Vladimir Turjačanin Srđan Puhalo Kaja Damnjanović Miloš Pralica NOVA NORMALNOST: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Sarajevo, 2020. godine

Naziv publikacije: Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Izdavač: Friedrich-Ebert-Stiftung Autori: Vladimir Turjačanin, Srđan Puhalo, Kaja Damnjanović i Miloš Pralica Recenzenti: Iris Žeželj, Filozofoski fakultet, Univerzitet u Beogradu i Srđan Dušanić, Filozofoski fakultet, Univerzitet u Banjaluci Za izdavača: Peter Hurrelbrink Lektura: Igor Simanović DTP: Aleksandar Aničić Štampa: Amosgraf Sarajevo Tiraž: 200 primjeraka Sva prava pridržana od strane Friedrich-Ebert- Stiftung BiH. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja izdavača. Friedrich‐Ebert‐Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji. Komercijalna upotreba izdanja nije dozvoljena bez pismene saglasnosti Fondacije. -------------------------------------------------------------------------------------------------

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica NOVA NORMALNOST: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19

Napomene: Želimo da zahvalimo svim našim ispitanicima koji su u burnim okolnostima izdvojili vrijeme za popunjavanje upitnika. Takođe, zahvaljujemo našim recenzentima Iris Žeželj, sa Univerziteta u Beogradu i Srđanu Dušaniću, sa Univerziteta u Banjo j Luci, na korisnim uvidima i savjetima.

O autorima Vladimir Turjačanin je redovni profesor Socijalne psihologije na Studijskom programu psihologija, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Profesionalno ga interesuju pitanja etniciteta, socijalnog identiteta, međugrupnih odnosa i predrasuda. Objavio je više knjiga iz oblasti političke psihologije. Srđan Puhalo rođen je 1972. godine u Foči. Doktor je psiholoških nauka, zaposlen u banjalučkoj agenciji Prime Communications. Njegovo polje interesovanja su socijalna i politička psihologija. Kaja Damnjanović je docent na Odeljenju za psihologiju, naučni saradnik Instituta za filozofiju i istraživač u Laboratoriji za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Po službenoj dužnosti čita o heuristikama, racionalnosti, kognitivnim iluzijama i teorijama dualnih procesa. Istraživački je usmerena na donošenje odluka i kompleksnu kogniciju, a primenjeni,“životniji” aspekt njenih istraživanja, jesu zdravstvene odluke. Miloš Pralica je master psihologije, psiholog i REBT psihoterapeut pod supervizijom. Trenutno je zaposlen u MdM-u kroz projekat psihosocijalne podrške migrantima u smještajnim centrima u Bihaću. Objavio je više empirijskih istraživanja i radova iz oblasti socijalne psihologije.

Sadržaj Predgovor 5 Pandemija i ponašanja u pravcu zaštite zdravlja ………………………………. ……… 13 Redoslijed uvođenja preventivnih mjera(samo)zaštitnog zdravstvenog ponašanja …………………………………………………………….. 14 I nformisanje građanstva …………………………………………………………….. 15 Z dravstveni radnici kao činioci promjene samozaštitnog ponašanja ………………………………………………………………………………….. 16 D ržavni službenici kao izvor informacija ……………………………………… 16 R azličiti izvori informisanja i emocionalni odgovor u osnovi zdravstvenog ponašanja …………………………………………………………….. 17 P ovjerenje u državni system ……………………………………………………….. 18 Emocionalni odgovori na pandemiju …………………………………………… 20 P onašanje u pandemiji ……………………………………………………………….. 20 E mocije i promjena ponašanja ……………………………………………………. 21 M etod istraživanja …………………………………………………………………………………. 23 Procedura i ispitanici ………………………………………………………………….. 23 Mjere …………………………………………………………………………………………. 24 Z dravstvena ponašanja u bih za vrij eme pandemije ……………………………….. 27 Karakteristike uzorka …………………………………………………………………. 29 Z dravstveni podaci i izloženost riziku ………………………………………….. 32 Percepcija informisanosti o virusu covid-19 ………………………………… 35 U krštanja percepcije informisanosti i sociodemografskih varij abli ……. 38 Znanje o virusu covid-19 ……………………………………………………………. 39 Percepcija koronavirusa ……………………………………………………………… 63 Preplavljenost vijestima o virusu covid-19 ………………………………….. 66

U krštanja preplavljenosti informacijama i sociodemografskih varijabli ……………………………………………………………………………………… 71 P raćenje vijesti o virusu covid 19 ………………………………………………… 73 Povjerenje u institucije ………………………………………………………………. 76 Percepcija vjerodostojnosti izvora ……………………………………………… 77 P onašanje prije i tokom pandemije covid-19 ……………………………… 78 U krštanja ponašanja i sociodemografskih varijabli ……………………… 84 Razgovori o koronavirusu …………………………………………………………… 84 U krštanja komunikacija i sociodemografskih varijabli …………………. 86 Simptomi covid-19 ……………………………………………………………………… 87 P onašanje u slučaju infekcije ………………………………………………………. 88 D iskusija deskriptivnih nalaza: percepcija, emocije, ponašanja …… 91 S ociopolitički stavovi i zdravstvena ponašanja ……………………………………….. 97 Opis socijalnih stavova ……………………………………………………………….. 103 K orelacije između sociopolitičkih stavova i zdra vstvenih ponašanja ………………………………………………………………………………….. 110 D iskusija veza društveno- političkih orijentacija i zdravstvenih ponašanja …….. 121 Socijalni stavovi u doba pandemije ……………………………………………. 121 P olitički stavovi i percepcije u pandemiji ……………………………………… 123 Odakle vez a između političkih orijentacija i zdravstvenih stavova? …… 127 Z avršna razmatranja ………………………………………………………………………………. 129 N ovi uslovi života ……………………………………………………………………….. 129 P ercepcija, emocije i ponašanja u vrijeme pandemije ………………….. 131 P olitičke orijentacije i zdravstvena ponašanja ……………………………… 133 O graničenja studije i istraživačke preporuke ……………………………….. 137 Literatura …………………………………………………………………………………………………. 139 Prilog – tabele rezultata …………………………………………………………………………. 147

Organizacija knjige K njiga koja je pred vama rezultat je istraživačke studije u kojoj smo istraživali fenomene vezane za život u uslovima pandemije novog koronavirusa, i to prvenstveno sa psihološke strane. Tema kojom se bavimo nije u potpunosti nova, jer se psiholozi bave društvenim životom ljudi u različitim uslovima još od nastanka psihologije kao nauke. Ipak, kontekst s kojim se srećemo, a to je izloženost potpuno novom obliku visokozaraznog virusa, te psihološkim i društvenim posljedicama pandemije, nisu svakodnevni fenomeni. U skladu s tim, ova tema nije kod nas mnogo proučavana, pa, s te strane, ova studija predstavlja relativ no novo znanje kojim doprinosimo proučavanju sociopsiholoških fenomena u Bosni i Hercegovini. Knjiga je pisana prvenstveno na akademski način, gdje je prvo predstavljen pregled dosadašnjih teorijskih i empirijskih saznanja o ponašanju ljudi u uslovima medi cinskih kriza i epidemija, zatim slijede analize empirijskih podataka sa terena, te, na kraju, diskusija nalaza i preporuke. Uprkos pretežno akademskom stilu pisanja, trudili smo se da tekst bude čitljiv i onima koji ne dolaze iz redova društvenih nauka. P rilikom čitanja rezultata ove studije, moramo imati na umu da je naše istraživanje samo jedan presjek društvenog i političkog konteksta Bosne i Hercegovine u trenutku pandemije COVID- 19. Istraživanje na terenu obavljeno je tokom aprila 2020. godine, u trenutku kad je javnost bila značajno izložena informacijama vezanim za koronavirus, često nejasnim i kontradiktornim, a čitavo društvo se nalazilo u uslovima izolacije i maksimalnog ograničenja kretanja. Ovakva atmosfera, jasno, može ostaviti posljedice po re zultate bilo kakvih sociopsiholoških istraživanja, ali budući da je osnovna namjera bila da istražimo aspekte ponašanja i funkcionisanja ljudi u kriznim situacijama – to imamo na umu sve vrijeme. Dakle, u pitanju je svježa studija jednog aktuelnog sociopsi hološkog fenomena, te se nadamo da će publikacija predstavljati vrijedan doprinos znanju iz oblasti socijalnih i psiholoških nauka.

Predgovor U periodu između oktobra i decembra 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu pojavio se novi koronavirus, zvaničnog naziva SARS-CoV- 2, koji može da izazove oboljenja kod ljudi u vidu akutnog respiratornog sindroma(COVID19, eng. Coronavirus disease). U roku od nekoliko mjeseci virus se proširio na čitav svijet, izazivajući pandemiju kakva se ne pamti još od pandemije španskog gripa s početka 20. vijeka. Prvi registrovani slučaj infekcije virusom COVID-19 u Bosni i Hercegovini pojavio se 5. marta u Banjaluci. 1 Vijeće ministara BiH proglašava stanje prirodne i druge nepogode 17. marta. Već 21. marta 2 u zemlji se uvodi policijski sat i niz drugih mjera kojima se ograničava kretanje stanovništva u cilju sprečavanja širenja virusa COVID- 19. Početkom aprila 3 imali smo 459 potvrđenih slučajeva infekcije i 13 preminulih, da bi krajem mjeseca taj broj iznosio 727 oboljelih i 69 preminulih. U Federaciji BiH 24. aprila se ukida policijski čas, a od 22. maja i u Republici Srpskoj. 4 Nakon toga, dolazi do ublažavanja ostalih mjera s ciljem da se život, koliko je to moguće, vrati u normalnost. Sa 8. oktobrom 2020. godine 5 u Bosni i Hercegovini smo imali 29 075 potvrđenih slučajeva infekcije, 22 614 oporavljenih i 908 umrlih. Koronavirus u većini slučajeva nije smrtonosan, i većina ljudi koji se zaraze pokazuju blagu do umjerenu sliku bolesti, ali nosi rizike po vulnerabilne kategorije stanovništva: hronične bolesnike, starije osobe i osobe sa imunodeficijencijom(World Health Organization, 2020). Budući da je u pitanju novi tip virusa, vakcina ne postoji i tek treba da se razvije, što je vrlo dugotrajan proces, a ne postoje ni specifični medicinski tretmani u liječenju bolesti. Pored preporuka koje se tiču higijenskih mjera, kao jedini odgovor na pandemiju, vlasti širom svijeta počele su da uvode mjere socijalne i fizičke izolacije u v idu ograničenja kretanja građana. Mjere izolacije(eng. lockdown) razlikovale su se od države do države, pa smo tako vidjeli labavi model Švedske, koja je preporučivala svojim građanima određene forme ponašanja, ne uvodeći striktne zabrane kretanja i komun ikacija. S druge strane, u nekim državama(npr. u Bosni i Hercegovini) imali smo ograničenja do potpune 1 https://www.slobodnaevropa.org/a/30469735.html 2 https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/radiosarajevoba-saznaje-u-cijeloj-bih-uvedenpolicijski-sat/371093 3 http://ba.n1info.com/Vijesti/a421114/Korona-virus-u-BiH-Interaktivni-prikaz-broja-zarazenih.html 4 https://avaz.ba/vijesti/bih/571626/od-danas-nema-policijskog-sata-u-rs 5 http://ba.n1info.com/Vijesti/a421114/Korona-virus-u-BiH-Interaktivni-prikaz-broja-zarazenih.html

zabrane kretanja, kroz proglašenje prirodne i druge nepogode, te policijskog časa. Nakon nekoliko mjeseci, broj zaraženih se stabilizovao u većini zemal ja, mjere izolacije su ukinute, ali su ostala ograničenja u pogledu smanjene mogućnosti putovanja. Vremenom, ljudi su počeli da se navikavaju na život sa koronavirusom – takozvanu"novu normalnost". Društvene, političke, ekonomske i psihološke posljedice ž ivota u ovakvim uslovima prolongiranog osjećanja prijetnje i smanjene mogućnosti kretanja i komunikacija, tek treba da vidimo. Početkom marta 2020. godine, sa pojavom prvog slučaja zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini, postalo je prilično izvjesno da će pandemija COVID- 19 uticati na naše živote, kao i živote ljudi širom svijeta. Ubrzo nakon pojave prvog, pojavili su se i sljedeći slučajevi, te su vlasti postepeno uvodile nove mjere izolacije i zabrane kretanja u sve većoj mjeri. Zatrpani ogromnom koli činom medijskih izvještaja u kojima se prikazuju slike bolnica i brojke umrlih širom svijeta, te uz brojne kontradiktorne medijske napise i saopštenja zvaničnika, ljudi bivaju preplavljeni i zbunjeni. U ovoj situaciji čitava populacija je izložena izrazitoj navali osjećanja straha i bespomoćnosti, u nemogućnosti da uradi nešto efikasno protiv nevidljivog neprijatelja. Pored toga što postoje brojne zdravstvene opasnosti od koronavirusa, pandemija je sa sobom donijela i brojne psihološke i društvene izazove. Stalni osjećaj prijetnje zbog mogućnosti zaraze sa potencijalno teškim oboljenjem, koji stalno lebdi u zraku, nosi sa sobom značajan osjećaj anksioznosti i stresa. Ljudi ne znaju kako efikasno da zaštite sebe i svoje bližnje, a uz sve to žive izolovano jedni od drugih, sa minimalnim osjećajem podrške koji crpimo iz porodičnih i prijateljskih veza. Svaki izlazak iz doma postaje avantura, a odlazak u prodavnicu izazov koji zahtijeva ozbiljne pripreme. Djeca ne idu u školu, a nastava počinje da se odvija putem interneta. Uz izolaciju, došlo je i usporavanje ekonomije, a sa tim procesima i dosta egzistencijalnih strahova vezanih za mogućnost kontinuiteta zarade, dobijanja ličnih primanja. Mi, autori ove studije, bili smo izloženi istim osjećanjima, prinuđeni da sjedimo u svojim domovima, razmišljajući o tome kako se postaviti proaktivno u ovoj situaciji. U tim trenucima se širom svijeta već stvarala mreža istraživača koje su zanimale mnoge stvari vezane za nove životne uslove. Kao psihologe, interesuje nas puno s tvari u vezi sa pandemijskim uslovima života, od osjećanja prijetnje, anksioznosti, stresa, mentalnog zdravlja, do društvenog

odgovora na pandemiju, te uticaja ovakvog socijalnog konteksta na percepciju i ponašanje ljudi. Ipak, zbog brojnih ograničenja, ka ko vremenskih tako i finansijskih, morali smo da ograničimo naš istraživački entuzijazam. Sa konceptualne strane, kao socijalni psiholozi, fokusirali smo se na deskripciju percepcije i ponašanja ljudi u vezi sa COVID-19 pandemijom: na njihove obrasce ponašanja, upražnjavanje higijenskih preporuka, opažanje rizika i prijetnje od koronavirusa, izvore informisanja i povjerenje u društvene institucije. Drugi fokus bio je na istraživanju veza između obrazaca percepcije i ponašanja sa nekim društvenim i politički m stavovima i uvjerenjima, poput autoritarnosti, političkih orijentacija i vjerovanja u teorije zavjere. Studija je osmišljena i izvedena brzo, jer smo se i sami našli u situaciji u kojoj moramo hitno reagovati, tako da nije sve izvedeno onako kako bismo t o željeli u idealnom slučaju. S druge strane, smatramo da su dobijeni podaci vrijedan dokument života ljudi i društva u neobičnim i ekstremnim vremenima, i da će predstavljati bar mali doprinos opštem znanju iz oblasti društvenih nauka.

