Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Sarajevo, 2020. godine

Naziv publikacije: Da li je Dejton položio ispit? Izdavač: Friedrich-Ebert-Stiftung Autori: Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Za izdavača: Peter Hurrelbrink Recenzenti: Vlade Simovi ć i Đorđe Vuković DTP: Aleksandar Aničić Štampa: Amosgraf Sarajevo Tiraž: 200 primjeraka Ova publikacija je štampana na papiru koji omogućava održivost šumske privrede. Stavovi iznešeni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Friedrich-EbertStiftung(ili organizacije za koju autor radi). Korišćenje izdanja i medija Friedrich-Ebert- Stiftung(FES) nije dopušteno bez pismene saglasnosti od strane FES-a. CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 32.019.5-057.87:323.1(497.6) 341.382:32.019-057.87(497.6) JOVANDIĆ, Aleksandra Da li je Dejton položio ispit?:(istraživanje stavova studenata povodom 25 godina mira u BiH i njene budućnosti)/ Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar.- Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, 2020. - 69 str.: graf. prikazi; 30 cm O autorima: str. 69. ISBN 978-9926-482-08-4 1. Dujković, Đorđe 2. Lončar, M arko COBISS.BH-ID 41082886

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? (Istraživanje stavova studenata povodom 25 godina mira u BiH i njene budućnosti) Sarajevo, 2020. godine

Sadržaj Budućnost pogleda unazad............................................................... 5 I PROFILNA SLIKA AKADEMSKE OMLADINE..................................... 9 1.1. Internet generacija......................................................... 12 1.2. Povjerenje ili pokornost................................................. 16 1.3. Kakva je sloboda vrijednost.......................................... 21 II ŠTA NAM ZNAČI DEJTON................................................................ 27 2. 1. Ravnoteža ili kamen spoticanja...................................... 27 2.2. Čitanje Sporazuma......................................................... 31 2.3. Ima li boljeg rješenja...................................................... 34 2.4. Neispunjena očekivanja................................................. 38 2.5. Praznik nije problem...................................................... 43 2.6. Z ajednički simboli........................................................... 46 2.7. Čuvari Dejtona............................................................... 49 2.8. Ko krši dogovore............................................................ 52 2.9. Možemo li do Evrope..................................................... 55 2.10. Spisak naših briga......................................................... 62 Zaključak: Preskupa školarina........................................................... 65 O autorima........................................................................................ 69

B udućnost pogleda unazad DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Četvrt vijeka u životu čovjeka- pojedinca dovoljno je dug period da se ostvari kao samostalna i od govorna ličnost; da prohoda i progovori, uspješno završi školu i fakultet, zaposli se i zasnuje porodicu; da stekne moralno vaspitanje, pouzdane kriterijume, razvije kritičku svijest, ustanovi dugoročne planove za budućn ost, a po prilici i da se povremeno osvrne unazad, razmo tri učinjeno i preispita proživljeno. Četvrt vijeka u životu jednog društva kao kolektivne ličnosti, uprkos drugačijim istorijskim inercijama, posebnoj socijalnoj dinamici, izazovima tranzicije, globalnih procesa i lokalnih preobražaja, vremenskoj distanci za oblikovanje politike i kulture sjećanja, takođe predstavlja dovoljan period da bi se mogla podvući crta, intenzivirao dijalog društva sa samim sobom u istorijskoj perspektivi, kulturno političkoj vertikali, u samorazumijevanju kao preduslovu razvoja u budućnosti. Obilježavanje četvrt vijeka Dejtonskog mirovnog sporazuma prevashodno nalaže takve zadatke pred sv akog građanina Bosne i Hercegovine, kao odgovornog pojedinca i pripadnika zajednice koja za 25 godina nije mnogo odmakla od p očetka. Zašto izgleda kao da u BiH vrijeme stoji? U čemu je problem? Da li je Dejtonski sporazum uzrok zamrznutog konflikta, genera tor stalnih kriza, kočnica pomirenja i napretka ili je, pak, posljedica međusobno isključujućih političkih volja, preživljeni h nacionalnih i vjer skih identiteta, viševjekovnih antagonizama, prirode međuetničkih odnosa i dominantnih obilježja političke kult ure njenog stanovništva? Da li je BiH nestabilna zbog ustavne nesavršenosti, skupog i složenog aparata ili zbog svoje bremeni te političke tradicije, građanske i političke nekompetentnosti, potisnutog c ivilnog društva, kulturne neprosvijećenosti, autoritarn og i nedemokratskog mentaliteta? Drugim riječima, 2020. godina nam je donijela mnogo povoda za postavljanje pitanja da li je neophodno mijenjati ustavna rješenja ili političku svijest nacionalnih elita i stanovništva? Ispit zrelosti Ustav jedne zemlje jes te njen temeljni politički dokument i najviši pravni akt, ali nije okamenjena hrpa paragrafa, ni sveta knjiga nedodirljiva i nepodložna ocjenjiva nju, preispi tivanju i usavršavanju. Isto tako mirovni sporazumi jesu plemenite i dalekovide odluke, nužni i ponekad veličanstveni činovi primirja, zaustavljanja ratnih sukoba, dobrovoljne ili iznuđene prilike kako bi se suprotstavljene strane i antagonizov ani odnosi ukrotili, uravnotežili, civilizovali; oni su i povijesne šanse da 5

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar se izgradi stabilna država i okruž enja, ali ni takvi sporazumi nisu beskrajni i neporecivi. I njih često može da pregazi vr ijeme, uzdrma istorija, potkopa politika, upropaste ljud i. Nijedan mirovni ugovor ne može sam po sebi da otkloni konflikte, zadovolji interese vladajućih elita, okonča političke volje pojedinaca i društvenih zajednica, da sam po sebi proizvede trajan mir i garantuje politički i socijalni prosperitet. Od napisanih ustava i potpisanih sporazuma, uvjerili su nas najbriljantniji umovi od Platona i Monteskjea naovamo, ali i nepogrešiva učiteljica istorija, mnogo važniji su zakoni u ljudskim glavama i srcima. Sad ašnjost i budućnost jedne političke zajednice umnogome, a ponekad i sudbonosno zavise od stanja kulturne svijesti, karaktera i mentaliteta, od osjećanja njenih pripadn ika, njihovih uspomena, doživljaja, strijemljenja, mnjenja, različitih oblika legitimacij e. To je ona dimenzija političke kulture na kojoj počiva stabilnost države i političkog sistema, koja daje podst icaj i predvidljivost društvenim procesima, koja nam uk azuje kakva je uloga političke tradicije i koliki je uticaj različitih agenasa političke socijalizacije. Prema formuli za ist raživanje političke kulture u kojoj ona predstavlja zbir ova dva faktora, po litičke tradicije i političke socijalizacije, a kao naročito intrigantan i izazovan zadatak postavlja se pitanje trećeg sabirka koji se naziva- generacijski doprinos! Zato je uvi jek važno posmatrati, osluškivati i propitivati mlađe naraštaje, njihova stajališta, osjećanja, osobine, domete. Šta uče, kako se vaspitavaju, čime se nadahnjuju, ko ih inspiriše, ko su njihovi autoriteti, učitelji, koga uvažavaju, od čega strahuju, čemu s e nadaju. Kako mladi vode dijalog sa prošlošću, zamišljaju budućnost, interpretiraju sadašnjost. Kako stiču i provjeravaju znanja, kojim vrijednostima se oplemenjuju, uče li kritički da promišljaju, oslobađaju li se predrasuda i stereotipa, jesu li skloni improvizacijama i avanturizmu, brzopleti ili tromi u donošenju odluka, euforični ili letargični, analitični, odvažni, kreativni. Ov e godine navršio se četvrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je završen najkrvaviji ratni sukob u Ev ropi nakon Drugog sv jetskog rata i usaglašen okvir i principi budućeg života Bosne i Hercegovine. Međutim, 1995. godine na potpisanim aktima mastilo se još nije ni osušilo, a već su uslijedila njihova osporavanja, negiranja, klevetanja, zloupotrebe, selektivna tumačenja i primjene. Novim ustavnim aranžmanima i nadogradnjama nedost ajali su unutrašnje priznanje, bazični konsenzus, opšta politička volja, istinski demokratski potencijal, intelektualna i moralna uzvišenost elita, ujednačavanje interesa i stvaral ačka energija da se postdejtonska državna zajednica dovede u stanje suprotno onom kojeg mnogobrojni domaći i strani hroničari opisu ju kao 6

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? zamrznuti konflikt, predah u nedovršenom ratu, nestabilna država, podijeljeno društvo, rezervat autoritarne i podaničke političke kulture u kojem će se vlast osvajati i održavati na ratnoj retor ici natopljenoj predratnim ciljevima, zloupotrebama etn onacionalnih mržnji, otvorenih rana i hroničnih predrasuda. Takav ambijent mogao je da b ude blagorodno tle samo za održavanj e i procvat svakovrsnog ekstremizma, kriminala, korupcije, nepotizma, partij ašenja, javašluka, samovolje. Kao neminovni rezultati n izali su se socijalna nejednakost, kršenja ljudskih prava, nezaposlenost, kolaps javnog morala, vulgarizovanje komunikacije i suzbijanje slobode riječi, masovni odlasci mladih, sveopšta apatija i strah. Naša ranija istraživanja svjedoče o eklatantnom nepovjerenju građana u institucije, ali i jednih u druge, a na kraju i u vlastite potencijale i perspektivu. S druge strane, poznato nam je da jedna o d najvažnijih pretpostavki opstanka, uspješnog funkcionisanja i razvoja političkog sistema počiva upravo u tome da građani vjeruju u njega, da se osjećaju pozvanim i sposobnim da učestvuju u kolektivn om odlučivanju, donošenju zajednički h odluka i odbrani javnog interesa. Odgovornost za navedene probleme teško da se može adresirati na ustavni sadržaj koliko na stan je kolektivne svijesti, a pogotovo političkih i kulturnih elita u BiH. Naravno da Dejtons ki sporazum nije savršen, da nije bez nedorečenosti i pr otivrječnosti. Nije svečano odijelo, ali ni luđačka košu lja! Potrebno je naglasiti i da se ovih 25 godina niko nije dosl jedno pridržavao Dejtonskog sporazuma, ni njegovog duha ni slova, da se suočimo sa činjenicom kako mu nije ni data potpuno iskrena, zdu šna i udružena podrška. Naprotiv, zapao je u milost i ne milost hroničnih podjela koje su mu i prethodile: podijeljenih političkih elita, podijeljeni h masovnih medija, podijeljenih intelektualalnih kru žooka, podijeljenih narativa, pamćenja, školskih i univerzitetskih udžbenika, pa čak i podijeljenog nevladinog sektora. Umjesto podizanja kvaliteta kolektivnog života, oblikovanja i afirmacije ustavnog patriotizma, sa svih strana stizali su zahtjevi za rev iziju, od promjene koja bi znači le ukidanje entiteta do njihovog osamostaljivanja, od povratka na početnu, prvobitnu poziciju do prizivanja međunarodnog faktora da interveniše i odluči umjesto lokalnih naroda. Najmanje se postavlja pitanje kako dostići onaj stepen političkog zajedništva i međusobnih veza koji njeguje i podstiče građanske vrline, koji pogoduje razvoj u demokratskih procedura i političke kulture, a postojeće kolektivne identitete pomiruje i spaja u zajednički bosanskohercegovački identitet koji bi bio dovoljno prihvatljiv i komo tan za postojeće nac ionalne identitete? Izgradnji demokratske političke kulture pretpostavljen je i bar minimalni zajednički 7

