.894 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.48.867 miroljubivi Kontrolna grupa 20 ‐.30.979 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.27.858 nesebi č ni Kontrolna grupa 20.00 1.026 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.55.961 civilizovani Kontrolna grupa 20 ‐.45 1.099 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.06.897 komunikativni Kontrolna grupa 20.20.894 SEM .082 .167 .084 .197 .098 .240 .095 .204 .095 .235 .091 .219 .102 .216 .088 .285 .093 .225 .095 .200 .085 .219 .084 .229 .094 .246 .088 .200 215 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 55.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105 hrabri Kontrolna grupa 20 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 hladni/ Eksperimentalna grupa 105 osje ć ajni Kontrolna grupa 20 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105 iskreni Kontrolna grupa 20 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105 pošteni Kontrolna grupa 20 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105 kulturni Kontrolna grupa 20 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105 gostoljubivi Kontrolna grupa 20 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105 miroljubivi Kontrolna grupa 20 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105 nesebi č ni Kontrolna grupa 20 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105 civilizovani Kontrolna grupa 20 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105 komunikativni Kontrolna grupa 20 MR 60.74 74.88 64.95 52.78 61.56 70.55 62.76 64.28 64.04 57.53 62.83 63.90 61.85 69.03 63.47 60.55 61.03 73.33 62.20 67.20 61.93 68.60 61.91 68.70 62.96 63.23 61.59 70.40 SR 6377.50 1497.50 6819.50 1055.50 6464.00 1411.00 6589.50 1285.50 6724.50 1150.50 6597.00 1278.00 6494.50 1380.50 6664.00 1211.00 6408.50 1466.50 6531.00 1344.00 6503.00 1372.00 6501.00 1374.00 6610.50 1264.50 6467.00 1408.00 216 Sr đ an Puhalo Tabela 55.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 812.500 6377.500 ‐ 1.774 .076 kukavice/ hrabri 845.500 1055.500 ‐ 1.562 .118 glupi/ pametni 899.000 6464.000 ‐ 1.108 .268 hladni/ osje ć ajni 1024.500 6589.500 ‐.188 .851 podmukli / iskreni 940.500 1150.500 ‐.804 .421 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 1032.000 6597.000 ‐.135 .893 nekulturni / kulturni 929.500 6494.500 ‐.874 .382 prljavi/ č isti 1001.000 1211.000 ‐.361 .718 drski/ ljubazni 843.500 6408.500 ‐ 1.495 .135 negostoljubivi/ gostoljubivi 966.000 6531.000 ‐.612 .541 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 938.000 6503.000 ‐.835 .404 sebi č ni/ nesebi č ni 936.000 6501.000 ‐.885 .376 primitivni/ civilizovani 1045.500 6610.500 ‐.032 .974 zatvoreni/ komunikativni 902.000 6467.000 ‐ 1.136 .256 217 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 56. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u opažanju Hrvata N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105.33.851 Kontrolna grupa 20.30.979 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.42.928 hrabri Kontrolna grupa 20 ‐.40.940 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105.02.930 Kontrolna grupa 20 ‐.25 1.118 hladni/ Eksperi mentalna grupa 105 ‐.42.959 osje ć ajni Kontrolna grupa 20.05 1.146 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.51.991 iskreni Kontrolna grupa 20 ‐.80 1.322 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.37.846 pošteni Kontrolna grupa 20 ‐.40 1.046 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105.39.995 kulturni Kontrolna grupa 20.10 1.252 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105.43.853 Kontrolna grupa 20.55 1.050 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105 ‐.03.965 Kontrolna grupa 20.25 1.333 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105.29 1.035 gostoljubivi Kontrolna grupa 20.60.995 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.50.867 miroljubivi Kontrolna grupa 20 ‐.45 1.050 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105 ‐.39.838 nesebi č ni Kontrolna grupa 20 ‐.40.995 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105.32 1.042 civilizovani Kontrolna grupa 20.30 1.081 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105.21.840 komunikativni Kontrolna grupa 20.25 1.118 SEM .083 .219 .091 .210 .091 .250 .094 .256 .097 .296 .083 .234 .097 .280 .083 .235 .094 .298 .101 .222 .085 .235 .082 .222 .102 .242 .082 .250 218 Tabela 56.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105 hrabri Kontrolna grupa 20 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 hladni/ Eksperimentalna grupa 105 osje ć ajni Kontrolna grupa 20 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105 iskreni Kontrolna grupa 20 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105 pošteni Kontrolna grupa 20 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105 kulturni Kontrolna grupa 20 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105 gostoljubivi Kontrolna grupa 20 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105 miroljubivi Kontrolna grupa 20 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105 nesebi č ni Kontrolna grupa 20 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105 civilizovani Kontrolna grupa 20 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105 komunikativni Kontrolna grupa 20 Sr đ an Puhalo MR 63.31 61.38 63.18 62.05 64.47 55.30 60.91 73.97 64.78 53.65 63.22 61.83 64.30 56.18 62.07 67.90 61.90 68.80 61.33 71.75 62.86 63.73 63.38 61.03 62.80 64.05 62.53 65.45 SR 6647.50 1227.50 6634.00 1241.00 6769.00 1106.00 6395.50 1479.50 6802.00 1073.00 6638.50 1236.50 6751.50 1123.50 6517.00 1358.00 6499.00 1376.00 6440.00 1435.00 6600.50 1274.50 6654.50 1220.50 6594.00 1281.00 6566.00 1309.00 219 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 56.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 1017.500 1227.500 ‐.240 .811 kukavice/ hrabri 1031.000 1241.000 ‐.141 .888 glupi/ pametni 896.000 1106.000 ‐ 1.134 .257 hladni/ osje ć ajni 830.500 6395.500 ‐ 1.617 .106 podmukli / iskreni 863.000 1073.000 ‐ 1.352 .176 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 1026.500 1236.500 ‐.177 .859 nekulturni / kulturni 913.500 1123.500 ‐.978 .328 prljavi/ č isti 952.000 6517.000 ‐.724 .469 drski/ negostoljubivi/ ljubazni gostoljubivi 934.000 875.000 6499.000 6440.000 ‐.832 ‐ 1.265 .405.206 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 1035.500 6600.500 ‐.106 .915 sebi č ni/ nesebi č ni 1010.500 1220.500 ‐.301 .764 primitivni/ civilizovani 1029.000 6594.000 ‐.151 .880 zatvoreni/ komunikativni 1001.000 6566.000 ‐.377 .706 220 Sr đ an Puhalo Tabela 57. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u opažanju Srba N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105.46 1.010 Kontrolna grupa 20.70.923 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105.86.955 hrabri Kontrolna grupa 20.85.933 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105.74.981 Kontrolna grupa 20.85.988 hladni/ Eksperi mentalna grupa 105.76.883 osje ć ajni Kontrolna grupa 20.65.875 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105.56.887 iskreni Kontrolna grupa 20.60.821 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105.46.961 pošteni Kontrolna grupa 20.50.827 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105.27.983 kulturni Kontrolna grupa 20.40 1.046 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105.66.842 Kontrolna grupa 20.75.910 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105.56.960 Kontrolna grupa 20.70.923 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105.91.889 gostoljubivi Kontrolna grupa 20 1.00.858 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105.01 1.024 miroljubivi Kontrolna grupa 20.05.945 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105.36.992 nesebi č ni Kontrolna grupa 20.45.759 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105.32.814 civilizovani Kontrolna grupa 20.50.761 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105.90.940 komunikativni Kontrolna grupa 20.80.834 SEM .099 .206 .093 .209 .096 .221 .086 .196 .087 .184 .094 .185 .096 .234 .082 .204 .094 .206 .087 .192 .100 .211 .097 .170 .079 .170 .092 .186 221 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 57.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 kukavice/ Eksperimentalna grupa 105 hrabri Kontrolna grupa 20 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 hladni/ Eksperimentalna grupa 105 osje ć ajni Kontrolna grupa 20 podmukli/ Eksperimentalna grupa 105 iskreni Kontrolna grupa 20 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 105 pošteni Kontrolna grupa 20 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 105 kulturni Kontrolna grupa 20 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 105 gostoljubivi Kontrolna grupa 20 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 105 miroljubivi Kontrolna grupa 20 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 105 nesebi č ni Kontrolna grupa 20 primitivni/ Eksperimentalna grupa 105 civilizovani Kontrolna grupa 20 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 105 komunikativni Kontrolna grupa 20 MR 61.62 70.25 63.03 62.85 62.50 65.60 63.82 58.68 62.87 63.70 62.63 64.93 62.34 66.47 62.40 66.18 62.42 66.03 62.50 65.63 63.20 61.93 62.51 65.55 61.95 68.50 63.73 59.15 SR 6470.00 1405.00 6618.00 1257.00 6563.00 1312.00 6701.50 1173.50 6601.00 1274.00 6576.50 1298.50 6545.50 1329.50 6551.50 1323.50 6554.50 1320.50 6562.50 1312.50 6636.50 1238.50 6564.00 1311.00 6505.00 1370.00 6692.00 1183.00 222 Sr đ an Puhalo Tabela 57.