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Pandemija i ponašanja u pravcu zaštite zdravlja Posljednjih pola godine nalazimo se u zvanično proglašenoj pandemiji, i u tom periodu se mnogo toga u svakodnevici, ali i u društvu izmijenilo. Pandemija COVID- 19 nije događaj, već dugotrajan proces povezan s dinamičnim promjenama društva, ali i u psihološkim odgovorima svih ljudi u populaciji. Drugim riječima, pandemija je dovela do problema i izazova prije svega u oblasti javnog i ličnog zdravlja, politici, ekonomiji, socijalnom okruženju, ali u velikom dij elu i uz veoma važne poslj edice, pandemija predstavlja veliki psihološki teret. Ovaj kompleksni proces je, sada je već gotovo očigledno, doveo do brojnih promjena u našoj svakodnevici, do stepena kada prisustvo virusa u društvu pr erasta u posebno stanje, k oje dobija brojne nazive, između ostalih i“nova normalnost”. Ukratko, pored zdravstvenog sistema i ponašanja ljudi, efikasna komunikacija i vjerodostojni izvori informisanja tokom svake faze epidemije ključni su faktori njenog ub lažavanja. Pozivi na pridržavanje zaštitnih mjera us mjereni su ka cjelokupnoj populaciji, ali populaciji ljudi koji prolaze kroz velike psihičke izazove koje reakcija na pandemiju nosi sa sobom. Potpuna promjena svakodnevice, specifično informisanje, kogni tivne i emocionalne reakcije, u ovakvim situacijama veoma su intenzivne i takođe imaju svoje stadijume, i svode se na zdravstveno, zaštitno i samozaštitno ponašanje, koje je pod uticajem svih navedenih faktora. Dodatno, svi ovi razmatrani aspekti su međuza visni. Na prvom mjestu, podsjetimo se biografije ovog virusa, tj. kada je COVID-19 došao do ljudi. Medicinske procjene, na osnovu genetičkih studija iz prvog dijela 2020. godine, ukazuju na to da je virus SARS-CoV- 2 prešao na ljudsku populaciju u periodu i zmeđu 6. oktobra i 11. dec embra 2019. godine(van Dorp, Acman, Richard, Shaw, Ford, Ormond& Ortiz, 2020). Od tada, virus se ubrzano rasprostire po planeti, a u Bosnu i Hercegovinu stigao je najkasnije 5. marta, kada je i zvanično potvrđen prvi COVID-19 sl učaj. Svjetska zdravstvena organizacija(SZO) 11. marta 2020. godine je proglasila pandemiju, koja se proglašava samo onda kada nova bolest, za koju ljudi nemaju imunitet, počne da se veoma brzo širi na vrlo velikim prostranstvima. Faze epidemije su određ ene kako dinamikom izbijanja infekcije, tako i efikasnošću uvedenih zaštitnih i preventivnih mjera(SZO, 2018), tokom kojih ljudi doživljavaju psihološke nedaće(Wang et al., 2020; Xiang et al., 2020). Prema SZO(2018), prva faza odnosi se na pojavu bolesti u zajednici(npr. prvi 13

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica p otvrđeni slučaj), nakon čega slijede izbijanja s lokaliziranim prenosom(faza dva), poslije kojih izbijanje traje i prenos s čovjeka na čovjeka dostiže razmjere epidemije ili pandemije(treća faza). Četvrtu fazu karakteriše smanje na transmisija zbog stečenog imuniteta stanovništva ili efikasnih intervencija. Ova brzošireća infekcija pokazala se najvećim izbijanjem zarazne bolesti od početka 20. vijeka. Brojne zemlje širom svijeta bile su primorane da reaguju i sistemski i strateški, polazeći od različitih s truktura, ideja i nivoa spremnosti. Većina zemalja usvojila je stroge mjere i/ili preporuke za suzbijanje širenja zaraze, uključujući ograničenja fizičkih, ali i socijalnih kontakata, prestanak javnog života i držanje ljudi pod du gotrajnim zatvaranjem. Sve ove mjere su bile ili strateške ili stihijske, u većoj ili u manjoj mjeri, uglavnom u zavisnosti od državnog i zdravstvenog, ali i medijskog sistema u datoj državi. Istraživanja sprovedena u toku prethodnih epidemija pokazala su da su epidemije zaista izv or velikog stresa(npr. Cheng& Cheung, 2005), ne samo zbog sve veće zabrinutosti i straha od bolesti, već i zbog toga što ljudi svoj život moraju prilagoditi na način koji sprečava da se zaraze(npr. Leung et al., 2005a). Posljed ično, emocionalni i ponaša jni odgovori mogu se drama tično promijeniti tokom izbijanja, a posebno nakon pojave određenih kritičnih događaja ili kontekstualnih promjena(SZO, 2012). Učinkovito saopštavanje mjera prevencije širenja, liječenja i uopšte državno g i medicinskog odgovora na pandemiju tokom svih faza epidemije, jedan je od presudnih faktora suzbijanja bolesti. Takvi apeli, pozivi, pa i naredbe, usmjereni su na cjelokupnu populaciju, u kojoj većina ljudi doživljava specifične kognitivne i emocionalne odgovore na epidemiju. Epidemija COVID- 19 ozbiljno utiče na svakodnevni život ljudi(Wang, et al., 2020) i nastavlja to da čini i danas. Redoslijed uvođenja preventivnih mjera(samo)zaštitnog zdravstvenog ponašanja Redoslijed uvođenja preventivnih i zaštitnih mjera takođe ima nek oliko faza (WHO, 2018). Pr va faza je zapravo faza iščekivanj a potencijalnih, a gotovo izvjesnih, novih bolesti. Druga faza odnosi se na rano otkrivanje pojave bolesti u životinjskim i ljudskim populacijama, nakon čega slijede napo ri da se bolest zaustavi u ranim fazama prenošenja, što je treća faza. Četvrta faza odnosi se na kontrolu i ublažavanje epidemije tokom njenog pojačavanja; što konačno dovodi do pete faze – uklanjanja rizika od izbijanja ili iskorjenjivanja bolesti. Međuti m, kada opasnost od zaraznih bolesti dostigne razmjere epidemije ili 14

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 pandemije, cilj intervencija nije samo smanjenje njegove incidence, morbiditeta i smrtnosti, već i ublažavanje(trajnih) poremećaja u ekonomskom, političkom i socijalnom sistemu(WHO, 201 8). Kako se faze epidemija razvijaju, kao i kod ostalih događaja koji univerzalno izazivaju stres, psihološki odgovor prilagođava se trenutnim promjenjivim okolnostima. Generalno, podnoseći psihološki stres, prvo smo uznemireni ili nas pogodi pojava opasnog događaja, na koji reagujemo prije svega emocionaln im reakcijama i ponašanjem koje je iznenadno i ponekad opisano kao intenzivno, kao što je, u slučaju epidemije, intenzivna kupovina namirnica. Kad se taj prvi uticaj završi, sljedeća faza je manje intenzivna i uključuje otpor ili mogući oporavak i adaptaciju u ko jima se odvijaju nove dnevne rutine, dok su emocije u vezi s epidemijom manje oštre i dramatične. Konačno, posljednja faza može biti iscrpljenost, izgaranje ili opuštanje, prema originalnom modelu stresa(Seyle, 1946). Inf ormisanje građanstva Paralelno sa širenjem infekcije, globalno su bili prisutni brojni pozivi o važnosti efikasne komunikacije u borbi protiv tzv.“infodemije”. Pod ovim novim terminom, nastalim u“novoj normalnosti”, podrazumijeva se prekomjerna količina informacija sumnjive valjanosti(The Lancet, 2020). Ujedno, određeni broj istraživanja usredotočen je ne samo na sam virus i na to kako se bolest može liječiti, već i na to kako na ljude utiče cjelokupna situacija i kako društvene nauke mogu poboljšati glo balnu situaciju(Van Bavel et al., 2020). Ovo je izuzetno važno u ranim fazama epidemije(Xiao et al., 2015), kada je mogućnost širenja zaraze i izazov reorganizovanja društva u skladu s novonastalom situ acijom potpuno nov. U ovakvim situacijama, nužno je da vladini i zdravstveni službenici, kao i mediji, i nformacije i pouzdane podatke o svakoj fazi izbijanja epidemije i odgovarajućim odgovorima efikasno prenesu široj javnosti. Ponašanje ljudi i njihovo pridržavanje zaštitnim m j erama ključni je činilac obuz davanja bolesti, barem dok vakcina ili neki drugi mehanizam umanjivanja prisustva bolesti u populaciji postane dostupan(Van Bavel et al., 2020; Reynolds& Quinn Crouse, 2008; WHO, 2008a; Tumpey, Daigle& Nowak, 2018). U situaciji potpune blokade, smanjeno g socijalnog kontakta i povećane mogućnosti zaraze novim koronavirusom, nepoznat i m široj javnosti, oslanjanje na informacije iz službenih izvora još je važnije nego u nekriznom periodu (Chauhan& Hughes, 2017; Austin et al., 2012). Od početka izbijanja do reuspostavljanja uobičajenog života, ali i tokom praćenja kada se ublaži 15

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica prijetnja ponovljenim izbijanjem, od javnog zdravstva očekuje se da medijima pruž i pravovremene, tačne informacije i odgovore o pos ljedicama epidemije (Tumpey, Daigle& Nowak, 2018; W HO, 2018). Ovakve nesporne činjenice čine suštinu informacijskog okruženja koje se u toku epidemije formira. Zdravstveni radnici kao činioci promjene samozaštitnog ponašanja Dakle, tokom pandemije podat ke i činjenice o broju zaraženih i oboljelih ljudi, kao i daljnje potrebne korake, pružaju zdravstveni službenici preko medija (WHO, 2018). Ipak, ovo nije prva pandemija u eri masovnih medijskih komunikacija i postojanja interneta, te postoji prostor za iz vjesna poređenja. Na primjer, dok je medijska pokrivenost epidemije H1N1 bila najintenzivnija prije vrhunca širenja bolesti(Reintjes et al., 2016), vijesti o virusu COVID-19 postale su intenzivne relativno rano, i nastavile su da dominiraju u javnom diskursu do nedavno. Nadalje, očekivana uloga zdravstvenih djelatnika je da nagovore čitavu populaciju da promijeni svoje ponašanje i da slijedi preporučene korake za suzbijanje širenja bolesti. Takvi izvori, kao što su ljekari i zdravstveno osoblje, generalno spadaju u izvore koji se smatraju vjerodostojnim, i usljed toga su i uvjerljiviji(Brinol& Petty, 2008; O'Keefe, 2016), a sama vjerodostojnost informacija proizlazi iz stručnosti i pouzdanosti izvora(VanBavel et al., 2020). Brojni nalazi su potvrdili da a ngažovanje takvih vjerodostojnih izvora koji mogu da prenose zvanične činjenice o javnom zdravlju pobolj šava efikasnost poruka javnog zdravlja u izazivanju promjena ponašanja tokom epidemija(Greyling et al., 2016; Lewandowsky, Gignac& Vaughan, 2013; Van Bavel et al. 2020; Vinck et al., 2019; Vijaykumar et al. 2018). Vjerodostojne informacije i poruke javnog zdravstva nadalje treba da podrže i prenose i državni lideri, a u skladu sa zahtjevima za efikasnu komunikaciju, budući da su mediji drugi važan temel j promovisanja zdravstvenog ponašanja(Sandman, 2009; Wakefield, 2010). Državni službenici kao izvor informacija Kako su vladine preporuke poseban oblik zdravstvene komunikacije, one podliježu oštroj procjeni u pogledu vjerodostojnosti, izvodljivosti i troškova (Teasdale& Yardley, 2011). Istovremeno, u sl učajevima kada se informacije koje prenose djelatnici javnog zdravstva smatraju manje vjerodostojnim, ljudi se mogu i okretati ka vijestima i informacijama sa socijalnih mreža, interneta i 16

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 neprovjerenim izvorima, a radi informisanja u vezi sa epidemijom(Jang& Baek, 2019). Ovi potonji izvori manje su pouzda ni i puni netačnih informacija, a istraživanja pokazuju da je već a vjerovatno ć a da ć e ljudi koji su se konsultovali sa svojim ljekarom usvojiti samozaštitno ponašanje(Lin et al., 2018), što podržava stanovište da ljekari imaju posebnu ulogu u prenošenju informacij a u vezi sa samozaštitnim ponašanjem. Na osnovu prethodnih studija(npr. King et al., 2018), ali i studija iz regiona(Damnjan ović, Ilić, Teovanović& Lep, 2020, in press) o povjerenju i perc epciji vjerodostojnosti različitih institucija u vr ijeme epidemija, očekivano je da ć e percipirano povjerenje i kredibilitet biti najve ć i za ljekare, naučnike i medicinske stručnjake. Pored toga, zabilježeno je i da su povjerenje i percepcija vjerodostoj nosti političara i političkih institucija niži (King et al., 2018; Damnjanović, Ilić, Teovanović& Lep, 2020, in press) i da epidemije mogu imati dalji negativan uticaj na ove percepcije(Bangerter et al., 2012; Yeung et al., 2017). Različiti izvori info rmisanja i emocionalni odgovor u osnovi zdravstvenog ponašanja Već je navedeno da je važnost percepcije vjerodostojnosti izvora informacija povezana sa emocionalnim odgovorima, poznavanjem sa mozaštitnih ponašanja i sprovođenjem mjera. Konkr etno, postoji me đuzavisni odnos između emocija, izvora informisanja i ponašanja, i u tom kontekstu posebna pažnja se usmjerava na to kome treba da se prenose ključne informacija, kako bi se pojačalo samozaštitno ponašanje i podržao napor zvaničnika i medicinskih stručnjaka da spriječe širenje virusa, i ko to treba da radi. Prethodne studije su pokazale da su ve ć e povjerenje i percepcija vjerodostojnosti pozitivno povezani sa samozaštitnim ponašanjem(Liao et al., 2010; Etingen et al., 2013), a istovremeno je utvrđeno da j e povjerenje u vladu i medicinske ustanove pomoglo da se smanji anksioznost i da su negativne emocije povezane sa samozaštitnim ponašanjem(Cheung& Tse, 2008). Pored toga, studije su otkrile veze između povjerenja ljudi u institucije i njihovog subjektivnog znanja o bolesti u vrijeme epidemije(Freimuth& et al., 2014), zajedno sa nekim dokazima o povezanosti između subjektivnog znanja i samozaštitnog ponašanja. Usljed izuzetno dinamične prirode prijetećeg događaja, u ovom slučaj u pandemije, povjerenje lj udi u različite institucije i izvore informacija može da se promijeni tokom trajanja epidemije. Studije su pokazale da je javna 17

