FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije(pravni okvir i analiza stanja u ) predstavlja kratko analiziranje i koji su vezani za izbjeglice i migrante, i obuhvata osnovne i socijalne pokazatelje migracija u Bosni i Hercegovini(u daljem tekstu: BiH), Republici Srbiji(u daljem tekstu: RS, Srbija) i Republici Hrvatskoj(u daljem tekstu: RH, Hrvatska). Za bolje upoznavanje sa detaljima oko pita analizu. Svi izrazi upotrebljeni u tekstu sve rodove u onim dijelovima teksta koji nisu rodno e , odnosno putuju i iseljavaju se iz u kojoj lju. Oni se mogu seliti iz ekonomskih ili obrazovnih razloga, ali i 1 Kada je u pitanju razlikovanje uzroka migracije, to je jednostavno pitanje, a same granice koje su i vota ljudi u pokretu. T zemlju zbog progona izazvanog vjerskim razlozima ali i usljed zbog vjerskog progona ima pravo da podnese zahtjev za status preklapaju, te su ljudi iz jedne ujedno i u drugoj grupi. 3 migranata, koji s pravnom polo aju, u ovoj analizi smo pojednostavili izraze i podjelu, kako bi se mogle razlikovati dvije skupine ljudi koji migriraju, odili preporukama Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice(u daljem tekstu: UNHCR) 4 . Tako izrazom zbjeglica izvan imaju, te usljed razvoja vrate. lj dr ta lica mogu d bude u opasnosti. Zbog svoje domove i da, ostavljali ti ljudi pobjegnu, prava, od pa d ot toga su primorani da napuste i. 5 Kako se ti ljudi ne bi ravo, , ama, u koje 6 3 grante mig 2 U zavisnosti od toga koji kriterijum gledamo, utvrditi migranata, koje se 1 e broj 6(MMPP), [International Commission Of Jurists, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd: 2017], stranica 44. 2 MMPP , stranice 44-45. 4 Adrian Edwards, Which is right?, [The United Nations High Commissioner for Refugees, Geneva: 2016,(Can be found on: https://www.unhcr.org/news/latest/2016/7/55df0e556/unhcrviewpoint-refugee-migrant-right.html, Accessed on 21/5/20 at 15:17)];[The United Nations High Commissioner for Refugees,(Can be found on: https://emergency.unhcr.org/entry/44937/migrant-definition , Accessed on 21/5/20 at 15:51)]. 5 Ledi Bianku, Nuala Mole, Lars Bay Larsen, Hugo Storey, Evropsko pravo o azilu kroz sudsku praksu ,[AIRE Centre: 2016], stranica 17. 6 EPASP , stranica 17. 2

Uvod Izrazom razloga nap vratiti u te zemlje. koja iz drugih oja se mogu koristimo u svim onim udobnosti, bez spoljnog faktora zbog kojeg Migranti su lica koja sama ili sa porodicom odlaze u d radi a i bolje . Migranti biraju da odu ne za prije npr. obrazovanja, spajanja sa porodicom ili drugih razloga. Za razliku od izbjeglica koje ne mogu bezbjedno da se vrate takvim preprekama za povratak i u ave. Dakle, iako se veo koristi da cjelokupnu grupu u koju spadaju ekonomski, obrazovni, ali i migranti bez isprava, kao i izbjeglice, u ovoj analizi mi razlikujemo dvije grupe, izbjeglice i migrante , sa im a. Migracije ljudi predstavljaju kombinaciju iz Srbija, Hrvatska i BiH imaju obaveze prema obe grupe, iako su one izbjeglicama su obimnije, dok postoji obaveza da se prema svim grupama ljudi u pokretu postupa s dostojanstvom i u skladu sa normama 7 7 EPASP , stranica 17. 3

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije BiH, Srbija i Hrvatska imaju pravo da svojim zakonima k ulazak, boravak i eventualno protjerivanje ljudi koji nisu njihovi, dok davanje azila spada u njihovu diskrecionu vlast. 8 zbjeglice i migrante, veoma je bitno da njihovi organi i institucije me narodne pravne standarde na koje su se obavezali Prava propisana u ljudska prava predstavljaju prava koja pripadaju svim ljudima, bez izuzetka. nca, koji zbog . 9 U skladu sa tim, niko ne smije biti ljudskih prava jer se nalazi u je protivno njihovim propisima. 10 Kada su u pitanju standardi koji se primjenjuju na migrante i izbjeglice, a ko Srbiji i Hrvatskoj, emo ih podijeliti u tri grupe. Prva grupa su propisi izbjeglica i migranata, druga grupa su propisi kojima se se prava migranata i izbjeglica ljudskih prava Evropske unije(u daljem tekstu: EU) u vezi sa pravima izbjeglica i migranata. U prvu grupu propisa spada prvenstveno Konvencija o statusu izbjeglica sa Protokolom o statusu izbjeglica (u daljem tekstu: KSI). U drugu grupu spadaju Konvencija udskih prava i osnovnih sloboda, poznatija kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (u daljem tekstu: EKJLP) 11 , Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (u daljem tekstu: UD) 12 , Konvencija protiv torture i drugih vidova surovog, nehumanog ili (u daljem tekstu: KPT), i pakt o g (u daljem tekstu: MPGPP) 13 , diskriminacije(u daljem tekstu: MKRD) i druge. grupu predstavljaju pravne tekovine EU koje se odnose na azil 14 , a koje se primjenjuju u Hrvatskoj, dok su se Srbija i BiH obavezale da harmonizuju svoje pravo sa pravom EU. 1.1. KONVENCIJA O STATUSU IZBJEGLICA SA PROTOKOLOM KSI je usvojena ostojanje pravnog bi se definisao status ogromnog broja izbjeglica nakon Drugog svjetskog rata. Protokol KSI je usvojen naknadno, tretmana prema svim izbjeglicama. Prema definiciji u KSI i se odnosi na biti progonjeno zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj socijalnoj grupi ili svoj van zeml straha, ili koje, ako n stvo a nalazi se van zemlje u kojoj je imalo svoje stalno mjesto boravka, usljed takvih 8 VladimirZagreb: 2011], stranice 477-478. 9 prava, [Beogradski centar za ljudska prava, Dosije studio, Beograd: 2012], stranice 197Ljudska prava Pravno-sistemski okvir, [Pravni fakultet Univerziteta Union u uporedno pravo, Beograd: 2012], stranica 16. 10 MMPP , stranica 41. 11 C onvention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms(EKLJP), [Council of Europe, Rome: 1950]. 12 The Universal Declaration of Human Rights(UD), [United Nations General Assembly, Res. A/RES/217, Paris: 1948]. 13 The International Covenant on Civil and Political Rights(MPGPP), [United Nations General Assembly, Res. A/RES/21/2200, Paris: 1966]. 14 EPASP , stranica 18. 4

Pravno regulisanje i polo vrati. 15 da se u nju imati , . One su priznate za n , a odbijanje dodjele azila smrtonosne posljedice. om i ranice u kao izbjeglice se vrate za njih Pri dolasku izbjeglica u RS, BiH ili RH trebalo bi da se (non-refoulement) . ve ne smiju da protjeraju ili vrate izbjeglicu na teritoriju gdje bi joj ili sloboda . Na ovo pravo, prema KSI, se pozvati lice koje je opasno za bezbjednost ili kriv djela, te zato predstavlja opasnost za zajednicu. 16 KSI mora da se primjenjuje bez diskriminacije prema izbjeglicama, 17 a RS, BiH i RH imaju obavezu da izdaju isprave o identitetu svakoj izbjeglici koja se nalazi na njihovoj teritoriji, a koja ne posjeduje valjane putne dokumente. 18 Kada je u pitanju osnovno obrazovanje moraju da prema njima postupaju k. 19 Po pitanju prava na pristup srednjem i visokom obrazovanju, prema izbjeglicama se mora primjenji o je im. 20 Sloboda vjeroispovesti mora biti jednaka onoj koja je data tri zemlje. 21 1.2. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA specif na prava migranata ili izbjeglica. Evropski sud za tome da li je nekom licu neopravdano 15 Convention Relating to the Status of Refugees(KSI), [United Nations General Assembly, Res. A/RES/429, Geneva: 1951], Protocol Relating to the Status of Refugees, [United Nations General Assembly, Res. A/RES/2198, New York: 1967], Article 1. 16 KSI, Article 33. 17 KSI, Article 3. 18 KSI, Article 27. 19 KSI, Article 22/1. 20 KSI, Article 22/2. 21 KSI, Article 4. odbijeno priznanje statusa izbjeglice prema KSI. Ipak, kako su RH, RS i BiH jeta Evrope, one imaju obavezu da svakome ko pod njihovom jurisdikcijom obezbij koja su zagarantovana EKLJP. 22 ljudima u pokretu u vezi sa odbijanjem statusa izbjeglice prema KSI, tako se njihova prava posmatraj odredbi EKLJP u vezi sa njihovom situacijom. Prava koja mogu biti dovedena u pitanje kada su u p azila su prvenstveno zabrana mu, j g ili nja (u daljem tekstu: zabrana torture), pravo na slobodu i 23 Kada je u pitanju zabrana torture, standard ESLJP je da se niko ne smije vratiti na riziku da se sa njim postupa suprotno pravima iz EKLJP. u protiv Ujedinjenog Kraljevstva, ESLJP Somaliju ove zabrane zbog krize i . 24 Ova zabrana je apsolutno pravo i RH, RS i BiH imaju obavezu da se postaraju da se ono nikome. Dos pojedinca, koliko bilo, ne treba da bude 25 , odnosno protjeri migrante mo deportacija. U jednom slu jerivanja iz B je konstatovao da tamo gdje je EU takav da ne nudi garanciju u pogledu proizvoljnog protjerivan EU se m osnovu Dablinskih pravila ( u nastavku). 26 Isto tako, ukoliko se tako utvrdio da grupa migranata strane italijanskih vlasti nije smj kojoj je postojala odbije ulazak . ESLJP je u Libiju u 22 EKLJP, Article 1. 23 EKLJP, Articles 2, 3, 5, 6. 24 Sufi and Elmi v. United Kingdom(E-SEUK), [Applications nos. 8319/07 and 11449/07, 2011]. 25 Saadi v. Italy[GC](E-SI), [Application no. 37201/06, 2008]. 26 M.S.S. v. Belgium and Greece[GC](E-MSSBG), [Application no. 30696/09, 2011]. 5

