STUDIJA DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI HRVATSKA: TKO (NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? Ivan Puh Ožujak 2024 U ovoj je studiji prou č en socijalni sastav Sabora s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja i društvenu klasu. Žene su podzastupljene u Hrvatskom saboru. Nakon izbora 2020. godine žene su zauzele petinu saborskih mandata, a taj se broj pove ć ao na tre ć inu nakon zamjena. Mladi su u potpunosti nezastupljeni. Najve ć a je razina homogenosti uo č ena kod stupnja obrazovanja i društvene klase. Oko 80 % zastupnica i zastupnika visoko je obrazovano i dolazi iz više klase iz uslužnih sektora. Radni č ka je klasa podzastupljena. Nezastupljenost u Saboru može dovesti do izostanka politika i prilika zbog nezastupljenosti ili podzastupljenosti određ enih društvenih skupina.

DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI HRVATSKA: TKO (NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU?

Sadržaj ZAŠTO NAM TREBA BITI STALO DO ZASTUPLJENOSTI? 2 OP Ć I PREGLED 3 NEZASTUPLJENI 4 ŽENE: OBRAZOVANIJE, ALI 5 KLASA ZANIMANJA ZASTUPNIKA U SABORU: Č IM VIŠA, TIM 7 ZAKLJU Č CI I 10 Izvori  11

DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI – TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? ZAŠTO NAM TREBA BITI STALO DO ZASTUPLJENOSTI? Parlament kao najviše predstavni č ko, odnosno reprezentativno tijelo u demokraciji trebao bi, u idealnom slu č aju, predstavljati narod koji ga bira. Sam pridjev„reprezentativan“ 1 zna č i da bi trebao biti tipi č an za odre đ enu skupinu ljudi, što u kontekstu parlamenta zna č i da bi trebao služiti kao svojevrsno zrcalo nacije. Iz tog razloga bi idealan parlament trebao predstavljati heterogenost društva koje ga bira, tj. odražavati raznolikost u pogledu razli č itih demografskih parametara, kao što su spol, dob, etni č ka pripadnost, socioekonomski položaj, stupanj obrazovanja itd.(Malovi ć 2023). Drugim rije č ima, trebalo bi se težiti deskriptivnoj reprezentaciji koliko je god to mogu ć e. Osim odre đ enog idealizma ranije spomenutog pojma, on ima i svoju prakti č nu stranu. Na primjer, stremljenje reprezentativnoj demokraciji može pove ć ati povjerenje javnosti u instituciju na na č in da se gra đ ani mogu poistovjetiti sa č lanom parlamenta s kojim dijele spol, dob, razinu obrazovanja, zvanje, zanimanje, etni č ku pripadnost, seksualnu orijentaciju itd. Drugim rije č ima, gra đ ani bi se mogli poistovjetiti s osobom koja zastupa njihove interese. K tome, zastupljenost je bitna za stvaranje politika zbog izravnog iskustva i poznavanja problema društvene skupine. Drugi važan segment zastupljenosti jest suzbijanje marginaliziranosti odre đ enih društvenih skupina: žena, mladih, radni č ke klase, nacionalnih manjina, LGBTIQ osoba itd. Postojanje osobe u politi č kom životu koja dolazi iz marginalizirane skupine može poslužiti pojedincima kao poticaj za participaciju. Sve u svemu, reprezentacija, odnosno zastupljenost nije samo simboli č na. Ona je alat koji može pridonijeti tome da se sva č iji glas č uje te da su zastupnice i zastupnici sa stvarnim životnim iskustvima, s obzirom na društvenu skupinu iz koje dolaze, prisutni pri stvaranju i donošenju politika i odluka. dije pokazale su da neposredno iskustvo(npr. kao žena ili osoba odre đ ene dobne skupine ili zanimanja) pogoduje boljem prepoznavanju problema društva.(Kitschelt/ Rhem 2014.). Iz ranije navedenih razloga, cilj je ove analize prou č iti 10. saziv Hrvatskog sabora s obzirom na dob, spol, stupanj obrazovanja i socioekonomski status kako bi se vidjelo koje su skupine bile ravnomjerno zastupljene, prezastupljene, podzastupljene ili č ak potpuno odsutne. Zašto? Zato što reprezentacija podrazumijeva sudjelovanje u procesima. Posljedi č no tome, nezastupljenost podrazumijeva izostanak iz procesa kreiranja politika i donošenja politi č kih odluka. Me đ utim, u hrvatskom društvu postoji dojam kako bi građ ane u Saboru trebali predstavljati„najbolji od nas“. Pod „najboljima“ se smatraju ugledni ljudi s visokim obrazovanjem i„boljim“ socioekonomskim statusom, vjerojatno zbog koncepcije da bi visokoobrazovani ljudi i ljudi koji se ne moraju ekonomski brinuti bili bolji u stvaranju politika i predstavljanju gra đ anki i gra đ ana. Me đ utim, nedavne stu1 https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dllmWxQ%3D&keyword=reprezentativan 2