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica podrška vladi vremenom opadala tokom izbijanja H1N1 u Hong Kong u 2009. godine(npr. Yeung et al., 2017). Slično tome, povjerenje javnosti u institucije smanjil o se u Švajcarskoj tokom istog iz bijanja(Bangerter et al., 2012). Povjerenje u vladu i medicinske ustanove imalo je negativan efekat na anksioznost, a istovrem eno je utvrđeno da je negativni efekat bio jači tokom izbijanja SARS-a nego tokom njegovih posljedica(Cheung& Tse, 2008). Nedostatak povjerenja u djelatnike javnog zdravstva podriva vjerodostojnost informacija koje pružaju zvaničnici, što može dovesti do nižeg nivoa upotrebe zdravstvenih usluga(Alsan& Wanamaker, 2018). Dodatno, predstavljanje informacija kao upozorenja ili kao prijetnje, takozvano uokvirivanje zastrašivanjem, a čiji je cilj preuveličavanje stepena opasnosti, kao i intenzivno izvještavan je u masovnim medijima, mogu izazvati strah i histeriju (Van den Bulck& Custers, 2009). Ovakvo informisanje, koje možemo imenovati kao„uznemirujuće informisanje“, zapravo dovodi do suprotnog efekta od onog koji je poželjan, tj. dovodi do smanjene mogućno sti mobilisanja javnosti za zaštitno i pro zdravstveno ponašanje( Sherlaw& Raude, 2013). Dalje, negativne emocije mogu se pojačati i dugotrajnošću negativnog informisanja i produženim izlaganjem istom(Brug et al., 2004; Lau et al., 2011). Javne rasprave o opasnostima i o okrivljavanju, negativni navodi i uplitanje ličn ih emocija u javnu komunikaciju i komunikaciju u javnom medijskom prostoru, podrivaju adekvatnu i uvremenjenu komunikaciju o riziku koja je neophodna(Reynolds i Quinn Crouse, 2008). Sve to je u suprotnosti s ciljevima i zvaničnika i zdravstvenih radnika i medija, kao i s opšt im interesom javnosti. Povjerenje u državni sistem Veoma važan faktor efikasnosti primjene zašti t nih mjera u jednom društvu zavisi od visokog nivoa sklada javnosti, prepoznavanja opšteg dobra i cilja i međusobne podrške(SZO, 2020). N ovi teorijski i empirijski dokazi ukazuju na to da je povjerenje u vlast presud no za poštovanje socijalnih politika koje se oslanjaju na njihove promjene ponašanja u populaciji(Anderson, Heesterbeek, Klinkenberg& Hollingsworth, 2020; Chanley, Rudolph,& Rahn, 2000; Lau et al., 2020). Razumijevanje i istraživanje različitih odrednica povjerenja u vladu tokom pandemije važno je za kontrolu COVID 19. Povjerenje u vladu definiše se kao povjerenje i zadovoljstvo ljudi vladinim učinkom(Bouckaert& Van de Walle, 2003). Tako određeno 18

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 povjerenje mapirano je kao kamen temeljac političkog sistema, posebno u krizama poput prirodnih katastrofa, ekonomskih kriza ili pandemija. Povjerenje u vladu proizvodi prosocijal nost i društvenost, što zauzvrat dovodi do kooperativn og, altruističnog i eksteritorijalnog ponašanja u društvenim aktivnostima(Fukuyama, 1 995; Hetherington, 1998; Zmerli& Van der Meer, 2017). Prethodne studije su pokazale da je viši nivo povjerenja u vladu povezan sa većom spremnošću da se slijedi niz vlad inih preporuka i sa n ivoom prosocijalnog ponašanja, poput usvajanja preventivnog ponašanja kako bi se izbjegla svinjska gripa(Rubin, Amlot, Page, Wessely, 2009), poštovanja oba veznog socijalnog distanciranja tokom izbijanja ebole(Blair, Morse& Tsai, 2017), vakcinisanja protiv sezonske gripe(Verger, Bocquier, Vergelys, Ward& Peretti-Watel, 2018) i ekonomskog“žrtvovanj a” za životnu sredinu(Taniguchi& Marshall, 2018). U pore đenju sa opštim povjerenjem u vladu koje se velikim dijelom zasniva na dugotrajnim prisutnim obrascima funkcionisanja vlasti i percepcije istih, a u vezi sa r azličitim istorijskim, kulturnim, ili političkim faktorima, ovaj specifičan aspekt povjerenja u vl asti, u pogledu sposobnosti i efikasnosti kontrole trenutne pandemije, može b iti dinamičniji. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj(OECD) istakla je da su pouzdanost, odziv, otvorenost, bolja regulativa, pravičnost i inkluzivno kreiranje politika, k ljučne oblasti da vlada zasluži povjerenje javnosti(OCED, 2017). Štaviše, a u kontekstu trenutne pandemije, bolja regulacija i organizacija vlasti u dizajnir anju i sprovođenju odgovarajućih mjere, koje su dobro prilagođene lokalnim normama, mogu povećati javnu podršku i povjerenje u vladu (VanBavel et al., 2020). Konačno, percepcija pravičnosti koja se odnosi na to da se prema njima postupa jednako kao i prema drugim ljudima u društvu, takođe može dovesti do nepovjerenja u vladu, posebno tokom kriza. Pored toga, nedostatak transparentnosti vlasti identifikovan je kao jedan od glavnih elemenata koji je prouzrokovao pad povjerenja u vladu(Welch, Hinnant& Moon, 2005). Drugim riječima, možemo zaključi ti da je ovo globalni fenomen, a koji se, kao ni sama pandemija, ne javlja prvi put u savremenom društvu. Pouke iz pandemije SARS-a 2003. godine takođe su naglasile značaj transparentnosti i pravovremene i tačne k omunikacije (O'Malley, Rainford& Thompson, 2009). Dalje, na povjerenje u vladu utiču i procjene ekon omije od strane građana, u očekivanom smjeru: negativne percepcije o ekonomiji pod stiču veće nepovjerenje(Citrin& Green, 1986; Miller& Borrelli, 1991). 19

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Emocionalni odgovori na pandemiju Iako uspjeh ublažavanja širenja zaraze zavisi od pridržavanj a mjer a, postojeća literatura o prethodnim epidemijama sugeriše da se emocionalni i ponašajni odgovori drastično mijenjaju nakon pojave određenih kritičnih događaja ili nakon kontekstualnih promjena, što ukazuje na to da ti odgovori variraju u različitim situaci jama i periodima(Theorell et al., 2005). Na primjer, veliki porast anksioznost i i slični emocionalni odgovori na samom početku izbijanja zabilježeni su u studijama provedenim u ranoj fazi izbijanja COVID-19 u Kini. Navedeno je da su ljudi već tada pokazivali porast zabrinutosti, nervoze i poteškoća u kontrolisanju emocija tokom prvi h 14 dana(Wang et al., 2020). Dalje, u vremenskoj studiji tokom četiri sedmice izbija nja SARS-a u Hong Kongu, zabilježene su fluktuacije anksioznosti u nekoliko vremenskih tačaka (Cheng& Cheung, 2005). Naime, anksioznost se naglo povećala u početku, a za tim se postupno smanjivala u narednim vremenskim tačkama. Drugim riječima, iako je u tom trenutku širenje bolesti i dalje eskaliralo po objektivnim pokazateljima, jer je broj smrtnih slučajeva brzo rastao, anksioznost ljudi na posljednjoj procjeni bila je niža nego na prvobitnoj proc j eni. Štaviše, u longitudinalnoj studiji tokom izbijanja H1N1 otkriveno je da se subjektivna, opažena, ozbiljnost infekcije virusom H1N1 smanj uje kako je epidemija odmicala, što sugeriše da je javnost postepeno percipirala manji rizik od virusa H1N1(Yeung, Lau, Choi& Griffiths, 2017). Pored anksioznosti, složeni doživljaj pandemije uključuje i različite kognicije i prava ili pogrešna znanja i mentalnu usmjerenost ka sadržajima vezanim za koronu. Ovo predstavlja opšti obrazac ko gnitivne sklonosti ljudi da budno posmatraju i razmišljaju o epidemiji i opterećujućim emocijama, kako u pogledu trenutnog stanja, poput brige, tako i mogućih, ali ne i izvjesnih, budućih stanja, poput straha od infekcije. P onašanje u pandemiji Zdravstven o ponašanje predstavlja složeni vid mišljenja, osećanja i usmjerenosti na zaštitu sopstvenog i tuđeg zdravlja, i, u slučaju epidemije, javnog zdravlja. Zaustavljanje epid emije zavisi od mnogo činilaca, ali svaki aspekt strategije u borbi protiv koronavirus a počiva na smanjenju fizičkog kontakta među ljudima u cilju onemogućavanja ili usporavanja prenošenja virusa. Takvo smanjenje kontakta, bez obzira da li je naređeno,“iskukano”, zamoljeno, ili nametnuto, podrazumijeva da ljudi promijene zdravstveno (samo) zaštitno ponašanje. Da bi bila efikasna, ta promjena ponašanja morala 20

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 je da bude temeljna i da nastupi što prije. Međutim, to je bio, i jeste, veoma veliki zahtjev, jer n ijedna promjena ponašanja nije jednostavna, naročito u situaciji povećanog psihičkog opterećenja, neizvjesnosti i stresa. Slično tome, učestalost upotrebe različitih strategija ponašanja tokom epidemija vremenom se mijenja – za vrijeme epidemije H1N1 u Hong Kongu, različita zaštitna ponašanja, kao što je u potreba maski za lice ili izbjegavanja dodira nečijeg lica, postajala su sve manje zastupljena(Yeung et al., 2017). Slično tome, lična higijen a tokom SARS- a u Hong Kongu povećala se u početku epidemije, a kasnije se malo smanjila, dok se strategija izbjegavanja rizičnih ponašanja i susreta takođe naglo povećala od prvog mjerenja, a zatim se kasnije stabilizovala. Istovremeno, strategije povezane sa traženjem informacija postepeno su se smanjivale(Cheng& Cheung, 2005). Drugo istraživanje, sprovedeno tokom početnih faza izbijanja SARS-a u Hong Kongu (od marta do maja), pokazalo je da su se zaštitna ponašanja poput nošenja maske, pranja ruku, dezinfekcije kuće, izbjegavanja gužvi i javnog prevoza znatno pove ćala u prvoj fazi, ali su samo nošenje maske i pranje ruku ostali na visokim nivoima u drugoj fazi, dok je za sva ostala zaštitna ponašanja zab ilježen jasan pad(Lau et al., 2003). Studija o reakcijama javnosti tokom rane faze i vrhunca gripe H1N1(svinjsk og gripa) u Grčkoj, takođe je pokazala da su tokom vrhunca pandemije učesnici u ispiti vanju izvijestili o manjem usvajanju zaštitnih ponašanja(pranje ruku, izbjegavanje gužve, obavještavanje kod doktora itd.) u poređenju sa ranom fazom(Karademas et al., 2013). Autori su zaključili da takvi nalazi impliciraju da se percepcije, reakcije i njihovi odnosi mogu promijeniti tokom epidemije gripa i mogu da zavise od nekoliko činilaca. Sto ga se nalazi u vezi sa javnim odzivom na poziv sa sprovođenje mjera u jednoj fazi epidemije možda neće odnositi na drugu (Karademas et al., 2013). Emocije i promjena ponašanja Po svojoj prirodi, hitnosti i opsegu stanovništva koje treba da bude zahvaćeno, mjere čiji je cilj da podstaknu promjene u ponašanju jesu specifi čan i veliki izazov, ali ne bez smjernica koje nam nude prethodne slične situacije, istraživanja i SZO. Studije koje istražuju faktore koji pozitivno utiču na sprovođenje zaštitnih i samozaštitnih ponašanja, pokazale su povezanost između emocionalnih i ponašajnih reakcija na epidemije. Studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama 2009. godine za vrijeme gripa H1N1, 21

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica pokazala je da afektivne varijable, poput samoprijavljene anksioznosti, posreduju u vjerovatnoći da će se ispitanici uključiti u pro zdrav stveno zaštitno preporučeno ponašanje(Jones& Salathe, 2009). Rezultati studije koja je sažela nalaze čak 10 istraživanja sprovedenih u Hong Kongu u to vrijeme, pokazali su snažnu povezanost povišenog afektivnog doživljaja i percepcije rizika i usvajanja zaštitnih ponašanja, u odnosu na povezanost sa kognitivnim mjerama percepcije rizika(Liao et al., 2014). Iako je ovo istraživanje pokazalo da afektivne komponente doprinose pridržavanju zaštitnih ponašanja dosljedno tokom epidemije, druge studije pokazale su da veza ostaje pozitivna tokom ranih faza epidemije, ali uglavnom neznačajna tokom kasnijih faza(Leung et al., 2005b). I u državama u našem, kulturno sličnom, okruženju, nalazi o psihol oškim reakcijama na epidemiju su slični, npr. u Sloveniji(Lep, Babnik& Hacin Beyazoglu, 2020) i Srbiji(Damnjanović, Ilić, Teovanović& Lep, 2020). Utvrđeno je da su emocionalni odgovori na epidemiju povezani sa usvajanjem različitih zaštitnih ponašanja, a predložen je i model, a na osnovu prethodnih studija, da na zaštitno ponašanje utiče percepcija vjerodostojnosti izvora informacija(npr. Liao et al., 2010), međutim ne direktno, već indirektno kroz emocionalne reakcije na pandemiju, koje su, kao što je navedeno, povezane sa zaštitnim ponašanjem(Cheung& Tse, 2008). Kao i u preko 70 zemalja svij eta, odgovor države na izbijanje COVID-19 u Bosni i Hercegovini bi o je neposredan i širok. Prve zvanične državne m jere dogodile su se 17. marta, kada su vlasti u BiH proglasile stanje prirodne i druge nepogode. Uslijedilo je šk olovanje preko interneta i smanjenje kretanja i socijalnog kontakta. Ugostiteljstvo je zaustavljeno, kulturne i sportske priredbe zabranjene, granice zatvorene. Mediji su tretirali pandemiju kao najnovije vijesti i kontinuirano izvještavanje počelo je čak i prije nego što je potvrđen prvi slučaj COVID- 19. To je značilo da su vijesti povezane s COVID 19 činile veliku većinu svih dnevnih medijskih sadržaja. Mjeseci borbe protiv bolesti, izloženost medijskim sadržajima povezanim sa COVID-19, u socijalnoj izola ciji, izvršili su ogroman psihološki pritisak na građane cijelog sv ijeta, pa i Bosne i Hercegovine. Jedan od glavnih doprinosa ove studije je mjerenje različitih psiholoških percepcija i odgovora tokom epidemiološke situacije u BIH, sa naglaskom na prethodno predstavljenim temeljima zdravstvenog ponašanja, a to su informisanje i percipirana vjerodos tojnost izvora informacija, povjerenje, emocije i samozaštitno i zaštitno ponašanje. 22