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije suprotno EKLJP. Umjesto toga, trebalo im je dati priliku 27 L ostupanje iz koje dolazi migrant mora 28 , a pri tome se cijene okolnosti, priroda, kontekst, trajanje tog postupanja pa i zdravstveno stanje, uzrast i pol . 29 R upanja mora biti stvaran, predvidljiv i osoben. S tim u vezi, od azila se posebne okolnosti koje Posebne okolnosti mogu se prikazati e e, od informacija o pretho tupanju, preko procjene UNHCR-a ili npr. dokazivanjem sistemskog progona lica Somaliji 30 . je to da u a su u pitanju RS, RH i BiH m okolnostima izlaganje tr EKLJP. 31 Tako je ESLJP utvrdio da su uslovi, u kojima je postojala ekstremna aklonu, vodi i sanitarnim uslovima u izbj u Keniji i Somaliji,, da su dosegli potreban prag ozbiljnosti deportovati. 32 Obaveza je onog ko dokaze koji mogu pokazati da postoje razlozi za vjerovanje da ukoliko se protjera iz BiH, RS ili RH. 33 Ipak, evropski standard situaciji, ijevati da im se dadne prednost u ju pri procjeni vjerodostojnosti dokumentacije i njihovih izjava. 34 Bitno je za n pripadati ranjivim grupama, 27 Gebremedhin(Gaberamadhien) v France, [Application no. 25389/05, 2007]; Hirsi Jamaa and Others v. Italy [GC], [Application no. 27765/09, 2012]. 28 Soering v. The United Kingdom, [Application no. 14038/88, 1989],§ 100. 29 Ireland v. The United Kingdom, [Application no. 5310/71, 1977], § 162. 30 Salah Sheekh v. The Netherlands(E-SSN), [Application no. 1948/04, 2007]. 31 E-MSSBG. 32 E-SEUK. 33 E-SI. 34 R.C. v. Sweden, [Application no. 41827/07, 2010]; E-SSN . invaliditetom, djeca, trudnice ili starije osobe, te je ESLJP da im je potrebna. 35 Djeca su ranjiva kada su u pitanju migracije. Po pitanju maloljetnika iz Avganistana koji je t oj. Poslat je u centar za ESLJP je utvrdio da su uslovi u kojima je se nakon bilo postupanju. 36 protjerivanja stranaca, odnosno svih mjera koje primoravaju da napuste t ve, osim tamo gdje su takve mjere preduzete nakon, i na osnovu razumnog i objektivnog, g pojedinog pripadnika te grupe. 37 U, va ne dopusti u ili da ostanu u. Oni mogu biti slobode samo u skladu sa njiho ili u cilju deportacije. 38 Takav deportacije. Uz to, uslovi u pritvoru moraju biti prikladni, a samo trajanje ne bi potrebnog. 39 Svako ko j mora biti odmah, na jeziku koji razumije, obavi protiv njega. 40 1.3. OSTALI ME UNARODNI INSTRUMENTI UD navodi da se sva ljudska jednaka u dostojanstvu i pravima, a svakome pripadaju u UD bez pravljenja razlika. 41 Svako ima pravo na azil, ali koje se odnosi na kri 35 E-MSSBG. 36 Rahimi c. Grèce, [Requête no. 8687/08, 2011]. 37 Protocol No. 4 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms securing certain rights and freedoms other than those already included in the Convention and in the First Protocol, [Council of Europe, Strasbourg: 1963], Article 4;[Application no. 51564/99, 2002],§ 59; Sultani v. France,[Application no. 45223/05, 2007],§ 81. 38 EKLJP, Article 5/1/f. 39 E-SI. 40 EKLJP, Article 5/2. 41 UD , Articles 1, 2. 6

Pravno regulisanje i polo irode ili na postupke protivne ciljevima i . 42 KPT propisuje da e biti podvrgnuto torturi. 43 im odredbama kazuje da niko ne torturi, 44 nonrefoulement pravilo iz KSI KPT i zabranu torture prema EKLJP. la rasne diskriminacije i da postupaju tako da se svi javni organi obaveze. Uz to stoji obaveza da ne podsti iminaciju koju sprovodi bilo koje lice ili organizacija. 45 Kada su u pitanju prava izbjeglica i m mn ata, koji su manje ili od prava ljudi u pokretu. 1.4. ACQUIS COMMUNAUTAIRE (PRAVNE TEKOVINE EVROPSKE UNIJE) U toku prvih decenija postojanja azil je bio. Vremenom, zajednice do potrebe da to pitanje bude regulisano na nivou same EU evropski sistem azila(u daljem tekstu: ZESA). 46 ZESA uz praksu acquis communautaire , odnosno pravne tekovine EU koje se odnose na azil. avama . Srbija i BiH neko vrijeme harmonizuju pravo sa pravom EU i u skladu sa putom ka EU, morati u potpunosti usvojiti acquis koji se odnosi na azil. Povelja o osnovnim pravima Evropske unije (u daljem tekstu: POP) 42 UD , Article 14. 43 Convention Against Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment(KPT), [United Nations General Assembly, Res. A/RES/39/46, New York: 1984], Article 3. 44 MPGPP , Article 7. 45 MKRD, Article 2/1/a, b. 46 Zbo pr ,[Pravni fakultet KSI i u skladu sa Ugovorom o EU 47 i Ugovorom o funkcionisanju EU 48 . POP zabranjuje kolektivno protjerivanje stranaca, kao i preseljenje, protjerivanje ili je kojoj po pojedinac stupanja ili 49 Uputstvo 2004/83/EC e ko sve ima pravo na se KS namjenjenu onima koji su iz nani nepravda. 50 nje Uputstvom 2005/85/EC minimalnih standarda je statusa ene garancije za maloljetnike bez pratnje. 51 EU veoma je bitan tz ski sistem ivanje o zahtjevu za azil u okviru njega. podnese zahtjev za azil u bilo kojoj zemlji EU, zahtjevu ci azila koji svoj zahtjev pod premjestiti u drugu zemlju EU ukoliko prema dablinskim kriterijumima. 52 pravni sistem i pri postupanju se a EU prema tekovine tandardi ljudskih prava p oni. 47 Consolidated version of the Treaty on European Union , [European Union, Official Journal of the European Union, C 326: 2012]. 48 Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union, [European Union, Official Journal of the European Union, C 202: 2016]. 49 Charter of Fundamental Rights of the European Union, [European Union, Official Journal of the European Union, C 202: 2016], Articles 18-19. 50 Council Directive 2004/83/EC of 29 April 2004 on minimum standards for the qualification and status of third country nationals or stateless persons as refugees or as persons who otherwise need international protection and the content of the protection granted ,[European Union, Official Journal of the European Union, L 304: 2004]. 51 Council Directive 2005/85/EC of 1 December 2005 on minimum standards on procedures in Member States for granting and withdrawing refugee status, [European Union, Official Journal of the European Union, L 326: 2005]. 52 Regulation no 604/2013 of the European Parliament and of the Council of 26 June 2013 establishing the criteria and mechanisms for determining the Member State responsible for examining an application for international protection lodged in one of the Member States by a third-country national or a stateless person (recast), [European Union, Official Journal of the European Union, L 180: 2013]. 7

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije 2. 2.1. BOSNA I HERCEGOVINA ljudskih prava u skladu sa njih, dok migran , propisima koji se odnose na Prema strancu koji dolazi sa teritorije na kojoj su mu ili i ne primjenjuju se sankcije zbog nezakonitog ulaska ili boravka u BiH, pod uslovom da se prijavi nadle uz valjane razloge za nezakonit ulazak ili boravak u BiH. 59 eva za azil,, izbjeglice, osobe pod BiH i oba entiteta imaju obavezu da osiguraju h ljudskih prava 53 , kao i da sva lica na teritoriji slobode. 54 U Aneksu Ustava BiH navedeni su i pravni instrument , od kojih je jedan i KSI, dok je EKLJP ustavno direktno primjenjiva i ima prioritet nad ostalim zakonima. 55 i sloboda mora biti no svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. 56 azila je definisan kao stranac koji podnese zahtjev za azil, dok azil obuhvat tus i status supsidijarne zbjeglica je stranac ili apatrid ( stva) kojoj je Ministarstvo bezbjednosti. 57 , te s n u zemlju u kojoj bi mu ivot ili sloboda bili ugro, n u zemlju u kojoj teritoriju. Izuzeto, stranac koji se iz opravdanih razloga smatra opasnim za bezbjednost ili je djelo i predstavlja opasnost za BiH, se udaljiti ili vratiti u drugu zemlju, osim ako bi iziku da bude podvrgnut smrtnoj kazni ili torturi stranac zemlju u kojoj od slanja na takvu teritoriju. 58 53 Ustav Bosne i Hercegovine sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini(UBiH), [pregovori Parizu 14. dece 54 UBiH, an II/3. 55 UBiH, 56 UBiH, Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, 2; Zakon o azilu Bosne i Hercegovine(ZOABiH), Bosne i Herce 57 ZOABiH, 58 ZOABiH, Zakon o strancima Bosne i Hercegovine ( ZOSBiH) ,[Parlamenta e, Slu slobodu kretanja unutar BiH i slobodan izbor mjesta boravka. 60 bi trebalo da se odobri strancu koji se zbog osnovanog straha od progona nalazi van zemlje van zemlje prethodn , kao i apatridu koji se nalazi e ili se, 61 Djela koja se smatraju progonom moraju biti dovoljno ozbiljna da predstavljaju ozbiljnu povredu ljudskih prava ili ko da mu o. Kao djela progona, p nasilje, zakonske, administrativne, policijske i sudske diskriminatorne mjere, je nesrazmjerno, kao i ivanje prava na sudsku 62 BiH je usvojila sur place princip po kome strah od progona ili stvarni slijedili nakon ili na aktivnos oca azila io zemlju porijekla. 63 Sama djela progona ili nedostata mora biti povezan s rasom, vjerom, nacio i v tih djela mora postojati povezanost. Prilikom procjene osnovano od da li on stvarno posjeduje osobenosti koje izazivaju progon ako mu progonitelj pripisuje takve osobenosti. 64 Nam policiji 59 ZOABiH, 60 ZOABiH, 61 ZOABiH, 62 ZOABiH, 63 ZOABiH, 64 ZOABiH, 8