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar politi čki identitet kao garant unutrašnje stabilnosti i dugoročnog opstanka, vitalnosti njenih institucija i zbližavanja različitih etničkih grupa. Umj esto toga, četvrt vijeka u BiH političkim provokacijama rasplamsavana su međuetnička nerazumijevanja, podgrijav ana osjećanja nacionalne ugroženosti, dehumanizovane političke i kulturne karakteristike prvih komšija. Perjanice takvih poli tika ujedinjavale bi se samo protiv zagovornika promjena, nagovještaja novih snaga sa drugačijim idejama i vizijama. Tako su opstaj ala stara neprijateljstva kao opomene i putokazi budućim generacijama. Zadatak generacije U međuvremenu, javnost nestrpljivo očekuje pojavu nekog novog naraštaja koji bi Bosnu i Hercegovinu okrijepio dalekovidnijom i odgovornijom politikom, moralnom snago m, entuzijazmom i tolerancijom. Da li je to uopšte moguće i pod kakvim okolnostima? Pokuša jmo da markiramo tri generacije koj e se prepliću u postdejtonskom životu BiH. Prva je uvela i predvodila sukob ljene strane u građanskom ratu i učestvovala u stvaranju Dejtonskog sporazuma. Neki od nacionalnih vođa odavno nisu među živima, neki su osuđeni, neki se povukli iz javnog života, n eki djeluju iz pozadine, sufliraju, podstrekuju iz drugog plana, daju tonove procesima. Druga generacija je ona od 1995. godine nao vamo. Njoj pripadaju svi oni koji su učestvovali u političkom životu i protraćili dvije i po decenije, nisu iskoristili moguć nosti demokratskih promjena, ali su nas uspjeli obeshrabriti i uvjeriti da su one nemoguće.. Zato i dalje vladaju. Ali nova generac ija prirodno stupa na scenu. To su oni koji su rođeni i socijalizovani u okrilju različitih interpretacija i tumačenja Dejton skog sporazuma. Očigledno je da su te interpretacije međusobno suprotstavlj ene i konfliktne, da su ta tumačenja neposredne prošlost i opasan potencijal novih sukoba, karika u dugačkom lancu bosanskohercegovačke tragedije. Ta generacija ima pravo glasa. Kako ga koristi? Šta bira? Šta nam poručuje? Do koje mjere i na kakav način je spremna da preuzme vlastitu budućnost u svoje ruke? Mogu li biti drugačiji od svojih uzora? Imamo li razlog više za brigu ili tračak nade? Prof. dr Đorđe Vuković 8

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? I) PROFILNA SLIKA AKADEMSKE OMLADINE G odina u kojoj se obilježava dvadesetpetogodišnjic a Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaće zapamćena po pandemiji korona virusa koja je čovječanstvu zadala težak udarac i izazvala planetarnu krizu sa gotovo nesagledivim zdravstvenim, ekonomskim, socijalnim, p sihološkim, k ulturnim i naposlijetku – političkim posljedicama. Ionako optere ćena mnoštvom naslijeđenih i samos krivljenih problema, Bosna i Hercegovina se sa ovom krizom suočava trpeći nove ljudske i materijalne gubitke, njeno stanovni štvo ponovo proživljava zatvaranje granica, ograničavanje slobode kretanja, stra h od gladi i siromaštva, nezaposlenosti i neizvjesne sutrašnjice, dok sa očima punim nade i spasonosnih očekivanja gleda u velike sile, očekujući njihovu pomoć i rješenje trage dije koju ne može samostalno da prevaziđe. Sve to starije generacije stanovnika podseća na devedesete godine prošlog vijeka i bez javnog isticanja da se krajem 2020. godine navršava četvrt vijeka od okonča nja rata u BiH. Kako bilo, osim uspomena na traumat ičnu prošlost, pandemija je rasplamsala neka od dominantih obilježja političke kulture i razotkrila stanj a političke i kulturne svijesti u društvu koja upozoravaju da ni budućnost ne izgleda ružičasto ako se određeni p roblemi nastave ignorisati i potiskivati. Sam početak krize tokom marta i prve refleksne rea kcije režima u BiH pokazali su snažne autoritarne i totalitarne tendencije, pandemija je postala izgovor za zaobilaženje i nepoštivanje demokratskih procedura, kao i eklatantna kršenja ljudskih prava i sloboda. Efikasnost i nstitucija našla se na ispitu, a sa njim i povjerenje građana u sistem, u ustanove, jednih u druge. Takođe, bil a je to nes lavna prilika da se na najbolji način provjeri zašto Evropska komisija nije pogriješila krajem 2019. godine kada je saopštila mišljenje da BiH ne ispunjava političke kriterijume za članstvo u Evropskoj uniji, a koji se upravo odnose na stabilnost institucija, vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava. Prema„indeksu demokratije“, kojim se ocjenjuje 60 poka zatelja, među kojima izborni proces, pluralizam, funkcionisanje vlade, politički aktivizam i demokratska politička kulture, od 167 a naliziranih država u svijetu 2019. godine, prema pisanju britanskog lista 9

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar „Ekonomist“, BiH zauzima porazno 102. mjesto i nalazi se mnogo ispod Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Zapadne Makedonije i Albanije. Spada u kategoriju„hibridnih režima“, mje šavina demokratije i autoritarizma, gdje se izbori redovno održavaju, ali ne i pod fer i poštenim uslovima, režim upravlja s istemom kontrolišući medije i izborno zakonodavstvo, dok su opozicija i kritičar i pod stalnim pritiskom. U takvoj atmosferi, student i Bosne i Hercegovine pohađali su proljećni semestar u izuzetno otežanim uslovima, nas tava se odvijala onlajn, studentski domovi su pretvoreni u privremene karantine za zaraženo stanovništvo, a kolokvijumi, seminarski radovi, praktične vježbe i ispitni rok ovi morali su da sačekaj u neke normalnije okolnosti. Međutim, umjesto malodušnosti, olakotne predaje pred problemima, intelektualne lijenosti i k ukavičluka, studenti širom Bosne i Hercegovine uključili su se u inicijativu koja je potekla u okviru nastavnog procesa iz predmeta Politička kultura na trećoj godini studijskog programa politikologije Fakulteta političkih nauka u Banj oj Luci da se istraže stavovi studentske populacije svih univerzitetskih gradova u BiH povodom dvadesetpetogodišnjice potpisivanja D ejtonskog mirovnog sporazuma. Namjera nam je bila da javnost sazna na koji način razmi šlja generacija od koje se očekuje da jednog dana preuzme b udućnost ove zemlje u svoje ruke. Istraživanje, za koje smo koristili platformu Google Forms, trajalo je od marta do maja 2020. godine i njime je obuhvaćeno 597 ispitanika sa svih univerzititeta u Bosni i Hercegovini, odnosno Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Sveučilišt a u Mostaru, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Univerziteta u Zenici, Univerziteta “Džemal Bijedić” i Univerziteta u Bihaću. Manji dio ispitanika studira na privatnim fakultetima. Studenti iz svih dijelova BiH odgovarali su na anketne upitnike koji su se sastojali od tri grupe pitanja. Iako ovu populaciju ujedi njuju naučno- istraživačke, akademske, humanističke spone i odgovornosti, u cilju kvali tetnijeg razumijevanja istraživane tem atike, opredijelili smo se da prikupimo podatke kojima navodimo njihove regionalne, nacionalne i polne različitosti. Strukturu ispit anika predstavljamo kroz naredne ilustracije. 10

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? 11

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Prije ispitivanja studentskih stavova o Dejtonskom mirovnom sporazumu, namjeravali smo da saznamo i nekoliko značajnih karakteristika naših ispitanika koje bi mogle da budu korisne za analizu i tumačenje njihovih političkih orijentacija. Zanimalo nas je koji su to najčešći izvori informa cija ispitanih, kako se odnose prema mišljenj ima drugih i kome najviše vjeruju kada je riječ o političkim fenomenima; takođe, interesovao nas je i odnos koji zasnivaju prema državi i političkim procesima u njoj. Kao što je poznato, stabilnost političkog sistema značajno je uslovljena povjeren jem građana u institucije, njihovoj horizontalnoj i vertikalnoj identifikaciji, privrženošću državnim simbol ima, zajedničkim praznicima, kolektivnim uspomenama, spremnošću da aktivno sudjeluju u afirmaciji javnih interesa, izraženom n adom u zajednič ku budu ćnost itd. 1.1. Internet generacija Da bismo mogli razumjeti stavove studenata širom BiH neophodno je da obratimo p ažnju na pitanja koja se odnose na agense političke socijalizacije, načine informisanja, tumačenja i provje re podataka. Dru gim riječima, provjerili smo koji su njihovi najčešći izvori informacija, kako postupaju sa interpretacijama koje primaju, da li ih preispituju, kome najviše vjeruju kada je riječ o političkim događajima i procesima u društvu. Za našu držav u nisu karakteri stične razvijena medijska i politička pismenost, razne studi je upozoravaju na nizak nivo građanske kompetencije, izrazitu podložno st manipulacijama. Podsjetimo da je popis stanovništva u BiH 2013. godine ukazao da je nepismeno 90 hiljada ljudi(oko tri odsto stanovništva), dok je čak 38,7 odsto onih koji su informatički nepismeni. Takođe, k rajem 2019. godine objavljeni su i rezultati is traživanja srednjoškolske populacije koji svjedoče da je svaki drugi srednjoškolac u Bosni i Hercegovini fu nkcionalno nepismen. Za demokratsku po litičku kulturu i snažno građansko društvo posebno su značajne upravo medijska i politička pismenost, osposo bljenost i kompetencija za razumijevan je i učestvovanje u političkom životu, poznavanje političkih događaja i procesa. Od koga bi se to više trebalo očekivati nego li od akademske zajednice. 12

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Grafikon 1. Smatrate li se dovoljno informisanim o političkim aktuelnostima? Od naših ispitanika zatražili smo da na početku ovog istraživanja pokušaju da ocijene vlastitu infor misanost o političkom životu i identifikuju svoj odnos prema faktima koji su neophodni da bi uopšte mogli da percipiraju i tumače deš avanja u političkoj zajednici. Značajan broj ispitanika, njih 61 odsto, smatra da su dovoljno informisani o političk im aktuelnostima, 20 odsto ispitanika ili svaki peti student priznaje kako nije informisan u dovoljnoj mjeri, dok 19 odsto ispitanika nisu sigurni u odgovor, odnosno ne mogu ocijeniti svoju informisanost o političkim aktuelnostima. Iako su ovi procenti zna čajno i znad prosječnih na niv ou cjelokupne populacije BiH, što je očekivano s obzirom da je ipak u pitanju akademski podmladak društva, studentska populacija ne bi trebala da se zadovoljni tek prolaznom ocjenom, već da još poveća svoje informativne i analitičke p otencijale. Inače, u univerzitets kim krugovima već je odavno identifikovana nedovoljna informisanost studenata kao jedna od pretpostavki i preduslova ozbiljnog naučno- istraživačkog proučavanja i debatovanja o teorijskom gradivu, što se posebno odnosi na st udente društvenih nauk a. Takođe, dosadašnja praksa 13

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar je pokazala da i u insti tucijama, ustanovama, preduzećima, agencijama i ostalim mj estima na kojima svršeni studenti mogu da traže poslove, registruju da, uprkos adekvatnom teorijskom obtrazovanju, mladim ljudima manjka opšte informisanosti i bolje poznavanje aktuelnih društvenih procesa. Ovakva zamjerka nije samo karakteristična za B iH, već brojna svjetska istraživanja već godinama alarmiraju na ovakve trendove na globalnom nivou. Grafikon 2. Na koj i način se naj češće informiše te? Najčešći izvor informacija studenata je internet. Čak tri četvrtine ispitanika vijesti, izvje štaje, članke ili intervjue u kojima saznaje pojedinosti o političkom životu čita na mobilnom telefonu ili laptopu. Posreds tvom klasičnih medija, prije svega televizij e, informiše se 16 odsto ispitanika, dok je za osam odsto ispitanika direktan razgovor sa drugim osobama osnovno sredstvo prikupljanja informacija. U prilog savremenim trendovima govori podatak na osnovu koga svega jedan odsto ispitanika kojima su primarni 14

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? izvori informisanja dnevne novine i štamp ani mediji, dok niko od ispitanih kao odgovor n ije naveo radio čija je popularnost potpuno opala kod mlađe populacije. S obzirom na dominantan način informisanja nove gen era cije još jednom nag lašavamo da posebnu pažnju u nekim narednim istraživanjima treba posvetiti analizi sadržaja tekstova koji se preuzimaju sa interneta, uređivačkim politikama raznih portala, žurnalističkim formama, provjerenosti i provjerljivosti njihovih podataka i sl ično. Grafikon 3. Kome najviše vjerujete? Česta su istraživanja javnog mnjenja na temu povjerenja građ ana. Posljednje takvo uoči pisanja ovog teksta na prostoru BiH bilo je u proljeće 2020. Godine, kada su Fondacija“Fridrih Ebert” i udruženje“BH novinari” objavili izvještaj “Medijske slobode u Bosni i Hercegovini 2020: uporedni izvještaj 2014- 2020” u kom e su mediji i religijske ustanove zadobili najveće povjerenje, potom slijede nevladine organizacije, a najniže povjerenje građana pripis ano je me đunarodnoj zajednici i lokalnim vlastima. Slična istraživanja sprovođena u prethodnom period takođe svjedoče da stanovnici imaju najviše povjerenja u vjerske 15