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Metod istraživanja Proučavanje društvenih i psiholoških pojava u Bosni i Hercegovini predstavlja značajan poduhvat za svakog istraživača. Donošenje zaključaka na osnov u istraživanja u velikoj mjeri je povezano sa biranjem uzorka i mogućnostima uopštavanja rezultata na čitavu populaciju. B osna i Hercegovina je, politički i organizaciono gledano, izuzetno kompleksna tvorevina. Na najvišem nivou sastoji se od tri političko-teritorijalne jedinice: entiteti – Federacija BiH i Republika Srpska, te zasebni Distrikt Brčko. Federacija BiH sastoji se od 10 regiona(tj. kantona), dok je Republika Srpska podijeljena po opštinama. Distrikt Brčko čini grad Brčko. Organizacija vlasti o dvija se na nivou opština, kantona, entiteta(distrikta) i na državnom nivou. Svi ovi nivoi uprave imaju posebne administrativne strukture, što sistem administracije čini veoma kompleksnim i glomaznim. Političk a organizacija je zasnovana na principima konstitutivnosti tri najveće etničke grupe: bošnjačkoj, hrvatskoj i srpskoj. Ovakva struktura političkog i društvenog sistema stvara poseban okvir za proučava nje sociopsihološk ih fenomena i međuljudsk ih odnosa. Analize podataka i uopštavanje zaključaka u velikoj mjeri su vezani za pitanja da li se u pogledu društvenih stavova populacija građana Bosne i Hercegovine može posmatrati kao homogena, ili kao podijeljena na etničke i teritorijalne poduzorke stanovnika koji žive društvene živote sa različitim političkim i društvenim okvirima. Budući da se bavimo istraživanjem u kontekstu koji je i za ispitanike i za nas potpuno nov, postavljamo se istraživač ki bez predubjeđenja. Analize smo radili eksplorativno, prema informacijama koje smo dobijali iz podataka sa terena. Procedura i ispitanici Osnovni dizajn našeg istraživanja je deskriptivno-korelacioni nacrt zasnovan na kvantitativnoj anketnoj studiji. Izbor uzorka je bio neslučajni, zasnovan na metodi sniježne lopte(eng. virtual snowball sampling). Poziv za učešće u istraživanju upućen je ispitanicima putem objave na društvenim mrežama Twitter i Facebook, gdje je naveden link ka onlajn upitniku. Ispitanici su dobrovoljno i samostalno popunjavali upitnik. Prikupljanje podataka ura đ eno je tokom aprila 2020. godine. 23

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica U n ašem uzorku imali smo 33.2% muškaraca, 66.3% žena. Prosječna starost ispitanika je oko 39 godina. N ajmlađi ispitanik imao je 17 godina, a najstariji 91 godinu. Što se tiče uzrasnih kategorija, najviše ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 50 godina(61%), dok je svaki četvrti ispitanik mlađi od 30 godina(25%). Starijih od 50 godina je 13%. Kad je u pitanju obrazovanje, u okviru našeg uzorka n alazimo da 38% ispitanika ima završen fakultet, dok je njih 34% završilo srednju školu. Magisterij, doktorat ili specijalistički studij završilo je 18% ispitanika, a višu školu 9%. Kad je u pitanju radni status ispitanika, preovladavaju zaposleni(71%), a slijede nezaposleni sa 13% i studenti(12%). Penzionera je 3.4%, a učenika 0.2%. Što se tiče teritorijalne strukture uzorka unutar Bosne i Hercegovine, iz Federacije BiH dolazi 73% ispitanika, dok iz Republike Srpske imamo 26% i 1.4% iz Brčko distrikta. U okviru uzorka nalazimo 51% muslimana, 20% pravoslavaca, 8% katolika i 21% osoba koje su svoja vjerska ubjeđenja opisivale drugačije. Što se tiče etničke pripadnosti, u uzorku je bilo 47% Bošnjaka, 8% Hrvata, 22% Srba i 23% onih koji su se drugačije opredi jelili. Mjere Ovdje je u pitanju izrazito eksplorativna studija fenomena koji nije ranije sistematski istraživan kod nas, a nije ni bilo moguće istraživati. Iz tog razloga postoji relativno veliki broj varijabli koje su uključene u istraživanje, od kojih su neke korištene i ranije, a neke su u potpunosti nove. Korišteni upitnik bio je dio već e baterije testova koji su korišteni za istraživanje emocionalnih i ponašajnih odgovora u odnosu na povjerenje u različite izvore informacija tokom prvih 48 sati nakon prvog potvrđenog slučaja u Sloveniji(Lep, Babnik& Hacin Beiazoglu, 2020), kao i u istraživanju Psihološki pro fil pandemije u Srbiji(Damnjanović et al., 2020). U ovoj studiji, procjenjivali smo pobuđenost, informisanje, stvarno samozaštitno ponašanje i hipotetičko zaštitno ponašanje, kao i uočenu vjerodostojnost različitih izvora informacija o virusu COVID-19. Sve mjere su preveli izvorni govornici i po potrebi su ih prilagodili BIH kontekstu epidemije COVID-19. Percipirani kredib ilitet izvora informacija(PKII) koji pružaju informaci je o epidemiji koronavirusa izmjeren je pomo ću šest stavki, ocijenjenih na petostepenoj Likertovoj skali(u rasponu od 1 – nimalo vjerodostojno, do 5 – potpuno vjerodostojno), pozivaju ći se na različ ite dostupne izvore COVID-19 24

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 informacija u medijima. Učesnici su dobili uputstva da daju svoju procjenu koliko su vjerodostojne informacije o koronavirusu koje su dobili u medijima iz sljede ć ih izvora: predstavnika Ministarstva zdravlja, predstavnika Instituta za javno zdravlje, predstavnika Ljekarske komore, ljekara, naučnika i novinara. Emocionalna pobuđenost/uplašenost izmjerena je pomoću pet setova od po dvije stavke, adaptirano iz istraživanja Lija i saradnika(2020), koji se odnose na: stepen zabrin utosti, strah od zaraze bolešć u, mogu ćnost ograničavanja širenja bolesti, opaženu ozbiljnost i količinu razmišljanja o koronavirusu i prije i poslije prvog potvrđenog slučaja bolesti u BIH. Procjene su bile na Likertovoj skali od pet tačaka prilagođenih u skladu sa odgovaraju ć om stavkom(npr. 1 – nimalo zabrinut, 5 – veoma zabrinut). Za mjerenje zaštitnih ponašanja procjenjivano je angažovanje, odnosno stvarno samozaštitno ponašanje(SSP) i hipotetičko zaštitno ponašanj e(HZP). SSP je izmjeren pomo ć u 10 stavki, trostepenom Likertovom skalom, sa odgovorima: ne odnosi se, djelimično se primjenjuje i u potpunosti se odnosi na mene. Stavke su izabrane u skladu sa smjernicama koje se odnose na efikasno samozaštitno ponašanje(npr. teme ljno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica itd.), a koje su objavljene na veb lokacijama SZO, ministarstvima zdravlja entiteta i kantona, te institutima javnog zdravlja. Takođe, pratili smo i druga ponašanja koja nisu označena kao preporučena zaštitna ili preventivna ponašanja, ali su registrovana kao česta tokom epidemije(npr. kupovina hrane ili medicins kih potrepština). HZP je mjeren pomo ć u 6 stavki, ocijenjenih na petostepenoj Likertovoj skali(1 – sigurno ne bih, 5 – sigurno bih). Stavke su izabrane na osnovu preporuka Ministarstva zdravlja i predstavnika Instituta za javno zdravlje u vezi sa koracima koje treba preduzeti u slučaju sumnje na infekciju koronavirusom(samoizolacija, izbjegavanje članova porodice, ukoliko je bilo moguće, neodlazak na posao, briga o ličnosti i higijeni kuć e, pozivanje i/ili odlazak u kovid ambulante ili domove zdravlja). Politička orijentacija je mjerena putem tvrdnje na k ojoj ispitanici samostalno procjenjuju svoju politič ku orijentaciju na 5-stepenoj skali procjene, od "lijevo", preko"centar", do"desno". Manji skor na skali označava približavanje ljevičarskim, a veći skor desničarskim političkim uvjerenjima. Autoritarnost(RWA) je mjerena kratkom skalom od 3 stavke, na bazi ideje o desničarskoj autoritarnosti i njenim komponenta ma – poslušnosti autoritetu, autoritarnoj agresivnosti i tradicionalizmu(Altemeyer, 2004; Sibley& Duckitt, 25

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica 2008). Ispitanici su se izjašnjavali putem 5-stepene skale procjene, od"uopšte se ne slažem" do"u potpunosti se slažem", na osnovu čega je formiran su macioni skor. Finalni skor predstavlja prosječ an rezultat na ovim stavkama u rasponu od 1 do 5, pri čemu veći skor označava veće prisustvo autoritarnih uvjerenja. Orijentac ija na socijalnu dominaciju(SDO) predstavlja ličnosnu varijablu pomoću koje se predviđaju politički stavovi(Pratto et al., 1994). Ona je mjerena skalom od 5 stavki, kojima se izražavaju preferencije za hijerarhijsku organizaciju društvenog sistema, gdje vladajuće grupe treba da imaju dominaciju nad nižepozicioniranim grupama. Ispitanici su se izjašnjavali putem 5-stepene skale procjene, od"uopšte se ne slažem" do"u potpunosti se slažem", na osnovu čega je formiran sumacioni skor. Zavjerenički mentalitet(CMQ) procjenjivan je sk alom koja je sadržala 5 stavki koje su predstavljale relativno uopštene tvrdnje u vezi sa razmišljanjem o društvenim akterima u pravcu postojanja teorija zavjere(Imhoff& Bruder, 2014). Primjer takve tvrdnje je:" O mnogim važnim svjetskim događajima javnost nikada nije bila informisana". Ispitanici su se izjašnjavali putem 5 stepene skale procjene, od"uopšte se ne slažem" do"u potpunosti se slažem", pri čemu veći skor označava veće prihvatanje tvrdnje. Važnost id entifikacije sa socijalnim grupama ispitali smo putem liste od 5 pojedina čnih stavki(Turjačanin, 2011). Ispitanici su trebali da označe koliko je nj ima lično važno to što pripadaju datoj socijalnoj grupi. Te ciljne grupe su bile: vlastita etnička grupa, vjeroispovijedna grupa kojoj pripadaju, entitet u kojem žive, država Bosna i Hercegovina i Evropa. Odgovori su davani za svaku pojedinačnu tvrdnju na petostepenoj skali, od"uopšte se ne slažem" do"u potpunosti se slažem", pri čemu veći skor označava veći značaj identifikacije. Uz sve gore navedeno, upitnik je sadržavao i pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika u vez i sa sljedećim: pol, mjesto stalnog prebivališta, stručna sprema ispitanika, obrazovni status, zaposlenost, finansijsko stanje, nacionalna/etnička pripadnost. Pri prikupljanju podataka naglašeno je da je upitnik anoniman, te su ostavljeni i kontakt podaci autora istraživanja. 26

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Zdravstvena ponašanja u BiH za vrijeme pandemije U prvom dijelu naše studije prikazaćemo deskriptivne podatke vezane za naša pitanja koja se tiču percepcije i ponašanja vez anih za koronavirus i COVID-19 pandemiju. Prikazaćemo osnovne deskriptivne mjere, poput mjere učestalosti i procenata za sve pojedinačne mjere. Nakon toga, pogleda ćemo i da li postoje neke razlike u percepciji i ponašanju u odnosu na osnovne sociodemografske podatke, poput pola, starosti, obrazovanja, imovnog stanja itd. Tačnije, analiziraćemo da li se različiti stratumi ispitanika razlikuju po svom opažanju i ponašanju u vezi sa COVID-19 pandemijom. Rani podaci dobijeni iz Kine i Italije pokazuju da se muškarci i žene razlikuju po pitanju podložnosti koronavirusu, ka o i stopi smrtnosti(Galasso et al., 2020). Ovi podaci pokazuju da je broj hospitalizovanih muškaraca bio značajno veći u odnosu na žene. Takođe, podaci o smrtnosti pokazuju da je stop a mortaliteta kod muškaraca bila za 50% veća nego kod žena širom svijeta(Wenham, Smith & Morgan, 2020). Iako je jasno da ove razlike u podložnosti i smrtnosti od koronavirusa mogu biti rezu ltat različitih imunoloških i genetskih faktora, čini se da postoje razlike i kad su u pitanju percepcija opasnosti, te pridržavanje mjera zaštite u pandemijskim uslovima. Istraživanje na velikom uzork u ispitanika iz Australije, A ustrije, Francuske, Njemač ke, Italije, Novog Zelanda i SAD, pokazalo je da žene značajno češće vide koronavirus kao ozbiljan zdravstveni problem i da više prihvataju kao potrebne restriktivne mjere u vezi sa prevencijom pandemi je, čak i kad se kontrolišu sociodemografski, ekonomski i psihološki faktori(Galasso et al., 2020). Takođe, ispostavlja se da su žene, budući više zabrinute, i sklon ij e da potraže medicinsku pomoć ra nije, nakon pojave prvih simptoma bolesti. Istraživanje rađeno u Indiji krajem marta 2020. godine, sa fokusom na psihološke posljedice pandemije, pokazalo je da teže posljedice trp e mlađi ispitanici, žene i oni koji imaju istoriju težih obo ljenja(Varshney, Parel, Raizada & Sarin, 2020). Istraživanje iz Pakistana, rađeno u martu 2020. godine, pokazalo je da dvije trećine ispitanika osjeća ju anksioznost svakodnevno, te da skoro svi osjećaju strah za porodicu i strah kada idu u kupovinu(Balkhi, Nasir, Zehra& Riaz, 2020). Veći nivo zabrinutosti izražavaju ispitanici preko 35 godina starosti, dok kod mlađih korištenje interneta i društvenih mreža povećava nivo anks ioznosti. 27