Pravno regulisanje i polo organizacionim jedin za poslove sa strancima(u daljem tekstu: SPS), a one imaju upoznaju govim pravima i obavezama. 65 Migranti koji nje zahtjeva za azil i izbjeglice imaju pravo da budu informisani na jeziku koji razumiju o postupcima, pravima i obavezama koje omo-om. 66 U sklopu svog boravka u BiH stranac je obavezan da dadne biometrijske podatke prilikom po mjere protjerivanja ili stavljanja pod nadzor ili u postupku izdavanja potvrde o ostanku. 67 azila ima pravo na boravak u centar za titu, pristup obrazovanju i platnoj pravnoj toka postupka na jeziku koji razumije i psihoso 68 Izbjeglica i stranac pod sup pravo na identifikacioni azovanje, zdravstvenu poro na spajanje sa porodicom ili 69 vanje ako BiH ili ako njegova prisutnost predstavlja prijetnju javnom poretku ili bezbjednosti. 70 Nadzor nad strancem, obvezu javljanja SPS-u ili policiji, ili sm imigracioni centar. 71 2.2. REPUBLIKA SRBIJA dio su pravnog poretka RS i neposredno se primjenjuju. Stranci imaju sva ustavna i zakonska prava, osim prava koja po Ustavu i zakonu imaju sa 72 Ustavno i zakonski je zabranjena diskriminacija. 73 Stranac iz Srbije jeran na osnovu zakona i to samo tamo gdje mu ne prijeti progon ili ozbiljno iz Ustava Srbije. Stranac koji osnovano strahuje od progona 74 na teritoriju gdj i eni, sem onog lica za koje se bezbjednost Srbije ili koje je lice ne smije biti protjer na teritoriju na kojoj postoji torturi. 75 zbog Ipak, nijedno o nezakonit ulazak ili boravak ako bez odlaganja izrazi namjeru da podnese zahtev za za svoj nezakonit ulazak ili boravak. 76 ne razumije jezik postupka azila obezbj koji razumije. 77 azila ima pravo na kontakt sa R-a u svim fazama postupka. 78 Pr status izbjeglice) odobrava se licu i opravdano strahuje od progona. licu koje ne ispunjava uslove za odob e razlozi koji ukazuju d porijekla ili u rizikom od trpljenja ozbiljne nepravde. 79 N prava i izbjeg u skladu sa propisima koji se odnose na izbjeglice, prava, uz specif 65 ZOABiH 66 ZOABiH, 67 ZOSBiH 68 ZOABiH, 69 ZOABiH, 70 ZOSBiH 71 ZOSBiH 5-16. 76. 72 Ustav Republike Srbije(URS), 16-18. 73 URS, 21; (ZARS), Rep diskriminacije Republike Srbije 74 URS, 75 ZARS 76 ZARS, 77 ZARS, 78 ZARS, 79 ZARS . -25. 9 ike Srbije Zakon o zabrani

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije azila zaista ima karakteristike koje su razlog za progon 80 juje n sur place , odnosno princip da se opravdan strah od progona ili stvarni rizik od tr zasnivati i na d ij og napustio dr ij. 81 Djela koja se smatraju progonom moraju biti dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ili jera koje su dovoljno ozbiljne da mogu uticati na pojedinca Djela progona su . progona i dj takvih djela, mora postojati povezanost. 82 P u RS ili na teritoriji namjeru da podnese zahtjev za azil. 83 azila ima pravo na: boravak i slobodu kretanja, materijalne uslove, osnovno i srednje obrazovanje, slobodu vjeroispovesti, isprave. 84 Lice kome je odobreno pravo boravak, smj u, obrazovanje, a, pravnu i slobode kretanja i vjeroispovjesti, spajanje porodice, isprave i integraciji. 85 2.3. REPUBLIKA HRVATSKA U osnovnih ljudskih prava u u skladu sa hrvatskim i propisima EU koji se odnose na izbjegl a osnovnih ljudskih prava, uz Svako u RH ima prava i slobode, nezavisno od njegovih osobina. Niko se ne smije log, va prema posebnim propisima. 88 Svi su ljudi tijelima. 89 i apatridi mogu dobiti uto RH, osim djelatnosti suprotne osnovnim na prava. 90 Za zemlje koja nije u Evropskom ekonomskom prostoru(u daljem tekstu: EEP) ili apatrida u u kojoj bi mu ili sloboda u kojoj bi mogao biti podvrgnut torturi ili koja bi ga , migrant koji ispunjava uslove za odobrenje prisilno udaljiti ili vratiti u zemlju u kojoj mu ne bi bila edena prava, ako predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost predstavlja opasnost za javni poredak. 91 Ako je stranac zakone protiv njega se dobrovoljni odlazak, a ako to ne uradi, udaljen iz Srbije. 86 n iz RS, ali ne smije biti prinudno udaljen na teritoriju gdje mu preti progon, gdje bi bio podvrgnut izvr nju smrtne kazne ili torturi. 87 80 ZARS 81 ZARS, 82 ZARS 83 ZARS, 84 ZARS, 48. 85 ZARS, 86 Zakon o strancima Republike Srbije(ZOSRS) Republike Srbije brojevi -77. 87 ZOSRS, -83. zemlje koja nije u EEP ili apatrid koji je o u sa a na kojem zbog nezakonitog ulaska ili boravka ako izrazi namjeru te opravda razloge ulaska ili boravka. 92 88 Ustav Republike Hrvatske(URH), [Hrvatski sabor, Narodne novine i 56/1990, 135/1997, 08/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, Zakon o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske, [Hrvatski sabor, Narodne novine 112/2012] 89 URH, 90 URH, 91 Zakon o (ZMPZHR) ,[Hrvatski sabor, Narodne novine Republike Hrvatske b 92 ZMPZHR, 10

Pravno regulisanje i polo ca EEP a koji nezakonito b i Hrvatsku odnosno EEP u povratku. 93 D, a koji gran RH, odnosno EEP. 94 Ipak, zabranjeno je prisilno udaljiti podvrgnut torturi. 95 e priznati koji se nalazi van s strahuje od progona e. Supsidijarn se licu koje ne ispunjava uslove za priznavanje azila ako postoje opravdani razlozi koji u se povratkom u zemlju porijekla zbo Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom m, torturu te ozbiljnu i individualnu nasilja u situacijama sukoba. 96 Djela koja se smatraju progonom moraju biti dovoljno ozbiljna da predstavljaju ozbiljno ljudskih prava ili koje su dovoljno ozbiljne da u cjelini mogu uticati na pojedinca. Djela progona su def . Izm i/ili tiv tih djela mora postojati povezanost. Prilikom proc azila teristike koje izazivaju progon ako mu progonitelj pripisuje takve karakteristike. 97 U RH je u primjeni princip sur place , te se tako strah od proganjanja ili stvarni rizik od trpljenja ozbiljne nepravde temeljiti i na e dogodili nakon azila napustio zemlju porijekla ili njegovim aktiv ju je napustio. 98 ima pravo na: boravak, slobodu kretanja u RH, osiguranj uslova prihvata, zd osnovno i srednje obrazovanje, informacije, pravno savjetovanje i besplatnu pravnu p vjeroispovijesti, rad i isprave. 99 Azilant i stranac pod supsidij boravak, sp obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu , pom pri canje hrvatskog u skladu sa propisima. 100 Stranac pod ima pravo na: boravak, ispravu, osnovna sredstva za osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obavezama, rad, spajanje porodice i slobodu vjeroispovijesti. 101 3. COVID-19 VEZANE ZA U sklopu krize prouzrokovane pandemijom COVID-19 u BiH, n prava posebno odrazilo na prava migranata i izbjeglica. UNHCR, Svjetska zdravstvena Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozoravali i insistirali su na tome da odgovor na COVID19 obavezno itu prava i zdravlja izbje pojedinih grupa iz diskriminacije prema njima. 102 Kada je u pit avanja prava visnosti od nivoa vlasti koji ih je donosio. Srpskoj i Federaciji BiH. Mjere su se odnosile na zabrane vremenskom periodu, zabrane okupljanja, zabrane ulaska stranaca u BiH, p e 93 Zakon o strancima Republike Hrvatske(ZOSRH), [Hrvatski sabor, Narodne novine 94 ZOSRH, 95 ZOSRH, 96 ZMPZHR, -21. 97 ZMPZHR, 98 ZMPZHR, n 24. 99 ZMPZHR, -62. 100 ZMPZHR, anovi 64-77. 101 ZMPZHR, -92. 102 World Health Organization, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights, International Organization for Migration, United Nations High Commissioner for Refugees, OHCHR, IOM, UNHCR and WHO joint press release: the rights and health of refugees, migrants and stateless must be protected in COVID-19 response, [Joint News Release, 2016,(Can be found on: https://www.who.int/news-room/detail/31-03-2020-ohchriom-unhcr-and-who-joint-press-release-the-rights-and-health-ofrefugees-migrants-and-stateless-must-be-protected-in-covid-19response, Accessed on 29/5/20 at 11:03)]. 11