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 905.000 6470.000 ‐ 1.030 .303 kukavice/ hrabri 1047.000 1257.000 ‐.022 .983 glupi/ pametni 998.000 6563.000 ‐.371 .711 hladni/ osje ć ajni 963.500 1173.500 ‐.627 .531 podmukli / iskreni 1036.000 6601.000 ‐.104 .917 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 1011.500 6576.500 ‐.288 .774 nekulturni / kulturni 980.500 6545.500 ‐.508 .611 prljavi/ č isti 986.500 6551.500 ‐.458 .647 drski/ ljubazni 989.500 6554.500 ‐.429 .668 negostoljubivi/ gostoljubivi 997.500 6562.500 ‐.375 .708 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 1028.500 1238.500 ‐.161 .872 sebi č ni/ nesebi č ni 999.000 6564.000 ‐.375 .708 primitivni/ civilizovani 940.000 6505.000 ‐.832 .405 zatvoreni/ komunikativni 973.000 1183.000 ‐.548 .584 223 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 58. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u opažanju Bošnjaka N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 78.26 1.178 Kontrolna grupa 19 ‐.05 1.224 kukavice/ Eksperimentalna grupa 78.81 1.280 hrabri Kontrolna grupa 19.84 1.068 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 78.64 1.151 Kontrolna grupa 19.58 1.071 hladni/ Eksperi mentalna grupa 78.88 1.006 osje ć ajni Kontrolna grupa 19.74 1.147 podmukli/ Eksperimentalna grupa 78.45 1.040 iskreni Kontrolna grupa 19.37 1.065 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 78.47.963 pošteni Kontrolna grupa 19.00 1.155 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 78 ‐.26 1.133 kulturni Kontrolna grupa 19 ‐.21 1.182 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 78.74 1.133 Kontrolna grupa 19.84 1.068 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 78.46 1.028 Kontrolna grupa 19.37 1.116 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 78 1.08 1.054 gostoljubivi Kontrolna grupa 19 1.00 1.000 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 78.29 1.186 miroljubivi Kontrolna grupa 19 ‐.05 1.311 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 78.51 1.003 nesebi č ni Kontrolna grupa 19.58 1.216 primitivni/ Eksperimentalna grupa 78.08 1.114 civilizovani Kontrolna grupa 19 ‐.16 1.167 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 78 1.03 1.019 komunikativni Kontrolna grupa 19 1.21 1.134 SEM .133 .281 .145 .245 .130 .246 .114 .263 .118 .244 .109 .265 .128 .271 .128 .245 .116 .256 .119 .229 .134 .301 .114 .279 .126 .268 .115 .260 224 Tabela 58.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 kukavice/ Eksperimentalna grupa 78 hrabri Kontrolna grupa 19 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 hladni/ Eksperimentalna grupa 78 osje ć ajni Kontrolna grupa 19 podmukli/ Eksperimentalna grupa 78 iskreni Kontrolna grupa 19 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 78 pošteni Kontrolna grupa 19 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 78 kulturni Kontrolna grupa 19 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 78 gostoljubivi Kontrolna grupa 19 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 78 miroljubivi Kontrolna grupa 19 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 78 nesebi č ni Kontrolna grupa 19 primitivni/ Eksperimentalna grupa 78 civilizovani Kontrolna grupa 19 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 78 komunikativni Kontrolna grupa 19 Sr đ an Puhalo MR 50.46 43.03 49.21 48.16 49.17 48.32 49.47 47.08 49.31 47.71 51.60 38.34 48.72 50.16 48.51 51.00 49.60 46.53 49.59 46.58 50.20 44.08 48.40 51.45 50.28 43.76 47.78 54.03 SR 3935.50 817.50 3838.00 915.00 3835.00 918.00 3858.50 894.50 3846.50 906.50 4024.50 728.50 3800.00 953.00 3784.00 969.00 3869.00 884.00 3868.00 885.00 3915.50 837.50 3775.50 977.50 3921.50 831.50 3726.50 1026.50 225 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 58.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 627.500 817.500 ‐ 1.069 .285 kukavice/ hrabri 725.000 915.000 ‐.153 .878 glupi/ pametni 728.000 918.000 ‐.123 .902 hladni/ osje ć ajni 704.500 894.500 ‐.347 .728 podmukli / iskreni 716.500 906.500 ‐.239 .811 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 538.500 728.500 ‐ 2.026 .043 nekulturni / kulturni 719.000 3800.000 ‐.210 .833 prljavi/ č isti 703.000 3784.000 ‐.363 .716 drski/ ljubazni 694.000 884.000 ‐.446 .656 negostoljubivi/ gostoljubivi 695.000 885.000 ‐.451 .652 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 647.500 837.500 ‐.891 .373 sebi č ni/ nesebi č ni 694.500 3775.500 ‐.449 .653 primitivni/ civilizovani 641.500 831.500 ‐.960 .337 zatvoreni/ komunikativni 645.500 3726.500 ‐.934 .350 226 Sr đ an Puhalo Tabela 59. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u opažanju Hrvata N M SD lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 78.18 1.016 Kontrolna grupa 19.84.898 kukavice/ Eksperimentalna grupa 78 ‐.21.843 hrabri Kontrolna grupa 19 ‐.11.937 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 78.37.941 Kontrolna grupa 19.11.875 hladni/ Eksperi mentalna grupa 78 ‐.01.947 osje ć ajni Kontrolna grupa 19 ‐.05.705 podmukli/ Eksperimentalna grupa 78 ‐.21.945 iskreni Kontrolna grupa 19 ‐.26 1.147 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 78 ‐.10.799 pošteni Kontrolna grupa 19 ‐.37.955 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 78.46 1.015 kulturni Kontrolna grupa 19.21 1.084 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 78.36 1.032 Kontrolna grupa 19.21 1.182 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 78.18 1.016 Kontrolna grupa 19 ‐.21.918 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 78.27.989 gostoljubivi Kontrolna grupa 19.26.991 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 78.01.933 miroljubivi Kontrolna grupa 19 ‐.16.602 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 78 ‐.13.873 nesebi č ni Kontrolna grupa 19 ‐.53.964 primitivni/ Eksperimentalna grupa 78.29 1.021 civilizovani Kontrolna grupa 19.37 1.165 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 78.19.941 komunikativni Kontrolna grupa 19.47 1.073 SEM .115 .206 .095 .215 .107 .201 .107 .162 .107 .263 .090 .219 .115 .249 .117 .271 .115 .211 .112 .227 .106 .138 .099 .221 .116 .267 .106 .246 227 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 59.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 kukavice/ Eksperimentalna grupa 78 hrabri Kontrolna grupa 19 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 hladni/ Eksperimentalna grupa 78 osje ć ajni Kontrolna grupa 19 podmukli/ Eksperimentalna grupa 78 iskreni Kontrolna grupa 19 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 78 pošteni Kontrolna grupa 19 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 78 kulturni Kontrolna grupa 19 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 78 gostoljubivi Kontrolna grupa 19 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 78 miroljubivi Kontrolna grupa 19 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 78 nesebi č ni Kontrolna grupa 19 primitivni/ Eksperimentalna grupa 78 civilizovani Kontrolna grupa 19 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 78 komunikativni Kontrolna grupa 19 MR 45.87 61.84 48.36 51.63 50.14 44.32 49.01 48.97 49.13 48.45 50.81 41.55 50.31 43.63 49.54 46.79 51.12 40.32 49.49 47.00 50.24 43.89 50.75 41.82 48.31 51.84 47.42 55.47 SR 3578.00 1175.00 3772.00 981.00 3911.00 842.00 3822.50 930.50 3832.50 920.50 3963.50 789.50 3924.00 829.00 3864.00 889.00 3987.00 766.00 3860.00 893.00 3919.00 834.00 3958.50 794.50 3768.00 985.00 3699.00 1054.00 228 Sr đ an Puhalo Tabela 59.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 497.000 3578.000 ‐ 2.377 .017 kukavice/ hrabri 691.000 3772.000 ‐.519 .604 glupi/ pametni 652.000 842.000 ‐.876 .381 hladni/ osje ć ajni 740.500 930.500 ‐.005 .996 podmukli / iskreni 730.500 920.500 ‐.105 .916 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 599.500 789.500 ‐ 1.527 .127 nekulturni / kulturni 639.000 829.000 ‐.997 .319 prljavi/ č isti 699.000 889.000 ‐.410 .682 drski/ ljubazni 576.000 766.000 ‐ 1.674 .094 negostoljubivi/ gostoljubivi 703.000 893.000 ‐.382 .703 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 644.000 834.000 ‐.986 .324 sebi č ni/ nesebi č ni 604.500 794.500 ‐ 1.425 .154 primitivni/ civilizovani 687.000 3768.000 ‐.524 .600 zatvoreni/ komunikativni 618.000 3699.000 ‐ 1.222 .222 229 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 60. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u opažanju Srba lijeni/ vrijedni kukavice/ hrabri glupi/ pametni hladni/ osje ć ajni podmukli/ iskreni nepošteni/ pošteni nekulturni/ kulturni prljavi/ č isti drski/ ljubazni negostoljubivi/ gostoljubivi svadljivi/ miroljubivi sebi č ni/ nesebi č ni primitivni/ civilizovani zatvoreni/ komunikativni Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperi mentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N M 78 ‐.33 19 ‐.26 78 ‐.37 19 ‐.26 78 ‐.38 19 ‐.37 78 ‐.55 19 ‐ 1.00 78 ‐.63 19 ‐.79 78 ‐.64 19 ‐.84 78 ‐.40 19 ‐.63 78 ‐.42 19 ‐.63 78 ‐.51 19 ‐.32 78 ‐.21 19.00 78 ‐.82 19 ‐ 1.11 78 ‐.41 19 ‐.58 78 ‐.46 19 ‐ 1.00 78.18 19.16 SD 1.053 1.098 1.033 1.368 1.119 1.165 .976 1.054 .899 1.228 .911 1.214 1.097 1.165 1.134 1.257 1.066 1.204 1.036 1.247 .977 1.049 .932 1.170 1.101 1.054 1.137 1.259 SEM .119 .252 .117 .314 .127 .267 .110 .242 .102 .282 .103 .279 .124 .267 .128 .288 .121 .276 .117 .286 .111 .241 .106 .268 .125 .242 .129 .289 230 Tabela 60.1 Rangovi N lijeni/ vrijedni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 kukavice/ Eksperimentalna grupa 78 hrabri Kontrolna grupa 19 glupi/ pametni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 hladni/ Eksperimentalna grupa 78 osje ć ajni Kontrolna grupa 19 podmukli/ Eksperimentalna grupa 78 iskreni Kontrolna grupa 19 nepošteni/ Eksperimentalna grupa 78 pošteni Kontrolna grupa 19 nekulturni/ Eksperimentalna grupa 78 kulturni Kontrolna grupa 19 prljavi/ č isti Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 drski/ ljubazni Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 negostoljubivi/ Eksperimentalna grupa 78 gostoljubivi Kontrolna grupa 19 svadljivi/ Eksperimentalna grupa 78 miroljubivi Kontrolna grupa 19 sebi č ni/ Eksperimentalna grupa 78 nesebi č ni Kontrolna grupa 19 primitivni/ Eksperimentalna grupa 78 civilizovani Kontrolna grupa 19 zatvoreni/ Eksperimentalna grupa 78 komunikativni Kontrolna grupa 19 Sr đ an Puhalo MR 48.38 51.53 48.53 50.95 48.58 50.71 51.19 40.03 50.03 44.76 50.32 43.58 50.17 44.18 49.90 45.29 48.13 52.58 47.70 54.34 50.48 42.92 49.90 45.29 51.44 38.97 48.91 49.37 SR 3774.00 979.00 3785.00 968.00 3789.50 963.50 3992.50 760.50 3902.50 850.50 3925.00 828.00 3913.50 839.50 3892.50 860.50 3754.00 999.00 3720.50 1032.50 3937.50 815.50 3892.50 860.50 4012.50 740.50 3815.00 938.00 231 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 60.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p lijeni/ vrijedni 693.000 3774.000 ‐.478 .633 kukavice/ hrabri 704.000 3785.000 ‐.356 .722 glupi/ pametni 708.500 3789.500 ‐.316 .752 hladni/ osje ć ajni 570.500 760.500 ‐ 1.679 .093 podmukli / iskreni 660.500 850.500 ‐.796 .426 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p nepošteni / pošteni 638.000 828.000 ‐ 1.015 .310 nekulturni / kulturni 649.500 839.500 ‐.893 .372 prljavi/ č isti 670.500 860.500 ‐.681 .496 drski/ ljubazni 673.000 3754.000 ‐.652 .514 negostoljubivi/ gostoljubivi 639.500 3720.500 ‐ 1.008 .314 Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p svadljivi/ miroljubivi 625.500 815.500 ‐ 1.135 .257 sebi č ni/ nesebi č ni 670.500 860.500 ‐.702 .483 primitivni/ civilizovani 550.500 740.500 ‐ 1.849 .064 zatvoreni/ komunikativni 734.000 3815.000 ‐.067 .946 232 PRILOG 3. Sr đ an Puhalo Tabela 61. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u stepenu izraženosti etnocentrizma, nacionalizma kao pripadnosti grupi i kosmopolitizma N M SD SEM Eksperimentalna grupa 97 2.6263.97034.09852 Etnocentrizam Kontrolna grupa 23 2.4130.81745.17045 Nacionalizam Eksperimentalna grupa 97 3.3737.82374.08364 kao pripadnost grupi Kontrolna grupa 23 3.3370.85815.17894 Eksperimentalna grupa 97 2.9742.98670.10018 Kosmopolitizam Kontrolna grupa 23 2.6884.71652.14940 Tabela 61.1 Rangovi N Eksperimentalna grupa 97 Etnocentrizam Kontrolna grupa 23 Nacionalizam Eksperimentalna grupa 97 kao pripadnost Kontrolna grupa 23 grupi Eksperimentalna grupa 97 Kosmopolitizam Kontrolna grupa 23 MR 62.09 53.80 60.74 59.48 62.75 51.00 SR 6022.50 1237.50 5892.00 1368.00 6087.00 1173.00 Tabela 61.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Etnocentrizam 961.500 1237.500 ‐ 1.030 .303 Nacionalizam kao pripadnost grupi 1092.000 1368.000 ‐.158 .875 Kosmopolitizam 897.000 1173.000 ‐ 1.460 .144 233 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 62. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u stepenu izraženosti etnocentrizma, nacionalizma kao pripadnosti grupi i kosmopolitizma Etnocentrizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Kosmopolitizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N M 105 2.7405 20 2.6375 105 2.9690 20 3.0125 105 3.1778 20 2.6083 SD .90400 1.08055 .91245 .82906 1.01755 .92761 SEM .08822 .24162 .08905 .18538 .09930 .20742 Tabela 62.1 Rangovi N MR SR Etnocentrizam Eksperimentalna grupa 105 Kontrolna grupa 20 63.84 58.60 6703.00 1172.00 Nacionalizam kao Eksperimentalna grupa 105 62.81 6595.00 pripadnost grupi Kontrolna grupa 20 64.00 1280.00 Eksperimentalna grupa 105 Kosmopolitizam Kontrolna grupa 20 66.11 46.65 6942.00 933.00 Tabela 62.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Etnocentrizam 962.000 1172.000 ‐.595 .552 Nacionalizam kao pripadnost grupi 1030.000 6595.000 ‐.135 .892 Kosmopolitizam 723.000 933.000 ‐ 2.205 .027 234 Sr đ an Puhalo Tabela 63. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u stepenu izraženosti etnocentrizma, nacionalizma kao pripadnosti grupi i kosmopolitizma Etnocentrizam Nacionalizam kao pripadnost grupi Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N M SD SEM 78 2.2628 1.04361.11817 19 2.1974 1.18901.27278 78 2.9647 1.00867.11421 19 3.0263 1.19285.27366 Kosmopolitizam Eksperimentalna grupa 78 3.4252 1.02200.11572 Kontrolna grupa 19 3.4386 1.20212.27579 Tabela 63.1 Rangovi N Etnocentrizam Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 Nacionalizam kao Eksperimentalna grupa 78 pripadnost grupi Kontrolna grupa 19 Kosmopolitizam Eksperimentalna grupa 78 Kontrolna grupa 19 MR 49.59 46.58 48.75 50.03 48.78 49.89 SR 3868.00 885.00 3802.50 950.50 3805.00 948.00 Tabela 63.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Etnocentrizam 695.000 885.000 ‐.420 .674 Nacionalizam kao pripadnost grupi 721.500 3802.500 ‐.178 .859 Kosmopolitizam 724.000 3805.000 ‐.155 .877 235 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove PRILOG 4. Tabela 64. Rezlike izme đ u eksprerimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u stepenu izraženosti dogmatizma Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 97 23 M 3,2616 3,1467 SD ,65998 ,70776 SEM ,06701 ,14758 Tabela 64.1 Rangovi Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 97 23 MR 61,75 55,24 SR 5989,50 1270,50 Tabela 64.2 Test statistika Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Dogmatizam 994,500 1270,500 ‐ ,808 ,419 Tabela 65. Tabela X. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u stepenu izraženosti dogmatizma Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 105 20 M 2,8714 2,7313 SD ,63133 ,54452 SEM ,06161 ,12176 Tabela 65.1 Rangovi Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 105 20 MR 63,97 57,90 SR 6717,00 1158,00 236 Tabela 65.2 Rangovi Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Dogmatizam 948,000 1158,000 ‐ ,689 ,491 Sr đ an Puhalo Tabela 66. Tabela X. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u stepenu izraženosti dogmatizma Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N M 78 3,0689 19 2,9868 SD ,64297 ,85381 SEM ,07280 ,19588 Tabela 66.1 Rangovi Dogmatizam Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 78 19 MR 49,41 47,32 SR 3854,00 899,00 Tabela 66.2 Test statistik Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Dogmatizam 709,000 899,000 ‐ ,291 ,771 237 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove PRILOG 5. Tabela 63. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Mostara u stepenu izraženosti ratnog iskustva Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 97 23 M 2,1237 2,6522 SD 1,55629 1,92138 SEM ,15802 ,40064 Tabela 63.1 Rangovi Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 97 23 MR 58,66 68,24 SR 5690,50 1569,50 Tabela 63.2 Test statistik Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Ratno iskustvo 937,500 5690,500 ‐ 1,208 ,227 Tabela 64. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Banje Luke u stepenu izraženosti ratnog iskustva Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 105 20 M 1,5524 2,0500 SD 1,61710 1,31689 SEM ,15781 ,29447 Tabela 64.1 Rangovi Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 105 20 MR 60,34 76,98 SR 6335,50 1539,50 238 Sr đ an Puhalo Tabela 64.2 Test statistik Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Ratno iskustvo 770,500 6335,500 ‐ 1,939 ,052 Tabela 65. Razlike izme đ u eksperimentalne i kontrolne grupe gimnazijalaca iz Sarajeva u stepenu izraženosti ratnog iskustva Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 78 19 M 2,2051 2,5263 SD 1,36143 1,77540 SEM ,15415 ,40730 Tabela 65.1 Rangovi Ratno iskustvo Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa N 78 19 MR 48,31 51,82 SR 3768,50 984,50 Tabela 65.2 Test statistik Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z P Ratno iskustvo 687,500 3768,500 ‐ ,497 ,619 239 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove PRILOG 6. Tabela 66. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na etni č ku pripadnost − gimnazijalci iz Mostara N Bošnjak 1 Hrvat 92 Prosje č na ocjena Bošnjakinja Srbin 1 Ostalo 3 Bošnjak 1 Hrvat 92 Prosje č na ocjena Srpkinja Srbin 1 Ostalo 3 Bošnjak 1 Hrvat 92 Prosje č na ocjena Hrvatica Srbin 1 Ostalo 3 M ‐ ,6667 ‐ ,4928 ‐ 1,3333 ,3333 ,6667 ‐ ,5688 ‐ 1,6667 ‐ 1,4444 ‐ 1,3333 ‐ ,3297 ,0000 ,4444 SD . 1,47877 . 1,85592 . 1,36728 . 1,17063 . 1,50659 . ,19245 SE . ,15417 . 