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar zajednice, a najniže u političke partije i Kancelariju visokog predstavnika za BiH (OHR). Zanimlji va je kontradikcija između posljednjeg istraživanja po kome mediji, uz religijske ustanove, imaju najveću podršku građana u odnosu na istraživanje Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka iz Banje Luke iz 2014. kada su upravo mediji, uz političke partije i pravosudne institucije, imali najniži procenat povjerenja građana. Za razliku od pomenutih, ovo istraživanje akademske omladine nije ispitivalo procente povjerenja prema svakom pojedinačnom subjektu nego su se opredjeljivali kome vje ruju najviše, pa su rezultati nešto drugačiji. Naši ispitanici najmanje povjerenja polažu u religijske ustan ove, svega njih četiri odsto, pa sudeći prema ovakvom rezultatu može da se izvede zaključak kako se studenti razlikuju od ostatka populacije u pogledu tradicionalnog oslanjanja na vjerske autoritete. Iznenađenje je donekle i podatak da devet odsto studenata n ajveće povjerenje ima u medije. S druge stane, očekivano, studenti najviše vjeruju u akademsku zajednicu. V iše od polovine naših ispitanika na prvo mjesto stavljaju univerzitete, a 21 odsto njih je kao odgovor navelo porodicu. Institucijama vlasti u kontek stu društvenih zbivanja najveće povjerenje poklanja 12 odsto ispitanih, što, ma koliko nizak procenat bio, predstavlja tri puta veće povjerenje u odnosu na vjerske zajednice. Ovakvi rezultati se mogu objašnjavati na različite načine, ali šarolikost u o dgo vorima akademskog podmlatka sugeriše da se nijedan od agenasa socijalizacije ne smije i ne treba zanemarivati kao predmet anali tičkog i kritičkog propitivanja. Podsjetimo da je manjak povjerenja u političke institucije, kako među studentima, tako i cjel oku pnim stanovništvom, onaj element političke kulture koji ukazuje na demokratski deficit BiH. U prilog tome podsjećamo da su studenti Fakulteta po litičkih nauka iz Banje Luke u proljeće 2019. godine proveli veliko istraživanje među studentima dva javna univ erziteta u Republici Srpskoj, a javnost je saznala zapanjujući podatak da svaki drugi student ne vjeruje institucijama RS. 1. 2. Povjerenje ili pokornost Za balkansko podneblje, a naročito Bosnu i Hercegovinu i njeno neposredno okruženje, prema jednog las nom mišljenju naučne, intelektualne, kulturne, pa i političke javnosti, karakteristična je izražena autoritarna politička 16

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? kultura, sklonost stanovnika tradicionalizmu, konzervativizmu, govori se o autoritarnom karakteru, podaničkom mentalitetu, konformi zmu, odricanju od individualnosti, slijepom pokoravanju vođama, njegovanju kulta ličnosti. Vjerski i politički li deri imaju ve ći autoritet od i nstitucija, njihova volja je ponekad i iznad zakona. Gotovo sva istraživanja u BiH svjedoče o veoma izraženom pov jerenju i lojalnosti vjerskim autoritetima. Sudeći prema rezultatima odgovora u ovom istraživanju, studentska populacija ne uklapa se potpuno u slik u prosječnog stanovništva, ali je nemoguće očekivati i da se ekstremno razlikuje od kulturno- političkog ambijenta u kojem se razvija i kojem pripada. U pitanju koje se odnosilo na povjerenje ispitanika vidjeli smo kako gledaju na vjerske zajednice, po litič ke pa rtije, visokoškolske ustanove i sl. Interesovalo nas je i kakav odnos studenti uopšte imaju imaju prema autoritetima. Grafikon 4. Kakav je v aš odnos prema autoritetu? 17

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Preko 60 odsto ispitanika izjavilo je da po štuje autoritet, pet odsto da se protive autoritetu, dok sedam odsto ne razmišlja o tome. Interesantno je da gotovo trećina ispitanik a, njih 27 odsto, procjenjuje autoritet na osnovu vlastitih interesa. Grafikon 5. Da li ste skloni predrasudama i stereotipima? Zatvoreni kr ugovi mišljenja i nedovoljno razvijena kritič ka svijest odavno se smatraju ključnim obilježjima bh. d ruštva zbog čega smo ispitanicima postavili zadatak da procijene prisustvo predrasuda i stereotipa u samopercepciji. Činje nica da je studentska populacij a manje podložna stereotipima i predrasudama manje je zanimljiva u podatku da v iše od 60 odsto ispitanika smatra da nisu skloni formiranju ovakvog načima mišljenja, koliko je ilustrativno otvoreno izjašnjavanje njih 15 odsto koji priznaju da jesu skloni stereotipima i predrasudama, kao i da postoji petina ispitanika koja ne može da se odluči za odričan odgovor na ovo pitanje. Od izuzetne važnosti je senzibilizacija cjelokupnog javnog mnjenja, a posebno mlađih generacija, o 18

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? posljedicama koje general izacije i predubijeđenja uzrokuju u društvu, poput diskriminacije pojedinaca i grupa, kršenja ljudskih prava, etnocentrizma, šovinizma itd. Da bi nove generacije mogle da mijenjaju svijet, razrješavaju teškoće postkonfliktnog društva, učestvuju u proc esu pomirenja i izgradnji povjerenja, obrazovanje je najsigurnija strategija i najbolja alatka. Grafikon 6. Dovodite li u pitanje“našu stvarnost”? Ovim pitanjem nastojali smo uvidjeti da li se studenti u BiH kritički odnose prema doga đajima i procesima koji ih okruž uju, odnosno koliko je zastupljen nivo kritičnosti u njihovom saobraćanju sa javnom sferom. Gotovo 90 odsto ispitanika dalo je potvrdan odgovor, zapravo polovina studenata redovno stavlja upitnik pred prizorima iz političke prakse kako bi razmislili, analizirali i pokušali bolje razumjeti šta se zaista događa, dok preostalih 37 odsto ispitanika to čini povremeno ili kada se ti događaji odnose na sferu njihovih neposrednih interesovanja. Ipak, svaki deseti student na univerzitetima u 19

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar BiH otvoreno ističe da uopšte ne dovodi u pitanje“našu stvarnost”, što zbog odsustva interesovanja za dr uštven o-po litičku zbilju, apatičnosti ili rezigniranosti, što zbog osjećanja nekompetencije. Grafikon 7. Da li mijenjate stavove i pod kojim uslovima? Na pitanje da li mijenjaju stavove nakon što steknu nove uvide o događajima koji ih okružuju ili nak on što bolje promisle nad argumentima, tri odsto ispitanika obuhvaćenih ovim istraživanjem izjasnil o se da nikada ne mijenjaju svoje stavove. M eđu onih 97 odsto ispitanika koji su nam dali pozitivan odgovor, najveći broj otvoreni h za promjenu stavova su oni koji tvrde kako to čine nakon što ih iskustva ili novostečena znanja razuvjere u prethodno mišljenje. Takvih je više od 50 odsto ispitanika. Gotovo svaki trećin i student navodi kako je sklon povremenom mijenjanju stavova, a svaki peti to čini samo u rijetkim i izuzetnim slučajev ima kada je spreman na promjenu stavova. Takođe, četiri petine ispitanika izjasnilo se da imaju izgrađene stavov e, dok 20

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? njih šest odsto na glašava da prihvataju i usaglašava ju stavove u komunikaciji sa drugima. Opet, 11 odsto ispitanika stavov e prilagođava situacij i i okolnostima u kojima se nalaze u određenom trenutku. 1.3. Kakva je sloboda vrijednost Prema i zvješ taju Svjetske banke, objavljenom krajem prošle godine pod nazivom“ Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji", Bosnu i Hercegovinu je od ratnog perioda do 2019. napustila gotovo polovina stanovništva, odnosno 49,5 odsto, a među njima polo vina je visokokvalifikovanih. Do početka pandemija koronavirusa, trendovi su djelovali kataklizmično, kao da država gubi kompletnu svoju mladost. Redovi pred stranim ambasadama u kojima su stajali uglavnom mladi, radno sposobni ljudi, govore više od bilo k ojeg istraživan ja kakvo je stanje u BiH. Grafikon 8. D a li ste zadovoljni trenutnim političkim stanjem u BiH? 21

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Da je BiH država u krizi i zakucana na dno brojnih i različiti h rang lista u Evropi ne p redstavlja iznenađenje neg o konstantu atmosfere u državi. S toga, veom a mali broj naših ispitanika izražava zadovoljstvo trenutnim političkim stanjem, njih svega tri odsto, dok većina naglašava kako nije zadovoljna smatraju ći da je nužno i mo guće poboljšati trenutno stanje. Procenat onih koji na o vaj način sagledav aju sliku BiH iznosi 75 odsto. Izuzetno negativnog stava o aktuelnim prilika i mračnoj perspektivi takvog ambijenta je svaki peti ispitanik. Godinama smo svjedoci pravog egzodusa onih koji tako razmišljaju a prethodna istra ž ivanja svjed oč e da zaposlenje i materijalna sigurnost nisu jedini razlog njihovog odlaska u zapadne zemlje, već i osjećaj političke nemoći, pa i isuvišnosti, rezigniranost društvenim i političkim ambijentom. O nekim razlozima nezadovoljstva ogromnog broja mladih u BiH v iše riječi će biti u narednom poglavlju. Grafikon 9. Šta očekujete od države? 22

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Očekivanja građana od političkog sistema jedna su od nezaobilaznih tema u istraživanjima političke kulture. Ona se najčešće ispituju upravo u zemljama u tranziciji. Tranzicija je ostavila dubok trag i na države koje nisu prošle kroz strašan ratni vihor, ljudska stradanja i materijalna razaranja, a na primjeru BiH ovaj fenomen je naročito izazovan i težak. Polovina naših ispitanika ima izražena oček ivanja od držav e, dok se druga polovina odrič e bilo kakv e pomoći, koristi ili podsticaja koji im država treba da omogući. Od prve polovine ispitanika, njih 22 odsto o d države prije svega očekuje uslove za pristojan život, a 35 odsto jednakost šansi, odnosn o priliku da sami izgrade svoj put. U drugoj polovini ispitanika, njih 31 odsto smatra da bez obzira na to kakva je država oni će uspjeti izgraditi svoj put jer vjeruju u sebe, dok je 12 odsto ispitanika navelo kako od države ne očekuje apsolutno ništa. Rezultati pokazuju kako tek petina studenata u BiH od države očekuje određene uslove i podsticaje kako bi razvili sopstveni put. Ovaj podatak je prilično iznenađujući ako se u obzir uzme uvriježeno mišljenje da su dolazeći naraštaji orijentisani samo na drža vni oslonac. Ta kođe, ako uporedimo ovo sa motivima odla zaka mladih, može se zaključiti da je njihova poruka zapravo usmjerena na kritiku ambijenta u kojem su potencijali mladih ljudi ometeni političkom i socijalnom klimom, partijskim i rođačkim zapošljavan jem, korupcijom, javašluk om, neravnopravnim tretmanom, nemogućnošću da se oslone na sopstvena znanja i kreativnost, a ne zbog, kako se često misli, očekivanja da im država riješi egzistenciju. 23

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 10. Na kakav način ste političk i aktivni? Ovim pitanjem nastojali smo dobiti odgovor na to koliko su stu dent politički aktivni. Ponuđeno je nekoliko vidova političke aktivnosti kao što su članstvo u političkoj partiji, prisustvovanj a gra đanskim okupljanjima, iznošenje stavova putem društv enih platformi, glasanje na izborima ili apolitičnosti. Čak 2 8 odsto ispitanika s matra se politički neaktivnim, dakle gotovo trećina studenata ni na koji način ne utič u na procese donošenja odluka. U državi u kojoj je trećina studenata apolitična, još njih 54 odsto svoju politi čku ulogu vidi iskl jučivo na izborni dan kada dod jeljuju glas određenoj političkoj opciji. Tek 13 odsto studenata ima status članova neke političke organizacije, a svaki dvadeseti ispitanik politiku sagl edava kroz učešće na građanskim okupljanjima ili izno šenje m stavova u javnosti. Na pitanje š ta im je n ajvažnije kada biraju političku opciju, s tudenti sa univerziteta u BiH tvrde kako program(50 odsto ispitanika) i ideologija(41 odsto) imaju ključan uticaj prilikom izbora političke pa rtije u čije bi članst vo pristupili. Na snagu partije u aktuelnom trenutku prvenstveno se obazire četiri odsto ispitanih, a samo nešto više na poznanike koji su već članovi neke partije. Odgovore na ovo pitanje potrebno je uzeti sa rezervom. 24