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije zdravstvenih smjernica i sl. 103 Mjere su se odnosile kako , za koje je na nivou BiH donijeta i posebna odluka kojom im se ja . 104 a sloboda okupljanja i mjere, u praksi je od strane hrvatskih organa dolazilo do mnogih periodu 105 , ca azila i migranata i usp nadzor i obezbj nad objekatima u kojima se nalaze, te im je samo u odlazak kod ljekara, omo tih objekata. 106 U Hrvatskoj su pravno gledano bile u primjeni donekle nego u Srbiji i BiH, ali su postojale mjere javnih okupljanja, uz zabrane prelaza preko grani nih prelaza RH i obavezan karantin. 107 Ipak, 103 Vidjeti npr. mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID-19) u Republici Srpskoj, situacije, broj 01-3/20]; mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona(COVID-19) u Republici Srpskoj, vanredne situacije, broj 26-1/20]; Za k o zabrani ulaska u BiH, broj 06-3/20]; teritoriji Republike Srpske, broj 16-3/20], i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske, broj 26-2/20]; 18 i starijim od Hercegovine te, broj 12-40-6-14834/20]; Naredba o u Federacije Bosne i Hercegovine -40-6-148-36/20]; Naredba o zabrani okupljanja a kretanja u periodu od 22.00 do 5.00 ,[Federa 40-6.148-155/20]. 104 Hercegovini, [Savj glasnik Bosne i Hercegovine, broj 26/20]; Naredba za obustavu posjeta i izlazaka migranata, 12-40-6.148-47/20]. 105 Vidjeti npr. a teritoriji Republike Srbije, glasnik Republike Srbije, brojevi 34/2020, 39/2020, 40/2020, 46/2020 i 50/2020]; Uredba o merama za vreme vanrednog stanja, [Vlada Republike Srbije, uz supotpis predsednika Republike Sr 31/2020, 36/2020, 38/2020, 39/2020, 43/2020, 47/2020, 49/2020, 53/2020, 56/2020, 57/ 2020, 58/2020 i 60/2020]. 106 u centrima za azil i prihvatnim centrima u Republici Srbiji, [Vlada Republike Srbije, glasnik Republike Srbije, broj 32/2020]. 107 Vidjeti npr. Hrvatske, broj 511-01-300-20-1]; Odluka o privremenoj zabrani Republici Hrvatskoj, [St ske, -01-300-20-2]; Odluka broj 511-01-300-20-14]. 12

Situacija na terenu 1. TROUGAO ME E Zapadni Balkan se posljednjih godina ava sa velikim talasom migracija. Masovno kretanje migranata i izbjeglic i sjeverne Afrike preko teritorije Srbije i dijelom preko teritorije Crne Gore kao epilog ima veliku koncentraciju ljudi u pokretu u BiH, posebno u , u ka EU, preko Hrvatske. U tom nastojanju RS, RH i BiH su svojevrsni trougao u okviru koga se nalazi granica koju migranti i izbjeglice sigurnosti i Broj migranata i izbjeglica je u konstantnom porastu, prekidom zbog krive uzrokovane koronavirusom, a pitanje migracija postaje jedno od dominantn pitanja, prvenstveno u BiH, ali dijelom i u RS i RH. Dok je ova tema sve zastupljenija u svakodnevici, dotle se lasti u npr. BiH svodi na pasivno posmatranje procesa migracija, anitimigrantske poruke, reagovanje od strane policijskih organa, bez saradnje uz vjeru granti e. ljudi u pokretu prema Zapadnoj Evropi, mnogi od njih u zemljama gdje su se zatekli, sistemi upravljanja migracijama, azilom i granicama, nacionalni administrativni kapaciteti i dalje su nose s izazovom dolaska novih migranata. Procjenjuje se da je u BiH od januara 2018. godine 000 migranata i izbjeglica, a prema procjenama eksperata, za prihvat tolikog broja lica nedostaju prikladni objekti za sm oravak. 108 U sklopu Zapadnog Balkana je dobilo, od 2015. godine, 141 000 000 evra anje problema koji nastaju sa velikim migracijama iz Unije, m naglaskom politike. 109 2. POZICIJA TURSKE, I BUGARSKE Evropska unija uzi partnera u podr Mediteranu, s obzirom da se u Turskoj n izbjeglica i migranata. 110 Ipak, Die Welt je p marta 2020. godine objavio povje su imali uvid njegovi novinari, a u kojem vanjskih granica EU(u daljem tekstu: Frontex) navodi da s masovne migracije iz Turske. U dokumentu je navedeno iliv migranata i dalje rasti i kako se navodi: udi koji su Frontex migrante zaustaviti ni eventualna intervencija anje u BiH ili RS za one koji se trenutno tu nalaze. Kako bi ostva prava tokom boravka, da podnesu zahtjev za azil, dok su pojedini u potrazi za m mogu donijeti materijalna primanja dovoljna za zadovoljenje osnovnih potreba. 108 programa(INPEMP), [Europska komisija, Bruxelles: 2019], stranica 8. 109 INPEMP , stranica 8. 110 INPEMP , stranica 4. 13

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije 111 , predsjednik Turske je u martu 2020. izjavio milijardu evra za a Turska novac kojoj se nalaze, te da izbjeglice i migranti svojom voljom . 112 Dok je trajala martovska kriza i svojevrsno otvaranje granica od strane Turske, pojavili su se velike grupe upotrebljavala je suzavac i druge nasilne metode za rastjerivanje hiljada migranata i izbjeglica koji su krenuli i granice EU. 113 Na tursko- koj granici, na kojoj konstantno traju trvenja i igre i nadmudrivanja marta 2020. godine nalazilo se 13 000 migranata 114 , od preko 4 000 000 koliko ih ima u Turskoj. 115 Manji incidenti u ima su redovna pojava, a na ostrvu i do nog ca i do napada na aktiviste za ljudska prava. 116 111 Christoph B. Schiltz, Frontex erwartet Massenmigration nach Griechenland ,[Die Welt: 2020,(Can be found at: https://www.welt.de/politik/ausland/plus206249801/Fluechtlings krise-Frontex-erwartet-Massenmigration-nach-Griechenland.html, Accesed: 1/8/2020 at 12:39)], G.D., e policije EU-a o novom migrantskom valu, [Index:2020, (dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/procurio-tajniizvjestaj-granicne-policije-eua-o-novom-migrantskomvalu/2161269.aspx, Pristupljeno: 1/8/2020 u 12.55)]. 112 Ye im Sert Karaaslan, Erdogan: EU nam je obe ao milijardu eura za izbjeglice, mi vi e ne elimo taj novac, [Anadoly Agency: 2020, (dostupno na: https://www.aa.com.tr/ba/turska/erdogan-eunam-je-obe%C4%87ao-milijardu-eura-za-izbjeglice-mivi%C5%A1e-ne-%C5%BEelimo-taj-novac-/1752388, Pristupljeno: 1/8/2020 u 13.21)]. 113 ,[Radio Slobodna Evropa: 2020,(dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/30466794.html, Pristupljeno: 1/8/2020 u 13.29)]; patnje migranata na granicama ,[Radio Slobodna Evropa: 2020, (dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/hrwgr%C4%8Dka-i-eu-da-po%C5%A1tuju-prava-i-smanje-patnjemigranata-na-granicama-/30468522.html, Pristupljeno: 1/8/2020 u 14.02)]. 114 More than 13,000 Migrants Reported Along the Turkish-Greek Border, [IOM: 2020,(Can be found at: https://www.iom.int/news/more-13000-migrants-reported-alongturkish-greek-border, Accessed: 1/8/2020 at 14:35)]. 115 Operations Europe Eastern Europe Turkey, [UNHCR: 2020, (Can be found at: https://reporting.unhcr.org/node/2544?y=2020#year, Accessed: 1/8/2020 at 14:39)] 116 Katimerini, tani s [Radio-televizija Srbije: 2020,(dostupno na: https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/region/3871656/lezbosgrcka-turska-migranti.html, Pristupljeno: 3/8/2020 u 12.55)]. Bugarskoj bili i dalje proporcionalno veoma mali, zbog odnosa vlasti Bugarske i Turske prema kako bugarska izbjeglice. 117 policija glas kao tranzitna zemlja na o tome maltretira igrante i D a u ranijim mjesecima, kao i ovakav odnos na Balkanu, uticala su pogot migranata. U debati povodom situacije u BiH, koja se vodila u Evropsk nova mjesta za uspostavljanje privremenih kampova za prijavlje jeva nasi migranata na granici Hrvatske sa BiH. 118 retiranja jeti otvoriti granice i pustiti migrante i izbjeglice da idu granica, t koji p . Bugarska se kroz dogovore sa Turskom ati po strani, dok su Srbija i BiH u ovakvom odnosu postale glavne tranz i izbjeglice. Hrvatska se pri tome i milicajac, i prema organizacija za ljuds ljudi u pokretu. 3. BROJEVI I STATISTIKA 3.1. Kada je u pitanju situacija na terenu i RH, oni se razlikuju od ela ili a. Ovo je uslovljeno prije svega svakodnevnom fluktuacijom ljudi u kapac Uz to, u 117 Aleksandar Andrejev, Sve je mirno na bugarsko-turskoj granici, [Deutsche Welle: 2020,(dostupno na: https://www.dw.com/sr/sve-je-mirno-na-bugarsko-turskojgranici/a-52618532, Pristupljeno: 3/8/2020 u 12.59)]. 118 Evropski parlament raspravljao o migrantskoj krizi u BiH ,[Deutsche Welle: 2019,(dostupno na: https://www.dw.com/bs/evropski-parlament-raspravljao-omigrantskoj-krizi-u-bih/a-51256384, Pristupljeno: 3/6/2020 u 8.55)]. 14