1,07152 . ,14255 . ,67586 . ,15707 . ,11111 Tabela 66.1 Rangovi N Bošnjak 1 Prosje č na ocjena Bošnjakinja Hrvat 92 Srbin 1 Ostalo 3 Bošnjak 1 Prosje č na ocjena Srpkinja Hrvat 92 Srbin 1 Ostalo 3 Bošnjak 1 Prosje č na ocjena Hrvatica Hrvat 92 Srbin 1 Ostalo 3 MR 40,00 48,96 28,00 60,17 80,00 49,59 19,50 30,50 22,00 48,61 57,00 67,17 240 Tabela 66.2 Test statistici Chi ‐ Square df p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 1,139 3 ,768 Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica 3,672 2,281 3 3 ,299 ,516 Sr đ an Puhalo Tabela 67. Prosje č ne ocjena ljepote Bošnjakinja, Srpkinja s obzirom na pol − gimnazijalaci iz Mostara Hrvatica i Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Ženski Muški enski Muški Zenski Muški N M SD SEM 66 ‐.6364 1.48465.18275 31 ‐.1398 1.41624.25436 66 ‐.7020 1.42640.17558 31 ‐.3656 1.19986.21550 66 ‐.3535 1.44160.17745 31 ‐.2258 1.57148.28225 Tabela 67.1 Rangovi Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Zenski Muški Zenski Muški Zenski Muški N MR SR 66 46.18 3048.00 31 55.00 1705.00 66 46.55 3072.00 31 54.23 1681.00 66 47.39 3128.00 31 52.42 1625.00 Tabela 67.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 837.000 3048.000 ‐ 1.444 .149 Prosje č na ocjena Srpkinja 861.000 3072.000 ‐ 1.257 .209 Prosje č na ocjena Hrvatica 917.000 3128.000 ‐.822 .411 241 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 68. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im roditelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalci iz Mostara N M SD SEM Prosje č na ocjena Da 89 ‐.4419 1.45190.15390 Bošnjakinja Ne 8 ‐.8750 1.76327.62341 Prosje č na ocjena Da 89 ‐.5655 1.38389.14669 Srpkinja Ne 8 ‐.9167 1.09472.38704 Prosje č na ocjena Da 89 ‐.2921 1.51992.16111 Hrvatica Ne 8 ‐.5417.90742.32082 Tabela 68.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Da 89 Bošnjakinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 89 Srpkinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 89 Hrvatica Ne 8 MR 49.79 40.19 49.66 41.69 49.57 42.69 SR 4431.50 321.50 4419.50 333.50 4411.50 341.50 Tabela 68.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 285.500 321.500 ‐.928 .354 Prosje č na ocjena Srpkinja 297.500 333.500 ‐.770 .441 Prosje č na ocjena Hrvatica 305.500 341.500 ‐.664 .507 242 Sr đ an Puhalo Tabela 69. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im rodbina dolazi iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalci iz Mostara N M SD SEM Prosje č na ocjena Da 21 ‐.1587 1.54423.33698 Bošnjakinja Ne 76 ‐.5658 1.45248.16661 Prosje č na ocjena Da 21 ‐.2381 1.41084.30787 Srpkinja Ne 76 ‐.6930 1.33972.15368 Prosje č na ocjena Da 21 ‐.1270 1.46998.32078 Hrvatica Ne 76 ‐.3640 1.48491.17033 Tabela 69.1 Rangovi Prosje č na ocjena Da Bošnjakinja Ne Prosje č na ocjena Da Srpkinja Ne Prosje č na ocjena Da Hrvatica Ne N 21 76 21 76 21 76 MR 54.74 47.41 55.48 47.21 51.81 48.22 SR 1149.50 3603.50 1165.00 3588.00 1088.00 3665.00 Tabela 69.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 677.500 3603.500 ‐ 1.059 .290 Prosje č na ocjena Srpkinja 662.000 3588.000 ‐ 1.195 .232 Prosje č na ocjena Hrvatica 739.000 3665.000 ‐.518 .604 243 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 70. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpskinja s obzirom na to da li im prijatelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalaci iz Mostara Prosje č na ocjena Da Bošnjakinja Ne Prosje č na ocjena Da Srpkinja Ne Prosje č na ocjena Da Hrvatica Ne N M SD SEM 86 ‐.4574 1.49251.16094 11 ‐.6364 1.37804.41549 86 ‐.5426 1.39377.15029 11 ‐ 1.0000 1.03280.31140 86 ‐.2403 1.52509.16445 11 ‐.8788.88535.26694 Tabela 70.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Da 86 Bošnjakinja Ne 11 Prosje č na ocjena Da 86 Srpkinja Ne 11 Prosje č na ocjena Da 86 Hrvatica Ne 11 MR 49.27 46.86 50.46 37.59 50.90 34.18 SR 4237.50 515.50 4339.50 413.50 4377.00 376.00 Tabela 70.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 449.500 515.500 ‐.268 .788 Prosje č na ocjena Srpkinja 347.500 413.500 ‐ 1.433 .152 Prosje č na ocjena Hrvatica 310.000 376.000 ‐ 1.860 .063 244 Sr đ an Puhalo Tabela 71. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na izbjegli č ki status − gimnazijalci iz Mostara N Doma ć e neraseljeno Prosje č na ocjena stanovništvo 84 Bošnjakinja Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 Doma ć e neraseljeno Prosje č na ocjena stanovništvo 84 Srpkinja Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 Doma ć e neraseljeno Prosje č na ocjena stanovništvo 84 Hrvatica Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 M ‐.4762 ‐.2000 ‐.6667 ‐.6349 .2000 ‐.6667 ‐.3849 .4000 .0000 SD 1.47563 1.32497 1.69967 1.29939 .96032 2.09307 1.49205 1.32077 1.41421 SE .16100 .59255 .60093 .14177 .42947 .74001 .16280 .59067 .50000 Tabela 71.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno Bošnjakinja stanovništvo 84 Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno Srpkinja stanovništvo 84 Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno Hrvatica stanovništvo 84 Raseljena ili izbjegla lica 5 Povratnici 8 MR 49.04 52.90 46.13 47.99 67.30 48.19 47.63 62.00 55.25 Tabela 71.2 Test statistici Chi ‐ Square df p Prosje č na ocjena Bošnjakinja .181 2 .914 Prosje č na ocjena Srpkinja 2.244 2 .326 Prosje č na ocjena Hrvatica 1.669 2 .434 245 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 72. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na mjesto stanovanja − gimnazijalci iz Mostara Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Selu Gradu Selu Gradu Selu Gradu N M 15 ‐.7778 82 ‐.4228 15 ‐.9333 82 ‐.5325 15 ‐.3333 82 ‐.3089 SD 1.73967 1.42585 1.55431 1.32390 1.71362 1.44186 SEM .44918 .15746 .40132 .14620 .44246 .15923 Tabela 72.1 Rangovi Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Selu Gradu Selu Gradu Selu Gradu N MR 15 43.03 82 50.09 15 43.77 82 49.96 15 47.30 82 49.31 SR 645.50 4107.50 656.50 4096.50 709.50 4043.50 Tabela 72.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 525.500 645.500 ‐.896 .370 Prosje č na ocjena Srpkinja 536.500 656.500 ‐.786 .432 Prosje č na ocjena Hrvatica 589.500 709.500 ‐.255 .799 246 Sr đ an Puhalo Tabela 73. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na etni č ku pripadnost − gimnazijalci iz Banje Luke N M SD SEM Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Hrvat 1 1,3333.. Srbin 104 ‐ ,1442 1,40023 ,13730 Hrvat 1 2,0000.. Srbin 104 ‐ ,2596 1,46292 ,14345 Hrvat 1 ‐ 1,6667.. Srbin 104 ‐ ,5545 1,49621 ,14672 Tabela 73.1 Rangovi N Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Hrvat 1 Srbin 104 Hrvat 1 Srbin 104 Hrvat 1 Srbin 104 MR 91,50 52,63 99,00 52,56 21,50 53,30 SR 91,50 5473,50 99,00 5466,00 21,50 5543,50 Tabela 73.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 13,500 5473,500 ‐ 1,276 ,202 Prosjek ocjena Srpkinja 6,000 5466,000 ‐ 1,523 ,128 Prosjek ocjena Hrvatica 20,500 21,500 ‐ 1,044 ,297 247 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 74. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na pol − gimnazijalci iz Banje Luke Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Zenski Muški Zenski Muški Zenski Muški N M 69 ‐.0628 36 ‐.2593 69 ‐.0193 36 ‐.6574 69 ‐.5749 36 ‐.5463 SD 1.45328 1.30472 1.44041 1.46165 1.35145 1.75328 SEM .17495 .21745 .17341 .24361 .16270 .29221 Tabela 74.1 Rangovi Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Zenski Muški Zenski Muški Zenski Muški N MR 69 55.95 36 47.35 69 57.15 36 45.04 69 53.53 36 51.99 SR 3860.50 1704.50 3943.50 1621.50 3693.50 1871.50 Tabela 74.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 1038.500 1704.500 ‐ 1.380 .168 Prosjek ocjena Srpkinja 955.500 1621.500 ‐ 1.941 .052 Prosjek ocjena Hrvatica 1205.500 1871.500 ‐.247 .805 248 Sr đ an Puhalo Tabela 75. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im roditelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalci iz Banje Luke Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica N M SD SEM Da 100 ‐.1300 1.42913.14291 Ne 5 ‐.1333.69121.30912 Da 100 ‐.2933 1.44970.14497 Ne 5.8667 1.65999.74237 Da 100 ‐.6100 1.50648.15065 Ne 5.3333.84984.38006 Tabela 75.1 Rangovi Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica N Da 100 Ne 5 Da 100 Ne 5 Da 100 Ne 5 MR 53.16 49.80 51.77 77.60 51.75 78.00 SR 5316.00 249.00 5177.00 388.00 5175.00 390.00 Tabela 75.2 Rangovi Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 234.000 249.000 ‐.242 .809 Prosjek ocjena Srpkinja 127.000 5177.000 ‐ 1.857 .063 Prosjek ocjena Hrvatica 125.000 5175.000 ‐ 1.889 .059 249 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 76. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im rodbina dolazi iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalci iz Banje Luke N Prosjek ocjena Da 33 Bošnjakinja Ne 72 Prosjek ocjena Da 33 Srpkinja Ne 72 Prosjek ocjena Da 33 Hrvatica Ne 72 M ‐.4343 .0093 ‐.2121 ‐.2500 ‐.6667 ‐.5185 SD 1.36291 1.40530 1.47859 1.47991 1.39443 1.54321 SEM .23725 .16562 .25739 .17441 .24274 .18187 Tabela 76.1 Rangovi N Prosjek ocjena Da 33 Bošnjakinja Ne 72 Prosjek ocjena Da 33 Srpkinja Ne 72 Prosjek ocjena Da 33 Hrvatica Ne 72 MR 45.68 56.35 53.00 53.00 50.77 54.02 SR 1507.50 4057.50 1749.00 3816.00 1675.50 3889.50 Tabela 76.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 946.500 1507.500 ‐ 1.675 .094 Prosjek ocjena Srpkinja 1188.000 3816.000 .000 1.000 Prosjek ocjena Hrvatica 1114.500 1675.500 ‐.509 .610 250 Sr đ an Puhalo Tabela 77. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im prijetelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalaci iz Banje Luke Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica N M SD SEM Da 79 ‐.1688 1.47135.16554 Ne 26 ‐.0128 1.17938.23130 Da 79 ‐.2194 1.55606.17507 Ne 26 ‐.2949 1.20859.23702 Da 79 ‐.4768 1.55862.17536 Ne 26 ‐.8333 1.26227.24755 Tabela 77.1 Rangovi Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica N Da 79 Ne 26 Da 79 Ne 26 Da 79 Ne 26 MR 51.94 56.21 53.55 51.33 54.63 48.04 SR 4103.50 1461.50 4230.50 1334.50 4316.00 1249.00 Tabela 77.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 943.500 4103.500 ‐.623 .533 Prosjek ocjena Srpkinja 983.500 1334.500 ‐.324 .746 Prosjek ocjena Hrvatica 898.000 1249.000 ‐.962 .336 251 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 78. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na izbjegli č ki status − gimnazijalci iz Banje Luke N M SD Prosjek ocjena Doma ć e neraseljeno stanovništvo 86 ‐.1550 1.35926 Bošnjakinja Raseljena ili izbjegla lica 17 ‐.0392 1.68277 Povratnici 2.1667 1.17851 Prosjek ocjena Doma ć e neraseljeno stanovništvo 86 ‐.3101 1.44149 Srpkinja Raseljena ili izbjegla lica 17.1176 1.69124 Povratnici 2 ‐.1667.70711 Prosjek ocjena Doma ć e neraseljeno stanovništvo 86 ‐.5465 1.44974 Hrvatica Raseljena ili izbjegla lica 17 ‐.7059 1.78684 Povratnici 2 ‐.1667 1.17851 SE .14657 .40813 .83333 .15544 .41019 .50000 .15633 .43337 .83333 Tabela 78.1 Rangovi N Doma ć e neraseljeno 86 Prosjek ocjena stanovništvo Bošnjakinja Raseljena ili izbjegla lica 17 Povratnici 2 Doma ć e neraseljeno 86 Prosjek ocjena stanovništvo Srpkinja Raseljena ili izbjegla lica 17 Povratnici 2 Doma ć e neraseljeno 86 Prosjek ocjena stanovništvo Hrvatica Raseljena ili izbjegla lica 17 Povratnici 2 MR 51.53 59.88 57.50 51.44 60.82 53.75 52.77 52.94 63.50 252 Tabela 78.2 Test statistici Chi ‐ Square df p Prosjek ocjena Bošnjakinja 1.121 2 .571 Prosjek ocjena Srpkinja 1.359 2 .507 Sr đ an Puhalo Prosjek ocjena Hrvatica .245 2 .885 Tabela 79. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na mjesto stanovanja − gimnazijalci iz Banje Luke Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Selu Gradu Selu Gradu Selu Gradu N M 14 ‐.1905 91 ‐.1209 14 ‐.2619 91 ‐.2344 14 ‐.8571 91 ‐.5201 SD 1.33150 1.41815 1.31512 1.50185 .99326 1.55493 SEM .35586 .14866 .35148 .15744 .26546 .16300 Tabela 79.1 Rangovi Prosjek ocjena Bošnjakinja Prosjek ocjena Srpkinja Prosjek ocjena Hrvatica Selu Gradu Selu Gradu Selu Gradu N MR 14 49.82 91 53.49 14 51.36 91 53.25 14 45.18 91 54.20 SR 697.50 4867.50 719.00 4846.00 632.50 4932.50 Tabela 79.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosjek ocjena Bošnjakinja 592.500 697.500 ‐.421 .673 Prosjek ocjena Srpkinja 614.000 719.000 ‐.218 .828 Prosjek ocjena Hrvatica 527.500 632.500 ‐ 1.037 .300 253 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 80. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na etni č ku pripadnost − gimnazijalci iz Sarajeva N Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Bošnjakinja Ostalo 9 Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Srpkinja Ostalo 9 Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Hrvatica Ostalo 9 M ‐ ,3478 ,5926 ‐ ,5556 ‐ ,1481 ‐ ,5507 ,0370 SD 1,65035 2,60223 1,65058 2,44444 1,55491 2,67937 SE ,19868 ,86741 ,19871 ,81481 ,18719 ,89312 Tabela 80.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Bošnjakinja Ostalo 9 Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Srpkinja Ostalo 9 Prosje č na ocjena Bosnjak 69 Hrvatica Ostalo 9 MR 37,72 53,17 39,10 42,56 38,44 47,61 SR 2602,50 478,50 2698,00 383,00 2652,50 428,50 Tabela 80.2 Test statistici Prosje č na ocjena Bošnjakinja Mann ‐ Whitney U 187,500 Wilcoxon W 2602,500 Z ‐ 1,933 p ,053 Prosje č na ocjena Srpkinja 283,000 2698,000 ‐ ,431 ,666 Prosje č na ocjena Hrvatica 237,500 2652,500 ‐ 1,145 ,252 254 Sr đ an Puhalo Tabela 81. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na pol − gimnazijalci iz Sarajeva N M SD SEM Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Zenski Muški Zenski Muški Zenski Muški 52 ‐ ,1731 1,66535 ,23094 26 ‐ ,3718 2,04250 ,40057 52 ‐ ,5769 1,58989 ,22048 26 ‐ ,3718 2,04684 ,40142 52 ‐ ,4936 1,75453 ,24331 26 ‐ ,4615 1,64405 ,32243 Tabela 81.1 Rangovi Prosje č na ocjena Bošnjakinja Prosje č na ocjena Srpkinja Prosje č na ocjena Hrvatica Zenski Muški Zenski Muški Zenski Muški N MR SR 52 41,16 2140,50 26 36,17 940,50 52 39,49 2053,50 26 39,52 1027,50 52 39,83 2071,00 26 38,85 1010,00 Tabela 81.2 Test statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 589,500 940,500 ‐ ,921 ,357 Prosje č na ocjena Srpkinja 675,500 2053,500 ‐ ,005 ,996 Prosje č na ocjena Hrvatica 659,000 1010,000 ‐ ,181 ,857 255 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 82. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im roditelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa – gimnazijalci iz Sarajeva N Prosje č na ocjena Da 70 Bošnjakinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 70 Srpkinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 70 Hrvatica Ne 8 M ‐ ,3429 ,6667 ‐ ,6190 ,4583 ‐ ,5905 ,4583 SD 1,73342 2,13065 1,70089 1,94314 1,65860 1,95941 SEM ,20718 ,75330 ,20330 ,68700 ,19824 ,69276 Tabela 82.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Da 70 Bošnjakinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 70 Srpkinja Ne 8 Prosje č na ocjena Da 70 Hrvatica Ne 8 MR 38,72 46,31 38,43 48,88 38,31 49,88 SR 2710,50 370,50 2690,00 391,00 2682,00 399,00 Tabela 82.2 Test Statistici Prosje č na ocjena Bošnjakinja Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p 225,500 2710,500 ‐ ,902 ,367 Prosje č na ocjena Srpkinja 205,000 2690,000 ‐ 1,239 ,215 Prosje č na ocjena Hrvatica 197,000 2682,000 ‐ 1,371 ,170 256 Sr đ an Puhalo Tabela 83. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im rodbina dolazi iz istih ili razli č itih etni č kih grupa – gimnazijalci iz Sarajeva N Prosje č na ocjena Da 38 Bošnjakinja Ne 40 Prosje č na ocjena Da 38 Srpkinja Ne 40 Prosje č na ocjena Da 38 Hrvatica Ne 40 M ‐ ,1579 ‐ ,3167 ‐ ,5351 ‐ ,4833 ‐ ,2368 ‐ ,7167 SD 2,31166 1,11184 2,02765 1,45189 2,14197 1,13617 SEM ,37500 ,17580 ,32893 ,22956 ,34747 ,17964 Tabela 83.1 t ‐ test t df p Prosje č na ocjena ,390 76 ,698 Bošnjakinja Prosje č na ocjena ‐ ,130 76 ,897 Srpkinja Prosje č na ocjena 1,245 76 ,217 Hrvatica Tabela 84. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na to da li im prijetelji dolaze iz istih ili razli č itih etni č kih grupa − gimnazijalci iz Sarajeva N Prosje č na ocjena Da 74 Bošnjakinja Ne 4 Prosje č na ocjena Da 74 Srpkinja Ne 4 Prosje č na ocjena Da 74 Hrvatica Ne 4 M ‐ ,1937 ‐ 1,0833 ‐ ,5495 ,2500 ‐ ,4099 ‐ 1,8333 SD 1,81823 ,83333 1,70542 2,55857 1,72328 ,19245 SEM ,21136 ,41667 ,19825 1,27929 ,20033 ,09623 257 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 84.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Da 74 Bošnjakinja Ne 4 Prosje č na ocjena Da 74 Srpkinja Ne 4 Prosje č na ocjena Da 74 Hrvatica Ne 4 MR 40,43 22,38 39,41 41,13 40,92 13,25 SR 2991,50 89,50 2916,50 164,50 3028,00 53,00 Tabela 84.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 79,500 89,500 ‐ 1,559 ,119 Prosje č na ocjena Srpkinja 141,500 2916,500 ‐ ,148 ,883 Prosje č na ocjena Hrvatica 43,000 53,000 ‐ 2,386 ,017 Tabela 85. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na izbjegli č ki status − gimnazijalci iz Sarajeva N Doma ć e neraseljeno 73 Prosje č na ocjena stanovništvo Bošnjakinja Povratnici 5 Doma ć e neraseljeno 73 Prosje č na ocjena stanovništvo Srpkinja Povratnici 5 Doma ć e neraseljeno 73 Prosje č na ocjena stanovništvo Hrvatica Povratnici 5 M ‐ ,2055 ‐ ,7333 ‐ ,5434 ,0000 ‐ ,4338 ‐ 1,2000 SD 1,82374 SE ,21345 1,18790 1,76777 ,53125 ,20690 1,41421 1,73533 ,63246 ,20311 1,12052 ,50111 258 Sr đ an Puhalo Tabela 85.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno 73 Bošnjakinja stanovništvo Povratnici 5 Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno 73 Srpkinja stanovništvo Povratnici 5 Prosje č na ocjena Doma ć e neraseljeno 73 Hrvatica stanovništvo Povratnici 5 MR 39,88 33,90 38,86 48,90 40,23 28,80 SR 2911,50 169,50 2836,50 244,50 2937,00 144,00 Tabela 85.