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Iako je 28 odsto ispitanih naz načilo da ih politika ne zanima, četiri petin e studenata je potvrdilo namjeru izlaska na izbore koji se održavaju u godini sprovođenja istraživanja, s tim da 17 odsto ispitanih u trenutku odgovaranja još uvijek nije bilo sigurno u izlaznost. Jedan odsto ispitanika potvrdno je odgovorilo na pitanje da li bi prodali glas da novac, a tri odsto studenata priznalo je da prisustvo bliskih osoba na listi predstavlja njihov motiv da glasaju. Među onih 20 odsto ispitanika koji su se mahom izjasnili k ao nesigurni u vezi izlaska na izbore, njih skoro 40 odsto izbore smatra namještenim., a 14 odsto nema vjeru u sopstveni glas i mogućnosti bilo kakve promjene na taj način. Iako je 97 odsto studenata nezadovoljno političkim stanjem u BiH i 80 odsto ih plan ira iza ći na izb ore, apsolutna većina je nesigurna kada je r iječ o izb oru politi čkih subjekata kojima če ukazati povjerenje. Čak 60 odsto ispitanika nije imala definisan izbor prilikom popunjavanja anketnih pitanja. Grafikon 11. Koliko su vam važne demok ratske vrijednosti? 25

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Za razliku od v ećine pitanja u okviru istraži vanja na k ojima je tražen dominantan odgovor ispitanika, u ovom slučaju ponuduli smo studentima da ocijene svaku od ponuđenih vrijednosti pojedinačno: sloboda govora, sloboda kretanja, jednakost pred zakonom, pravo na privatno vlasništvo i sloboda nacional nog opredjeljenja. Ispitanicima je omogućeno pet potencijalnih odgovora u rasponu od“nebitno” do“vrlo bitno”. Kao “nebitne” vrijednosti o cijenili su u rasponu 1- 2 odsto, kao“bitne” vrijednosti 26-28 odsto,“srednjom važnošć u” su ocijenili u rasponu 4-7 odsto, ocjenom “važan” razultati se kreću u rasponu 16-24 odsto, a ocjenom“veoma važan” odgovori su se kretali u rasponu 40-45 odsto. Kao što vidimo na Grafikonu 11. studenti su u zn ačajnom m jeri p otvrdili veliku važnost sva kog od ponuđenih odg ovora, a n ešto veći procenat izdvaja jednakost pred zakonom. Ipak, obespokojava podatak da gotovo svaki treći akademac smatra nebitnim slobodu govora i kretanja, jednakosti pred zakonom i nacionalnog opredijeljenja. Demokratija u BiH nije prva briga politi čkih i kul turnih elita. Iako su spremni da njeno ime sa lakoćom udjenu u nazive svojih partija ili se njime razmeću u svojim javnim govorima, ljudi koji posjeduju najveću moć, a uz nju bi morala da postoji i n ajveća odgovornost, ne žele ili ne umiju da istinski rade na oblikovanju demokratske političke kulture, afirmišu njene temeljne vrijednosti i ličnim primjerima inspirišu i obavezuju dolazeće generacije da je taj zadatak javni interes, kolekt ivna dužn ost, da ne postoji alternativa vrijednostima koje ne samo da su ugrađene u zakone, povelje ili konvencije, već predstavljaju onu ljudsku i socijalnu dimenziju bez koje se ne može zamisliti život unutar velike evropske porodice, ali ni očeki vati bu dućnost nacionalne zajednice ako ona ne po čiva na slobodi, jed nakosti, pravdi. 26

II) ŠTA NAM ZNAČI DEJTON? DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan je u američkoj vazduhoplovnoj bazi u bli zini Dejtona, d ržavi Ohajo, 21. novembra 1995. godine, a ozvaničen m jesec dana kasnije u Parizu. Ovim sporazumom koji se sastoji od 11 aneksa, među kojima je u četvrtom aneksu sadržan Ustav BiH, okončan je rat u Bosni i Hercegovini i određeno njeno unutraš nje ure đenje. Od tada se BiH sastoji od dva entiteta, Republike Srpske i Fede racije BiH(kasnijom arbitražom ustanovljen i Distrikt Brčko), sa tri konstitutivna naroda – Bošnjaci ma, Srbima i Hrvatima. 2.1. Ravnoteža ili kamen spoticanja U okviru ovog sklopa pitanja nastojali smo da dobijemo viđenj a Dejtonskog sporazuma iz razl ičitih perspektiva. Ispitanicima smo ponudili kao moguće odgovore da je Dejtonski sporazum“jedino moguće rješenje za BiH”, odnosno da je“sasvim dobro rješenje koje političke elite zlupotrebljava ju”. Interesujemo se da li mlada generacija smatra da su pol itički lideri i postojeće elite odgovorni zbog problema koji opterećuju BiH ili percipiraju krivicu na sam sporazum i njegov sadržaj. Takođe, ispitanici ma smo ponudili mogućnost neg ativnog odgovora koji bi odgovorao narativu da je Dejtonski sporazum“kamena spoticanja BiH”, dok je jedan od ponuđenih odgovora glasio da je ovaj političko-pravni akt privremeno rješenja. Više od trećine ispitanika smatraju da je Dejtonski sporazum dobro rješenj e, odnosno 36,5 odsto ispitanika smatra da je ovaj ugovor jedino mog uće ili dobro rješenje koje političke elite BiH ne poštuju. S druge strane, krajnje negativan stav uočljiv je kod 18 odsto ispitanika, koliko njih smatra da je Dejton loše rješenje i kamen spoticanja razvoju ove države. Stajal išta studenata nisu izvan oček ivanih u d ržavu koja je i po ovom pitanju prilično raspolućena. U jednom njenom dijelu godinama se vodi negativna kampanja, često tematizuju inicijative o promjeni sporazuma za koji se tvrdi da je legalizovao ratne podjele, zl očine počinjene u međunacional nim sukobi ma, brojne javne ličnosti iznose 27

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar teške kvalifikacije o dejtonskom uređenju itd. S druge strane, na polovini teritorije BiH se koriste drugačiji narativi, iznosi i razlaže argumentacija koja podražava afi rmativan odnos prema Dejtonskom sporazumu. Grafikon 12. Šta predstavlja Dejtonski sporazum? Sa ponuđenim odg o vorom koji sugeriše da je D ejtonski sporazum najv eći problem koji koči napredak BiH nisu se slož ili studenti Univerzite ta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajavu koji su ovom odgovoru dali osam odsto u Banjoj Luci, odnosno sedam odsto u Istočnom Sarajevu. Isto mišljenje ne dijele studenti drugih univerziteta u BiH na kojima je ovaj odgovor izabralo izmeđ u 15 i 37 odsto ispitanika. Ono oko čega su se svi anketirani studenti složili, a što nije dominantan stav javnog mnjenja u državi, jeste da Dejtonski sporazum nikako nije jedino moguće rješenje za BiH o čemu svjedoči podatak da je svega 30 ispitanika izabralo ovakav odgovor, uz vrlo male varijacije između stu den ata različitih unive rziteta. K ao što smo naveli, 28

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? p oznato je da u javnosti Republike Srpske već dugo vremena dominira stav da je Sporazum jedino rješenje za BiH, sa čim se izgleda ne slažu mladi narašt aji. Me đutim, k ao alter nativno rješenje, o dnosno kao ishod neke revizije Sporazuma, op cija nije samo gašenje entiteta, centralizacija države, već i njena disolucija. Velike razlike postoje i u procentima ispitanih koji su Dejtonskom sporazumu dali prolaznu ocjenu, ali koji zloupotrebljavanje ovog akta od strane političkih elita tu mače kao veliki problem za držav nu zajednicu i odnose u njoj, pa tako 36 odsto studenata banjalučkog univerziteta potvrđuje stav sa koji m se slaže i 47 odsto njihovih kolega sa Univerziteta u Ist očnom Sa rajevu, 36 odsto studenata Univer ziteta Džemal Bijedić u Mostar u i Univerziteta u Tuzli. Na univerzitetima u Sarajevu, Mostaru i Zenici nešto je niži procenat ispitanika koji krivicu za loš rejting usm jeravaju ka političkim elitama. Iz ovog dijela istraživ anja izdvajamo komentar da se odr eđeni stepen nezadovoljstva ili negativne slike o Dejtonskom sporazumu i njegovoj primjeni mogu uočiti u svakom dijelu BiH. S druge strane, na javnoj sceni Republike Srpske, u medijskom prostoru i međ u polit ičkim fa ktorima nema onih za koje bismo mogli ist aći da su zagovornici kritički h pristupa Dejtonskom sporazumu, pogotovo je teško pronaći aktere koji ga osporavaju i vode negativnu kampanju. No, kada u obzir uzmemo nacionalnu pripadnost ispitanika ipak do izražaja dolaze manje više poznati trendovi. Grafikon 13. 29

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Kada je rije č o negativnom odnosu ka Sporazumu, dakle, uočljive su razlike posmatrajući po nacionalnoj identifikaciji ispitanika. Naime, čak 27 odsto ispitanika bošnjačke nacionalno sti smatra kako je Dejtonski sporazum prepreka na putu razvoja BiH. Za razliku od njih, odgovor na to pitanje kod pripadnika srpske nacionalnosti iznosi trostruko manje, tek osam odsto, dok isti stav dijeli 16 odsto ispitanih hrvatske nacionalnosti. Ovakvi odnosi rezultata sprovedenih među studentima različitih n acionalnih pripadnosti gotovo da preslikavaju dominantne političke narative među konstitutivnim narodima, a s obzirom da se u Republici Srpskoj dan potpisivanja ovog sporazuma praznuje kao neradni dan i državni praznik, dakle njeguje u kulturi sjećanja kao događaj od naročitog značaja, između ostalog, može da bude jedno od objašnj enja za najmanji procenat negativnih odgovora o Dejtonskom sporazumu kod studenata srpske nacionalnosti. Naravno ne i jedini. Ovdje dodajmo da je na raz nim stručnim i naučnim konfe rencijama povodom prigodnih go dišnjica zaključak obično glasio da je Dejtonski sporazum garant opstanka srpskog naroda u BiH. Grafikon 14. 30

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? 2.2. Čitanje Sporazuma S obzirom da političke elite u BiH već čet vrt vijek a različito tumače Dejtonski sporazum, nekada ga potpuno osporavaju ći, nekada selektivno tumačeći, kao i da su u medijima, čak i u naučnim publikacijama prisutne potpuno različite i međusobno suprotstavljene interpretacije Sporazuma, načina na koji je do n jega došl o, kakav je njegov kvalitet i dometi, u ovom ist raživanju željeli sm o da doznamo kao se ispitanici uopšte informi šu o njegovom sadržaju. Među ponuđenim odgovorima istakli smo iščitavanje sporazuma, sliku kreiranu od strane medija i tumačenja koja dobijaju od nacionalnih autoriteta. Dobijeni rezultati pokazuju da više od polovine studenata u BiH uopšte nije pročitalo sadržaj D ejtonskog mirovnog sporazuma. Najmanji broj ispitanika, samo sedam odsto, odgovorio je kako se o sadržaju Sporazuma informiš e na osnovu interpretacija nacionalnih el ita čijem mišljen jima vjeruju. Grafikon 15. 31

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Na univerzitetima gdje većinsku studentsku populaciju čine studenti bošnjačke nacionalnosti, poput Univerziteta u Sarajevu ili Univerziteta u Zenici, veći j e procenat ispitanika koji su odgovorili da su p ročitali Dejtonski sporazum, dok univerziteti na kojima studiraju mladi akademci dominantno srpske nacionalnosti, poput Univerziteta u Banjoj Luci ili Univerziteta u I stočnom Sar ajevu, v ećina ispitanika se sa s adržaj em i tematikom u vezi Dejtonskog sporazuma informi še posredstvom masovnih medija. Sa dva univerziteta u Mostaru dobili smo goto vo identične odgovore. Na obje obale Neretve je oko 40 odsto ispitanika koji potvrđuju da su pročitali Dejtonski sporazum, dok je 30 odsto njih koji se o s adržaju Sporazuma upoznaje uz medijsko posredovanje. Iz ovih podataka, koji nam sugeriš u da su ispitanici iz Federacije BiH ili oni koji studiraju u tom dijelu BiH više saznali o Dejtonom spor azumu njegovim neposrednim išč itavanjem, a postavlja se pitanje da li je razlog ovakvog rezultata u nastavnim procesima ili opštem političkom ambijentu u entitetima. Grafikon 16. Kada je riječ o načinu informisanja ispitanika obuhvaćenih našim istraživanjem prema kriterijumu nacionalne pripadnost i, možemo vidjeti da 32