Situacija na terenu da dolazi i do namjernog nepopisivanja svih migranata i izbjeglica, pogotovo kada je namje ebace u Brojke variraju i izbjeglica boravilo i boravi u trouglu BiH, Srbije i Hrvatske Uniju nada novoj prilici a EU. talnog nasilja na granicama i ulaska u Evropsku uniju. 119 EU, dalje 3.2. BOSNA I HERCEGOVINA Migranti i izbjeglice na teritoriju BiH u ogromnom broju granicu, Drinu, dok daleko manji broj dolazi sa teritorije Crne Gore, uglavnom mimo samih za. siguran u potpunosti, a (u daljem tekstu: GP BiH) nedostaje ajan broj ljudi i materijalnoje u martu 2020. godine GP BiH nedostaj migranata i izbjeglica. 120 Tokom 2018. godine, 4 489 osoba otkriveno je u 2019. godini otkriveno 5 859 osoba, posljedica masovnih migracionih kretanja. Uz to je GP BiH evidentirala tokom 2019. godine 13 251 osobu koja je se i vratili. U 2 love sa strancima prijavljeno je 23 902 migranata, od kojih je namjeru za alo njih 22 499, dok je sam zahtjev za azil podnijelo 1 567 osoba. U 2019. godini, SPS-u je prijavljeno 29 302 migranta, od kojih je namjeru za podno a zahtjev za azil podnijele su 784 osobe. 121 119 , Ljudi u pokretu bez ljudskih prava Izbjeglice i migranti u Bosni i Hercegovini bez ljudskih prava(LJPBLJPBiH), [Friedrich-Ebert-Stiftung, Sarajevo: 2020], stranica 1. 120 SRNA, [Nezavisne novine: 2020,(dostupno na: https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Galic-BiH-nedostaje-oko1200-granicnih-policajaca/587906, Pristupljeno: 3/6/2020 u 10.47)]. 121 Migracioni profil Bosne i Hercegovine za 2019. godinu(MPBiH 2019) ,[Ministarstvo bezbjednosti, Sektor za imigraciju, Sarajevo: 2020], stranice 25, 79-80. nog nadzo anja granice Hrvatske, procjene organizacije za migracije(u daljem tekstu: IOM) u BiH Petera van der Ev virusa COVID-19, bile su 000 migranata dnevno. U okviru navedene procjene , te da je potrebno raditi s EU u cilju pronalaska alternativa. 122 Od januara do juna 2020. godina GP BiH je preduzela mjere prema 8 732 strana nezakonitom prelasku evidentirano 4 187 lica, dok je od U prvih pet mjeseci 2020. godine, od ukupno 5 086 migranata prijavljenih SPSzahtjeva za azil iskazalo je 4 726 lica, ali njih 78 je i podnijelo zahtjev za azil. 123 Procjene IOM-a su da se u BiH u 2020. godini, do avgusta mjeseca, nalazilo preko 10 000 migranata i izbjeglica. 124 BiH bili s ani Pakistana, Avganistana, Maroka, M tim, ubla e marta, kada -19. pritiska na granicu BiH, granice sa RS i kantona(u daljem tekstu: USK) pojava. 125 Unsko-sanskog u BiH jasno i nedvosmileno pokazuju da je broj ulaza porastu. Ipak, ti podaci n 122 SRNA, [Nezavisne novine: 2020,(dostupno na: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/U-BiH-se-dnevnoocekuje-i-do-10000-migranata/586624, Pristupljeno: 3/6/2020 u 11.04)]. 123 N. N., U maju porastao broj migranata u BiH ,[Nezavisne novine: 2020,(dostupno na: https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Umaju-porastao-broj-migranata-u-BiH/613190, Pristupljeno: 3/8/2020 u 16.43)]. 124 Flow Monitoring ,[IOM: 2020,(Can be found at: https://migration.iom.int/europe?type=arrivals, Accessed: 31/8/2020 at 14:31)]. 125 SRNA, Najve ilegalnog ulaska migranata- Zvornik, Hum i Trebinje ,[Srpska info: 2020,(dostupno na: https://srpskainfo.com/granicnapolicija-bih-upozorava-najveca-zarista-ilegalnog-ulaskamigranata-zvornik-hum-i-trebinje/, Pristupljeno: 3/8/2020 u 17.15)]. 15

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije prikazuju situaciju na terenu, zbog sti da se Glavni razlozi za migranata i izbjeglica u BiH su svakako: novi priliv ljudi u pokretu, granica EU, iscrpljenost i neizvjesnost daljeg kretanja migranata prema zemljama Zapadne Evrope, te ljudima od strane kriminalnih grupa. Kako u BiH postoji nedostatak efikasne koordinacije i ljudi, 130 a procjene IOM su da se u RS u 2020. godini, do avgusta mjeseca, nalazilo preko 15 000 migranata i izbjeglica. 131 3.4. REPUBLIKA HRVATSKA Migranti i izbjeglice u posljednje vrijeme na teritoriju Hrvatske dolaze uglavnom sa teritorije BiH, a dijelom i sa teritorije Srbije. Migranti u dosta slu nivoima vlasti institucija BiH i donatora te ih organizacija koje realizuju projekte vezane za migracije, oko dolaska i pada na lokalne zajednice. 126 3.3. REPUBLIKA SRBIJA Migranti i izbjeglice na teritoriju Srbije dola m sa teritorije Sjeverne Makedonije, a donekle i sa teritorije granicu U toku omog prelaza. 2018. godine, ulazak na teritoriju RS nije 096 lica, a iste godine je za 4 142 lica 2018. godini bilo je 8 410 ce je podnijelo zahtjev Avganistana, Pakistana i Irana. 127 U 2019. godini ulaz U 2019. godini bilo je 12 935 stranca koji su izrazili namjeru da podnesu zahtjev za azil u Srbiji njih dolazi iz Avganistana, Pakistana i Sirije. 128 U prvoj polovini 2020. godine 1 150 osoba je izrazilo namjeru da podnese z koji su izrazili namjeru da podnes osoba iz Avganistana, Pak Indije. 129 U toku aprila i maja mjeseca 2020. godine u centrima u Srbiji broj migranata je iznosio oko 9 000 126 MPBiH 2019 , stranica 78. 127 Migracioni profil Republike Srbije za 2018. godinu, [Vlada Republike Srbije: 2019], stranice 36-51. 128 Migracioni profil Republike Srbije za 2019. godinu(MPS 2019), [Vlada Republike Srbije: 2020], stranice 22-30. 129 Tim Beogradskog centra za ljudska prava, Pravo na azil u Republici Srbiji jun 2020, [Beogradski centar za ljudska prava: 2020], stranice 6-7. Hrvatska je 2018. godine,, 132 , dok je taj broj u prvih osam mjeseci 2019. iznosio oko 10 000. 133 Pri tome je u 2019. godini evidentirano preko 11 000 migranata i izbjeglica, uglavnom iz Avganistana, Pakistana i Turske. 134 U 2018. iz Av ina bila 135 U 2019. godini ukupno je 1 986 lica izrazilo namjeru za broj osoba koji je iskazao namjeru bio je iz Iraka, Av 136 130 [Vlada Republike Srbije: 2020,(dostupno na: https://www.srbija.gov.rs/vest/457115/netacne-informacije-onaseljavanju-migranata-u-srbiji.php, Pristupljeno: 23/7/2020 u 20.20 antimigrantskih stavova ,[BBC News na srpskom: 2020, (dostupno na: https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52524776, Pristupljeno: 7/8/2020 u 11.14)]. 131 Flow Monitoring, [IOM: 2020,(Can be found at: https://migration.iom.int/europe?type=arrivals, Accessed: 31/8/2020 at 15:39)]. 132 granicom Republike Hrvatske za 2018. godinu ,[Vlada Republike Hrvatske, Me uresorna radna skupina za integrirano upravljanje granicom, Zagreb: 2019], stranica 6. 133 Republike Srbije, [Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske: 2020,(dostupno na: https://mup.gov.hr/vijesti8/reagiranje-na-optuzbe-komesarijata-za-izbjeglice-i-migracijerepublike-srbije/284701, Pristupljeno: 3/8/2020 u 12.00)]. 134 Croatia Events of 2019 Part of the EU Chapter, [Human Rights Watch: 2020,(Can be found at: https://www.hrw.org/world-report/2020/countrychapters/croatia, Accessed: 1/7/2020 at 9:22)]. 135 Hrvatski sustav azila u 2018 pravni centar: 2019], stranica 10. [Hrvatski 136 Hrvatski sustav azila u 2019 pravni centar: 2020], stranica 11. [Hrvatski 16