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 154,500 169,500 ‐ ,574 ,566 Prosje č na ocjena Srpkinja 135,500 2836,500 ‐ ,962 ,336 Prosje č na ocjena Hrvatica 129,000 144,000 ‐ 1,095 ,274 Tabela 86. Prosje č ne ocjene ljepote Bošnjakinja, Hrvatica i Srpkinja s obzirom na mjesto stanovanja − gimnazijalci iz Sarajeva N Prosje č na ocjena Selu 2 Bošnjakinja Gradu 76 Prosje č na ocjena Selu 2 Srpkinja Gradu 76 Prosje č na ocjena Selu 2 Hrvatica Gradu 76 M ‐ ,6667 ‐ ,2281 ‐ ,8333 ‐ ,5000 ‐ 2,3333 ‐ ,4342 SD ,47140 1,81043 ,23570 1,76677 ,94281 1,69969 SEM ,33333 ,20767 ,16667 ,20266 ,66667 ,19497 259 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Tabela 86.1 Rangovi N Prosje č na ocjena Selu 2 Bošnjakinja Gradu 76 Prosje č na ocjena Selu 2 Srpkinja Gradu 76 Prosje č na ocjena Selu 2 Hrvatica Gradu 76 MR 29,00 39,78 30,50 39,74 11,25 40,24 SR 58,00 3023,00 61,00 3020,00 22,50 3058,50 Tabela 86.2 Test Statistici Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W Z p Prosje č na ocjena Bošnjakinja 55,000 58,000 ‐ ,667 ,505 Prosje č na ocjena Prosje č na ocjena Srpkinja Hrvatica 58,000 19,500 61,000 22,500 ‐ ,571 ‐ 1,791 ,568 ,073 260 Sr đ an Puhalo PRILOG 7. ANOVA(analiza varijanse) N M(Mean) SD(Std. Deviation) SE(Std. Error) Df(Degrees of Freedom) t ‐ test(Studentov t test) Statisti č ka procedura koja nam omogu ć ava testiranje razlike izme đ u aritmeti č kih sredina dvaju ili više grupa Broj ispitanika Aritmeti č ka sredina Standardna devijacija Standardna greška Sloboda ili nezavisnost variranja ili promjene jednog niza podataka u drugi realni niz podataka Test razlika izme đ u aritmetickih sredina dvije grupe ispitanika F ‐ test(Fisherov test) p LSD(Least Difference) Significant MD(Mean Difference) SEM(Std. Error Mean) Rangovi MR(Mean Rank) SR(Sum of Ranks) Mann ‐ Whitney U Wilcoxon W(The Wilcoxon Signed ‐ Rank Test rangova) Z ‐ statistik Kruskal ‐ Wallis test Regresiona analiza Test razlika dvije ili više grupa na bazi pore đ enja prosje č nih suma kvadrata odnosno omjera me đ ugrupne i unutar grupne varijanse Statisti č ka zna č ajnost izražena kroz vjerovatno ć u Postupak za testiranje zna č ajnosti razlika izme đ u grupa Razlika u prosje č nom postignu ć u na testu Standardna greška eritmeti č ke sredine Rang ispitanika na osnovu izraženosti neke mjerne karakteristike Prosjek rangova Zbir rangova Neparametrijski statisti č ki test za mjerenja zna č ajnosti razlika izme đ u dve grupe Neparametrijski statisti č ki test sume rangova, a koristi se kada imamo dva seta opažanja na istom uzorku Statistik č ija vrijednost ukazuje na statisti č ku zna č ajnost testa Neparametrijski statisti č ki test, pandan analize varijanse kojim se testiraju razlike u pogledu rangova izme đ u dvije ili više grupa Postupak kojim se ispituje da li se variranje jedne numeri č ke varijable(kriterijum) može objasniti variranjem odre đ enog broja drugih numeri č kih varijabli(prediktori) i na taj na č in omogu ć iti predvi đ anje 261 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove R(Multiple R) R2(R Square) B koeficijenti Beta standardizovani regresioni koeficijenti ARS(Adjusted R Squere) SEE(Standrad error) SS(Sum of Squares) MS(Mean square) Koeficijent multiple korelacije Kvadrat multiple korelacije, govori o procentu objašnjene varijanse kriterijuma na osnovu variranja prediktora Prikazuje doprinos svakog pojedina č nog prediktora objašnjenju variranja kriterijuma Standardizovane vrijednosti beta koeficijenata Korigovani koeficijent multiple korelacije (nepristrasna ocjena populacijske vrijednosti) Standardna greška Suma kvadrata za regresiju Prosje č ni kvadrati odstupanja 262 Sr đ an Puhalo UPITNIK PRETEST 263 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA: Pred Vama sa nalazi upitnik koji sa č injavaju pitanja kroz koja Vi treba da izrazite svoja mišljenja i stavove o razli č itim temama. Istraživanje se sprovodi u nau č ne svrhe za za potrebe Doktorskog rada. Molimo Vas da prije popunjavanja svakog dijela upitnika pažljivo pro č itate kratko uputstvo za popunjavanje, a zatim i iskreno odgovorite na pitanja. Ukoliko imate neke nejasno ć e, obratite se ispitiva č u. Zaokružite ili upišite neke osnovne podatke o Vama i Vašoj porodici. Mjesto stanovanja: a) Mostar b) Banja Luka Razred: Broj u dnevniku: Pol: a) ženski b) muški Stru č na sprema oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola c) Sarajevo Koliko imate godina?___________ Stru č na sprema majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola Nacionalna pripadnost a) bošnja č ka b) hrvatska c) srpska d) ostali:________________ Da li je nacionalna pripadnost Vaših roditelja ista? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od rodbine ko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od prijatelja ko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Kojoj kategoriji stanovništva pripada Vaša porodica? a) Doma ć e neraseljeno stanovništvo b) Raseljena ili izbjegla lica c) Povratnici Gdje stanujete? a) Na selu b) U gradu 264 LJP ‐ 1 Sr đ an Puhalo Pred Vama se nalaze fotografije 9 djevojaka, č iju ljepotu treba da ocijenite. Molimo Vas da na skali od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa) ocijenite svaku djevojku posebno, tako što ć ete zaokružiti broj na skali koja se nalazi ispod fotografije. Molimo da pažljivo pogledate svaku fotografiju i date svoj sud. Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 265 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 266 Sr đ an Puhalo Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 267 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa RT ‐ 1 Tokom rata ljudi su doživjeli razliti č ite traumatske doga đ aje. Zanima nas koje ste od dolje napisanih doga đ aja Vi doživjeli. Zaokružite „DA” pored doga đ aja koji su se Vama dogodili. Ako opisani doga đ aj niste doživjeli zaokružite„NE“. Doživio sam protjerivanje iz svog mjesta tokom rata. DA NE Doživio sam protjerivanje iz svog stana ili ku ć e tokom rata. DA NE Moja ku ć a je bila bombardovana, ga đ ana ili uništena tokom rata. DA NE Bio sam odvojen od majke ili oca u toku rata. DA NE Doživio sam pucanje ili granatiranje u svojoj blizini. DA NE Bio sam ranjen tokom rata. DA NE Bio sam svjedok ne č ijeg ranjavanja ili ubistva tokom rata. DA NE Jedan od roditelja mi je bio u zarobljeništvu u toku rata. DA NE Jedan od roditelja mi je poginuo tokom rata. DA NE Neko od bliske rodbine mi je poginuo tokom rata. DA NE Neko od bliske rodbine mi je bio ozbiljnije ranjen tokom rata. DA NE 268 Sr đ an Puhalo NC ‐ 1 Pred Vama se nalazi upitnik koji sadrži odre đ en broj razli č itih tvrdnji o narodima koji žive u Bosni i Hercegovini. Molimo Vas da pažljivo pro č itate svaku tvrdnju i za svaku ozna č ite stepen Vašeg slaganja ili neslaganja tako što ć ete zaokružiti broj pored navedene tvrdnje. Uopšte se ne slažem Uglavno m se ne slažem I slažem se i neslažem se Uglavno m se slažem Potpuno se slažem Pošto su nesposobniji od nas, pripadnici drugih 1 2 3 4 5 naroda nam stalno rade iza le đ a. Treba biti oprezan i suzdržan prema pripadnicima drugih naroda, č ak i onda kada 1 23 4 5 nam se pokazuju kao prijatelji. Ne bi se trebalo miješati sa pripadnicima drugih 1 2 3 4 5 naroda putem nacionalno mješovitih brakova. Č esto se najbolje osje ć am u onom društvu u 1 2 3 4 5 kojem su svi pripadnici mog naroda. Uvredu nanesenu mom narodu doživljavam kao 1 2 3 4 5 napad na sopstvenu li č nost. Osje ć anje vezanosti za sopstveni narod jedno je od najljepših osje ć anja koje pojedinac može 1 23 4 5 imati. Nacionalne interese treba uvek stavljati ispred 1 2 3 4 5 vlastitih. Djecu treba vaspitavati u nacionalnom duhu. 1 23 4 5 Č ovje č anstvo predstavlja jednu pravu ljudsku 1 2 3 4 5 zajednicu i zato je svaka podjela na nacije štetna. Za č ovjeka je važnije da bude gra đ anin svijeta 1 2 3 4 5 nego pripadnik jednog naroda. Najbolje bi bilo kada bi č itav svijet bio jedna 1 2 3 4 5 država, sa zajedni č kom vlaš ć u. Č ovje č anstvo treba sebi da postavi za cilj 1 2 3 4 5 potpuno ukidanje nacija. Treba težiti da kulturu svoga naroda 1 2 3 4 5 prilagodimo kulturi koju č itav svijet prihvata. Sukoba me đ u državama ne bi bilo kada ne bi 1 2 3 4 5 postojale nacionalne podjele. 269 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove STR ‐ 3 Na ovom listu nalaze se parovi razli č itih osobina koje se mogu pripisati pripadnicima nekih naroda. Želimo da procijenite da li je neka osobina karakteristi č na za pripadnike navedenih naroda tako što zaokružite broj ispod osobine za koju mislite da dobro opisuje prosje č nog pripadnika tog naroda. Na primjer, ukoliko mislite da su pripadnici nekog od naroda izrazito lijeni, zaokruži ć ete broj ‐ 2 ispod te osobine, ako mislite da su pomalo lijeni zaokruži ć ete ‐ 1. Ukoliko mislite da su jako vrijedni, zaokruži ć ete 2 ispod te osobine, a ako mislite da su pomalo vrijedni zaokruži ć ete 1. Ako ste neodlu č ni da li su lijeni ili vrijedni, zaokružite 0. Zna č i, zaokružite samo jedan broj izme đ u ‐ 2 i+2. Bitno je da procijenite svaki par osobina za svaki od tri ponu đ ena naroda. Bošnjaci Hrvati Srbi lijeni ‐ 2 ‐ 1 vrijedni lijeni 0 1 2 ‐ 2 vrijedni lijeni vrijedni ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 kukavice ‐ 2 ‐ 1 hrabri kukavice hrabri kukavice hrabri 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 glupi ‐ 2 ‐ 1 pametni glupi 0 1 2 ‐ 2 pametni glupi pametni ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 hladni ‐ 2 ‐ 1 osje ć ajni hladni osje ć ajni hladni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 osje ć ajni 0 12 podmukli ‐ 2 ‐ 1 iskreni podmukli iskreni podmukli iskreni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 nepošteni ‐ 2 ‐ 1 pošteni nepošteni pošteni nepošteni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 pošteni 0 12 nekulturni ‐ 2 ‐ 1 kulturni nekulturni kulturni nekulturni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 kulturni 0 12 prljavi č isti prljavi č isti prljavi č isti ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 drski ‐ 2 ‐ 1 ljubazni drski 0 1 2 ‐ 2 ljubazni drski ljubazni ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 0 1 2 negostoljubivi ‐ 2 ‐ 1 gostoljubivi negostoljubivi 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 gostoljubivi negostoljubivi 0 1 2 ‐ 2 1 gostoljubivi 0 12 svadljivi ‐ 2 ‐ 1 miroljubivi svadljivi 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 miroljubivi svadljivi 0 1 2 ‐ 2 1 miroljubivi 0 12 sebi č ni ‐ 2 ‐ 1 nesebi č ni sebi č ni nesebi č ni sebi č ni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 0 1 2 ‐ 2 1 nesebi č ni 0 12 primitivni ‐ 2 ‐ 1 civilizovani primitivni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 civilizovani primitivni 0 1 2 ‐ 2 1 civilizovani 0 12 zatvoreni ‐ 2 ‐ 1 komunikativni zatvoreni 0 1 2 ‐ 2 ‐ 1 komunikativni zatvoreni 0 1 2 ‐ 2 1 komunikativni 0 12 270 Sr đ an Puhalo UPITNIK POST ‐ TEST MOSTAR 271 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA: Pred Vama se nalazi upitnik koji sadrži izvjestan broj pitanja kroz koja Vi treba da izrazite svoja mišljenja i stavove o razli č itim temama. Istraživanje se sprovodi u nau č ne svrhe za potrebe Doktorskog rada. Molimo Vas da prije popunjavanja svakog dijela upitnika pažljivo pro č itate kratku uputu za popunjavanje, a zatim iskreno odgovorite na sva pitanja. Ukoliko imate neke nejasno ć e, obratite se anketaru. Zaokružite ili upišete neke osnovne podatke o Vama i Vašoj obitelji. Mjesto stanovanja: a) Mostar b) Banja Luka Razred: Broj u dnevniku: Spol: a) ženski b) muški Obrazovanje oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola c) Sarajevo Koliko imate godina?