Opći pregled OPĆI PREGLED U Hrvatskom saboru sjedi 151 zastupnik. U ovom je radu analiziran saziv Sabora koji je izabran u srpnju 2020. godine, a raspušten u ožujku 2024. godine.( Nota bene: U vrijeme nastajanja ove analize, 11. saziv Sabora još uvijek nije bio izabran). Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (dalje: Izborni zakon) iz 2020. godine regulirano je da 140 zastupnica ili zastupnika putem 10 izbornih jedinica biraju stanovnici Republike Hrvatske, dok je osam zastupni č kih mjesta birano iz redova stanovnika Hrvatske koji su ujedno i pripadnici nacionalne manjine te još tri od strane dijaspore, odnosno hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu. U usporedbi op ć e populacije i sastava 10. saziva Sabora koristit ć e se i podaci i društvene skupine iz popisa stanovništva Hrvatske 2021. zbog relativne vremenske blizine popisivanja stanovništva i parlamentarnih izbora. Budu ć i da dijaspora nije uklju č ena u podatke popisa stanovništva iz 2021. godine, u ovoj analizi prou č it ć emo uglavnom samo 148 zastupnica i zastupnika izabranih od strane stanovnika RH. Ovakva usporedba može dati sadržajan pregled zastupljenosti društvenih skupina u Saboru. Prou č avana dob saborskih zastupnika bila je ona na dan parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Slika 1 Saborski zastupnici 10. saziva prema strana č koj pripadnosti HSS IDS HSLS Fokus Reform. HNS-LD GLAS Centar SDP Socijald. SDSS Možemo! RF Nova ljevica 14 11 3 4 222 3 19 Nestrana č ki Sabor 151 Zastupnic Sabor 151 Zastupnic HDZ 62 HDS BzH HB OiP PH SsIP 2 4 5 7 Most DP Suverenisti 3

DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI – TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? NEZASTUPLJENI MLADI U ovoj analizi prvo je prou č en dobni sastav zastupnica i zastupnika u 10. sazivu Sabora. Na Slici 2 vidljivo je da na parlamentarnim izborima 2020. godine u Hrvatskoj nije bilo izabranih zastupnica ili zastupnika mla đ ih od 30 godina. Najmla đ a izabrana saborska zastupnica ro đ ena je 1990. godine i na dan izbora imala je 30 godina. Vrijedi istaknuti da najve ć u dobnu skupinu u 10. sazivu č ine osobe unutar dobne skupine 45 – 59 godina s 80 zastupnica i zastupnika, dok su susjedne skupine(30 – 44 godine te oni od 60 i stariji) podjednako zastupljene. Pogledamo li prvo podatke popisa stanovništva iz 2021., dobnu skupina mla đ ih od 30 godina(koja uklju č uje gra đ anke i gra đ ane koji imaju izme đ u 20 i 29 godina zbog dostupnosti podataka) č ini 428 072 stanovnika. Ta dobna skupina nije bila zastupljena u 10. sazivu Sabora. Statisti č ki gledano, ovu dobnu skupinu – mlade ljude – koje se č esto naziva budu ćnoš ć u zemlje – u idealnom bi slu č aju trebalo predstavljati 25 saborskih zastupnica i zastupnika, što zna č i potpunu nezastupljenost ove dobne skupine. Ovo predstavlja krizu zastupljenosti ili reprezentacije, stavljaju ć i skupinu mladih kao glavni prioritet u svakoj potencijalnoj afirmativnoj akciji. Drugo, prema popisu stanovništva Hrvatske 2021. godine, 755 277 gra đ anki i gra đ ana pripadalo u dobnu skupinu od 30 do 44 godine, koju nakon parlamentarnih izbora 2020. godine predstavlja 35 saborskih zastupnika. Usporedivši to s idealnim brojem od 44 saborskih zastupnika za ovu dobnu skupinu, može se tako đ er ustvrditi podzastupljenost. Tre