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Velika većina ispitanika(80% ili više) saopštava promjene u dnevnim navikama u vidu sma njenih društvenih kontakata, rjeđeg odlaska u medicinske ustanove, otkazivanja planova i češćeg pranja ruku. Novija studija rađena u SAD istraživala je vezu između različitih sociodemografskih i psiholoških varijabli sa ponašanjem ispitanika tokom COVID-19 pandemije(Clements, 2020). Rezultati su pokazali da je niži nivo znanja o virusu COVID-19 povezan sa većom tendencijom da se gomilaju zali he potrepština, ali i da se pohode skupovi sa više od 50 ljudi. To su ujedno bili i mlađi ispitanici. Prosječni nivo znanja o virusu COVID-19 iznosio je 9.72 boda od m ogućih 12(80%), u poređenju sa 90% tačnosti na kineskom uzorku nešto ranije. Kad su u pi tanju stranačke identifikacije i ponašanje, u istraživanju je nađeno da republikanci, za razliku od demokrata i nezavisnih, pokazuju manje znanja o virusu COVID-19, te da se manje pridržavaju preporučenih mjera distanciranja. Autori navode da demokrate pre feriraju uključenost eksperata i naučnika u upravljanje društvom tokom pandemije, dok republikanci uglavnom ne žele uključenost naučnika. Istraživanje rađeno u Egiptu fokusiralo se na znanje, percepciju i stavove vezane za COVID-19(Abdelhafiz et al., 2020). U pogledu znanja, ispitanici su prosječno odgovarali tačno na 71% pitanja, najviš e su bili zabrinuti u pogledu mogućnosti infekcije i u pogledu održavanja ekonomskih prihoda u uslovima izolacije. Istraživanje rađeno u Kini krajem januara 2020, nako n što su kineske vlasti saopštile da se koronavirus prenosi sa osobe na osobu, imalo je za cilj da istraži vezu između medija informisanja ljudi i psiholoških posljedica COVID-19 pandemije(Chao, Xue, Liu, Yang& Hall, 2020). Rezultati su pokazali da korisnici novih medija(internet, društvene mreže...), u odnosu na tradicionalne medije(TV, novine...), imaju značajno više posljedi ca u pogledu anksioznosti, depresivnosti i stresa. Izloženost stresnim medijskim sad ržajima, pop ut slika iz bolnica, značajno doprinosi povišenom nivou negativnih osjećanja i depresivnosti. Takođe, količina izloženosti medijskim sadržajima povezana je sa negativnim osjećanjima, anksioznošću, depresivnošću i stresom. S druge strane, postoj e i pozitivn i efekti izloženosti medijskim sadržajima. Oni koji su vidjeli odvažno i prosocijalno ponašanje, izlaganja eksperata o bolesti i prevenciji, pokazuju viši nivo pozitivnih osjećanja i manje depresivnosti. Kroskulturalno istraživanje, rađeno toko m marta i aprila 2020. godine u Njemačkoj, Španiji, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD, Meksiku, Južnoj Koreji i Japanu, bavilo se pitanjima procjene rizika u vezi sa koronavirusom, putem 28

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 procjene ozbiljnosti pandemije, vjerovatnoće da se zarazimo i li da se zaraze članovi naše porodice(Dryhurst et al., 2020). Rezultati su pokazali da je opšta percepcija rizika svuda bila velika, a najveća u VB i Španiji. Veću percepciju rizika pokazivali su ispitan ici koji su imali lično iskustvo sa koronavirusom i oni koji su informacije o koronavirusu dobili od rodbine ili prijatelja, zatim oni koji pokazuju prosocijalnu vrijednosnu orijentaci ju, oni koji više vjeruju u nauku, oni koji više znaju o virusu COVID-19. Pored toga, manju percepciju rizika pokazuju oni koji su individualistički orijentisani i koji imaju više povjerenja u vlasti. Jedina sociodemografska varijabla koja je bila značajan prediktor je pol: muškarci su pokazivali značajno manju percepciju rizika u ovom istraživanju. Istraživanje rađeno u Francuskoj u martu 2020. godine pokazalo je da sa starošću ispitanika raste i stepen poštovanja antipandemijskih mjera, da ih žene poštuju više nego muškarci, te da ih više poš tuju oni sa osobinom savjesnosti, dok obrazovanje ne pokazuje povezanost sa poštovanjem mjera(Brouard, Vasilopoulos& Becher, 2020). Još jedno istraživanje iz Kine, rađeno početkom februara 2020. godine, pokazalo je da su tokom pandemije i mjera izolacije najveći nivo distresa i zabrinutosti pokazivale sociodemografske kategorije: žene, sredovječni ispitanici, visoko obrazovan i i oni koji su zaposleni u državnim, odnosno javnim službama(Chen, Zou,& Lin, 2020). Autori studije diskutuju da ove podatke treba imati na umu kad se planiraju mjere podrške vulnerabilnim kategorijama stanovništva. Karakteristike uzorka Prije nego što počnemo sa analizom samih podataka, upoznaćemo se sa karakteristikama uzorka, što će nam kasnije biti od pomoći prilikom interpretacije rezultata. Tabela 1. Pol ispitanika Muški Ženski Neopredijeljeni Total N 698 1393 8 2099 % 33.2 66.3 0.4 100.0 29

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica U okviru uzorka nalazimo 33.2% muškaraca, 66.3% žena i 0. 4% onih koji nisu željeli da se opredijele. Tabela 2. Starost ispitanika Do 30 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Total N 530 1278 271 2079 % 25.2 60.8 12.9 100.0 Pro sječna starost ispitanika je 38.6 godina, najmlađi ispitanik je imao 17 godina, a najstariji 91 godinu. Kada smo ispitanike svrstali u starosne kategorije, pokazalo se da ih je najviše u starosnoj grupi od 30 do 50 godina (60. 8%), dok je svaki četvrti ispitanik mlađi od 30 godina(25. 2%). Starijih od 50 godina je 12.9%. Tabela 3. Obrazovni nivo ispitanika Nezavršena osnovna škola Završena osnovna škola Završena srednja škola Završena viša škola Završen fakultet Završen master/magistarski Završen doktorat Završen specijalistički studij Total N 1 11 711 191 799 312 50 24 2099 % .05 .5 33.8 9.1 38.0 14.8 2.3 1.1 100.0 U ok viru našeg uzorka nalazimo da 38.0% ispitanika ima završen fakultet, dok je njih 33.8% završilo srednju školu. Magisterij, doktorat ili specijalistički studij završilo je 18.3% ispitanika, a višu š kolu 9.1%. U okviru uzorka nalazimo manje od 1% ispitanika koji ima ju završenu samo osnovnu školu. 30

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 4. Radni status ispitanika Đak Student/kinja Nezaposlen/a Zaposlen/a Penzioner/ka Total N 5 251 282 1489 72 2099 % 0.2 11.9 13.4 70.9 3.4 100.0 Imamo li u vidu radni status ispitanika u okviru uzorka vidimo da preovladavaju zaposleni(70.9%), a slijede nezaposleni sa 13.4% i studenti (11.9%). Penzionera je 3.4%, a učenika 0.2%. Tabela 5. Država u kojoj žive ispitanici BiH Inostranstvo Total N 1957 141 2098 % 93.1 6.7 100.0 U okviru uzorka nalazimo 93.1% ispitanika iz Bosne i Hercegovine i 6.7% ispitanika iz neke druge zemlje. Tabela 6. Entitet u kojem žive ispitanici Federacija BiH Republika Srpska Distrikt Br čko Total N 1426 502 29 1957 % 72.8 25.6 1.4 100.0 31

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ako pogledamo strukturu uzorka unutar Bosne i Hercegovine, vidimo da nam iz Federacije BiH dolazi 72.8% ispitanika, iz Republike Srpske 25.6% i 1.4% iz Brčko distrikta. Tabela 7. Vjerska pripadnost ispitanika Musliman Katolik Pravoslavac Drugo Total N 1076 158 420 446 2100 % 51.2 7.5 20.0 21.2 100.0 Ispitanici su imali priliku da ocjenama od 1 do 5 procijene svoju religioznost i oni je opisuju kao pro sječnu, što pokazuje i srednja ocjena religioznosti od 2.91. U okviru uzorka nalazimo 51.2% muslimana, 20.0% pravoslavaca, 7.5% katolika i 21.2% osoba koje su svoja vjerska ubjeđenja opisival e drugačije. Tabela 8. Kontakt sa ljudima na poslu Svakodnevni kontakt sa ljudima na poslu Nisam u kontaktu sa ljudima na poslu Total N 1661 438 2099 % 79.1 20.8 100.0 Svakodnevni kontakt sa ljudima ima 79.1% ispitanika, dok njih 20.8% nije u kontaktu sa ljudima na poslu. Zdravstveni podaci i izloženost riziku Sada ćemo da vidimo kakvo je opšte zdravstveno stanje ispitanik a i koliko su u tom trenutku bili izloženi rizičnom ponašanju. 32

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da li konzumirate cigarete? 41% 59% Da Ne Grafikon 1 Među ispitanicima nalazimo 41% pušača i 59% nepušača. Putovanje u inostranstvo za vrijeme pandemije 11% 10% 79% Da, zemlje sa COVID Da, zemlje bez COVID Ne Grafikon 2 U trenutku kada smo radili istraživanje, svaki deseti ispitanik(11%) putovao je u zemlju u kojoj su bili zabilježeni slučajevi infekcije virusom COVID-19. Zemlje, u kojima u tom trenutku nije bilo slučajeva infekcije, posjetilo je 10% ispitanika, dok je najveći procenat(79%) onih koji nigdje nisu putovali. 33

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Poznavanje osoba sa simptomima COVID-19 28% 72% Da Ne Grafikon 3 U trenutku ka da su odgovarali na naš upitnik, 28% ispitanika znalo je neku osobu koja je u tom trenutku imala simptome infekcije virusom COVID-19. Frekvencija zdravstvenih problema u uzorku 78.4 5.1 2.5 0.4 10 8.1 Grafikon 4 34 Respiratorne bolesti Kardiovaskularne bolesti Dijabetes Rak Druge hronične bolesti Nemam nijedan od navedenih problema

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Od ukupnog broja ispitanika, njih 78.4% nije imalo neki ozbiljniji zdravstveni pro blem. Među isp itanicima sa hro ničnim zdravstvenim problemima naj više je onih sa kardiovaskularnim problemima(10%), a slijede respiratorne bolesti (5.1%), dijabetes(2.5%) i karcinomi(0.4). Drug e hronične bolesti ima 8.1% ispitanika. 60.0% 50.0% 40.0% 30.0% 20.0% 10.0% 0.0% Zabrinutost zbog kontakta sa navedenim grupama 51.5% 29.4% 17.4% 15.2% 9.3% Djeca Stari Hronični Nemam Ne zabrinjava bolesnici kontakt ni sa me kontakt sa jednom od ovim grupama ovih grupa Grafikon 5 Od ukupnog broja ispitanika, njih polovina(51.5%), nije bilo zabrinuto zbog kontakt a sa nekom od rizičnih grupa. Nešto manje od trećine ispitanika (29.4%), tvrdi da nema kontakt ni sa jednom od ovih grupa. Kontakt sa h roničnim bolesnicima ima 15.2% ispitanika, sa starima 17.4% i sa djecom njih 9.3%. Percepcija informisanosti o virusu COVID-19 U ovom poglavlju saznaćemo kako ispitanici percipiraju svoje znanje o virusu COVID-19 i da li se ta percepcija razlikuje s obzirom na neke sociodemografske varijable. 35

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Čini mi se da imam sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i širenju koronavirusa 6% 8% 26% 30% 30% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 6 Najveći broj ispitanika smatra da ima sve potrebne informaci je o infekciji i širenju virusa COVID- 19. Sa ovom tvrdnjom uglavnom se slaže 30% ispitanika, a potpuno slaže njih 26%. Među ispitanicima imamo 30% onih koji nisu sigurni da su potpuno informisani o koronavirusu, dok 14% smatra da nemaju dovoljno informacija. Čini mi se da dobro poznajem simptome i tok infekcije koronavirusom 4% 7% 25% 30% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem 34% U potpunosti se slažem Grafikon 7 36

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da uglavnom dobro poznaje simptome i tok infekcije koronavirusa smatra 34% ispitanika, dok svaki četvrti ispitanik(25%) tvrdi da o tome ima potpune informacije. Neod lučan je svaki treći ispitanik( 30%), dok 11% sm0atra da nije dovoljno upoznato sa simptomima i tokom same infekcije. Dobro poznajem mjere predostrožnosti protiv širenja koronavirusa 51% 1% 3% 13% 32% Uopšte se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem U potpunosti se slažem Uglavnom se ne slažem Uglavnom se slažem Grafikon 8 Polovina ispitanika(51%) smatra da veoma dobro poznaje mjere predostrožnosti koje treba preduzeti da bi se s priječilo širenje virusa COVID- 19. Svaki treći ispitanik tvrdi da je uglavnom dobro upoznat sa ovim mjerama, dok njih 13% nije sigurno. Tek 4% ispitanika smatra da nije dovoljno upoznato sa mjerama koje treba da spriječe širenje virus a. 37

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Djeluje mi vjerovatno da ću se zaraziti koronavirusom 9% 30% 5% 31% 25% Uopšte se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem U potpunosti se slažem Uglavnom se ne slažem Uglavnom se slažem Grafikon 9 Svaki treći ispitanik(31%) uopšte ne vjeruje da postoji mogućnost da će se zaraziti virusom COVID-19, dok se sa ovom tvrdnjom uglavnom ne slaže svaki četvrti ispitanik(25%). Trećina ispitanika(30%) nije sigurna da li će se z araziti virusom ili neće. U mogućnost da će se zaraziti virusom COVID-19 vjeruje 14% ispitanika i to je za njih 9% uglavnom vjerovatno, a 5% veoma vjerovatno. Ukrštanja percepcije informisanosti i sociodemografskih varijabli Imamo li u vidu starost ispitanika i njihovu percepciju o virusu COVID-19, nalazimo statistički značajne razlike kod ajtema„Čini mi se da imam sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i širenju koronavirusa“ i„Djeluje mi vjerovatno da ću se zaraziti koronavirusom“(Tabela 9P, u prilogu 1 ). Što su ispitanici mlađi, to u većoj mjeri smatraju da imaju sve potrebne informacije o infekciji i širenju virusa COVID-19. Ispitanici stariji od 50 godina razlikuju se u percepciji svoje informisanosti o virusu u odnosu na druge dvije kategorije ispitanika(Tabela 9.1P). S druge strane, među ispitanicima starosti od 3 0 do 50 godina najviše je prisutno uvjerenje da će se zaraziti virusom COVID-19, dok je to uvjerenje nešto manje kod ispitanika starijih od 50 godina, a najmanje kod 1 Sve tabele označene slovom"P" nalaze se u prilogu na kraju monografije. 38

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 ispitani ka mlađih od 30 godina, koji se značajno razlikuju od ostale dvije starosne kategorije(Tabela 9.1P). U Tabeli 10P vidimo da se percepcija znanja o virusu COVID-19, s obzirom na pol ispitanika, razlikuje kod mjera predostrožnosti protiv širenja virus a i uvjerenja da će se zaraziti. Žene su te koje u većoj mjeri smatraju da poznaju mjere predostrožnosti protiv širenja virusa, nego muškarci, dok kod muškaraca je prisutnije uvjerenje da će se vjero vatnije zaraziti virusom COVID-19. Kada se govori o percepciji znanja kod ispitanika koji su svakodnevno u kontaktu sa ljudima na poslu i onih koji nisu, u Tabeli 11P vidimo da statistički značajna razlika postoji samo kod stavke„Čini mi se da dobro poznajem simptom e i tok infekcije koronavirusom“. Oni koji su svakodnevno u kontaktu sa ljudima na poslu smatraju da su više upoznati sa simptomima i tokom infekcije od ispitanika koji nisu u velikoj mjeri u kontaktu sa ljudima. U Tabeli 12P možemo da vidimo da ispitanici koji poznaju nekoga sa simptomima infekcije virusom COVID-19 svoje znanje o virusu percipiraju kao veće, u odnosu na ispitanike koji ne poznaju nikoga sa tim simptomima. Ova razlika je statistički značajna za sve četiri ponuđene stavke. Znanje o virusu COVID-19 U ovom poglavlju ćemo vidjeti koliko ispitanici imaju informacija o virusu COVID-19 i da li među n jima postoje razlike s obzirom na neke sociodemografske varijable. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom 24% 17% 59% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 10 39