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? odgovori korespondiraju sa onima koje smo dobili analizirajući rezultate po kriterijumu mjesta univerziteta. Dok se tek svaki treći student srpske nacionalnosti izj asnio da je pročitao Dejtonski mirovni sporazum, među bošnjačkim studentima procenat je znatno veći, 57 odsto njih dalo je potvrdan odgovor. Dakle, iako se u Republici Srpskoj zvaničnici mnogo više zaklinju u Dejton, iako preovladava stav da je on garancija opstanka entiteta i ravnopravnosti naroda u B iH, ovo istraživanje pok azuje da se ovaj sporazum vi še proučava u univer zitetskim gradovima iz kojih se više čuju politički zahtjevi za promjenom ili ukidanjem dejtonskog ugovora, a tamo gdje se promoviše kao nedodirljiv akt, oslonac je više na interpetaci ji političkih autoriteta. Grafikon 17. Ako pogledamo polnu strukturu uo čićemo da su studenati zainteresovaniji za analizu sadržaja De jtonskog sporazuma od svojih koleginica, a već smo zaključili i da su studentkinje manje motivisane za polit ičku tematiku generalno. 33

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 18. 2. 3. Ima l i boljeg rješenja? Dejtonski mirovni sporazum ispunio je svoj prvi zadatak 1995. godine. Zaustavio je oružan e sukob e i međusobna ubijanja u Bosni i Hercegovini. O d proljeća 1992. godine do jeseni 1995. propali su p okušaju da se rat spriječi i zaustav i Kutiljerovim planom, pa Vens-Ovenovim i Oven-Stoltenbergovim planom, planom Kontakt grupe. Dejton je donio rezultat. Četvrt vijeka poslije nezadovoljs tvo političkom situacijom u BiH u određenim krugovima objašnjava se izmeđ u ostalog i opstankom ovog sporazuma. Istražival i smo kako studenti gledaju na pitanje koje konstantno izaziva oštre društvene polemike. Više od polovine ispitanika uvjereno je kako uzrok postojećih problema leži u Dejtonskom mirovnom sporazumu, birajući o dgovor da je njegova najznačajnija, a katkad i jedina svrha zaustavljanje rata. Nadalje, uvjereni su da je nakon 25 godina došlo vrijeme za njegovu modifikaciju. Manji procenat studenata, 13 odsto, dalo je potpuno suprotan odgovor, smatrajući kako je Sporazum potrebno čuvati jer predstavlja odraz političke sv ijesti i r azličitih nacionalnih interesa. U sličnom pitanju, međutim, kao uzrok problema u BiH naši ispitanici dali su prednost svim ponuđenim odgovorima, dok su u Dejtonskom sporazumu identifikovali najmanji konfliktni potencijal. Drugim riječima, ne drže ga kao id ealno rješenje, ali ni kao najveći problem. 34

Grafikon 19. DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Negativan stav studenata prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, bez obzira na kojem univerzitetu studiraju ispitanici, može se vidjeti i iz odgovora na ovo pitanje. Na svakom univerzitetu do minira mišljenje da Sporazum više nije optimalno rješ enje, da je samo zaustavio rat i da ovaj akt treba mijenjati. Ubjedljivo najnegativniji stav izrazili su s tudenti zeničkog univerziteta na kome tri četvrtine studenata dijel i ovo mišljenje, a z atim slijede Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla i Istočno Sarajevo koje se nalazi na začelju spiska sa 34 odsto ispitanika. Interesantan je podatak da je gotovo jednak broj studenata u Banjoj Luci i Sarajevu izabrao odgovor koji suger iše kako je D ejtonski sporazum odraz političke svijesti i da ga je potrebno čuvati. Čini se da se zvanično mišljenje političk ih elita Sarajeva i Banje Luke koje decenijama dominira u javnom prostoru ne po dudara sa mišljenj em studenata, pa se postavlja pitanje i legitimnosti stavova pol itičkih lidera među akademskom populacijom. 35

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 20. Rezultati su pokazali da svega 13,2 odsto ukupnog broja ispitanika smatra da je Dejtonski mirovni sporazum o ptimalno rješenje i da ga je potrebno čuvati kao takvog. Kada je riječ o nac ionalnoj p ripadnosti, nešto više od trećine ispitanika srpske nacionalnosti smatra kako Dejtonski sporazum nije bio optimalno rješenje, kao i nešto više od polo vine ispitanika hrvatske nacionalnosti, dok taj broj kod ispitanika bošnjačk e nacionalnosti dost iže dvije trećine ispitanih. Ovakve rezultate možemo uporediti sa otvorenim nazadovoljstvom bošnjačkih političkih elita Dejtonskim sporazumom, a prepoznajemo ga i u poznatoj izjavi Alije Izetbegovića na sam dan potpisivanja:“Ovo nije p ravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i u ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mo gao biti postignut”. S druge strane, komparativna analiza nekoliko odgovora većeg dijela studenata srpske nacionalnosti oda je utisak prilične dezorijenti sanosti, nekonzistentnosti, pa i protivrječnosti u iskazanim mišljenima. Ono što dodatno ostavlja neugodan utisak, a u prilog apatičnosti i apolitično sti mlad ih za bavljenje društvenim i polit ičkim pitanjima, jeste da više od trećine ispitanih st udenata nema stav o ovom pitanju. 36

Grafikon 21. DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Poredeći odgovore prema polnoj pripadnosti, vidimo nešto veći procenat muškaraca koji misle da je vri jeme za promjenu Dejtonskog sporazuma, dok je v eći procenat ispitanika ženskog po la koje nemaju formiran stav, vjerujući kako Sporazum posjeduje i pozitivne i negativne strane, kao i da najveći uticaj na nač in njegove primjene imaju političke elite i međ unarodni faktor. Grafikon 22. 37

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar 2. 4. Nei spunjena očekivanja Dejtonski mirovni sporazum sa činjava 11 aneksa kojima je određeno funkcionisanje Bosne i Hercegovine, i to su: 1) vojna pitanja, 2) međuentitetska linija razgraničenja, 3) izbori, 4) u sta v, 5) arbitraža, 6) ljudska prava, 7) problem izbjeglica, 8) nacionalni spomenici, 9) javne korporacije, 10) civilna primjena sporazuma(Kancelarija visokog predstavnika), 11) policijske snage. Osnovni ciljevi Dejtonskog sporazuma svrstavaju se u sljed eć e četiri grupe: 1. Uspostavljanje traj nog mira u Bosni i Hercegovini, oč uvanje međunarodnog subjektiviteta, nezavisnosti i integriteta Bosne i Hercegovine; 2. Unutrašnje preuređenje države na federalističkim osnovama; 3. Izgradnja demokratskog političkog sistema na osnovi konsocijalizma, vladavine prava i balansa et ničkih i građansk ih vrijednosti; 4. Integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Postavili smo pitanje efekata koje je ovaj sporazum imao u prethodnih 25 godina na kreiranje društvenih odnosa u BiH. Grafikon 23. 38

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Studenti BiH su saglasni i kod ovog pitanja s obzirom na to da na svakom univ erzitetu dominira mišljenje da D ejtonski spozum nije ispunio očekivanja. Blage varijacije postoje na univerzitetima na kojima ima manje neutralnih po ovom pitanju(Sarajevo, Mostar, Zenica i privatni univerziteti koji zajedno čine jednu kategorij u), pa neg ativni odgovori imaju više procenata, za razliku od drugih univerziteta na kojima je veći procenat onih koj i nisu sigurni. Ovakav negativan stav na svim univerzitetima potvrdjuje pretpostavke iz prethodnih pitanja, da Dejtonski mirovni sporazum o čigledno nije položio ispit pred studentima ni na jednom univerzitetu u BiH. Grafikon 24. Rezultati pokazuju kako tek svaki deseti ispitanik ima pozitivan stav o efektima koje je Dejtonski sporazum prouzrokovao. Najnegativniji stav pristutan je kod ispitanika hrvatske nacionalnosti, 61 odsto ispitanih, dok je najniži kod srpskih isp itanika gdje je na nivou od 44 odsto. Negativan stav ispitanika hrvatske nacionalnosti potvrđuje i činjeni ca da je svega jedan ispitanik odgovorio potvrdno na ovo pitanje. Uzroci ovakvog raspoloženja mogu se pronaći u nazadovo ljstvu političkim položajem Hrvata u BiH koje je, prema dominantnom mišljenju, prouzrokovao Dejtonski sporazum – 39

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar odnosno nepostojanje tr ećeg entiteta, mogućnost izbornog preglasavanje za hrv atskog člana Predsjedništva BiH i demografska inferiornost koja ih čini “dvostrukom manjinom”, ne samo na nivou BiH nego i unutar Federacije BIH. Grafikon 24. Da li je Dejtonski sporazum izgubio svoju prvobitnu namjenu i da li je vrijeme za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine? Tokom posljednjih 25 godina bilo je nekoliko inicijativa za izmjenu Ustava, od kojih su najpoznatije Aprilski paket, Prudski sporazum i Butmirski paket, koje nisu realizovane uslijed nemogućnos ti postizanja dogovo ra između političkih elita konstitutivnih naroda. Ipak, Ustav BiH pretrpio je određene izmjene koje se mogu podijeliti u sljedeć e kategorije: odluke visokog predstavnika, prenos na dležnosti na državni n ivo na osnovu sporazuma entiteta i donošenje zakona u Parlamenta rnoj skupštini BiH. Upravo su poznih 90- ih i početkom 2000-ih brojne promjene načinjene posredstvom Kancelarije visoko g predstavnika među kojima se ističu, naročito u srpskom političkom korpus u, prenosi nadležnosti sa entitets kog na nivo BiH. Za promjenu Ustava kroz Parlamentarnu skupštinu potrebna je dvotrećinska većina uz podršku tri od pet članova kluba poslanika svakog od tri konstitutivna naroda u Domu naroda BiH. Neki od primjera izmjena Ustava na ove način e jesu formiranje 40

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Distrikta Brčko, osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i li donošenje Z akona o krivičnom postupku BiH. Nastojali smo da saznamo stavove studentske populacije BiH o saglasnosti sa postoje ćim ustavno pravnim poretkom. Da te saglasnosti zapravo i nema govori nam sljede ći Grafikon 25. na kome je jasno prikazano kako čak 68 posto studenata smatra da je došlo vrijeme za korijenite promjene akta na kom e počiva država Bosna i Hercegovina. Grafikon 25. Obzirom na to da se ovo pitanje naslanja na prethodno u kome smo mogli vidjeti izrazit o negativan stav bosanskohercegovačkih studenata prema Dejtonskom sporazumu, ne iznena đuje podatak da na svakom univerzitetu dominira mišljenje o po trebi izmjene Ustava BiH. Na univerzitetima u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tuzli i Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru oko 60 odsto ispitanika smatra da je vrijeme za promjenu najbitnijeg političko pravnog akta BiH, dok je taj postotak nešto viši u Sa rajevu, Mostaru i Zenici i iznosi oko 80 procenata. Još jednom prim jećujemo razliku između narativa koje promovišu nacionalne političke elite i mišljenja studenata u BiH. Čini se da studenti nisu dali negativnu ocjenu samo ovom sporazumu, već i političkim el itama koje su zadužene za njego vu implementaciju. 41

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar U svakom sluča ju, odnos prema najv išem političko- pravnom aktu u državi važna je dimenzija proučavanja stanja političke kulture stanovništa. Sposobnost kriti čkog propitivanja, ali i nivo lojalnosti Ustav u ukazuje na tzv. softver političk og sistema. U Bosni i Hercegovini postoji stalna debata o potreb i ustavnih promjena, ali ostaje dilema kako je moguće povjerovati da bi političke elite i građanstvo mogli da budu lojalni čuvari i ustavne patriote akata koji tek treba da se donesu, ako nisu sposobni da iste osobine potvrde prema onim aktima ko ji su već godinama na snazi! Grafikon 26. Tek svaki deseti ispitanik smatra da je Dejtonski sporazum ispunio očekivanja i da nije vrijeme za njegovu promjenu. Zanimljivo je da svega dva odsto ispitanika hrvatske nacionalnosti dijeli takav stav, št o se opet nadovezuje sa zapažanjima iz prethodnog pitanja. Ono što je naroči to zanimljivo jeste da svega 22 odsto ispitanika srpske nacionalne pripadnosti smatra kako nije vrijeme za promjenu Usta va, što je kontrastav političkom stajali štu aktuelne vlasti Republike Srpske koja se predstavlja kao zaštit nik dejtonskog aranžmana i zagovara povratak na“izvorni Dejton”. Podatak da tek svaki deseti ispitanik smatra da je Dejtonski sporazum ispunio prvobitna o ček ivanja i da ustavnopravni poredak BiH treba biti predmet preispitivanja, 42