ć e, dobna skupina od 45 do 59 godina u popisu je stanovništva broj č ano je sli č na susjednoj mla đ oj sa 804 100 gra đ anki i gra đ ana. U idealnom slu č aju, trebalo ih je predstavljati 47 zastupnica i zastupnika. No, vidljivo je kako je ova dobna skupina bila zastupljena, budu ć i da 77 zastupnica i zastupnika pripada toj skupini. Posljednja je dobna skupina, demografski gledano, ona koju č ine gra đ anke i gra đ ani starije dobi, no s obzirom na dob odlaska u mirovinu i dostupne podatke, ura č unati su podaci za dobnu skupinu od 60 do 70 godina. Njih je prema popisu stanovništva 567 875, što bi zna č ilo da im u idealnom Saboru pripada 33 mjesta. Može se ustvrditi kako je ova dobna skupina bila prili č no pravedno zastupljena u Saboru sa 36 mjesta. Pogledamo li strana č ku pripadnost zastupnica i zastupnika na Slici 3, stranke lijevog centra te zelenih i ljevice imaju tendencije slati mla đ e saborske zastupnike u hrvatskom kontekstu(dobna skupina 30 – 44). Tu dobnu skupinu ovih strana č kih pripadnosti č ini oko tre ć ine zastupnica i zastupnika: 36 % kod stranaka lijevog centra i 33 % kod stranaka zelenih i ljevice. Valja napomenuti kako je sljede ć a skupina po udjelu mla đ ih zastupnica i zastupnika ona krajnje desnice sa 24 %. Time se može zaklju č iti kako su potencijalni izvori pomla đ ivanja sastava Hrvatskog sabora stranke lijevog centra, zelenih i ljevice te krajnje desnice ukoliko se promijene trendovi, što je u trenutku nastanka ove studije malo vjerojatno. Slika 2 Idealna zastupljenost u Saboru prema popisu stanovništva iz 2021 Dobna skupina Saziv* Dobna skupina mandati M mlađi od 30 30–44 45–59 60 –70 0 0 35 22 77 47 36 29 *nisu ura č unati mandati dijaspore idealna zastupljenost podzastupljenost(–) prezastupljenost(+) Ž Idealni Idealno Idealno ukupno M Ž mandati M Ž 0 25 13 12 –25 –13 –12 13 44 22 22 –9 0 –9 30 47 23 24 30 24 6 7 33 16 17 3 13 –10 4

Žene: obrazovanije, ali podzastupljene ŽENE: OBRAZOVANIJE, ALI PODZASTUPLJENE Ustav Republike Hrvatske zabranjuje svaku diskriminaciju temeljem spola i roda, što je odraženo i u izbornom zakonodavstvu. Kao mjeru protiv rodne diskriminacije na izborima, Izborni zakon propisuje relativno ravnomjernu zastupljenost spolova na listama za Sabor, odnosno da podzastupljeni spol mora č initi najmanje 40 % liste. No, zakon ne podrazumijeva zip sustav, iako su ga neke stranke interno primijenile na parlamentarnim izborima 2020. godine, poput stranaka lijevog centra, zelenih i ljevice. Op ć enito govore ć i, uzmemo li spol kao varijablu i podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, 10. saziv Sabora idealno je trebao imati 75 zastupnica i 73 zastupnika iz 11 izbornih jedinica koje biraju stanovnici Hrvatske jer žene č ine 51,83 %, a muškarci č ine 48,71 % stanovništva Hrvatske. Me đ utim, samo su 34 žene izabrane za zastupnice – odnosno 22,97 % od 148 izabranih zastupnika. No, nakon promjena koje su nastale kao posljedica ostavki zbog nespojivosti dužnosti (kao što je, primjerice, ministarska funkcija), broj zastupnica popeo se na 50 do travnja 2024. godine kada je Sabor odlukom predsjednika Republike Hrvatske raspušten. Premda je kona č nih 33,11 % žena od 148 saborskih mandata napredak, to ne umanjuje č injenicu da se u politi č kim strankama na žene gleda kao na zamjenu za zastupnike koji stavljaju mandat u mirovanje ili napuštaju funkciju. Tako đ er, od pet potpredsjednika Hrvatskog sabora samo je jedna bila žena i to iz stranke lijevog centra. Nadalje, Slika 3 pokazuje da stranke lijevog centra imaju tendenciju postizanja ravnopravnosti spolova ili č ak suficita žena. Gledano u postocima, stranke zelenih i ljevice imaju 83 % žena u svojim redovima, a iza njih su stranke lijevog centra sa 46 %, č ime se može zaklju č iti kako je primjena zip sustava na izbornim listama uspješan alat za postizanje rodne