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tačan odgovor, da je nošenje maski najefikasniji način da se spriječ i infekcija koronavirusom, dalo je 17% ispitanika, dok se njih 59% ne slaže sa ovom konstatacijom. Na ovu tvrdnju petina ispitanika(24%) odgovorilo je„ne znam“. Među ispitanicima starosti do 30 godina najveći je procenat(62.6%) onih koji se ne slažu sa tvrdnjom da je nošenje ma ske najbol ji način da se spriječi infekcija virusom COVID-19, dok 17.5% smatra da od maske nema boljeg način a da se zaštite. Na ovo pitanje nije odgovorilo 19.8% ispitanika mlađih od 30 godina. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina preovladava mišljenje da nošenje maske nije najbolji način da se spriječ i infekcija(58.6%), dok svaki četvrti ispitanik(24.6%) na ovo pitanje nije znao odgovor. Da je n ošenje maske najefikasniji način da se spriječi infekcija, mišljenja je 16.7% ispitanika starosti od 30 do 50 godina. Svaki drugi ispitanik stariji od 50 godina smatra da maska nije najefikasnija u sprečavanju infekcije virusom korone, dok svaki treći ispitanik(30.6%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Svaki peti ispitanik(18.1%) stariji od 50 godina smatra da je maska najefikasniji način da se spriječi i nfekcija virusom COVID-19(Tabela 14P). Da nošenje zaštitne maske nije najefikasniji način sprečavanja infekcije, smatra 59.6% stanovnika Federacije BiH, dok 17.2% smatra da to nije tačno, a 23.2% ne zna odgovor. Istovremeno, u Republici Srpskoj 53.4% ispitanika misli da maska nije najefikasnija, a 18.3% da jeste, u sprečavanju infekcije virusom COVID-19. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ 28.3% ispitanika iz ovog entiteta. Među ispitanicima koji ne žive u BiH nalazimo dvije trećine (65.2%) onih koji tvrde da maska nije najefikasniji način sprečavanja infekcije virusa, dok 15.6% smatra da je to tačno. Svaki peti ispitanik(19.1%) koji živi izvan BiH na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“( Tabela 34P). Među is pitanicima koji su svakodnevno na poslu u kontaktu sa ljudima, preovladava mišljenje(59.4%) da maska nije najefikasniji način da se spriječi infekcija virusom COVID-19, dok se sa ovom tvrdnjom slaže 16.1% ispitanika. Na ovo pitanje nije odgovorio svaki č etvrti ispitanik(24.5%). Istovremeno, među ispitanicima koji nisu u svakodnevnom kontaktu na poslu sa drugim ljudima nalazimo petinu(21.2%) onih koji misle da je maska najefikasniji način da se spriječi infekcija virusom COVID-19, dok istovremeno 55.5% smatra da ova tvrdnja nije tačna. N a ovo pitanje je odgovorilo„ne znam“ 23.3% ispitanika(Tabela 27P). Da je nošenje zaštitne maske najefikasniji način sprečavanja infekcije, smatra 22.3% studenata i đaka, dok 54.7% smatra da to nije tačno, a 23% ne zna 40

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 odgovor. Istovremeno, među nezaposlenim nalazimo 18.8% ispitanika koji misle da je maska najefikasnija, a 54.3% da nije u sprečavanju infekcije virusom COVID-19. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ 27% ispitanika bez posla. Najveći broj zaposlenih(60.8%) tvrdi da maska nije naje fikasniji način sprečavanja infekcije virus om, dok 16.2% smatra da jeste. Svaki četvrti zaposleni ispitanik(23%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Među penzionerima nalazimo podjednak procenat onih koji ne znaju odgovor na ovo pitanje(43.1%), i onih koji smatraju da maska nije najefikasniji način zaštite(44.4%). Povjerenje u masku, kao najbolji način da se spriječi infekcija, ima 12.5% penzionera(Tabela 46P). Među ispitanicima koji su putovali u zemlje u kojima se u tom trenutku pojavila korona na jviše je onih koji smatraju da nošenje zaštitne maske nije najefikasniji način da se spriječi infekcija(69.5%), dok 18.8% na ovo pitanje nije znalo odgovor. Svaki deseti ispitanik(11.7%) koji je išao u zemlje sa koronom smatra da je maska najefikasniji način da se zaštitimo. Kod ispitanika koji su putovali u zemlje u kojima se još uvijek nije pojavio virus COVID-19, 17.9% smatra da su maske najefikasnija zaštita protiv virusa, dok 58% misli da to nije najefikasniji način. Svaki četvrti ispitanik je na o v o pitanje odgovorio„ne znam“. Ispitanici koji nisu nigdje putovali dali su vrlo slične odgovore kao ispitanici koji su putovali u zemlje u kojima u tom trenutku nije bilo virusa(Tabela 29P). Upotreba dezinfekcionog sredstva je efikasniji način zaštite od infekcije koronavirusom nego pranje ruku vodom i sapunom 17% 16% 67% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 11 41

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Da je upotreba dezinfekcionih sredstava efikasniji način zaštite od infekcije COVID-19 nego pranje ruku, mišljenja je 16% ispitanika i taj odgovor nije tačan. Dvije trećine ispitanika(67%) daje prednost pranju ruku sapunom i vodom, i to je tačan odgovor. Na ovo pitanje 17% ispitanika je odgovorilo„ne znam“. Među ispitanicima starosti do 30 godina, nalazimo dvije trećine(66.8%) onih koji se ne slažu sa tvrdnjom da je upotreba dezinfekcionih sredstava efikasnij a od pranja ruku vodom i sapunom, dok 17.2% smatra da je ova tvrdnja tačna. Na ovo pitanje nije odgovorilo 16,0% ispitanika mlađih od 30 godina. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina preovladava mišljenje da je pranje ruku vodom i sapunom efikasniji način u borbi protiv epidemije od dezinfekcije hemijskim sredstvima(69.7%), dok je 15.6% na ovo pitanje odgovorilo„ne znam“. Da je dezinfekcija ruku bolji način od pranja sapunom i vodom u sprečavanju infekcije, misli 14.7% ispitanika starosti od 30 do 50 godina. Nešto više od polovine ispitanika(58.3%) starijih od 50 godina smatra da upotreba dezinfekcijskih sredstava nije najefikasniji način u sprečavanju infekcije virusom korone, dok svaki četvrti ispitanik(25.1 P) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Sa ovakvom tvrdnjom slaže se 16.6% ispitanika starijih od 50 godina(Tabela 15P). U Federaciji BiH 14.4% ispitanika smatra tačnim stav da su dezinfekciona sredstva efikasniji na čin zaštite od infekcije korona virusom nego pranje ruku vodom i sapunom, dok 69.4% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„n e zna“ odgovorilo 16.3% ispitanika iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj nalazimo 17.7% ispitanika koji smatraju da su dezinfekciona sredstva efikasnija u zaštiti od infekcije virusom COVID-19 nego sapun i voda, ali 62.9% smatra da to nije tačno. Na ovo p itanje nije znalo odgovor 19.3% ispitanika iz ovog entiteta. Kod ispitanika iz dijaspore nalazimo 20.6% onih koji dezinfekciona sredstv a za ruke smatraju efikasnijim za uništavanje virusa na rukama od sapuna i vode, dok 62.4% prednost daje vodi i sapunu. Na ovo pitanje 17% ispitanika je odgovorilo„ne znam“(Tabela 35P). Među đacima i studentima nalazimo 22.7% ispitanika koji smatraju tačnim stav da su dezinfekciona sredstva efikasniji na čin zaštite od infekcije koronavirusom nego pranje ruku vodom i sapunom, dok 62.1% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„ne zna“ odgovorilo 15.2% đaka i studenata. Među nezaposlenim je 13.8% ispitanika koji smatraju da su dezinfekciona sredstva efikasnija u zaštiti od infekcije virusom COVID-19 nego sapun i voda, ali 63.1% 42

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 23% ispitanika koji nisu zaposleni. Kod zaposlenih nalazimo 14.3% onih koji dezinfekciona sredstva za ruke smatraju efikasnijim za uništavanje virusa na rukama od sapuna i vode, dok 70% prednost daje vodi i sapunu. Na ovo pitanje 15.7% ispitanika je odgovorilo„ne znam“. Polovina penzionera(50%) smatra netačnom tvrdnju da su dezinfekciona sredstva efikasniji na čin zaštite od infekcije korona virusom nego pranje ruku vodom i sapunom, dok če tvrtina(25%) ovu tvrdnju prihvata kao tačnu ili ne zna odgovor na ovo pitanje(Tabela 47P). Od infekcije koronavirusom se možemo zaštititi konzumiranjem dodataka ishrani 22% 14% 64% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 12 Da konzumiranje dodataka ishran i može da nas zaštiti od COVID-19, mišljenja je 14% ispitanika, i to je pogrešan odgovor. Na ovo pitanje t ačno je odgovorilo dvije trećine ispitanika(64%). Svaki peti ispitanik(22%) na ovo pitanje odgovorio je„ne znam“. Među ispitanicima mlađim od 30 godina, najveći je procenat onih(63.2%) koji smatraju da dodaci ishrani ne mogu b iti zašt ita od infekcije virusom COVID-19, dok je četvrtina(23.8%) onih koji su na ovo pitanje odgovorili„ne znam“. Da dodaci ishrani mogu nas zaštititi od virusa, mišljenja je 13% ispitanika. Dvije trećine ispitanika(66%) starosti od 30 do 50 godina sm atra da uzimanje dodataka ishrani ne š titi od infekcije virusa COVID-19, dok svaki peti ispitanik (20.2%) nije znao šta da odgovori na ovo pitanje. Da dodaci ishrani štite od infekcije, smatra 13.8% ispitanika starosti od 30 do 50 godina. Nešto više od 43

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica polovine ispitanika starijih od 50 godina(56.8%) smatra da unošenje dodataka is hrani ne štite od virusa COVID-19, dok je 1 4,8% mišljenja da doprinosi zaštiti. Svaki četvrti ispitanik stariji od 50 godina(28.4%), na ovo pitanje je odgovorio „ne znam“(Tabela 16P). Da dodaci ishrani mogu da nas zaštite od infekcije virusom COVID-19, smatra 12.9% đaka i studenata, ali je mnogo više onih koji s uprotno misle(61.7%). Četvrtina učenika i studenata(25.4%) nije imalo odgovor na ovo pitanje. Nešto više od polovine nezaposlenih(53.5%) smatra da dodaci ishrani ne pomažu od infekcije virusom, dok 16% smatra da nas ovi dodaci mogu zaštititi. Skoro svak i treći nezaposleni(30.5%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Kod zaposlenih nalazimo 13.6% onih koji smatraju da dodaci ishrani mogu da nas zaštite od infekcije virusom COVID- 19, dok dvije trećine(67%) smatra ovu tvrdnju pogrešnom. Svaki peti ispita nik(19.4%) na ovo pitanje nije znao odgovor. Polovina penzionera(50%) smatra da nas dodaci ishrani ne mogu zaštititi od infekcije, dok 15.3% smatra da mogu biti od koristi. Svaki treći ispitanik(34.7%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“(Tabela 48P). Smrtnost od COVID- 19 je u opštoj populaciji manja od 4% 30% 60% 10% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 13 Skoro dvije trećine ispitanika(60%) smatra da je smrtnost od virusa u opštoj populaciji manja od 4% i u pravu su. Svaki deseti ispitanik misli da to nije tačno. Nešto manje od trećine ispitanika(30%) nije znalo da li je ova tvrdnja tačna ili netačna. 44

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da je smrtnost od COVID- 19 u opštoj populaciji manja od 4%, smatra 55.7% ispitanika mlađih od 30 godina, dok je svaki treći ispitanik na ovo pitanje odgovorio„ne znam“. Svaki deseti učesnik ankete(10.8%), mlađi od 30 godina, sm atra da to nije tačno. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina skoro dvije trećine ispitanika(63.1%) smatra da je smrtnost od COVID- 19 virusa u opštoj populaciji manja od 4%, dok 8.6% smatra da taj procenat nije tačan. Među ispitanicima starosti od 30 do 50 godina nalazimo 28.3% onih koji su na ovo pitan je odgovorili„ne znam“. I među ispitanicima s tarijim od 50 godina preovladava mišljenje(58.3%) da je od ove infekcije smrtnost manja od 4%, dok je svaki deseti ispitanik(9.7%) mišljenja da taj procen at nije tačan. Na ovo pitanje je sa„ne znam“ odgovorilo 29.2% is pitanika starijih od 50 godina(Tabela 17P). Da je smrtnost od COVID- 19 manja od 4% u opštoj populaciji, smatra 62.7% stanovnika Federacije BiH, dok 9.2% misli da to nije tačno, a 28.1% ne z na odgovor. U Republici Srpskoj 55.4% ispitanika misli da je smrtnost u opštoj populaciji manja od 4%, dok se sa tim ne slaže svaki des eti ispitanik(10%). Na ovo pitanje odgovorilo je sa„ne znam“ trećina ispitanika iz Republike Srpske(34.7%). Među ispitanicima koji ne žive u BiH nalazimo 57.4% onih koji tvrde da je smrtn ost u opštoj populaciji manja od 4%, dok 14.9% smatra da to nije tačno. Svaki četvrti ispitanik(27.7%) koji živi izvan BiH na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“( Tabela 36P). Ispitanici koji sa drugim ljudima na poslu imaju svakodnevni kontakt, smatraju u 61.5% sl učajeva da je u opštoj populaciji smrtnost od COVID-19 manja od 4%, dok svaki deseti ispitanik(10.1%) smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje je 28.4% ispitanika odgovorilo„ne znam“. Među ispitanicima koji nisu na poslu u svakodnevnom kontaktu sa ljudima, imamo 56.6% onih koji smatraju da je smrtnost od korone manja od 4%, mada nalazimo i 8.7% tvrdnj i da je to netačno. Svaki treći ispitanik(34.7%) na ovo pitanje nije znao odgovor(Tabela 28P). Da je smrtnost od COVID- 19 manja od 4% u opštoj populaciji, s matra 49.6% đaka i studenata, dok 12.9% misli da to nije tačno, a 37.5% ne zna odgovor. M e đu nezaposlenim nalazimo 53.9% ispitanika koji misle da je smrtnost u opštoj populaciji manja od 4%, dok se s tim ne slaže svaki des eti ispitanik(9.6%). Na ovo pitanje trećina ispitanika iz Republike Srpske(36.5%) odgovorila je„ne znam“. Kod zaposlenih nalazimo 63.8% onih koji tvrde da je smrtnost u opštoj populaciji manja od 4%, dok 9.2% smatra da to nije tačno. Svaki četvrti zaposleni ispitani k (27%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Nešto više od polovine penzionera (55.6%) smatra da je tačna procjena o smrtnosti ispitanika manja od 4%, dok 45