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? ukazuje nam da studentska populacij a sebe ne doživljava kao automatskog nastavljača aktuelnih političkih trendova. Grafikon 27. 2. 5. Praznik nije problem Datum kada je potpisan Dejtonski sporazum, 21. novembar, jedan je dana kad a se očitu je koliko je podijeljena Bosnu i Hercegovinu. Dok se u Republici Srpskoj obilježava kao državni p raznik, u Federaciji BiH se ne praznuje, ali se kao D anom državnosti obilježava 1. mart, datum kada je održan referendum (plebiscit) o nezavisnosti 1992. godine, kada su se građani mahom hrvatske i bošnjačke nacionalnosti izjasnili za samostalnu i nezavisn u BiH, dok je srpska strana bojkotovala prvomartovski referendum i ovaj datum pamti kao predigr u građanskog rata. Tako se održav a ju različite kulture sjećanja. Postavili smo pitanje studentima d a li 21. novembar treba biti državni praznik na cijeloj teritoriji BiH? Mogu li se njihovi stavovi razlikovati od stavova političke elite u BiH kada je rije č o obilježavanju državnih praznik a, ali i kao svojevrsni pokaza telj kolike su mogućnosti pronalaska minimuma zajedničke saglasnosti tri konstitutivna naroda. I odgovori su bili ohrabrujući. 43

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 28. Izuzev Sve učilišta u Mostaru na kome 27 proc enata ispitanika smatra kako 21. novembar treba biti d ržavni pra znik, njih 26 odsto da ne treba, dok je ostatak suzdržan, na svim ostalim univerziteti ma ovaj procenat dvostruko je viši. Zanimljivo je napomenuti kako je ova j procenat najviši na univerziteti ma u Sarajevu i Zenici te iznosi 58 odsto Nešto ispod polovine ispitanika odgovorilo je potvrdno na u niverzitetima u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Tuzli. Ovim smo još jednom u ovom istraživanju doznali o kontradiktornosti zvaničnih politika u državi sa stavovima studenata. 44

Grafikon 29. DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Dobijeni odgovori prikaz uju kako među studentima bošnjačke nacionalnosti izrazito negativan odgovor na ovo pitanje ima manje od trećina, 27 odsto studenata, dok gotovo polovina ispitanika bošnjačke nacionalne pripadn osti ima pozitivan stav Štaviše, veći je udio ispitanika b ošnjač ke nacionalnosti koji smatraju kako bi 21. novembar trebalo da bude državni pr aznik na cijeloj teritoriji BiH, može da predstavlja podsticaj donosiocima odluka u Federaciji BiH. Na ovom pitanj u zaključ ujemo da bi studenti kao svojevrsni reprezenti tri konstitutivna naroda lakše položili ispit minimaln og zajedničk og konsenzusa od onih koji dvije i po decenije(ne)donose političk e odluke za koje bismo držali kao usaglašena rješenja. Grafikon 30. 45

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Kada je u pitanju o bilježavanje 21. n ovembra kao državnog praznika, iznenađ enje je da duplo više mušk ih ispitanika smatra kako ovaj datum ne treba biti državni praznik. Pozitivan odnos studentkinja prema ovom pitanju poredimo sa jednako proporcionalno visokom procentu neutralnih ispitanika žens kog pola, uz konstataciju zasnovanu na psihološkim istraživanjima na osnovu kojih su pripadnic e nježnijeg pola spremnije na kompromise. Grafikon 31. 2. 6. Zaj ednički simboli Naredno pitanje koje smo postavili studentima je da li se identifikujete sa drža vnim simbolima BiH(zastava, himna, grb)? Zvanični simboli države Bosne i Hercegovine nastali su posredovnjem međunarodne zajedn ice. Zastava BiH usvojena je Zakonom o zastavi BiH 4. februara 1998. godine na inicijativu visokog predstavnika Karla Vestendorp a nakon što neki prijedlozi nisu uspjeli proizvesti unutrašnji konsenzus. Plava podloga predstavlja mir dok tamna nijansa korespondira sa zastavom Evropske unije. Na sredini plave podloge nala zi se žuti trougao koji simbolizuj e teritorijalni oblik BiH, odn osno tri konstitutivna naroda, a duž hipote nuze nalazi se devet bijelih zvjezdica koje reprezentuju Evropu. Poslanici SDS-a i HDZ- a bili su suzdržani 46

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? prilikom izglasavanja Zakona. Po uzoru na zastavu, grb BiH usvojen je u maju 1998. godine. Naredne 1999. g odine, takođe na inicijativu visokog predstavnika Vestendorpa, usvojena je kompozi cija“Intermeco” banjalučkog kompozitora Dušan a Šestića kao državna himna. H imna BiH jedna je od tri državne h imne bez teksta, uz himne Španije i San Marina. Bez obzira na ok olnosti u kojima su državni simboli kreirani bilo bi očekivano da generacija koja je ro đ ena nakon njihovog stvaranja posjeduje odre đ ene pozitivne asocijacije, da se poistovjećuje sa simbolima države u kojoj su ro đ eni. Odgovori ispitanika ovog ist raživanja nas u to nisu uvjerili s obzirom na to da se samo 42 odsto njih identifikuje sa zastavom, himnom i grbom BiH. Gotovo polovina studenata se ne identifikuje, dok je mali broj njih suzdržan. Raz lozi za ovakve stavove nakon četvr t vijeka od zavr šetk a sukoba na ovim prostorima među mlađim naraštajima ne mogu se tražiti kroz nedovoljno učešće konstitutivnih naroda u kreiranju simbola drž ave ili zbog uticaja stranog faktora, već antagonizovanog polit ičkog ambijenta, uticaja medija, d rugim riječima ambijenta u kojem su socijalizovani. Grafikon 32. 47

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar U dos adašnjem dijelu istraživanj a mogli smo vidjeti veliki stepen komplementarn osti u stavovima studenata širom BiH, međutim ovo pitanje je dovelo do potpunog razilaženja u mišljenjima studenata različiti h univerziteta. Tako se dvije trećine s tudenata u Banj oj Luci, Istočnom Sarajevu i n a Sveučilištu u Mostaru ne identifikuje sa drž avnim simbolima BiH. Sa druge strane, u Sarajevu, Zenici, Tuzli i istočn om dijelu Mostara situacija je potpuno drugačija i dvi je trećine studenata se identifikuje sa zastavom, himnom i grbom BiH, dok je sasvim mali procenat ispitanih dao negativan odgovor. Grafikon 33. Rezultati ilustruju da se manje od polovine ispitanih studenata identifikuje sa državnim simbolima BiH. Ogroman je rasp on identifikacije između ispitanika tri nacionalne grupe. Naime, dok se tek 14 odsto studenata srpske nacionalnosti identifikuje sa državnim simbolima BiH, isti je slučaj tek sa svakim petim hrvatskim ispitanikom, dok procenat bošnjačkih studenat a koji se identifi kuju sa nacionalnim obilježjima BiH iznosi čak 82 posto. Negativan odnos prema državnim simbolima nije drugačiji ni kada su u pitanju studenti koji pripadaju nekoj od nacionalnih manjina ili oni koji pak nisu željeli d a se izjasne. U oba slučaja možemo vidjeti svega nešto preko 20 procenata onih koji se sa drža vnim simbolima identifikuju. 48

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Iz ovih rezultata može se zaključ iti da se s a državnim simbolim a identifikuju gotovo isključivo studenti bošnjačke nacionalnosti, dok je taj procenat kod studenata srpske i hrvatske nacionalnosti izrazito nizak. Da li se takvi odgovori mogu objasniti time što državni simbo li nisu izraz istorijskog iskustva, kulturnih identiteta ili p olitičke volje lokal nih naroda ili zbog negativne poli tičke i medijske kam panje koja preovladava u srpskoj i hrvatskoj zajednici, često i kao odgovor na poistovjećivanje bosanskih i bošnjačkih i dentitetskih karakteristika u javnom mnjenju. Grafikon 34. Ovo pitanje jedno je od rijetkih iz našeg istraživanja na kojem nije bilo većeg broj a ispitanika ženskog pola koje n isu željele ili nisu znale kako da se izjasne. Stavovi oba pola su pr ocentualno slični s tim da je za nijansu viši procenat muškaraca koj i se sa simbolima držav e Bosne i Hercegovine ne uspijevaju identifikovati. 2. 7. Čuv ari Dejtona I nakon 25 godina od njegovog ratifikovanja Dejtonski sporazum predstavlja izrazito aktuelnu temu unutar javnosti BiH, gotovo svakodnevno biva s uočen sa brojnim kritikama, osporavanjima i zahtjevima za reviziju. Iz Republike Srpske 49

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar čuju se za htjevi se povratak nadležnosti koje su prenesene sa en titetskih nivoa na državni nivo, dok se na drugoj strani, iz Federacije BiH zalažu se za reformu Sporazu ma, bošnjačka strana zagovara veću centralizaciju i unutrašnje uređe nje na principu multinacionalnih ekonomskih regija koje bi odmijenile entitete, dok hrvatska političk a elita većim ili manjim intenzi tetom pokazuje želju za stvaranjem trećeg entiteta i iz mjenu izbornog zakona. V ažan akter na političkoj sceni BiH je i dalje Kancelarija visokog predstavnika(OHR) koja je u uvodnim godinama dejtonske BiH imala ogroman uticaj na uređenje države i dnevnopoli tička pitanja, da bi se do danas on umnogome umanjio. Ko je najveći zaštitnik Dejtonsko g mirovnog sporazuma? Ispitanicima je ponuđeno da kao najvećeg zaštitnika dejtonske B iH označe jedan od tri nivoa vlasti ili OHR kao simbol uticaja međunarodne zajedni ce. Peti odgovor glasio je “niko”. Ispitanici su i kod ovog pitanja imali mogućnost da na vedu samo jedan odgovor. Ako je vjerovati generaciji k oja će BiH u narednim decenijama predstavljati i predvoditi, istins ki zaštitnik D ejtonskog mirovnog sporazuma ne postoji. Da niko ne štiti Ustav složilo se 43 odsto stu denata, dok njih 29 odsto kao glavnog zaštitinika prepoznaje v isokog predstavnika. Vlasti na nivou BiH, FBiH i RS su zabilježile gotovo jednak stepen nepopularnosti kada je riječ o ovom pitanju. Manjak povjerenja prema institucijama na svim nivoima vlasti. Grafikon 35. 50

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Kada uporedimo odgovore prema podacima po univerzitetima sa kojih ispitanici dolaze uočava mo da ne postoji velika razlika u rezultatima sa odgovorima prema kriterijumu nacionalnosti ispianika. Da niko naročito ne brine o zaštiti Dejtonsk og sporazuma s matra većina ispitan ih u Banjoj Luci, Istočnom Sarajev u, Mostaru i Tuzli, dok je taj procentat nešto niži u Sarajevu i Zenici gdje se visoki predstavnik smatra najznačajnijim zašt itnikom Sporazum a. Takođe, primjećujemo kako je mali broj ispit anih na svim fakultetima prepoznao vlast BiH kao zaštitinika politič ko-pravnog akta drža ve. Da je vlast Republike Srpske zaštitnik Dejtona smatra tek nekolicina studenata u Banjoj Luci, Istočno m Sarajevu i Tuzli. Grafikon 36. Kada posmatramo odgovore grupišući ih po nacionalnom krite rijumu, vidjećemo kako ne postoji velika razlika u rezultatima koje smo dobili analizirajući odgovore po univerzitetima sa kojih studenti dolaze. Najve ći procenat ispitanika stava je da najveći zaštitnik D ejtonskog sporazuma ne postoji. Ovom postotku prvenstveno doprinose srpski ispitanici kod kojih gotovo svaki drugi dije li ovo mišljenje, dok student bošnjačk e i hrvatske nacionalnosti visokog predstavnika vide kao najvećeg zaštitnika Sporazuma. 51

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Rezultati i kod ovog pitanja potvrđuju veliku ujednačenost sta jališta među studentskom populacij om koja je obuhvaćen a ovim ist raživanj em. Grafikon 37. I u ovom pitanju uviđamo ujednačene odgovor e ispitanika oba pola. Postoje male razlike kada su u pitanju entitetske vlasti kao zaštitinici D ejton. Dvostruk o više djevojaka(12 odsto) nego m ladića(šest odsto) smatra da je Federacija BiH najveći čuvar Sporazum a, dok 12 od sto muškaraca smatra da je Republika Srpska zaštitnik Dejtona, a isti odgovor dalo je i šest od sto ispitanika ženskog pola. 2. 8. Ko krši dogovore Kao dodatak prethodnom pitanja, sa suprotnom odrednicom, pred ispitanicima su se našli isti po nuđeni odg ovori. Ko najviše ugrrožava i krši Dejtonski sporazum. Ispitanici ma je ponuđeno da izaberu između viskog predstavnika, vlasti državn og i entitetskih nivoa. Kao i u prethodnom pitanju, ispitanici su mogli i da izabrati o pciju“niko”. Iako su odgov ori mahom procentualno ujednačeni, nešto veći procenat odgovora odnosi se na vlast Republike Srpske, kao i n a nivou države. Ovako šar oliki i u jednačeni rezultati 52