ravnopravnosti. Stranke krajnje desnice najlošije stoje što se ti č e udjela žena – samo 14 %. Pogleda li se zajedno dobna struktura žena i strana č ka pripadnost, vidljivo je kako stranke lijevog centra, zelenih i ljevice imaju tendenciju slati mla đ e žene u sabor. Iz ovoga se može iš č itati kako žena ima više šansi biti izabrana u Hrvatski sabor ako se nalazi na listi stranaka lijevog centra, zelenih i ljevice te da su te iste stranke spremnije na listu staviti, za prilike Hrvatskog sabora, mlađu ženu. Ukoliko se, ako se uzmu u obzir ovi rezultati, promijene trendovi, mlade zastupnice(ispod 30 godina) trebale bi biti izabrane s tih lista. Slika 3 Udio žena unutar dobnih i stranačkih skupina Nestranački Zeleni i ljevica Lijevi centar Liberali Desni centar Krajnja desnica ukupno ukupno zastupnika broj zastupnica 19 7 6 5 28 13 13 4 61 18 21 3 148 50 postotak žena 37% 83% 46% 31% 30% 14% žene ispod 30 0% 0% 0% 0% 0% 0% žene 30–44 29% 40% 46% 0% 22% 0% žene 45–59 71% 40% 46% 75% 61% 100% žene 60+ 0% 20% 8% 25% 17% 0% 5

Slika 4 Razina obrazovanja zastupnika prema spolu DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI – TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? magisterij : 57 doktorat znanosti: 18 doktorat znanosti: 11 prvostupnička diploma: 11 ne tercijarno visoko obrazovanje: 1 srednja stručna sprema: 12 Muškarci: plava Žene: crvena magisterij: 31 prvostupnička diploma: 2 srednja stručna sprema: 5 Što se ti č e razine obrazovanja, 10. saziv Hrvatskog sabora bio je predstavnik trenda tzv.„demokracije diploma“(eng. diploma democracy), trenda u kojem visokoobrazovane elite dominiraju parlamentom.(Bovens/ Wille 2017.) Op ć enito govore ć i, samo 17 zastupnika(11 %) ima završenu srednju školu(ISCED 3), dok je njih 88 % steklo neki oblik višeg obrazovanja(ISCED 6-8), a jedan zastupnik ima završen stru č ni studij kra ć i od tri godine(ISCED 5). Konkretnije, Slika 5 pokazuje kako 1​​ 3 zastupnica i zastupnika(9%) ima status prvostupnika, 88 zastupnica i zastupnika(59 %) ima titulu magistra ili magistre znanosti, dok njih 29(20%) ima doktorat ili njegov ekvivalent. O č ekivano, zastupnice su obi č no u prosjeku obrazovanije od zastupnika. Kad je rije č o tercijarnom obrazovanju, 63 % zastupnica ima magisterij ili ekvivalent, što je za 6 postotnih bodova više od zastupnika. 22 % zastupnica steklo je doktorat ili ekvivalent, što je za 4 postotna boda više od zastupnika. Što se ti č e zastupnika bez tercijarnog obrazovanja, postotak zastupnica i zastupnika je podjednak, dok je 4 % zastupnica steklo status prvostupnice, u usporedbi s 11 % muškaraca, impliciraju ć i kako se muškarcu više„prašta“ niži završeni stupanj obrazovanja nego ženama. Sve u svemu, evidentno je da žena mora biti obrazovanija od muškarca kako bi bila konkurentnija za biti izabrana u Sabor. 6

Klasa zanimanja zastupnika u ­Saboru: čim viša, tim konkurentnija KLASA ZANIMANJA ZASTUPNIKA U ­SABORU: ČIM VIŠA, TIM KONKURENTNIJA Sli č no kao i kod posljednjeg stupnja ste č enog obrazovanja, saborske zastupnice i zastupnici uglavnom dolaze iz viših klasa. Njihovo je zanimanje prije ulaska u Sabor istraženo i klasificirano prema Oeschovoj shemi klasnih zanimanja, kao što se može vidjeti na slici 5. Što se ti č e ove sheme, zastupnici u 10. sazivu sabora uglavnom dolaze iz više klase iz uslužnog sektora(118 zastupnika). 