___________ Obrazovanje majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola Nacionalna pripadnost a) bošnja č ka b) hrvatska c) srpska d) ostali:____________ Da li je nacionalna pripadnost Vaših roditelja ista? a) Da b) Ne Da li imate nekoga u obitelji tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od prijatelja tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Kojoj kategoriji stanovništva pripada Vaša obitelj? a) Doma ć e neraseljeno stanovništvo b) Raseljene ili izbjegle osobe c) Povratnici Gdje stanujete? a) Na selu b) U gradu 272 Sr đ an Puhalo LJP ‐ 1 Pred Vama se nalaze fotografije 9 djevojaka, č iju ljepotu treba da ocijenite. Molimo Vas da na ljestvici od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa) ocijenite svaku djevojku posebno, tako što ć ete zaokružiti broj na skali koja se nalazi ispod fotografije. Molimo Vas da pozorno pogledate svaku fotografiju i date svoju ocijenu. Nije lijepa SELMA TAHIRBEGOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa VESNA POPOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 273 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa LEJLA IMAMOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa LUCIJA FRANI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa ZORICA MILOŠEVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 274 Sr đ an Puhalo Nije lijepa MARTINA HORVAT 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa MILICA TADI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa EMINA MAHMUTOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 275 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Potpuno se slažem Nije lijepa JOSIPA SOLDO 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa D ‐ 1. Da li se i u kojoj mjeri slažete sa sljede ć im tvrdnjama? Djelimi č no se slažem Neodlu č an/ neodlu č na n e Uglavnom Uopšte se ne slažem s e 1. Samo jedno gledište o svijetu može biti istinito. 1 2 3 4 5 2. Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje 1 2 3 4 5 drugima. 3. Ja nastojim da se držim onog pogleda 1 2 3 4 5 na svijet koji je jedino ispravan. 5. U tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova, da 1 2 3 4 5 nemam potrebu da ih preispitujem. 6. Č ovjek mora č vrsto da se drži svojih 1 2 3 4 5 uvjerenja, uprkos svemu što se dešava. 7. Postoje velike istine koje objašnjavaju 1 2 3 4 5 sve što se dešava u svijetu. 8. Ne mogu imati povjerenja u č ovjeka 1 2 3 4 5 koji je izmijenio neki svoj zna č ajan stav. 10. Ne možemo praviti kompromise sa 1 2 3 4 5 našim politi č kim neistomišljenicima. 276 Sr đ an Puhalo ED ‐ 2. Sada slijede neka pitanja u vezi sa razli č itim narodima. Da li biste jednog obi č nog, prose č nog Hrvata ili Hrvaticu prihvatili da stanuje u vašem susjedstvu(ako prihvatate ponu đ eni odnos zaokružite broj 1 u koloni Hrvat/Hrvatica. Ako ne prihvatate ponu đ eni odnos ne treba ništa zaokružiti)? Molim Vas da odgovorite za sve ponu đ ene odnose i za sve narode. Da ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji Da stanuje u mom susjedstvu, u istoj zgradi ili ulici Da bude nastavnik u mojoj školi Da se družim sa njim (njom) kao sa prijateljem Da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom) Da stupim u brak njim (njom) Da neko od č lanova porodice primim krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen. Hrvat/ Hrvatica 1 2 3 4 5 6 7 Bošnjak/ Bošnjakinja 1 2 3 4 5 6 7 Rom/ Romkinja 1 2 3 4 5 6 7 Srbin/ Srpkinja 1 2 3 4 5 6 7 Da bi ovo istraživanje bilo uspješno završeno molim Vas da odgovorite na sljede ć e pitanje: Da li ste, u novembru ili decembru prošle godine, u č estvovali u popunjavanju sli č nog upitnika tj. ocjenjivanju ljepote ovih osoba? a) Da b) Ne U predhodnom istraživanju neki u č enici nisu upisali ili su pogrešno upisali broj u dnevniku, pa Vas molim da još jednom upišete vaš broj u dnevniku. Broj u dnevniku_______________________ 277 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove UPITNIK POST ‐ TEST BANJA LUKA 278 Sr đ an Puhalo UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA: Pred Vama se nalazi upitnik koji sadrži izvjestan broj pitanja kroz koja Vi treba da izrazite svoja mišljenja i stavove o razli č itim temama. Istraživanje se sprovodi u nau č ne svrhe za potrebe Doktorskog rada. Molimo Vas da prije popunjavanja svakog dijela upitnika pažljivo pro č itate kratku uputu za popunjavanje, a zatim iskreno odgovorite na sva pitanja. Ukoliko imate neke nejasno ć e, obratite se anketaru. Zaokružite ili upišete neke osnovne podatke o Vama i Vašoj obitelji. Mjesto stanovanja: a) Mostar b) Banja Luka Razred: Broj u dnevniku: Spol: a) ženski b) muški Obrazovanje oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola c) Sarajevo Koliko imate godina?___________ Obrazovanje majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola Nacionalna pripadnost a) bošnja č ka b) hrvatska c) srpska d) ostali:____________ Da li je nacionalna pripadnost Vaših roditelja ista? a) Da b) Ne Da li imate nekoga u obitelji tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od prijatelja tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Kojoj kategoriji stanovništva pripada Vaša obitelj? a) Doma ć e neraseljeno stanovništvo b) Raseljene ili izbjegle osobe c) Povratnici Gdje stanujete? a) Na selu b) U gradu 279 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove LJP ‐ 1 Pred Vama se nalaze fotografije 9 djevojaka, č iju ljepotu treba da ocijenite. Molimo Vas da na ljestvici od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa) ocijenite svaku djevojku posebno, tako što ć ete zaokružiti broj na skali koja se nalazi ispod fotografije. Molimo Vas da pozorno pogledate svaku fotografiju i date svoju ocijenu. Nije lijepa VESNA POPOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa MARTINA HORVAT 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 280 Sr đ an Puhalo Nije lijepa LEJLA IMAMOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa LUCIJA FRANI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa JOSIPA SOLDO 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 281 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa SELMA TAHIRBEGOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa MILICA TADI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa EMINA MAHMUTOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 282 Sr đ an Puhalo Potpuno se slažem Nije lijepa ZORICA MILOŠEVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa D ‐ 1. Da li se i u kojoj mjeri slažete sa sljede ć im tvrdnjama? Djelimi č no se slažem Neodlu č an/ neodlu č na n e Uglavnom Uopšte se ne slažem s e 1. Samo jedno gledište o svijetu može biti istinito. 1 2 3 4 5 2. Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje 1 2 3 4 5 drugima. 3. Ja nastojim da se držim onog pogleda 1 2 3 4 5 na svijet koji je jedino ispravan. 5. U tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova, da 1 2 3 4 5 nemam potrebu da ih preispitujem. 6. Č ovjek mora č vrsto da se drži svojih 1 2 3 4 5 uvjerenja, uprkos svemu što se dešava. 7. Postoje velike istine koje objašnjavaju 1 2 3 4 5 sve što se dešava u svijetu. 8. Ne mogu imati povjerenja u č ovjeka 1 2 3 4 5 koji je izmijenio neki svoj zna č ajan stav. 10. Ne možemo praviti kompromise sa 1 2 3 4 5 našim politi č kim neistomišljenicima. 