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? nam sugerišu kako prema m išljenju studenata svi više ili manje krše odredbe Sporazuma i da svi snose odgovornost. Grafikon 38. Analizirajući odgovore kroz kriterijum univerziteta na kojem ispitanici studiraju, dobili smo dijametralno suprotne odgovore. Ispitanici u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu ubijeđeni su kako je državna vlast ta koja najviše krši D ejtonski sporazum. S ovom konstatacijom ne slažu se ispitanici u Sarajevu, Zenici i Tuzli koji smatraju kako je glavni krivac vlast Republike Srpske. U Mostaru, očekivano, nailazi mo na podj eljena mišljenja. Na Sveučilištu u Mostaru preovladava mišljenje koje možemo vidjeti i na univerzitetima u Republici Srpskoj, dok su se ispitanici sa Univerziteta Džemal Bijedić izjasnili gotovo identično kao njihove kolege u Sarajevu. To ilustruje Grafikon 39. 53

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 39. Više od dvije trećine ispitanika b ošnjačke nacionalnos ti smatra kako je vlast Republike Srpske ta koja krši D ejtonski sporazum. S druge strane, ovaj stav ne dijele studenti srpske nacionalnosti kod kojih preovladava adresiranje krivice vlasti na nivou BiH, a potom i Kancelarije visokog predstavnika, sa čime s e sag lašavaju i ispitanici hrvatske nacionalnosti. U ovim odgovorima ne nalazimo razliku u odnosu na s tandardna i opštepoznata javna mnj enja većinskog dijel a sva tri konstitutivna naroda, medijske diskurse, pa i preovladavajuće stavove unutar takođe podije ljenje akademske zajednice u BiH. 54

Grafikon 40. DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Rezultati na osnovu kriterijuma pola i u ovom slučaju su prilično uje dnačeni. Jedino odstupanje koje primjećujemo odnosi se na d vostruko veći broj ispitanika mušk og pola koji visokog predstavnika vide kao instituciju koja najviše krši D ejtonski sporazum, dok je takav odgovor izabrano tek devet odsto studentica. 2. 9. Mo žemo li do Evrope Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o stabilizaciji i prid ruživanju Evropskoj uniji 2008. godine. Po č etkom 2016. p odnesen je zvanični zahtjev za članstvo, a nakon dobijanja svih odgovora na upitnike, Evropska komisija je dala pozit ivno mišljenje u maj u 2019. godine. Ipak, BiH smatra se državom koja uz djelimično priznato Kosovo najlošije stoji u procesu evropskih integracija te su obje zemlje jedine preostale sa Zap adnog Balkana koje još uvijek nisu stekle status kandidata. Osnovni kriterijumi za člans tvo u Evropskoj uniji doneseni su u Kopenhagenu 1993. godine, a to su: 1. Politički – stabilnost institucija koj e obezbjeđuju demokratiju, vladavinu prava, poštovanje lju dskih prava i manjina; 55

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar 2. Ekonomski – postojanje funkcionalne tržišne p rivrede sposobne da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Un ije; 3. Pravni – sposobnost preuzimanja obavez a članstva, uključujući prvirženost ciljevima političke, ekono mske i monetarne unije. Madridski kriterijum zasniva se napril agođav anju administrativne strukture. Mišljenje Evropske komisije naznačilo je da Ustav BiH sadrži etničke odredbe i one određene mjest om prebivališta koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijo m o ljudskim pravima zbog čega će biti neophodne reforme u skladu sa presudom Evropskog suda za lj udska prava u slučaju“Sejdić Finci”.Takođe, Evropska unija naglasila je i značaj procesa zatva ranja OHR-a. Kada je riječ o pravnim i administrativnim kriterijumima, p otrebno je uložiti velike napore kako bi se osiguralo uskla đivanje zakonodavstva s načeli ma r eforme javne uprave, kao i njeno učinkovito provo đenje. Mišljenje kod ekonomskih kriterijuma nag lašava značaj stvaranja fleksibilnijeg tržišta rada i bolj eg usklađivanje propisa finansijskog sektora sa međunarodnim standardima. Pitali smo da li Bosna i Hercegovina može postati članica Evropske unije sa dejtonskim ustavom? Iako je u BiH tradicionalno prisutan pozitivan stav o pridruživanju EU, dosta je manji broj on ih koji smatraju da će do toga i doći ukoliko se ne naprave korjenite promjene počevši od promjena u klauzulama Opšteg okvirnog sporazuma za mi r u BiH. Samo 22 odsto ispitane studentske populacije vjeruje kako Dejtonski sporazum nije prepreka evropskom putu BiH, a duplo je veći pr ocenat onih koji su dali suprotan odgovor. Čak 38 odst o ispitanih nije sigurno kada su u pitanju evropske integracije BiH, uzevši u obzir kompleksnost kriter ijuma koje nameće EU, ovako visok procenat neopredjeljenih nas ni je začudio, s obzirom na to da vel ika većina vjerovatno nije upozn ata sa procedurama za članstvo. 56

Grafikon 41. DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Negativan stav po ovom pitanju izrazili su studenti svih univerziteta. Me đuti m, procenti blago variraju. Sarajevski studenti su najoptimisti čniji, njih 41 odsto smatra kako B iH može postati članica Evropske unije sa trenutnim ustavom koji je utemeljen u Dejtonskom sporazumu. Koliko je poznato, to nije stajalište koje afir mišu politički i intelektualni krugovi u Sarajevu. Najnegativnije mišlje nje po ovom pitanju imaju studenti Sveučiliš ta u Mostaru od kojih svega deset odsto smatra da evropska budućnost za BiH postoji u dejton skim okvirima, a nedaleko iza njih se nalaze Is točno Sara jevo i Zenica sa 17, odnosno 18 odsto. Na svakom univerzitetu veliki je broj onih koji su nesigurni kada je ova tema u pitanju, pa nisu željeli ili ni su znali kako da se izjasne. 57

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 42. Skepticizam prema evropskom putu BiH sa aktuelnim dejtonskim ustavom za mnoge će biti iznenađenje, jer se u političkoj sfer i rezonuje kako ovaj ugovor nije i ne bi smio da bude prepreka evropskim integracijama. Pogotovo u Republici Srpskoj domini ra ovakav stav. Međutim, prema našem istraž ivanju pripadnici mlade generacije svih konstitutivnih naroda misle da BiH nema velike šan se da postane članica zajednice evro pskih država bez promjena unutra šnjeg uređ enja i ustavnopravnog poretka. Čak 40,4 odsto ispitanika se sl aže sa ovakvim stavom, d ok njih dvostruko manje vidi BiH kao članicu E vropske unije sa postojećim ustavno-pravnim aktima. Takođe, 38 odsto ispitanika izrazilo je nedovoljno razvijeno mišljenje po ovom pi tanju i os tali suzdržani. Ono š to se razlikuje jeste stepen skepticizma izme đ u nacionalnih grupa. Tako ispitanici hrvatske nacionalnosti imaju najve će sumnje u e vropsku budućnost BiH u okviru D ejtonskog sporazuma. Samo njih devet odsto dalo je potvrdan odgovor i stičući kako je članstvo u E vropskoj uniji m oguće i sa dejtonskim ustavom. Dok je jedna polovina ostatka ispitanika hrvatske nacionalnosti bila suzdržana po ovom pitanju, druga je bila protiv. Ispitanici srpske nacionalnosti su imali za nijansu optim ističniji stav, njih 24 odsto smatra kako dejtonski ustav nije prepreka članstv u u EU, 41 odsto ispitanih nije bio siguran, a njih 35 odsto smatra kako dejton sko uređen je i EU ne idu 58

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? ruku pod ruku. Nešt o optimističniji stav možemo uočit i kod ispitanika bošnjačke nac ionalnosti, 29 odsto njih odgovorilo je potvrdno na postavljeno pitanje, dok je 31 odsto ostalo suzdržano, a 40 odsto istaklo mišljenje kako evropska budućnost nije moguća u dejtonskim okvirima. Grafikon 43. Velike razlik e uočljive su u mišl jenjima ispitanika diferenciranih na polove. Polovina studentkinja nema for mirano mišljenje po ovom pitan ju, dok tek svaki peti student bira takav odgovor. Takođe, dok 53 odsto ispitanika mušk og pola vj eruje kako članstvo u E vropskoj uniji nije izvjesno ukoliko ne do đe do promjene D ejtonskog sporazuma, tek svaka treća student kinja(32 odsto) dijeli isto mišlj enje. Na kraju smo postavili pitanje kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite za narednih 25 godina? Prvih 25 godina nije dobilo visoku ocjenu, zapravo preovladava mišl jenje kako je u mnogim aspektima dejtonska BiH podbacila. S ovom hipotezom slaže se i većina ispitanika koja je učestvovala u istraživanju. Otuda i loša slika o budućnosti. Svaki treći ispitan ik ne vidi postojanje državn e zajednice BiH za 25 godina, nešto ispod 30 odsto sma tra kako će opstati u dejtonskim okvirima, dok je svaki peti ispitanik vjeruje u f ederalizovanu državu, drugačije g oblika od današnjeg. 59

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Grafikon 44. U Banjoj Luci, Isto čnom Sarajevu i Mostaru više je studenata koji ne vidi Bosnu i Hercegovinu u budućnosti uopšte, pa tek onda u okvirima Dejtonskog spotazuma. Nešto optimističniji pogled na budućnost zabilježen je na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli i Zenici s tim da ispitanici potonja dva grada više vjeruj u u status quo u odnosu na federalizaciju države, dok je u Sarajevu oba odgovora izabrao podjednak broj ispitanika, 40 naspram 39 odsto u korist dejtonske BiH. Grafikon 44. 60

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Na tpolovičan je broj ispitanika srpske i hrvatske nacionalnosti koji BiH ne vide za 25 godina, ali i kod studenata bošnjačke nacion alnosti taj procenat iznosi nezanemarljivih 15 odsto. Ovako suprotna mišljenj a tri nacionalne grupe umnogome oslikava opštu atm osferu u držav i u kojoj gotovo dvije tre ćine stanovništva ne vidi nj enu budućnost ili ne želi da bude dio iste. Rezultat je to koji govori o liderima ove zemlje i naroda, njihovim skromnim dometima, kratkovidosti. Posljedica je to konstatnog podgrijavanja sukoba koji možda donose nekakvu p rivremenu i partikularnu korist na izborima, ali dugor očno uzrok uje porazne efekte po javno mnjenje. Grafikon 45. Gotovo po jednak broj mušk ih i žen skih ispitanika BiH ne vidi za narednih 25 godina. Budućnost držav ne zajednice u dejtonskom okviru ipak vidi 37 odsto studentkinja i 28 odsto studenata. Drugi najpopularniji odgovor kod ispitanika muškog pola je d a će BiH postati federalizovana u narednom periodu, što smatra 32 odsto studenata i 25 odsto studentkinja. Dodajmo da rezultati pokazuju da su stud entkinje sklonije traženju komprom isa, ali i da prizna ju veću ap ol itičnost od svojih kolega. 61

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar 2. 10. Spisak naš ih problema Bosna i Hercegovina je država s a naizgled beskrajnim brojem problema i izazova pred sobom. Krvava istorija, izrazito složen poli tički si stem, nedovoljno jaka volj a političk ih lidera za rad u o pštu ko rist, demagogija i nezaposlenost samo su neki o d razloga zbog kojih građani u BiH žive l ošije u odnosu na stanovnike većine ostalih držav a Evrope. Pore d teške ekonomske situacije, dodatne komplikacije nastaju konstantni m političkim krizama koje guše napredak zemlje. Ovoga su svjesni i gotovo svi ispitanici te smo na ovo pitanje dobili najveći broj odgovora u slobodnoj formi gdje su studenti navodili probleme od neuskla đ enosti zakona, odliva mozgova, korupcije do neodgovornosti samih stanovnika. Ono u čemu s u ispitanici saglasni pa tako nema osjetnih var ijacija među nacionalnim grupama jesu pit anja najvećih problema sa kojima se suočava BiH. Polovina ispit anih smatra kako su populističke e lite te koje zloupotrebljavaju pro šlost, svaki peti is pitanik is tiče da je to neravnoteža nacionalnih interesa, a kao treći najznačajniji problem nameće se pri strasnost međunar odne zajednice, odnosno spoljni uticaji na BiH. Grafikon 46. 62