19 zastupnica i zastupnika dolazi iz niže klase iz uslužnog sektora, a samo dvoje su vlasnici manjih poduze ć a. Što se ti č e radni č ke klase, prou č avani saziv Sabora imao je samo 10 zastupnika koji se mogu klasificirati kao srednje kvalificirano radništvo i nijednog iz skupine nekvalificiranog radništva. Iz ovih se podataka može primijetiti nekoliko trendova. Prvi je trend podzastupljenost radni č ke klase(Slika 6 i 7). Za sada se nijedna parlamentarna stranka ne može smatrati predstavnicom radni č ke klase. Sve č etiri ideološke skupine – ljevica i lijevi centar, centar, desni centar i krajnja desnica – imaju sli č an sastav zastupnica i zastupnika po klasi zanimanja prije ulaska u Sabor. Me đ utim, može se primijetiti da najviše malobrojnih zastupnica i zastupnika iz radni č ke klase dolazi iz stranaka ljevice i lijevog centra. Tako đ er valja istaknuti kako su u 10. sazivu sabora bila podzastupljena ili uop ć e nisu bila zastupljena zanimanja poput medicinskih sestara i tehni č ara (1 zastupnica) ili djelatnica/-ka u trgovinama(0 zastupnika) Slika 5 Klasna shema sa 16 klasnih zanimanja ZAPOSLENI SAMOZAPOSLENI Administrativna radna logika Interpersonalna radna logika Tehnička radna logika Samostalna radna logika Viša uslužna klasa Viši menadžeri računovođe, viši ministarski dužnosnici, stručnjaci za oglašavanje Sociokulturalni stručnjaci nastavnici u srednjim školama, liječnici, predavači na sveučilištima Tehnički stručnjaci inženjeri, IT stručnjaci Samostalni stručnjaci odvjetnici, liječnici s privatnom praksom, nezavisni konzultanti Veliki poslodavci menadžeri, vlasnici tvrtki, farmeri Niža uslužna klasa Niži menadžeri kvalificirano administrativno osoblje, kvalificirani komercijalni stručnjaci Sociokulturalna zanimanja socijalni radnici, učitelji i nastavnici u osnovnim školama Tehnička poluzanimanja kvalificirani radnici u tehničkim zanimanjima, medicinsko osoblje Vlasnici malih tvrtki sa zaposlenima Radni č ka klasa Kvalificirani službenici kvalificirani tajnici, skladištari Kvalificirani pružatelji usluga prodavači, odgojitelji u vrtiću, medicinsko osoblje bez tercijarnog obrazovanja Kvalificirani obrtnici električari, elektroinstalateri Vlasnici malih tvrtki bez zaposlenih Rutinski administrativni službenici agenti u pozivnom centru Rutinski pružatelji usluga šankeri, čistači, zaštitari Rutinski kvalificirani radnici radnici za strojevima, transportni radnici 7

DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI – TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? Viša uslužna klasa Niža uslužna klasa Slika 6 Sastav 10. saziva Sabora prema društvenim klasama Vlasnici manjih poduzeća Radnička klasa 118 Zastupnik(80%) 18 Zastupnik(12%) 2 Zastupnik(1%) 10 Zastupnik(7%) Viša uslužna klasa Niža uslužna klasa Vlasnici manjih poduzeća Radnička klasa Slika 7 Društvene klase unutar strana č kih skupina prema ideologiji 100% 19 Z. 16% 6 Z. 17% 28 Z. 14% 80% 100% 26% 19 Z. 6 Z. 33% 4 2 % 8 Z. 11% 13 Z. 15% 13 8 Z 5 . % 61 Z. 3% 8% 89% 61 Z. 21 Z. 21 Z. 5% 5% 90% 60% 80% 58% 40% 60% 50% 71% 40% 20% 20% 0% Nestranački 0% Zeleni i Nestranački krajnja Z l e j l e e v n i i c i a Lijevi centar Lijevi centar Liberali Liberali Desni centar Krajnja Desni centar Krajnja desnica krajnja S lj t e r v a ic n a ke grupirane prema politi č koj ideologiji desnica Stranke grupirane prema politi č koj ideologiji Viša uslužna klasa Niža uslužna klasa Vlasnici manjih poduze ć a Radni č ka klasa Viša uslužna klasa Niža uslužna klasa Vlasnici manjih poduze ć a Radni č ka klasa 8

Klasa zanimanja zastupnika u ­Saboru: čim viša, tim konkurentnija Gradona č elnici i na č elnici op ć ina ili zamjenici Ministri ili državni tajnici/ zamjenici Zanimanja zast Slika 8 Ž u u p p ni a ca ni i z il a i s z tu a p m n j i e ka ni u c n i utar više M u e s n lu a ž d ne že k r la i se Ostalo Sveu č ilišni nastavnici i istraživa č i Lije č nici Odvjetnic 32 6 9 16 33 13 5 3 G G r r a a d d o o n n a a č č e e l l n n i i c c i i i i n n a a č č e e l l n n i i c c i i o o p p ć ć i i n n a a i i l l i i z z a a m m j j e e n n i i c c i i M M i i n n i i s s t t r r i i i i l l i i d d r r ž ž a a v v n n i i t t a a j j n n i i c c i i / / z z a a m m j j e e n n i i c c i i Ž G u r p a a d n o i n i a li č z e a ln m ic je i n i i n c a i č elnici M o e p n ć a in d a že il r i i zamjen O ic s