283 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ED ‐ 2. Sada slijede neka pitanja u vezi sa razli č itim narodima. Da li biste jednog obi č nog, prose č nog Hrvata ili Hrvaticu prihvatili da stanuje u vašem susjedstvu(ako prihvatate ponu đ eni odnos zaokružite broj 1 u koloni Hrvat/Hrvatica. Ako ne prihvatate ponu đ eni odnos ne treba ništa zaokružiti)? Molim Vas da odgovorite za sve ponu đ ene odnose i za sve narode. Da ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji Da stanuje u mom susjedstvu, u istoj zgradi ili ulici Da bude nastavnik u mojoj školi Da se družim sa njim (njom) kao sa prijateljem Da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom) Da stupim u brak njim (njom) Da neko od č lanova porodice primim krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen. Hrvat/ Hrvatica 1 2 3 4 5 6 7 Bošnjak/ Bošnjakinja 1 2 3 4 5 6 7 Rom/ Romkinja 1 2 3 4 5 6 7 Srbin/ Srpkinja 1 2 3 4 5 6 7 Da bi ovo istraživanje bilo uspješno završeno molim Vas da odgovorite na sljede ć e pitanje: Da li ste, u novembru ili decembru prošle godine, u č estvovali u popunjavanju sli č nog upitnika tj. ocjenjivanju ljepote ovih osoba? a) Da b) Ne U predhodnom istraživanju neki u č enici nisu upisali ili su pogrešno upisali broj u dnevniku, pa Vas molim da još jednom upišete vaš broj u dnevniku. Broj u dnevniku_______________________ 284 Sr đ an Puhalo UPITNIK POST ‐ TEST SARAJEVO 285 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA: Pred Vama se nalazi upitnik koji sadrži izvjestan broj pitanja kroz koja Vi treba da izrazite svoja mišljenja i stavove o razli č itim temama. Istraživanje se sprovodi u nau č ne svrhe za potrebe Doktorskog rada. Molimo Vas da prije popunjavanja svakog dijela upitnika pažljivo pro č itate kratku uputu za popunjavanje, a zatim iskreno odgovorite na sva pitanja. Ukoliko imate neke nejasno ć e, obratite se anketaru. Zaokružite ili upišete neke osnovne podatke o Vama i Vašoj obitelji. Mjesto stanovanja: a) Mostar b) Banja Luka Razred: Broj u dnevniku: Spol: a) ženski b) muški Obrazovanje oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola c) Sarajevo Koliko imate godina?___________ Obrazovanje majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola Nacionalna pripadnost a) bošnja č ka b) hrvatska c) srpska d) ostali:____________ Da li je nacionalna pripadnost Vaših roditelja ista? a) Da b) Ne Da li imate nekoga u obitelji tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od prijatelja tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Kojoj kategoriji stanovništva pripada Vaša obitelj? a) Doma ć e neraseljeno stanovništvo b) Raseljene ili izbjegle osobe c) Povratnici Gdje stanujete? a) Na selu b) U gradu 286 Sr đ an Puhalo LJP ‐ 1 Pred Vama se nalaze fotografije 9 djevojaka, č iju ljepotu treba da ocijenite. Molimo Vas da na ljestvici od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa) ocijenite svaku djevojku posebno, tako što ć ete zaokružiti broj na skali koja se nalazi ispod fotografije. Molimo Vas da pozorno pogledate svaku fotografiju i date svoju ocijenu. Nije lijepa MILICA TADI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa VESNA POPOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 287 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa ZORICA MILOŠEVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa SELMA TAHIRBEGOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa JOSIPA SOLDO 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 288 Sr đ an Puhalo Nije lijepa EMINA MAHMUTOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa LUCIJA FRANI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa MARTINA HORVAT 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 289 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Potpuno se slažem Nije lijepa LEJLA IMAMOVI Ć 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa D ‐ 1. Da li se i u kojoj mjeri slažete sa sljede ć im tvrdnjama? Djelimi č no se slažem Neodlu č an/ neodlu č na n e Uglavnom Uopšte se ne slažem s e 1. Samo jedno gledište o svijetu može biti istinito. 1 2 3 4 5 2. Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje 1 2 3 4 5 drugima. 3. Ja nastojim da se držim onog pogleda 1 2 3 4 5 na svijet koji je jedino ispravan. 5. U tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova, da 1 2 3 4 5 nemam potrebu da ih preispitujem. 6. Č ovjek mora č vrsto da se drži svojih 1 2 3 4 5 uvjerenja, uprkos svemu što se dešava. 7. Postoje velike istine koje objašnjavaju 1 2 3 4 5 sve što se dešava u svijetu. 8. Ne mogu imati povjerenja u č ovjeka 1 2 3 4 5 koji je izmijenio neki svoj zna č ajan stav. 10. Ne možemo praviti kompromise sa 1 2 3 4 5 našim politi č kim neistomišljenicima. 290 Sr đ an Puhalo ED ‐ 2. Sada slijede neka pitanja u vezi sa razli č itim narodima. Da li biste jednog obi č nog, prose č nog Hrvata ili Hrvaticu prihvatili da stanuje u vašem susjedstvu(ako prihvatate ponu đ eni odnos zaokružite broj 1 u koloni Hrvat/Hrvatica. Ako ne prihvatate ponu đ eni odnos ne treba ništa zaokružiti)? Molim Vas da odgovorite za sve ponu đ ene odnose i za sve narode. Da ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji Da stanuje u mom susjedstvu, u istoj zgradi ili ulici Da bude nastavnik u mojoj školi Da se družim sa njim (njom) kao sa prijateljem Da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom) Da stupim u brak njim (njom) Da neko od č lanova porodice primim krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen. Hrvat/ Hrvatica 1 2 3 4 5 6 7 Bošnjak/ Bošnjakinja 1 2 3 4 5 6 7 Rom/ Romkinja 1 2 3 4 5 6 7 Srbin/ Srpkinja 1 2 3 4 5 6 7 Da bi ovo istraživanje bilo uspješno završeno molim Vas da odgovorite na sljede ć e pitanje: Da li ste, u novembru ili decembru prošle godine, u č estvovali u popunjavanju sli č nog upitnika tj. ocjenjivanju ljepote ovih osoba? a) Da b) Ne U predhodnom istraživanju neki u č enici nisu upisali ili su pogrešno upisali broj u dnevniku, pa Vas molim da još jednom upišete vaš broj u dnevniku. Broj u dnevniku_______________________ 291 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove UPITNIK POST ‐ TEST KONTROLNA GRUPA 292 Sr đ an Puhalo UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA: Pred Vama se nalazi upitnik koji sadrži izvjestan broj pitanja kroz koja Vi treba da izrazite svoja mišljenja i stavove o razli č itim temama. Istraživanje se sprovodi u nau č ne svrhe za potrebe Doktorskog rada. Molimo Vas da prije popunjavanja svakog dijela upitnika pažljivo pro č itate kratku uputu za popunjavanje, a zatim iskreno odgovorite na sva pitanja. Ukoliko imate neke nejasno ć e, obratite se anketaru. Zaokružite ili upišete neke osnovne podatke o Vama i Vašoj obitelji. Mjesto stanovanja: a) Mostar b) Banja Luka Razred: Broj u dnevniku: Spol: a) ženski b) muški Obrazovanje oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola c) Sarajevo Koliko imate godina?___________ Obrazovanje majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša ili visoka škola Nacionalna pripadnost a) bošnja č ka b) hrvatska c) srpska d) ostali:____________ Da li je nacionalna pripadnost Vaših roditelja ista? a) Da b) Ne Da li imate nekoga u obitelji tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Da li imate nekoga od prijatelja tko je druge nacionalnosti? a) Da b) Ne Kojoj kategoriji stanovništva pripada Vaša obitelj? a) Doma ć e neraseljeno stanovništvo b) Raseljene ili izbjegle osobe c) Povratnici Gdje stanujete? a) Na selu b) U gradu 293 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove LJP ‐ 1 Pred Vama se nalaze fotografije 9 djevojaka, č iju ljepotu treba da ocijenite. Molimo Vas da na ljestvici od 1(nije lijepa) do 10(veoma lijepa) ocijenite svaku djevojku posebno, tako što ć ete zaokružiti broj na skali koja se nalazi ispod fotografije. Molimo Vas da pozorno pogledate svaku fotografiju i date svoju ocijenu. Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 294 Sr đ an Puhalo Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 295 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa 296 Sr đ an Puhalo Potpuno se slažem Nije lijepa 1—2—3—4—5—6—7—8—9—10 Veoma lijepa D ‐ 1. Da li se i u kojoj mjeri slažete sa sljede ć im tvrdnjama? Djelimi č no se slažem Neodlu č an/ neodlu č na n e Uglavnom Uopšte se ne slažem s e 1. Samo jedno gledište o svijetu može biti istinito. 1 2 3 4 5 2. Onaj ko je uvjeren u istinitost svog gledišta, nema potrebu da ga dokazuje 1 2 3 4 5 drugima. 3. Ja nastojim da se držim onog pogleda 1 2 3 4 5 na svijet koji je jedino ispravan. 5. U tolikoj mjeri sam uvjeren u ispravnost svojih gledišta i stavova, da 1 2 3 4 5 nemam potrebu da ih preispitujem. 6. Č ovjek mora č vrsto da se drži svojih 1 2 3 4 5 uvjerenja, uprkos svemu što se dešava. 7. Postoje velike istine koje objašnjavaju 1 2 3 4 5 sve što se dešava u svijetu. 8. Ne mogu imati povjerenja u č ovjeka 1 2 3 4 5 koji je izmijenio neki svoj zna č ajan stav. 10. Ne možemo praviti kompromise sa 1 2 3 4 5 našim politi č kim neistomišljenicima. 297 Kako opažamo druge etni č ke grupe i njihove č lanove ED ‐ 2. Sada slijede neka pitanja u vezi sa razli č itim narodima. Da li biste jednog obi č nog, prose č nog Hrvata ili Hrvaticu prihvatili da stanuje u vašem susjedstvu(ako prihvatate ponu đ eni odnos zaokružite broj 1 u koloni Hrvat/Hrvatica. Ako ne prihvatate ponu đ eni odnos ne treba ništa zaokružiti)? Molim Vas da odgovorite za sve ponu đ ene odnose i za sve narode. Da ima rukovode ć i ili neki važan položaj u mojoj zemlji Da stanuje u mom susjedstvu, u istoj zgradi ili ulici Da bude nastavnik u mojoj školi Da se družim sa njim (njom) kao sa prijateljem Da moja sestra(brat) stupi u brak sa njim(njom) Da stupim u brak njim (njom) Da neko od č lanova porodice primim krv od njega(nje) ako mu je život ugrožen. Hrvat/ Hrvatica 1 2 3 4 5 6 7 Bošnjak/ Bošnjakinja 1 2 3 4 5 6 7 Rom/ Romkinja 1 2 3 4 5 6 7 Srbin/ Srpkinja 1 2 3 4 5 6 7 Da bi ovo istraživanje bilo uspješno završeno molim Vas da odgovorite na sljede ć e pitanje: Da li ste, u novembru ili decembru prošle godine, u č estvovali u popunjavanju sli č nog upitnika tj. ocjenjivanju ljepote ovih osoba? a) Da b) Ne U predhodnom istraživanju neki u č enici nisu upisali ili su pogrešno upisali broj u dnevniku, pa Vas molim da još jednom upišete vaš broj u dnevniku. Broj u dnevniku_______________________ 298