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Spisak najveć ih problema BiH predstavlja još je dno pitanje unutar koga mož emo vidjeti veliki stepen saglasnosti među studentima svih univerziteta. Da su političke elite i z loupotreba vlasti korijen gotovo svih ostalih problema, složila se većina studenata od Banje Luke do Mostara. Razlike postoje kod identifikovanja drugog najzn ača jnijeg problema, pa tako studenti u Isto čnom Sarajevu i Banjoj Luci prepoznaju pristrasnost međ unarodne zajednice kao jedan od najvećih problema koji koči pom irenje i napredak BiH. U Sarajevu, Mostaru, Zenici i Tuzli se kao dr ugi najznačajniji pr oblem isti če neravnoteža nacionalnih interesa. Grafikon 47. Kada sagledamo odgovore studenata sortirane po njihovom nacionalnom opredjeljenju, možemo uočiti razlike u izboru odgovora drugog naj veće g problema u BiH. S tim da je utic aj populističkih p olitika i zloupotreba prošlosti najveći pro blem složile su se studenti sve tri nacionalne grupe. Međ utim, k ada je riječ o p itanju pristrasnosti međunarodne zajednice i uticaju spolja, možemo vidjeti potpuno suprotno miš ljenje ispitanika b ošnjačke nacionaln osti s jedne strane te ispitanika hrvatske i srpske nacionalnosti sa druge strane. Da je ovo jedan od problema Bosne i 63

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar Hercegovine smatra osam odsto ispitanika bošnjačke nacionalnosti, dok je odgovor na i sto pitanje dalo čak 32 odsto ispitanika srpske i 19 odsto hrvatske nacionalnosti. Međutim, da je neravnotež a nacionalnih interesa ozbiljan problem jednako je prepoznato kod svih nacionalnih grupa, odnosno 23 odsto ispitanika bošnjačke nacionalnosti izabralo ovaj odgovor, 24 odsto ispitanika hrvatske i 20 odsto ispitanika srpske nacionalnosti. Zanemarljiv broj studenata smatra da je Dejtonski sporazum n ajveći p roblem u BiH. Grafikon 48. 64

ZAKLJUČAK: Preskupa školarina DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Vrijeme kada uč esnici ovog i straživ anja nisu bili rođeni(Dejton, 1995) Bosna i Hercegovina 21. novembra 2020. godine proslavlja 25. rođen dan kao specifično uređena država čiji temelji su nastali na me đunarodnoj mirovnoj konferenciji n a kojoj je, između ostalog, donese n i njen ustav. Iako na “staklenim nogama”, BiH živi već četvrt vijeka čime je postala dugovječnija od mnogih država stvarani h kroz istoriju na ovom području. Generacija koja je predvodil a društvene procese krajem prošlog vijeka odredila je i oblikovala BiH kakvu danas poznajemo, druga generacija je njihove odluke primjenjivala u praksi u dvije decenije i kusur poslije, dok se u narednim godinama očekuje da na scenu stupi treć a generacija koja bi trebala da odredi budućnost države. Na čelu ove generacije rođene poslije 1995. godine trebalo bi da se nalaze danas mladi ljudi, studenti kojih je iz godine u godinu, kao i stanovnika, sve manje i manje. Statistike pokazuju kako je preko pola miliona ljudi napustilo BiH samo u posljednjih pet godina, po BDP- u država je među pos ljednjima u Evro pi, a politički sistem izra zito je složen, skup i neefikasan. Generacija koja 65

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar dolazi u odnosu na svoje prethodnike trebalo bi da uživa prednostima mira, moguć nostima putovanja, digitalnoj povezanosti, širini pogleda i kontakata sa svijetom, širok im horizontom informisanj a i mogućnos ti obrazovanja. Generaciji kojoj pripadaju i autori ovog istraživanj a internet je prvi prozor i korak u svijet, primarni izvor prikupljanja informacija, a kada je ri ječ o politi čkom životu šezdeset o dsto studenata u BiH zainteresovano je za oblast u kojoj se d efiniše njihova sudbina. Mladi ljudi danas, sudeći prema našem i straživanju, razlikuju se u odnosu na svoje prethodnike i po autoritetima kojima ukazuju povjerenje. Studentima BiH akademski krugovi predstavljaju najrelevantnije izvore informacija, dok vjerske ustanove i medije uzimaju sa o dređenom rezervom. Studenti ove generacije odbijaju da svijet sagledavaju kroz prizmu predrasuda i stereotipa, izjašnjavaju se kritički, ponašaju otvoreno, razvijaju naviku da dovode u pitanj e stvari i događaje oko seb e. Izazov vremena ovu generaciju učinio je drugačijom u odnosu na pr ethodne. Svjetski trendovi, okruženje i digitalno doba motivacija su ovoj ciljnoj grupi na samostalnu borbu, individualno pozicioniranje, ali opet u odre đ enoj mjeri uz poštovanje autoritet a ka o tradicionalne karakteristike ovog područja. Ono što oslikava u potpunosti treću generaciju, djecu dejtonske BiH jeste nezadovoljstvo političkim stanjem u držav i. Shodno tome, naviknuti su na niska ili nikakv a oček ivanja od države, svjesni da svojim r adom i sposobnostima moraju da se nametnu na tržištu kako bi se ostvarili u državi, ključni problem im predstavlja to što zahtjevi za slijepom pokornošću imaju predn ost nad stručnom osposobljenošću i inovativnošću, a partijska kn jižica veću težinu od unive rzitetske diplome. Nezadovoljstvo životom na koji u najvećoj mjeri utiče nefunkcionalan i korumpiran politički sistem učinilo je ov u generaciju ne samo apolitičnom, što je mahom odlika razvijenih i konsolidovanih društa va, nego i apatičn om. Skoro 30 odsto studenata u BiH ističe kako ih politika ne zanima, a preko polovine studenata treće generacije ističe kako je izlazak na izbore, koji se u BiH održavaju na svake čet iri, odnosno dvije godine(lokalni i opšti), vrh unac njihovog po litičkog aktivizma, a tek n ešto više od desetine njih kroz političko organizovanje nastoji djel ovati na društvo. Ipak, ako već trebaju da biraju, ova generacija navodi kako su program i ideolo gije partija ono što ih najviše za nima. Uprkos prisutnoj apatiji, u mjeri iznad prosjeka odaziv aju se na izborni dan koji vide kao način da svojim glasom utiču na promjene. Ipak, dobar dio je onih kod kojih je nivo apatije 66

DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? toliko visok da odbijaju izaći na izbore uvjereni kako su izborni rezultati unaprijed poznati, a često i namješteni. Takođe, pripadnici generacije sa studentskim statusom nalaze se u nedoumici kome ukazati podršku uprkos opštem nezadovoljstvu stanjem u državi, što ukazuje na nepostojanje političkih opcija koje bi pokrenule nadolazeću g eneraciju. Ukrštajući određena stajališta m ladi h zaključujemo priličn o kontradiktornosti, dezorijentisanosti, p a i dozu konformizma, ali umjesto osuđivanja studentske populacije, trebalo bi razumijeti kako su i zbog čega dovedeni u takvo stanje svijesti. O pšte n ezadovoljs tvo državom očitava se i na studentske komentare o njenim temeljima postavljenim u Dejtonu 1995. godine. Smatraju kako je takvo uređenje Bosne i Hercegovine i li načelno loše ili pak predmet zloupotreba od strane političkih eli ta. Iako v iše od polovine studenata nikada nije pročitalo Dejtonski mirovni sporazum, svjesni su kako je on donesen da bi oko nčao rat i misle da mu je potrebna revizija. Takođe, uvjereni s u kako nije ispunio očekivanja u prethodnih četvrt vijeka i u znatnoj mjeri suprotstavljaju se akt uelnim i zvaničnim politika ma nosilaca vlasti. Iako su socijalizovani u državi s aktuelnim simb olima, zastava, grb i himna BiH ovoj generaciji ne predstavljaj u obiljelježja značajne identifika cije. Međutim, mlada generacija je mišljenja da datum donošenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 21. novembar, može i treba biti državni praznik, odnosno tačka okupljanja a ne novih sukoba i podjela. Zaključujemo da našim is pitanicima nije preokupacija da se iscrpljuju osvrtanjem unazad, a o čigledna je i određe na spremno st da prevazilaze naslijeđe ne p robleme i kreiraju nešto novo, premda iz dijela njihovih odgovora kao da demantuju sami sebe, ne iskazuju mnogo optimizma u pog ledu opstanka države i kao da se iza njihovih odgovora o preispitivanju ustavnog a ranžma na i polit ičko-pravnog okvira ne nalaze istovjetne misli o pravcima promjena, revizija i sl. Studenti ne vide političke faktore kao istaknute zaštitnik e ustavnog poretka, a krivicu za narušavanje istog ravnomjerno dijele na različite ni voe vlasti i predstavnike među narodne zajednice. Sa dejtonskim ustavom smatraju kako nije izvjestan put u Evropsku uniju, a s vaki treći student ne vidi Bosnu i Hercegovinu kao postojeću državu za narednih 25 godina, dok je druga trećina vidi u istom okviru, a svaki pet student bi da je vidi kao reformisanu držav u na federalnim principima. Ipak, ova ciljna grupa složna je da su p opulističke politike i zloupotreba vlasti od strane vlas ti najv eći problem 67

Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković, Marko Lončar države uz pristrasnost stranog faktora, što je mišljenje koje preovladava i među njiho vim starijim sunarodnicima. Dejtonski sporazum ne smatraju najvećim problemom BiH, iako ga ne smatraju“svetim pismom”. Možda bi s obzirom na pretpostavljeno obrazovanje i razvijenu samosvijest generacija akademske omladine morala da djeluje ujedinjeno, sl ožno i odlučno, ali ne smij emo zaboraviti da su upravo oni rođeni i socijalizovani u državi pod ijeljen ih političkih narativa, istorijskog sjećanja, nacionalnih ideala, stvarnih i konstruisanih sukoba na vjerskoj osnovi. To što rezultati ist raživa nja ukazuju npr. da se studenti srpske i hrvatske nacionalnosti, za razliku od studenata bošnjačke nacion alnosti, ne identifikuju sa državnim simbolima i ne vide BiH kao stabilnu državu ili dovode u sumnju njeno postojanje u narednih 25 godina, vjerodostojan je odraz atmosfere koja godinama preov ladava u njihovom okruženju. Ovako izdijeljeni stavovi po nacionaln oj osnovi, na sreću nisu ilustrovani i međusobnim poricanjem, neprihvatanjem, segregacijom, po gotovo ne etničkom mržnjom. Na vidjelu su prije svega razlike zb og političkih prirode, a ne vjerska i kulturna netrpeljivost. Da bi se komplenta atmosfera popravljala potrebno je nastaviti i unaprijediti dijalog i saradnju među studentima, organizovati zaj edničke projekte, razmjenjivati mišljenja i isku stva, podsticati slobodoumnu i kritičku deb atu o različitim temama. Naše istraživanje možda ne može mnogo optimizma da ponudi čitaocima koji su očekivali da budućnost izgled a ružičastom više nego što za to i ma realnog osnova, ali svakako može istraživačim a da o mogući pot puniji uvod u stajališta ov e genaracije, po č ijoj ocjeni Dejton nije položio ispit, a Bosna i Hercegovina tek treba da pokaže koliko zna i može. 68

O autorima DA LI JE DEJTON POLOŽIO ISPIT? Aleksandra Jovandić ro đ ena je u Banjoj Luci 16.09.1998. godine. Student četv rte godine politikologije na Fakultetu poli tičkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Pored studija bavi se volonterskim radom u nevladinom sektoru gdje svojim zalaganjem pokušava doprinijeti većoj uključ enosti mladih u društvenim i političkim procesima. Uče stvovala je na mnogobrojnim konferencijama, seminarima i edukativnim programima kako u BiH tako i u inost ranstvu. Uža oblast interesovanja joj je politička teorija. U A tlanskoj inicijativi angažovana je kao edukator na projektu koji za cilj ima ublažav anje posljedic a recipročne radikalizacije. Mar ko Lončar r ođen je 1998. godine u Tesliću. Student je završne g odine Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci na odsjeku polit ikologija. Aktivan je u nevladinom sektoru te, pored ostalog, osniva č i predsjednik Omladinskog kl uba Teslić. Autor je dva objav lj ena naučna rada te nekolicine autorskih tekstova na različitim domaćim i regionalnim medijima. Učesnik velikog broja konferencija kako u zemlji tako i u inostra nstvu. Osvajač debatnih i besjedni čkih priznanja. Đorđe Dujković r ođen je u Doboju 1998. godine. Student Fakulteta političkih nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci. Pored formalnog obrazovanja, pokazuje i želju za uspjehom u neformalnom, posvjećujući rad u d omenu nevladinog sektora, od kojih je i angažman u Rotarak Klubu Doboj. Učesnik je velikog broja projekata, konferencija i okruglih stolova koji su imali za cilj unapređenje položaja mladih u BiH. Nastav ak svog obrazovanja planira usmjeriti prema oblasti m eđunarodnih odnosa. 69