i talo Min S i v s e tr u i č il i i liš d n rž i a n v a n s i ta ta vn jn ic ic i i i / is z t a r m až j i e v n a i č c i i Ž Ž u u p p a a n n i i i i l l i i z z a a m m j j e e n n i i c c i i M M e e n n a a d d ž ž e e r r i i O O s s t t a a l l o o S S v v e e u u č č i i l l i i š š n n i i n n a a s s t t a a v v n n i i c c i i i i i i s s t t r r a a ž ž i i v v a a č č i i L L i i j j e e č č n n i i c c i i O O d d v v j j e e t t n n i i c c Lije č nici Odvjetnic koja su smatrana esencijalnima tijekom koronavirusne pandemije, u č ije su vrijeme održani parlamentarni izbori. Štoviše, nema ni predstavnika platformskih radnika i strani 6 6 6 h radnika, koji obi č no rade kao kvalificirani ili nekvalific 9 9 9 irani radnici. K tome, zanimljivo je prou č iti višu klasu iz uslužnih sektora kao takvu(Slika 8). Od 118 zastupnica i zastupnika iz ove klase zanimanja, njih 32 bili su 3 m 3 enadžeri neke vrste. Uglavnom se radi o menadžerima 33 3 iz 3 javnog sektora, uklju č uju ć i bolnice, obrazovne institucije, turisti č ke zajednice i dr. – institucije u kojima bi politika mogla imati rije č pri imenovanju na rukovode ć a mjesta. Kao drugi trend može se smatrati napredovanje iz upravljanja u javnom sektoru u Sabor. Tre ć i trend koji se može uo č iti jest da 33 zastupnica i zastupnika obnaša ili su obnašali dužnost gradona č elnika i dogradona č elnika/ na č elnika i zamjenika na č elnika op ć ine te da njih devet dolazi iz redova bivšim ministara i državnih tajnika/ zamjenika ministara. Štoviše, šest je zastupnika prije ulaska u Sabor obnašalo dužnost župana ili zamjenika župana. Ovakav trend može imati dva objašnjenja. Prvi je da stavljanje lokalnih i regionalnih politi č kih dužnosnika na izborne služi kao„mamac“ za(preferencijalne) glasove na parlamentarnim izborima radi prepoznatljivosti tih osoba. To dovodi do zaklju č ka da se vidljivost kroz obnašanje položaja u lokalnoj i regionalnoj izvršnoj vlasti može smatrati prednoš ć u u vidu konkurentnosti za osvajanje mandata u Saboru. No, važno je naglasiti kako takva praksa oduzima potencijalnu zastupljenost drugim demografskim skupinama(žene, mladi, radni č ka klasa, osobe bez tercijarnog obrazovanja i dr.) koje su manje zastupljene u Saboru. Drugi bi razlog mo 3 3 g 2 2 ao biti to što politi č ke stranke Sabor tretiraju kao sustav 32 nagra đ ivanja ili kompenzacije(bivšim) obnašateljima politi č kih funkcija. 16 16 Tako đ er, 79 saborskih 16 zastupnika mogli bi biti svrstani u kategoriju karijernih politi č ara prema odre đ enim osobinama koje dijele brojne zastupnice i zastupnici: najmanje 10 godina saborske karijere, 1 o 1 3 3 bnašanje politi č kih dužnosti 13 na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini prije i/ili tijekom saborskog mandata ili kombinacija. Ovakva se podjela 5 5 temelji na definiciji karijernog pol 5 iti č ara kao nekoga tko ovisi o uspješnoj politi č koj karijeri(O'G 3 3 3 rady 2019). Dakle, tipi č an hrvatski karijerni politi č ar u Saboru je muškarac(64 muškarca naspram 15 žena), pripada dobnoj skupini od 45 do 59 godina(41 zastupnik), ima magisterij ili ekvivalent(51) u jednom od ova tri polja: gospodarstvo(14 zastupnika), inženjer neke vrste(14) ili pravo(10). Njegovo zanimanje prije ulaska u Sabor bilo je javni dužnosnik, uglavnom gradona č elnik ili na č elnik op ć ine(30) i dolazi iz stranke desnog centra(42). 9