Situacija na terenu 137 Procjene IOM su da se u RH u 2020. godini, do avgusta mjeseca, nalazilo preko 8 000 migranata i izbjeglica. 138 4. VLASTI, GRA ANI,(NE)PRAVO I LJUDI U POKRETU 4.1. KAD DE FACTO PREGAZI DE IURE 4.2. SISTEMSKI PUSH-BACK, NASILJE I OGRADE Termin push-back izbjeglice i migranti prisiljavaju da se vrate preko granice, protiv njih preduzimaju. 139 nte protiv mjera koje se osnovna prava imaju migranti i izbjeglice, od onih koja se odnose samo na njih i koja su usmjerena ka za sve ljude i koji se odnose na ljude u pokretu, a pored toga, na kroz umenata kojima se inkorporisanje h standarda u svoje zakone. kada se gleda kroz slova i paragrafe u zakonskim tekstovima. Situacija na te. Naime, stavovima ili pravnoj praksi manje tenzije, stabilnu vlast i prava izbjeglica i migranata, kroz nepostupanje prema propisima koji su donijeti kako bi upravo ta koncepta ljudskih prava i samog prava ljudskih prema migrantima i izbjeglicama. Tako ti organi, od onih koji donose odluke, pa do onih koji ih Zbog toga, kao i u mnogim drugim oblastima, dolazi do diskrepancije (de iure) vana na terenu (de facto). Taj raskorak, dovodi do zbog nedostatka informacija, ne znaju da ih imaju. 137 Stati 30. 6. 2020 ,[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske]. 138 Flow Monitoring, [IOM: 2020,(Can be found at: https://migration.iom.int/europe?type=arrivals, Accessed: 31/8/2020 at 15:39)]. RH, u javnosti se redovno o u prebacivanju migranata i izbjeglica u BiH. Naime, hrvatski policajci, nerijetko, istjeruju postupanja su dokumentovani i javno objavljeni od ih medija te r organizacija. 140 migranata te ih uz nasilne metode i u BiH. 142 141 hiljade i BiH su nekoliko puta bili dovedeni u pitanje zbog tretmana migranata i njihovog nasilnog povratka na teritoriju BiH od strane RH. Incident koj godine, kada je prema pisanju britanskog lista v migranata otkrilo detalje p pretrpjeli od hrvatske policije. Policajci su nekima od njih, kako navode, sprejem na tjemenima nacrtali krstove, 139 Term Push-Back, [European Center for Constitutional and Human Rights,(Can be found at: https://www.ecchr.eu/en/glossary/push-back/, Accessed: 8/7/2020 at 11:13)]. 140 (dostupno na: https://zurnal.info/novost/22653/migranti-susilom-cak-i-prijetnjom-oruzjem-vracani-u-bih, Pristupljeno: 21/8/2020 u 11.17)]. 141 Adelheid Wölflm, Aufgrund der Covid-19-Pandemie fast keine Neuankommenden auf dem Balkan ,[Der Standard: 2020,(Can be found at: https://www.derstandard.at/story/2000118986203/fast-keineneuankommenden-auf-dem-balkan-wegen-covid-19-pandemie, Accessed: 1/8/2020 at 7:07)]. 142 e SIPA7000 migranata https://zurnal.info/novost/22517/za-dva-mjeseca-iz-srbije-u-bihuslo-vise-od-7000-migranata-, Pristupljeno: 3/8/2020 u 14.05)]. 17

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije Ministarstvo unutarnjih poslova RH je odbacilo tu prijavu, kao i sve ostale prijave o upotrebi sredstava sile prema migrantima od stra koje je primilo od organizacija svoje pripadnike, p pretenciozne, neobjektivne i 143 Hrvatske vlasti odbijaju da priznaju push-back doktrinu, m, 144 Pored push-back postupanja, u javnosti u BiH, RH i RS se ograda i prepreka na granicama, kako ih migranti ne bi , Bugarske i Slovenije. Posljednja novost je da je Srbija krenula u postavljanje jedne takve ograde na granici sa Sjevernom Makedonijom,, u cilju nog masovnog prelaska granice. Pri postavljanju ovih ograda nejasna je uloga EU i njenih institucija, za koje lokalni organi tvrde da Unije to demantuju. 145 4.3. DEPORTACIJA Program asistiranog dobrovoljnog povratka i reintegracije je oblast djelovanja IOM-a u kojoj se a migrantima prilikom dobrovoljnog povratka u njihovu zemlju porij je im je Ovim programom su u 2019 193 osobe 146 , a u 143 Lorenzo Tondo, Crosses on our heads to'cure' Covid-19: refugees report abuse by Croatian police, [The Guardian: 2020, (Can be found at: https://www.theguardian.com/globaldevelopment/2020/may/28/they-made-crosses-on-our-headsrefugees-report-abuse-by-croatianpolice?fbclid=IwAR2nyp7EVv40XUVsav3bH3ryNYA-ewFwsjqTrQmSjffQpyraWD4HSK03EY, Accessed: 1/8/2020 at 11:37)]; Reagiranje MUP, [Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske: 2020, (dostupno na: https://mup.gov.hr/vijesti/reagiranje-mup-a-naclanak-britanskog-portala-the-guardian/286198, Pristupljeno: 4/8/2020 u 5.09)]; Reagiranje MUPWatcha, [Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske: 2029,(dostupno na: https://mup.gov.hr/vijesti/reagiranje-mup-ana-izvjesce-human-rights-watcha/285858, Pristupljeno: 4/8/2020 u 5.10)]. 144 Gordan Duha ek, Kolinda u okantnom intervjuu priznala da hrvatska policija kr i zakone ,[Index: 2019,(dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/kolinda-u-sokantnomintervjuu-priznala-da-hrvatska-policija-krsi-zakone/2099829.aspx, Pristupljeno: 5/8/2020 u 18.56)]. 145 Misteriozna ograda protiv migranata ,[Index: 2019,(dostupno na: https://www.dw.com/sr/misterioznaograda-protiv-migranata/a-54670606, Pristupljeno: 31/8/2020 u 20.21)]. 146 MPS 2019 , stranice 25-26. BiH 837 stranaca u aktivnostima IOM-a i SPS-a. 147 Ovi podaci, kada se uporede sa brojem ljudi koji se nalaze u o push-back metodama i prebacivanjem ljudi u pokretu na teritoriju BiH, sama BiH , iako i izbjeglice otjeraju iz BiH. Zbog toga se u okviru entitetskog, kantonalnog pitanja boravka velikog broja migranata u zemlji. I pored postojanja pravnih dokumenata i alata na ukoliko migranti i d i malog svoje ki krugovi konstantno kuju planove sa ciljem migrante i izbjeglice iz zemlje. U skladu sa takvim pogledima, pored najava, izjava u ministra bezbjednosti BiH, prema kome je SPS trebalo da kreira spisak od 10 000 migranata koje treba deportovati iz BiH. Spisak je kreiran na osnovu popunjavanja anketnog jno da s 148 koje je iznio direktor SPS-a od 6 000 migranata, svega njih e iz kojih s 149 4.4. LIMBU migranata u BiH je trenutno i nehumana po mnogim aspektima. Istina je da re. U svim kampovima koje vodi IOM redovno se prijavljuje specijalnu prehranu zbog zdravstvenih razloga. 150 147 MPBiH 2019 , stranice 42-48. 148 SRNA, deportovani iz BiH ,[Nezavisne novine: 2020,(dostupno na: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Ujic-Pravi-se-spisak10000-migranata-koji-ce-biti-deportovani-iz-BiH/595744, Pristupljeno: 12/7/2020 u 10.00)]. 149 SRNA,, [BUKA: 2020,(dostupno na: https://www.6yka.com/novosti/ujicod-6000-migranata-svega-130-zeli-da-se-vrati-kuci, Pristupljeno: 12/7/2020 u 10.37)]. 150 LJPBLJPBiH , stranica 3. 18

Situacija na terenu Pored kampova, mnogi migranati i izbjeglice borave na na ulici, u parkovima, na objektima na periferijama gradova, ih je trenutno na ju Ve Nije rijedak ljudi u pokretu ne budu primljeni u kampove jer u njima nema dovoljno mjesta za njih. U nekim kampovima jedan dio ljudi spava na betonu ili na starim, prljavim i iscijepanim madracima i u , predstavlja veliki problem tokom zime. naselja u BiH nemaju osiguran odgov dostojanstven pristup kao i dostupnu medicinsku njegu, te dovode migrante i posljedica. nisu dovoljni da u njima boravi veliki broj migranata i izbjeglica. Zbog toga se i otvaraju novi objekti za novog kampa u USK(kamp Lipa) migranata, na lokalitetu trideset kilometara udaljenom 151 Izgradnja kampa je ur naseljenog mjesta, a sam kamp je u stvari vode ili kanalizacije. Uslovi u kampu su ispod svakog pristojnog standarda ljudskog dostojanstva, dosta migranata je bilo na silu odvedeno tamo, a uz to su i 19. 152 IOM nije prestalo ni nakon velikog broja dolazile od volontera i nevladinog sektora. Pored e na grub odnos i tretman zaposlenika. Tako je jedna od mjera koja se sprovodi i na na ka, kampu izdaje IOM). 153 rugi, a oduzima im se kampa, koju U Srbiji, kao i u BiH, si je veoma se ne nalazi u objektima za prihvat, broj migranata i izbjeglica boravi u prihvatnim centrima. Sami centri su prvobitno dizajnirani za potrebe kratkotrajnog ostanka od svega nekoliko dana. borave i preko godinu dana u tim. U takvoj situaciji, a no dobre uslove, ljudsko dostojanstvo stranaca koji tu borave se. Tako je za prihvat gdje je npr. u aprilu 2020. godine stopa prenaseljenosti u Sjenici iznosila 153%, 439% u Principovcu ili 154 To je pojedince. Generalno, postoje brojne primjedbe na to da u ljudsko dostojanst , 155 . izbjeglica, napori vlasti u RH nisu prvenstveno usmjereni uklanjanje migranata i izbjeglica sa teritorije RH, nevjerovatna empatija i solidarnost aktivista, volontera, mnoge stvari, od privatnog garderobe, pa do lijekova ljudima u pokretu. 151 vo, iz i krajeve, te uznemiriti on 152 Written Statement to UN Human Rights Council 44th Session (June/July 2020), [dostupno na: https://www.wilpf.org/wilpf_statements/hrc44-writtenstatement-on-bosnia-and-herzegovina/, Pristupljeno 7/4/2020 u 16.25)]. 153 LJPBLJPBiH , stranica 3. 154 nja i mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava donetih pod okriljem vanrednog stanja(LSITA) ,[A 11 Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Beograd: 2020]. 155 Migranti i pandemija: 17 porodica na dva kupatila ,[Radio slobodna Evropa: 2020,(dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/migrantski-kampovi-srbijakorona-virus/30518141.html, Pristupljeno: 23/8/2020 u 17.08)]. 19