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica 12.5% ima suprotno mišljenje. Trećin a penzionera(31.9%) je na ovo pitanje odgovorila sa„ne znam“(Tabela 49P). Stopa širenja COVID-19 je uporediva sa stopom širenja sezonskog gripa 25% 32% 43% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 14 Kada se govori o stopi širenja COVID-19, svaki treći ispitanik(32%) smatra da je ono uporedivo sa širenjem sezonskog gripa. Tačan odgovor je dalo 43% ispitanika, tj. oni koji su kazali da j e stopa širenja virusa neuporediva sa sezonskom gripom. Svaki četvrti učesnik u istraživanju(25%) nije znao da li je ova tvrdnja tačna ili netačna. Trećina ispitanika iz Federacije BiH(33%) slaže se sa tvrdnjom da je stopa širenja virusa COVID-19 uporediva sa stopom š irenja sezonskog gripa, dok to osporava 43.6% ispitanika. Interesantno je da svaki četvrti ispitanik iz Federacije BiH (23.4%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. U Republici Srpskoj 29.9% ispitanika smatra da je sto pa širenja COVID-19 uporediva sa stop om širenja sezonskog gripa, mada se 40.2% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Skoro jedna trećina ispitanika(29.9%) nije znala odgovor na ovo pitanje. Među ispitanicima koji ne žive u BiH, nalazimo 37.6% onih ko ji vjeruju da je širenje virusa COVID-19 uporedivo sa širenjem sezonskog gripa, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 41.8%. Petina ispitanika koji ne žive u BiH(20.6%) na ovo pitanj e odgovorilo je„ne znam“ (Tabela 37P). 46

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Skoro trećina đaka i studenata(30.1%) slaže se sa tvrdnjom da je stopa širenja virusa COVID- 19 uporediva sa stopom širenja sezonskog gripa, dok to osporava 41.4% ispitanika. Interesantno je da je 28.5% đaka i studenata na ovo pitanje odgovoril o„ne znam“. Kod nezaposlenih preovladava mišlj enje(37.9%) da je stopa širenja COVID-19 up orediva sa stopom širenja sezonskog gripa, mada se njih 34% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Na ovo pitanje 28% nezaposlenih nije znalo odgovor. Među zaposlenima nalazimo 31.4% onih koji vjeruju da je širenje virusa COVID-19 uporedivo sa širenjem sezonskog grip a, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 45.3%. Četvrtina zaposlenih(23.3%) je na ovo pitanje odgovorilo„ne znam“. Sa tvrdnjom„stopa širenja virusa COVID- 19 je uporediva sa stopom širenja sezonskog gripa“, slaže se 40.3%, n e slaže 29.2%, a odgovor na ovo pit anje nije znalo 30.6% penzionera(Tabela 50P). COVID- 19 se prenosi kapljičnim putem 2%9% 89% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 15 Da se COVID- 19 prenosi kapljičnim putem, tačno je odgovorilo 89% ispitanika, dok 2% smatra da to nije tačno. Svaki deseti ispitanik(9%) ni je znao odgovor na ovo pitanje. Da se virus COVID- 19 prenosi kapljičnim putem, smatra 90.5% stanovnika Federacije BiH, dok 2% smatra da to nije tačno, a 7.5% ne zna odgovor. Istovremeno, u Republici Srpskoj 84.7% ispitanika misli da se virus prenosi kapl jično, a 3% smatra da to nije tač no. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ 12.4% ispitanika iz Republike Srpske. Među ispitanicima koji ne žive u BiH 47

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica nalazimo 85.1% onih koji tvrde da se virus kapljično širi, dok 4.3% smatra da to nije tačno. Svaki deseti ispitanik koji živi izvan BiH(1 0.6%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“( Tabela 38P). Među ispitanicima koji poznaju neku osobu sa simptomima infekcije preovladava mišljenje da se virus prenosi kapljičnim putem(92.2%), dok 2.5% ne misli tako. U trenutku anketiranja, na ovo pitanje nije znalo odgovor 5.2% ispitanika. Kod ispitanika koji nisu poznavali osobe sa simptomima infekcije, nalazimo 87.3% onih koji misle da se COVID- 19 prenosi kapljičnim putem, dok 2.4 smatra da to nije tačno. Među onima koji ne poznaju ljude sa simptomima infekcije, nalazimo 10.3% koji su na ov o pitanje odgovorili„ne znam“(Tabela 30P). Da se virus COVID- 19 prenosi kapljičnim putem, smatra 82% đaka i studenata, dok 3.5% smatra da to nije tačno, a 14.5% ne zna odgovor. Istov remeno, 87.9% nezaposlenih ispitanika misli da se virus prenosi kapljično, a 2.5% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ 9.6% nezaposlenih. Među zaposlenima nalazimo 90.3% onih koji tvrde da se virus kapljično širi, dok 2.2% smatra da to nije ta čno. Odgovor„ne znam“ dobili smo kod 7.5% zaposlenih. Među penzionerima nalazimo 83.3% onih koji znaju da se virus COVID-19 prenosi kapljičnim putem, dok 2.8% smatra da to nije tačno, a 13.9% nije znalo odgovor na ovo pitanje(Tabela 51P). Minimalna bezbjedna udaljenost od osobe zaražene koronavirusom je 3 metra 13% 25% 62% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 16 48

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da je 3 metra minimalna bezbjedna udal jenost od osobe zaražene COVID 19 virusom, smatra svaki četvrti ispitanik(25%), i oni su u pravu. Dvije trećine ispitanika(62%) ispitanika misli da to nije tačno. Odgovor„ne znam“ dalo je 1 3% ispitanika. Minimalna udaljenost od osobe zaražene virusom COVID-19 je 3 metra, smatra 27% ispitanika mlađih od 30 godina, dok 59.4% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 13.6% ispitanika mlađih od 30 godina. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina preovladava mišljenje da udaljenost od minimalno 3 metra između osoba nije tačan odgovor, dok svaki peti ispitanik(23.7%) smatra da je ova minimalna razdaljina bezbjedna, a odgovor tačan. Na ovo pitanje dobili smo 12.5% odgovora „ne znam“. Nešto više od polovine ispitanika starijih od 50 godina(54.2%) tvrdi da minimalna udaljenost od osobe zaražene virusom COVID-19 ne treba da budu 3 metra, dok 30.6% smatra ovu udaljenost između ljudi bezbjednom. Na ovo pitanje je„ne znam“ odgovoril o 15.1% ispitanika (Tabela 18P). U Federaciji BiH 23.6% ispitanika smatra tačnim stav da je minimalna bezbjedna udaljenost od zaražene osobe tri metra, dok 63.9% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„ne zna“ odgovorilo 12.5% ispitanika iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj nalazimo 30.3% ispitanika koji smatraju da su tri metra sigurna udaljenost od zaražene osobe, ali 55% misli da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 14.7% ispitanika iz ovog entiteta. Kod ispitanika iz dijaspore nalazimo 24.1% onih koji se slažu da su tri metra sigurna udaljenost, dok 60.3% misli da to nije tačno. Na ovo pitanje 15.6% ispitanika odgovorilo je„ne znam“(Tabela 39P). Svaki treći student i đak(32%) smatra tačnim stav da je minimalna bezbjedna udaljenost od zar ažene osobe tri metra, dok 58.2% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„ne zna“ odgovorilo 9.8% đaka i studenata. Među nezaposlenim nalazimo 26.6% ispitanika koji smatraju da su tri metra sigurna udaljenost od zaražene osobe, ali 57.8% smat ra da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 15.6% ispitanika iz ovog entiteta. Kod ispitanika koji imaju posao nalazimo 23.3% onih koji se slažu da su tri metra sigurna udaljenost, dok 63.4% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje 13.3% ispitanika je odgo vorilo„ne znam“. Da je minimalna bezbjedna udaljenost od osobe zaražene koronavirusom 3 metra, smatra 38.9% 49

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica penzionera, dok 45.8% misli da ta tvrdnja nije tačna. Na ovo pitanje 15.3% penzionera je odgovorilo„ne znam“(tabela 52P). Koronavirus se na površinama predmeta zadržava i do 14 dana 26% 26% 48% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 17 Tačan odgovor, d a se virus COVID- 19 na predmetima zadržava i do 14 dana, dalo je 26% ispitanika, dok polovina ispitanika(48%) smatra da ta tvrdnja nije tačna. Na ovo pitanje nije znao odgovor svaki četvrti( 26%) ispitanik. Da se virus COVID- 19 na površinama predmeta zadržava i do 14 dana, tačnim smatra 30,4% ispitanika mlađih od 30 godina, dok 42.8% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 26.8% ispitanika mlađih od 30 godina. Svaki čet vrti ispitanik(24.6%), starosti od 30 do 50 godina, smatra da se virus na površinama predmeta zadržava i do 14 dana, dok polovina njih smatra da to nije tačno(50.6%). Svaki četvrti ispitanik(24.8) na ovo pitanje odgovorio je„ne znam“. Kod ispitanika starijih od 50 godina, četvrtina n jih(2 6.2%) smatra da virus na površini predmeta opstaje i do 14 dana, dok se 46.5% sa ovom tvrdnjom ne slaže. Odgovor„ne znam“ na ovo pitanje dalo je 27.3% ispitanika starijih od 50 godina(Tabela 19P). 50

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Rizik od težeg oblika bolesti kod osoba sa dijabetesom nije veći od rizika kod zdravih pojedinaca 16% 15% 69% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 18 Da su osobe oboljele od dijabetesa jednako u riziku kao i zdrave osobe, smatra 15% ispitanika, dok 69% smatra da ova tvrdnja nije tačna i potpuno su u pravu. Odgovor„ne znam“ dalo je 16% ispitanih građana. Da rizik od težeg oblika bolesti kod osoba sa dijabetesom nije veći od rizika kod zdravih pojed inaca, smatra 17.5% ispitanika mlađih od 30 godina, dok je 61.3% mišljenja da su dijabetičari u većem riziku od zdravih pojedinaca. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 21. 1% učesnika ankete. Među ispitanicima starosti od 30 do 50 godina pre ovladava mišljenje da su dijabetičari u većem riziku od zdravih osoba(71.6%), dok 14% smatra da je taj rizik isti i kod zdravih osoba i kod dijabetičara. Na ovo pitanje je odgovoril o„ne znam“ 14.4% ispitanika. Ispitanici stariji od 50 godina u 72.7% slu čajeva smatraju da su dijabetičari rizičnija grupa od zdravih osoba, dok 15.9% smatra da je taj rizik jednak za sve. Među ispitanicima starijim od 50 godina, njih 11.4% na ovo pitanje je odgovoril o da„ne zna“( Tabela 20P). Sa tvrdnjom da su dijabetičari u većem riziku o d zdravih pojedinaca, tokom infekcije virusom COVID-19, slaže se 62.9% đaka i studenata, dok 17.2% 51

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica smatra da to nije tačno. Petina pripadnika ove populacije(19.9%) na ovo pitanje je odgovorila„ne znam“. Slične procente nalazimo i kod nezaposlenih, 67.4% njih smatra da su dijabetičari u većem riziku, dok 13.8% misli da nisu. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 18.8% osoba koje nisu u tom trenutku radile. Među zaposlenima je 14.8% onih koji smatraju da rizik od teže g oblika bolesti kod osoba s a dijabetesom nije veći od rizika kod zdravih pojedinaca, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 71% ispitanika, a 14.2% kaže da„ne zna“ odgovor na ovo pitanje. Svaki četvrti penzioner(22.2%) smatra da dijabetičari i zdrave osobe im aju jednake rizike da teško obole u slučaju infekcije virusom COVID- 19, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže njih 58.3%. Svaki peti penzioner (19.4%) nije znao odgovor na ovo pitanje(Tabela 53P). Rizik od težeg oblika bolesti je veći kod osoba koje imaju astmu 9% 3% 88% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 19 Da su osobe koje imaju astmu sklonije težim oblicima bolesti, smatra 88% ispitanika i u pravu su, dok 3% smatra da to nije tačno. Svaki deseti ispitanik (9%) nije znao odgovor na ovo pitanje. 52

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Dva simptoma bolesti COVID- 19 su umor i otežano disanje 4% 7% Tačno Netačno 89% Ne znam Grafikon 20 Da su umor i otežano disanje dva simptoma ob oljelih od COVID-19, zna 89% ispitanika, dok 4% misli da to nije tačno. Na ovo pitanje je 7% ispitanika odgovorilo„ne znam“. Da su umor i otežano disanje simptomi infekcije COVID-19 smatra 85.8% ispitanika mlađih od 30 godina, dok 7.4% misli da to nije tačno. Na ovo pitanje je 6.8% ispitanika odgovorilo„ne znam“. Među ispitanicima starosti od 30 do 50 godina, 90.3% smatra da su otežano disanje i umor simptomi infekcije, dok 3.1% se sa ovom tvrdnjom ne slaže. Odgovor„ne znam“ dobili smo kod 6.6% ispita nika starosti između 30 i 50 godina. Veoma slične odgovore dobili smo kod ispitanika starijih od 50 godina, gdje njih 90% umor i otežano disanje smatraju simptomima infekcije, 3.3% ne smatra, a 6.6% nije znalo odgovor na ovo pitanje(Tabela 25P). Najveći procenat ispitanika iz Federacije BiH(90.3%) slaže se sa tvrdnjom da su umor i otežano disanje simptomi infekcije C OVID-19, dok to osporava njih 3.6%. Na ovo pitanje je odgovoril o„ne znam“ 6.1% ispitanika iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj 84.9% ispi tanika smatra umor i otežano disanje simptomima infekcije, mada se 5.6% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Skoro svaki deset i ispitanik(9.6%) nije znao odgovor na ovo pitanje. Među ispitanicima koji ne žive u BiH nalazimo 88.7% onih koji vjeruju da su umor i otež ano disanje simptomi infekcije COVID-19, dok se sa ovom tv rdnjom ne slaže 6.4%. Kod ispitanika koji ne žive u BiH nalazimo 5% ispitanika koji su na ovo pitanje odgovorili„ne znam“( Tabela 40P). 53

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ispitanici koji poznaju nekoga sa simptomima bolesti izazvane virusom COVID-19 smatraju u 90.1% slučajeva da su umor i otežano disanje si mptomi zaraze, dok 5.9% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje odgovor„ne znam“ dalo je 4% ispitanika. S druge strane, među ispitanicima koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije, njih 88.3% smatra da je tačno da su umor i otežan o disanje simptomi infekcije, do k se 3.7% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Svaki deseti ispitanik (8%), iz ove kategorije, nije znao odgovor na ovo pitanje(Tabela 40P). Najveći procenat đaka i studenata(82.8%) slaže se sa tvrdnjom da su umor i otežano disanje simptomi infekcije COVID-19, dok to osporava 7.4% ispitanika. Na ovo pitanje je odgovoril o„ne znam“ 9.8% đaka i studenata. Među nezaposlenim nalazimo 90.4% koji smatraju da su umor i otežano disanje simptomi infekcije, mada se 2.8% ne slaže sa ovom tvrdn jom. Kod nezaposlenih nalazimo 6.7% onih koji nisu znali odgovor na ovo pitanje. Ispitanici koji rade, u 89.9% slučajeva vjeruju da su umor i otežano disanje simptomi infekcije COVID 19, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 4.2%. Kod zaposlenih nalazimo 6% o nih koji su na ovo pitanje odgovorili„ne znam“. Da su umor i otežano disanje simptomi infekcije COVID-19 smatra 81.9% penzionera, dok 4.2% tvrdi da to nije tačno, a 13.9% na ovo pitanje nije znalo odgovor(Tabela 54P). SARS-CoV-2 i COVID-19 su sinonimi za koronavirus 15% 14% 71% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 21 54