DEMOKRACIJE NEJEDNAKOSTI – TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? ZAKLJUČCI I PREPORUKE Žene su podzastupljene u Hrvatskom saboru unato č višem stupnju obrazovanosti. Tako đ er, manje se uklapaju u obrasce politi č kog karijerizma, bilo da se penju s lokalne ili regionalne razine ili silaze s izvršne funkcije na nacionalnoj razini. Takođ er je vjerojatnije da ć e biti izabrane s liste progresivnih politi č kih stranaka. S druge strane, mla đ i od 30 godina uop ć e nisu zastupljeni u saboru. Starije osobe(60 i više godina) tako đ er su podzastupljene unato č tome što su najve ć a dobna skupina prema popisu stanovništva iz 2021. godine. Nadalje, radni č ka klasa tako đ er je podzastupljena u Saboru. Idealan ili savršen parlament nikada nije izabran i vjerojatno ne ć e biti. Me đ utim, što je diskrepancija izme đ u zastupnika i stanovništva ve ć a, to ć e biti više propuštenih prilika za društveni napredak, što otvara prostor za daljnju diskriminaciju i rast nepovjerenja prema parlamentu kao instituciji. Iz tih je razloga potrebno provesti odre đ ene mjere i aktivnosti kako bi se postigla što je ve ć a mogu ć a deskriptivna reprezentacija unutar Hrvatskog sabora, posebice kad su u pitanju žene, mladi i radni č ka klasa(kvalificirani i nekvalificirani radnici) na sljede ć im razinama: strana č koj, politi č koj i promidžbenoj. – ulaganje u žene i mlade kao budu ć e politi č arke i politič are putem unutarstrana č kih edukacija – uvo đ enje rodno ravnopravnog dvojnog vodstva u stranci – konstantan rad na uspostavi i održavanju atmosfere uklju č ivosti i uzajamnog poštovanja unutar stranke. MJERE NA POLITI Č KOJ RAZINI – uvo đ enje zip sustava u izborno zakonodavstvo, uključ uju ć i i za č elna mjesta na listama unutar omjera 60:40 s visokim nov č anim kaznama strankama i listama koje krše te odredbe, uz iznimku ako postoji suficit žena na listi – uvo đ enje kvote za mlade u izborno zakonodavstvo – izmjena izbornog zakonodavstva na na č in da podzastupljeni spol mora imati 40 % mandata u predstavni čkom tijelu – odlu č nije suzbijanje rodno utemeljene diskriminacije (npr. razlika u pla ć i). MJERE NA PROMIDŽBENOJ RAZINI MJERE NA STRANA Č KOJ RAZINI – postaviti jasan smjer stranke ka postizanju unutarstrana č ke rodne ravnopravnosti i promoviranje osnaživanja žena, ali i podzastupljenih dobnih skupina kako bi se postigla deskriptivna reprezentacija unutar same stranke – osnivanje unutarstrana č kih ženskih, omladinskih i studentskih oblika okupljanja radi stvaranja politika, promoviranja poruka specifi č nih za skupinu te poboljšanja vidljivosti doti č ne demografske skupine unutar i izvan stranke – pokretanje rasprava o deskriptivnoj reprezentaciji unutar stranke, s partnerima poput nevladinih organizacija i sindikata te drugim politi č kim strankama u svrhu promoviranja jednakosti i nužnosti zastupljenosti svih skupina u politi č kom životu – institucionalizacija mjera poput zip sustava za sve izbore(unutarstrana č ke, lokalne, parlamentarne, europske) – uspostava sustava odgovornosti za nepoštivanje mjera za uspostavu što bolje deskriptivne reprezentacije – isticanje kandidatkinja i kandidata iz podzastupljenih skupina tijekom(pred)izborne promidžbe – promoviranje rodne jednakosti u komunikaciji s op ć om javnosti i na javnim mjestima, npr. prosvjedima i skupovima – pokretanje promidžbenih kampanja(plakati, tradicionalni mediji, društvene mreže…). 10

IZVORI Bovens, Mark A. P./ Wille, Anchrit(2017): Diploma Democracy: The Rise of Political Meritocracy, Oxford: Oxford University Press. Kitschelt, Herbert/ Rehm, Philipp(2014): Occupations as a Site of Political Preference Formation, in: Comparative Political Studies 47(12), pp. 1670–1706. Malovi ć , Nenad(2023): Problem zapadnoga društva prema Ericu Voegelinu, in Svjedok 30(1), pp. 81–98. O’Grady, Tom(2019): Careerists Versus Coal-Miners: Welfare Reforms and the Substantive Representation of Social Groups in the British Labour Party, in Comparative Political Studies 52(4), pp. 544–578. Oesch, Daniel(2006): Redrawing the Class Map: Stratification and institutions in Britain, Germany, Sweden and Switzerland, Houndmills/ Basingstoke/ Hampshire/ New York: Palgrave Macmillan. IZVORI 11