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije 4.5. PRAVA vanje ljudskih prava je conditio sine qua non za dostojanstven, ravnopravan iH, nego i i sam Ustav, i time pokazao da ovakav odnos prema ljudima u pokretu postaje stvar svakodnevnog nelegitimnog i nezakonitog rada organa u BiH. o prava migranata i podr Balkana. U doba krize vezane za COVID-19 nama kretanja, diskriminacijom i nehumanim uslovima, odnos vlasti prema ovoj populaciji samo nastavio, dok su voti bili daleko od dostojanstvenih, ravnopravnih. U vremenu -19, vlasti u BiH i Srbiji su, u cilju o kontakata ili kretanje m mjerama, kada se one kumulativno pogledaju, u de facto U Srbiji su tako unutar svih prihvatnih jedinica, izbjeglice, iste mobilne telefone i internet, a to im je ujedno bio i jedini kontakt sa spoljnim svijetom, jer nisu imali pravo da izlaze van centara. direktan kontakt s njihovim pravnim zastupnicima, psiholozima niti drugim osobama koje vrste usluga. ci koji se nisu nalazili u centrima za azil i prihvatnim centrima odlazak do . 156 apoteke ili prodavnice U BiH je situacija te su se pandemijska odnosila na zabranu kretanja i Migranti su, u globalu gledno, posmatrani kao populacija koju treba u kampove, iako nije bilo realne potrebe za tim. Pored mnogih odluka prije i u vremenu epidemije, koje su bile neproporcionalne, nezakonite i nehumane prema migr j ljednja u USK, kojom se zabranjuje ulazak i prevoz migranata na teritoriji ovog kantona u sve vrste objekata. 157 156 LSITA. 157 Naredba politike Unsko-sanskog kantona, 09-33-10234-2/20 od 19. 8. 2020]. u vremenu krize vezane za COVID-19, zanimljivo je da je veoma mali broj ljudi u pokretu u stvari imao COVID-19, te nije jasno na osnovu kojih kriterijuma je prema ovim nego prema ostalim , pak, vidljivo iz postupaka vlasti je to da se radilo o direktnoj diskriminaciji ove grupe ljudi, na b nacionalnost, porijek 4.6. RANJIVE KATEGORIJE ivih kategorija migr maloljetnici, starija lica, osobe sa invaliditetom i u na drugim mjestima pod otvorenim nebom. Djeca u ija pri obavljaju sv onda samo nezakonito prebaci preko granice u BiH. 158 Iako na papiru, maloljetnici imaju pristup, u stv nemaju sva djeca pristup osnovnom obrazovanju. Kada je u pitanju pristup srednjem i visokom obrazovanju, on dosta zavisi od preferencijalne uslove prilikom upisa djece migranata i izbjeglica. 159 sa odraslim osobama i nisu, u toku puta i boravka u RS, BiH i RH, dj se nalaze u riziku od seksualnog i rodno zasnovanog nasilja tokom migracionog procesa, te su tavljanju od strane kri 158 Porodice sa malom djecom spavaju na parkingu ,[E-trafika: 2020,(dostupno na: https://www.etrafika.net/drustvo/76513/porodice-sa-malomdjecom-spavaju-na-parkingu/, Pristupljeno: 12/8/2020 u 23.42)]. 159 2019], stranica 34. Izazovi u sistemu azila i migracija [Grupa 484, Beograd: 20

Situacija na terenu brakove, prostituciju, silovanja, obljubu nad djecom i trgovinu ljudima. Ono boravka u prihvatnim centrima i izvan njih. kojih dolaze, te migrantskih zajednica, u kojima se ne n u od brojnih tradicionalnih zabrana i normi, mala je Uz vlada i manjak znanja o seksualnom i reproduktivnom mnoge dodatne probleme. 160 4.7. NEDOSTATAK VOLJE, ODSUSTVO ija, i koja predstavlja predvorje EU, nedostaju dogovori ima vlasti, kao i svoje stavove rado iskazuju u javnim Vlasti u Republici Srpskoj se duboko protive ideji da pojedini kampov budu formirani njenoj da predsjed na ispravna politika 161 tako je rekao da je prebacivanje ukoliko eli u Sarajevo ili Unsko-sanski 162 160 [Atina iv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ranice 7-9; ISAM , stranice 35-40. 161 SRNA, Dodik: Jedino ispravno je da se migranti deportuju, [Srpska info: 2020, (dostupno na: https://srpskainfo.com/srpska-nece-dozvolitisabirni-centar-dodik-jedino-ispravno-je-da-se-migranti-deportuju/, Pristupljeno: 5/8/2020 u 11.09)]; Cvijano ,[Radio-televizija Srbije: 2020,(dostupno na: https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/4062988/cvijan ovic-republika-srpska-migranti-kampovi.html, Pristupljeno: 5/8/2020 u 11.50)]. 162 [Politika: 2020, (dostupno na: http://www.politika.rs/sr/clanak/461244/DodikMigranti-nemaju-sta-da-traze-u-Srpskoj, Pristupljeno: 28/8/2020 u 12.27)]. ili da je BiH . 163 ar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, smatrao a njihovo prisustvo ogroman bezbjedn [...]. 164 Pri ovakvoj situaciji u BiH, redovna je pojava da policija iz policija iz Banje Luke iste prebacuje do USK, a policija iz bjeglice i migrante u Banju Luku. Ovaj arani krug se odvija konstantno i skoro na ome na prava samih ljudi koje na acuju sa jednog na drugo mjesto, kao da se radi o robi, a ne o ljudskim predjeljena kao i pojedinci u RS, BiH i RH javno Predstavnici vlasti, prvenstveno u Republici Srpskoj i USK, da je migrantsko i izbjeg pitanje, u stvari i pitanje humanitarnog su migranti postali ozbiljan problem jer su postali dio uznemiravanja i da je primarni cilj migrantima Zapadna Evropa, a ne BiH, te da je jedino ispravna politika hitne deportacije , odnosno odlazak migranata iz BiH. Primjetan je i ignorantski odnos i kantona bjeglica. Naime, migranti i logistici podr premalo je ljudi koji bi se starali o i materijalno- ovo ne dobija ni izbliza dovoljno sredstava da bi se masovnim migracijama. 163 [Al Jazeera Balkans: 2020,(dostupno na: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dodik-o-migrantima-jeokupacija-hriscanskog-svijeta, Pristupljeno: 28/8/2020 u 12.59)]. 164 [Radio Slobodna Evropa: 2019,(dostupno na: https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Radoncic-Migrantedeportovati-BiH-nije-parking-za-Evropu/595700, Pristupljeno: 23/7/2020 u 14.23)]; Grabar-Kitarovi Bosnom i Hercegovinom ,[Al Jazeera Balkans: 2020,(dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/30037507.html, Pristupljeno: 24/7/2020 u 14.58)]. 21

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije U ovakvom kompozitu , dolazi se zanemar do humanitarne katastrofe, kih prava i ujedno se otvara , dok se u velikom broju koristi sintagma, sa svojim sinonimim u. Ujedinjene negativne posljedicu stavove prema migracijama. Daljnje izrazitih zatvorenih i nacionalnih politika za , uz dodatak ostalih okolnosti, izolaciju BiH. izbjeglicama, ljudi na vrhu vlasti u iskazu od strane predsjednika Srbije i biti hot-spot za bilo kakve migrante od bi predsjednice RH Kolinde Grabar165 to se BiH napadanje migranata i njihovo okrivljavanje za situaciju u ko rotiv interesa naroda u BiH, postalo svakodnevica borbe. dokumenata, umjesto termina migranti, zato ilegalan, odnosno nezakonit. 167 Z mnoge organizacije za ljudska prava u svijetu, institucije, pa i sudovi, upozoravaju inca ilegalnim, jer ljudi ne mogu biti ilegalni/nezakoniti. Oni mogu biti bez dokumenata, bez la u ali i dalje ljudi, odnosno pojedinci ne mogu biti ilegalni. 168 lica svrstava u jednu kategoriju migranti. 169 mediji, kao i pojedinci u RS, BiH mig i javno iznose stavove nerijetko i poli m populacijom 166 4.8. institucij , veoma se uz 165 Beta, : Srbi nicu ,[Danas: 2020,(dostupno na: https://www.danas.rs/politika/vucic-srbija-nece-biti-parking-zamigrante-ako-zatreba-zatvoricemo-granicu/, Pristupljeno: 24/7/2020 u 15.16)]. 166 Vidjeti:[Srpski pokret Dveri: 2020,(dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=u-LU54cqiEA, Pristupljeno: 26/8/2020 u 14.47)]. dodatno ovakvih izraza dehumanizuje na svakodnevnom nivou migrante, stigmatizuje, 170 a terminologiju, niti da prihvate k naziva. ikladnih 4.9. KOLEKTIVNA ODGOVORNOST sebe posmatraju kao ljude koji nisu skloni rasizmu, vjerskoj netoleranciji i 167 Janis Ktistakis , Za tita migranata prema Evropskoj konvenciji za za titu ljudskih prava i Evropskoj socijalnoj povelji Priru nik za pravnike ,[Savet Evrope, Beograd: 2016], stranice 9-10; Cecilia Malmström, Building Capacities for Change IOM(International Organisation for Migration), [Geneva: 2010]. 168 umjesto solidarnosti ,[Mediacentar Online: 2019,(dostupno na: https://www.media.ba/bs/mediametar/mediji-politicari-i-migrantijezik-mrznje-umjesto-solidarnosti, Pristupljeno: 3/4/2020 u 11.11)]. 169 Rea A Od viktimizacije do demonizacije: Gdje je istina? izbjeglicama(OVDD), 170 ,[UNHCR: 2020,(Can be found at: https://www.unhcr.org/cy/wpcontent/uploads/sites/41/2018/09/TerminologyLeaflet_EN_PICUM .pdf, Accessed: 22/5/2020 at 19:29)]. 22