IMPRESUM O AUTORU IMPRESUM Ivan Puh je prevoditelj i kognitivni lingvist koji je stekao svoje obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U svojem znanstvenom prou č avanju bavi se politi č kim diskursom iz kognitivno-lingvisti č ke perspektive. Bio je polaznik više akademija zaklade Friedrich Ebert, a tijekom aktivisti čkog djelovanja u me đ unarodnim socijaldemokratskim udruženjima mladih bavio se pitanjima zaštite okoliša, LGBTIQ prava i ženskih prava. Izdava č : FES Regional Office for International Cooperation Democracy of the Future Reichsratsstr. 13/5 A-1010 Vienna Odgovornost za sadržaj: Johanna Lutz| Director, Democracy of the Future Phone:+43 1 890 3811 301 X:@FES_Democracy democracy.fes.de Kontakt / narudžbe: democracy.vienna@fes.de Dizajn: pertext, Berlin| www.pertext.de Stavovi izraženi u ovoj publikaciji nisu nužno stavovi Frie­drich-Ebert-Stiftung(FES) ili organizacije za koju autor radi. Komercijalno korištenje medija koje izdaje FES nije dopušteno bez pisanog pristanka FES-a. Publikacije FES-a ne smiju se koristiti u predizborne svrhe. ISBN 978-3-98628-461-9 © 2024 O NEJEDNAKIM DEMOKRACIJAMA Unequal Democracies je projekt FES-a Democracy of the Future. Glavni cilj je promicanje komparativnog razumijevanja o tome zašto nejednakost u glasovanju i drugim demokratskim procesima šteti našim demokracijama. U izvješ ć ima o državama pružamo detaljnije analize pojedinih nacionalnih konteksta s ciljem razvoja i rasprave političkih preporuka za donositelje odluka. Više informacija na: https://democracy.fes.de/topics/inequality-democracy 13

HRVATSKA: TKO(NI)JE ZASTUPLJEN U SABORU? Parlament kao najviše predstavni č ko tijelo u demokraciji trebao bi, u idealnom slu č aju, predstavljati narod koji ga bira. Reprezentativnost parlamenta podrazumijeva da bi trebao odražavati raznolikost društva po demografskim parametrima poput spola, dobi, etni č ke pripadnosti, socioekonomskog statusa i obrazovanja. Težnja deskriptivnoj reprezentaciji ne samo da pove ć ava povjerenje gra đ ana u institucije, ve ć i donosi potencijalne dobrobiti što se ti č e donošenja politika i odluka jer iskustva društvenih skupina odražavaju razli č ite perspektive i potrebe razli č itih skupina u društvu. Analiza 10. saziva Hrvatskog sabora pokazala je nedostatke u zastupljenosti razli č itih demografskih skupina pri č emu se najviše isti č u žene, mladi, osobe bez fakultetskog obrazovanja te radni č ka klasa. Osobe mla đ e od 30 godina, uop ć e nisu bili zastupljeni u tom sazivu Saboru, dok su stariji, posebno oni stariji od 60 godina, tako đ er bili podzastupljeni. Žene, iako se njihov broj pove ć ao u odnosu na izbore 2016. godine, imale su nisku zastupljenost unato č višoj razini obrazovanja. Primjeć uje se porast broja žena u 10. sazivu zbog zamjena radi mirovanja mandata nekih zastupnika. Iako to„popravlja“ broj žena u Saboru, to upu ć uje na ženu kao svojevrsnu rezervu za zastupnika u odlasku. Radni č ka klasa i osobe s nižim obrazovanjem bile su tako đ er nedovoljno zastupljene. Radi postizanja ve ć e deskriptivne reprezentacije u Hrvatskom saboru, potrebno je poduzeti mjere na razli č itim razinama. Na strana č koj razini, stranke bi trebale promicati rodnoj ravnopravnosti unutar svojih redova i promovirati podzastupljene skupina poput mladih i radni č ke klase. Tako đ er, važno je osigurati da se politike stranaka odražavaju na demografsku raznolikost društva. K tome, važno je poticati aktivno sudjelovanje gra đ ana u politi č kom procesu te promicati uklju č ive politike koje ć e omogu ć iti svima da se osje ć aju predstavljenima i uklju č enima. Iako idealan parlament možda nikada ne ć e biti ostvaren, važno je raditi na smanjenju diskrepancija izme đ u zastupljenosti u Saboru i stvarnog stanovništva. To ne samo da ć e osigurati ve ć u legitimnost i povjerenje u institucije, ve ć ć e tako đ er osigurati da se politike kreiraju na na č in koji odražava potrebe i perspektive svih gra đ ana.