Situacija na terenu predrasudama, situacija je u praksi u potpunosti krivice na ljude u pokretu postaje opasna svakodnevica, te grupe koje se bore protiv populacije ljudi u pokretu, od kojih jedna 171 , a u BiH djeluje i timigrant. stigmatizovati, koji su pre u javnosti no sposobni za bezbjednost asila protiv njihove prakse, te za sada nisu izrasli u ozbiljniju prijetnju ljudima u pokretu i javnom redu i miru. 172 kampanje usmjerene na mobilizaciju ljudstva bila je vijest da se epidemija virus rupe kroz bodljikavu ogradu u centar za migrante u Obrenovcu uz r. 173 su i drugi objavljuju u javnosti, putem redovno privatnih i javnih policijskog rada, prvenst kod naroda. Zbog djelâ da migranata, javnost se navodi na pomisao da bi za to trebalo da odgovaraju svi ljudi u pokretu oni k princip kolektivne odgovornosti, a grupna krivica se za sve skupine izbjeglica i migranata za skoro s. U javnu sferu se uvodi pomisao da su svi migranti ili kriminalci koji se pobjegli od rata koji su morali voditi , iz drugih razloga. osnivaju tzv Ove grupacije nastaju po uzoru na grup Odinovi vojnici u Finskoj ili grupe koje je a Nacional-demokratska i skupove i presretanja 171 da se sredstva dobijena od EU preusmjere na deportaciju . 174 Sama a stotina hiljada ljudi, koji predstavljaju ozbiljnu grupaciju, koja ima i ne bude migranata u BiH, RS ili RH, i svoje kanale re do portala koji se direktno bore protiv migranata. Ipak, o svoja prava. migranata je da migranata kih servisa, vale O zaista nost, jer su pod 172 Narodne patrole: Ko patrolira Beogradom u potrazi za migrantima ,[BBC News na srpskom: 2020,(dostupno na: https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-51761864, Pristupljeno: 7/7/2020 u 16.57)]. 173 Lazara Mar vi antimigrantskih stavova ,[BBC News na srpskom: 2020, (dostupno na: https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52524776, Pristupljeno: 7/7/2020 u 19.14)]. 174 N1 BiH, migranata, [N1 BiH: 2020,(dostupno na: http://ba.n1info.com/Vijesti/a458297/Veliki-protest-u-BihacuGradjani-traze-rjesenje-problema-migranata.html, Pristupljeno: 7/7/2020 u 20.41)]. 23

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije nevjerovatnim uticajem antimigrantske propagande i teorija zavjer daleka. pojedinaca sebe uzimaju koja dolazi iz u i u javnosti. Time se neka vrsta samoodbrane, a n o su imali i i prizvuk ili ukazivanje na bezbjedonosnu opasnost. 176 medija, skoro po pravil komentari na vijesti o ljudima u pokretu, na portalima i dru ks zbjednosti migrantskih i izbjegli grupa, ne opoziciji, n Vlastima i diti po ovom pitanju, odgovara stanje permanentnog straha od migranata i postojanje tala na internetu, jer daju narodu odgovornost portala je skoro jednaka onima koji ostavljaju takve komentare, ukoliko ih moderatori ne uklanjaju komentare kada ih primjete, a pogotovo bi to trebalo da rade ukoliko im od ljaju veoma pogodno tlo za podgrijavanje atmosfere netrepeljivosti stvari koj 4.10. KULPOZNOST ODRE ENIH MEDIJA migrantima i izbjeglicama veoma lako direktne negativne posljedice na njihove sudbine. Pristrasan ili neprofesionalan kategorijama , a pojedini mediji iz u kontinuitetu objavljuju stereotipe i , i negativni komentari zbunjenost i podsti, 175 a i u RS, BiH i RH zbog toga profesionalnim i Uporedo sa dolaskom ljudi u pokretu na teritoriju i o ekstremnim neodobravanjem ove grupe. e pojedinih medija o migrantima i izbjeglicama se javlja u onih u kojima se predstavljaju kao prestupnici ili jima. Medijski li 175 novinare, [UNHCR, IOM: 2018], stranica 2. njem primjeru iz Srbije, usvojio je ljudska prava koje su se odnosile na anitimigrantske komentare objavljene na Facebook stranicama medija. i Srbija danas i sve su se odnosile na komentare koji su minatorni u odnosu na migrante i izbjeglice, koji su bili uvredljivi za njih i koji pozivaju na nasilje, bilo direktno ili indirektno. Dakle, iako tekstovi ispod kojih su se pojavili komentari d 177 4.11. BEZBJEDNOSNI ASPEKT Masovniji priliv migranata i izbjeglica u BiH, RS i RH otvorio je i pitanje bezbjednosti javnosti da gra anima prijeti opasnost od strane migranata. Samo pitanje bezbjednosti se posmatra kroz 176 OVDD , stranice 5-8. 177 Vidjeti (dostupno na: http://zalbe.rs/zalba/7551, http://zalbe.rs/zalba/7545, http://zalbe.rs/zalba/7546, http://zalbe.rs/zalba/7547 i http://zalbe.rs/zalba/7548, Pristupljeno: 30/8/2020 u 20.38)]. 24

Situacija na terenu dva segmenta, kao opasnost od terorizma i antiustavnog djelovanja 178 djela tokom boravka na teritoriji RS/RH/BiH. r migrantima, postoje i situacije u kojima dolazi do tjelesnih povreda, ranjavanja i gubitka. se i provale u t , cigareta i drugih predmeta, poku otiman ulasci na privatni a stvari i dr. djela se, kako u privremenim centrima za , u urbanim gradskim zonama, ali 179 Nasilje koje u ogromn samih ljudi u pokretu i nije prvenstveno usmjereno na lokalno stan Pored toga, poseban aspekt predstavlja i stranih migranata u namjeri prelaska granica, trgovini ljudima nedozvoljenih usluga transporta, te je tako hrvatska policija, prema sopstvenim navodima, tokom 2019. godine uhapsila ljudi. 180 eno veliku h djela nije, iako je trebalo da bude, preveniran. 178 Ova analiza ne obuhvata studiju opasnosti od terorizma i antiustavnog djelovanja. 179 Vidjeti: Kliks, Sukob migranata i policije u BiH, upotrebljeno ,[Radio-televizija Srbije: 2020,(dostupno na: https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/region/4061124/sukobmigranata-i-policije-u-bih-upotrebljeno-vatreno-oruzje.html, Pristupljeno: 23/8/2020 u 15.49 Ubijen migrant koji je bio Beograda ,[N1: 2019,(dostupno na: http://rs.n1info.com/Vesti/a489941/Ubijen-migrant-koji-je-bioosumnjicen-za-ubistvo-u-centru-Beograda.html, Pristupljeno: 23/8/2020 u 15.58)]. 180 SRNA,,[Blic: 2019, (dostupno na: https://www.blic.rs/vesti/svet/uhapseno-1000krijumcara-ljudi-u-hrvatskoj/w56xyxs, Pristupljeno: 23/8/2020 u 16.22)]. 25

FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG- Izbjeglice i migranti u trouglu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije noj mjeri i u Srbiji i Hrvatskoj nemaju jasnu strategiju kako upravljati civilizacijske vrijednosti i ljudska prava kih partija po pitanju migracija (u BiH), nedostatka jasnih, sprovodivih, na standardima ljudskih prava zasnovanih i javnih strategija koje nisu donesene forme radi, nepostojanja materijalnih sredstava i ljudskih resursa uz nevoljnost organa vlasti da pron ugledu na ostatak Evrope, u trouglu BiH/RS/RH dolazi i eorija zavjere, kao i nose sa velikim brojem izbjeglica i migranata. na one koji tragaju neblagonaklona prema njima, dolaze u drugu, koja ih gleda sa nepovjerenjem. Ideja bratstva svih ljudi tu pada na isp pravu zasnovana, akcija svih zainteresovanih zemalja, sloboda, ljudska prava i sigurnost. Te ideje moraju da se ovaplote i da tr i prema svim ljudima u potrebi, izbjeglicama i evropski ideali se brane u stvarnosti, na terenu, na svakoj stopi kojom prolaze izbjeglice i migranti. Ako 26