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da su SARS- CoV-2 i COVID-19 sinonimi za koronavirus, zna 71% ispitanika, dok njih 14% smatra da su to nazivi za različite viruse. Odgovor„ne znam“ dalo je 15% ispitanika. Da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi za koronavirus, smatra 72.2% stanovnika Federacije B iH, dok 13.9% misli da to nije tačno, a 14% ne zna odgovor. U Republici Srpskoj dvije trećine ispitanika(65.3%) misli da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi, dok se sa tim ne slaže 15.1% ispitanika. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ petina ispitanika iz Republike Srpske (19.5%). Među ispitanicima koji ne žive u BiH, nalazimo 70.9% onih koji tvrde da virus korone ima dva naziva, dok 9.2% smatra da to nije tač no. Svaki peti ispitanik(19.9%) koji živi izvan BiH na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“ (Tabela 41P). Među ispitanicima koji poznaju nekoga sa simptomima bolesti izazvane virusom COVID-19, nalazimo 67.8% onih koji tvrde da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi, dok 17.7% smatra da nisu. Na ovo pitanje odgovor„ne znam“ dalo je 14.5% ispitanika. S druge strane, među ispitanicima koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije, njih 71.6% smatra da je tačno da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi, dok se 12.5% ne slaže sa ovom tvrdnjom. U ovoj kategoriji ispitanika nalazimo 15.9% onih koji nisu znali odgovor na ovo pitanje(Tabela 32P). Da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi za koronavirus, smatra 60.2% đaka i studenata. dok 18% misli da to nije tačno, a 21.9% ne zna odgovor. Među nezaposlenim preovladava mišljenje(75.2%) da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi, dok se sa tim ne slaže 7.8% ispitanika. Na ovo pitanje odgovorilo je„ne znam“ 17% osoba koje nisu zaposlene. Kod zaposlenih nalazimo 71.3% onih koji tvrde da virus korone ima dva naziva, dok 14.7% smatra da to nije tačno. Na u zorku nezaposlenih nalazimo 14% onih koji su na ovo pitanje odgovorili„ne znam“. Među penzionerima nalazimo tri četvrtine (75%), onih koji smatraju da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi za korona virus, dok se 8.3% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Na ovo pitanje 16.7% penzionera nije znalo odgovor(Tabela 55P). 55

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Infekcija novim koronavirusom može proći i bez simptoma 2%7% 91% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 22 Sa tvrdnjom da infekcija novim koronavirusom m ože proći i bez simptoma, slaže se 91% ispitanika, i to je tačno, dok neslaganje nalazimo kod njih 2%. Na ovo pitanje 7% ispitanika nije znalo odgovor. Da infekcija virusom COVID- 19 može proći i bez simptoma, smatra 90% ispitanika mlađih od 30 godina, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 3.2% ispitanika. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 6.8% ispitanika. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina preovlad ava mišljenje(92.1%) da infekcija može proći bez bilo kakvih simptoma, ali 1.3% smat r a da to nije tačno. Odgovor„ne znam“ dobili smo kod 6.6% sred ovječnih ispitanika. Među ispitanicima starijim od 50 godina preovladava mišljenje da infekcija virusom COVI D-19 može proći i bez simptoma(86.7%), a da to nije tačno mišljenja je njih 3%, dok svaki deseti ispitanik(10.3) je odgovorio da ne zna(Tabela 22P). Ispitanici koji poznaju nekoga sa simptomima bolesti izazvane virusom COVID19 smatraju u 93.6% slučajeva da infekcija može proći bez virusa, dok 1.2% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje odgovor„ne znam“ dalo je 5.2% ispitanika. S druge strane, među ispitanicima koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije, njih 89.5% smatra da zaraza virusom COVID-1 9 može proći bez simptoma, dok se 2.5% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Svaki deseti ispitanik(8%), iz ove kategorije, nije znao odgovor na ovo pitanje(Tabela 33P). 56

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da infekcija novim koronavirusom može proći i bez simptoma, smatra 90.2% đaka i studenata, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže njih 3.9%, a„ne znam“ je odgovorilo njih 5.9%. Nezaposlenih 87.9% misli da infekcija virusom COVID19 može proći bez simptoma, a 2.1% je mišljenja da je to netačno, dok 9.9% na ovo pitanje nije znalo odgovor. Kod zaposlenih, nalazimo 92.3% onih koji kažu da možemo imati infekciju virusom, a da nemamo simptome, dok je 1.5% koji smatraju da to nije ta čno i 6.2% koji ne znaju. Među penzionerima preovladava mišljenje(70.8%) da infekcija može proći bez simptoma, a 6.9% smatra d a to nije tačno. Svaki peti penzioner(22.2%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“(Tabela 56P). SARS-CoV- 2 je zoonoza, što znači da se prenosi sa životinja na ljude 31% 41% 28% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 23 Da je SARS- CoV-2 zoonoza, zna 41% ispitanika, dok 28% nije dalo tačan odgovor. Nešto manje od treći ne ispitanika(31%) nije znalo odgovor na ovo pitanje. Među ispitanicima mlađim od 30 godina podijeljeno je mišljenje da li je virus COVID-19 zoonoza ili nije. Da jeste zoonoza smatra 32.8% ispitanika, da nije 30.2, dok 37% ne zna. Istovremeno, među ispitanicima starosti od 30 do 50 godina 44.4% za ovaj virus tvrde da je zoonoza, 26,9% da nije, a 28.7% na ovo pitanje je odgovorilo„ne znam“. Kod ispitanika starijih od 50 godina nalazimo 57

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica 39.9% onih koji COVID-19 smatraju zoonozom, a 30.3% ne. U ovoj kategoriji ispitanika nalazimo 29.9% onih koji nisu znali šta da o dgovore na ovo pitanje (Tabela 23P). Da je SARS-CoV-2 zoonoza smatra 45.4% stanovnika Federacije BiH, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 27.1% ispitanika, a„ne znam“ odgovorilo je njih 27.5%. Da je SARS-CoV-2 zoonoza misli 29.5% stanovnika Republike Srpske, a 29.5% mišljenja je da je to netačno, dok 41% na ovo pitanje nije znalo odgovor. Kod ispitanika koji ne žive u BiH, nalazimo 35.5% onih koji kažu da je SARS-CoV-2 zoonoza, 31.2% smatra da nije i 33.3% koji ne znaju(Tabela 42P). SARS-CoV-2 je zoonoza, smatra 32.8% đaka i studenata, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže njih 24.6%, a„ne znam“ odgovorilo je njih 42.6%. Da je SARS-CoV- 2 zoonoza misli 37.6% nezaposlenih, 25.5% je mišljenja da je to netačno, dok 36.9% na ovo pitanj e nije znalo odgovor. Kod zaposlenih, nalazimo 42.9% onih koji kažu da je SARS-CoV-2 zoonoza, 29.6% koji smatraju d a nije i 38.9% koji ne znaju. Među penzionerima preovladava mišljenje da se ovaj virus prenosi sa životinja na ljude(37.5%), ali svaki četvr ti penzioner se ne slaže sa ovom tvrdnjom(23.6%), dok 38.9% nije znalo odgovor na ovo pitanje(Tabela 57P). Da bi infekcija koronavi rusom bila potvrđena neophodna su mikrobiološka ispitivanja 18% 5% 77% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 24 58

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Da bi infekcija virusom COVID- 19 bila potvrđena, potrebno je da se urade mikrobiološka ispitivanja, smatra 77% ispitanika, i to je tačan odgovor, dok njih 5% tvrdi da to nije tačno. Skoro petina ispitanika(18%) je na ovo pitanje odgovorila„ne znam“. Da bi se infekcija virusom COVID-19 potvrdila, neophodna su mikrobiološka ispitivanja, smatra 71.7% ispitanika mlađih od 3 0 godina, dok 4.9% smatra ovu tvrdnju netačnom. Svaki četvrti ispitanik(23.4) je na ovo pitanje odgovorio „ne znam“. Kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina preovladava mišljenje (77.5%) da je za potvrdu infekcije potrebno uraditi mikrobiološku analizu, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 5.7% ispitanika. Na ovo pitanje je 16.8% ispitanika starosti od 30 do 50 godina odgovorilo„ne znam“. Među ispitanicima starijim od 50 godina preovladava mišljenje da je za potvrdu infekcije potrebna mikrobiološka analiza i to podržava 83.8% ispitanika, dok 4.8% smatra da je to netačno. Svaki deseti ispitani k, stariji od 50 godina, na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“( Tabela 24P). U Federaciji BiH, 78.8% ispitanika smatra tačnim stav da je za utvrđivanje infekcije virusom COVID- 19 potrebno uraditi mikrobiološko testiranje, dok 5.5% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„ne zna“ odgovorilo 1.7% ispitanika iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj nalazimo 72.5% ispitanika koji smatraju da je mikrobiološka analiza neo phodna za potvrdu oboljenja, a 4.4% misli da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znala odgovor pet ina(23.1%) ispitanika iz ovog entiteta. Kod ispitanika iz dijaspore nalazimo 72.3% onih koji se slažu da je mikrobiološko testiranje jedino relevantno za utvrđivanje virusne infekcije, dok 7.8% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje 19.9% ispitanika koji ne žive u BiH je odgovorilo„ne znam“(Tabela 43P). Kod 70.3% studenata i đaka preovladava mišljenje da je za utvrđivanje infekcije virusom COVID-19 potrebn o uraditi mikrobiološko testiranje, dok 4.7% tvrdi da to nije tačno. Na ovo pitanje je sa„ne zna“ odgovorilo njih 25%. Među nezaposlenima nalazimo 77.7% ispitanika koji smatraju da je mikrobiološka analiza neophodna za potvrdu oboljenja, a 4.3% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje nije znala odgovor petina(18.1%) ispitanika koji nem aju posao. Kod zaposlenih nalazimo 77.2% onih koji se slažu da je mikrobiološko testiranje jedino relevantno za utvrđivanje virusne infekcije, dok 5.9% smatra da to nije tač no. Na ovo pitanje 16.9% ispitanika je odgovorilo„ne znam“. Penzioneri se u 94.7% slučajeva slažu da je za utvrđivanje infekcije virusom COVID- 19 potrebno uraditi mikrobiološko 59

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica testiranje, dok se sa ovim mišljenjem ne slaže 4.2% istih. Svaki deseti penzio ner je na ovo pitanje odgovorio„ne znam“(Tabela 58P). Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID-19 11% 22% 67% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 25 Da je povišena temperatura pouzdan znak da je osoba o boljela od COVID-19, smatra 22% ispitanika, dok dvije trećine(67%) smatra da to nije tačno, i u pravu su. Svaki deset i ispitanik(11%) na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Da je povišena tjelesna temperatura pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID- 19 smatra 29.6% ispitanika mlađih od 30 godina, dok 60.8% ovu tvrdnju smatra netačnom. Svaki deseti isp itanik(9.6%) ml ađ i od 30 godina na ovo pitanje je odgovorio„ne znam“. Kod ispitanika st arosti od 30 do 50 godina, 20.5% smatra da je povišena temperatura pouzdan znak infekcije virusom COVID-19, ali je dvije trećine ispitanika(68.4) suprotnog mišljenja. Svaki deseti is pitanik(11.1%), starosti od 30 do 50 godina, na ovo pitanje nije znao od govor. Među ispitanicima starijim od 50 godina nalazimo 17% onih koji povišen u tjelesnu temperaturu vide kao pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID- 19, dok dvije trećine(69.7%) smatra da taj simptom nije dovoljno pouzdan. Na ovo pitanje je dalo odgovo r„ne znam“ 13.3% is pitanika starijih od 50 godina(Tabela 25P). 60

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID 19, smatra 20.4% stanovnika Federacije BiH, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže 69.4% ispitanika, a„ne znam“ odgovorio je svaki deseti ispitanik(10.2%). Da je povišena temperatura pouzdan znak infekcije, misli 27.9% stanovnika Republike Srpske, mada 58.6% misli da je to netačno, dok 13.5% na ovo pi tanje nije znalo odgovor. Kod ispitanika koji ne žive u BiH, nala zimo 21.3% onih koji kažu da je povišena temperatura pouzdan znak sa je osoba inficirana virusom COVID-19, 68.1% koji smatraju da nije i 10.6% koji ne znaju(Tabela 44P). Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID19, smatra 36.3% đaka i studenata, dok se sa ovom tvrdnjom ne slaže njih 54.3%, a„ne znam“ je odgovorio svaki deseti ispitanik(9.4%). Da je povišena temperatura pouzdan znak infekcije, misli 27% nezaposlenih stanovnika, a 61.3% je mišljenja da je to netačno, dok 11.7% na ovo pitanje nije znalo odgovor. Kod zaposlenih, nalazimo 19.3% onih koji kažu da je povišena temperatura pouzdan znak da je osoba inficirana virusom COVID-19, dok je 70% koji smatr aju da nije i 10.7% koji ne znaju. Među penzionerima preovlada va mišljenje(61.1%) da povišena tjelesna temperatura nije pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID-19, a 16.1% smatra da je to pouzdan znak da je osoba oboljela od infekcije. Svaki peti penzioner(22.2%) na ovo pitanje je odgovorio „ne znam“(Tabela 59P). Antibiotici su efikasni u sprečavanju i liječenju novog koronavirusa 75.1% 21.7% 3.2% Tačno Netačno Ne znam Grafikon 26 61

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Da antibiotici nisu efikasni u li ječenju virusa COVID-19, zna 75.1% ispitanika, dok 3.2% vjeruje u njihovu efika snost. Odgovor„ne znam“ dobili smo od 21.7% ispitanika. Među ispitanicima iz BiH, najviše je onih(75.8%) koji smatraju da se virus COVID- 19 ne može liječiti antibioticima, dok 3% smatra da može. Svaki peti ispitanik(21. 2%) iz BiH na ovo pitanje nije znao odgovor. Dvije trećine ispitanika iz inostranstva(65.2%) zna da su antibiotici beskorisni kod sprečavanja i liječenja virusa korona, dok 6.4% tvrdi da antibiotici mogu biti od koristi. Na ovo pitanje nije odgovorilo 28. 4% ispitanika koji žive u inostra nstvu(Tabela 13P). Da su antibiotici efikasni u spr ečavanju i liječenju infekcije COVID-19, smatra 4.5% mladih starosti do 30 godina, dok 64.9% uvu tvrdnju vidi kao netačnu. Na ovo pitanje je 30.6% odgovorilo„ne znam“. Među ispitanicima starosti od 30 do 50 godina, sa ovom tvrdnjom se slaže 3.1%, a ne sla že 78.2%. Svaki peti ispitanik(18.7%) je kazao da ne zna odgovor na ovo pitanje. Među ispitanicima starijim od 50 godina, tek 1.1% antibiotike vidi kao efikasno sredstvo protiv pandemije, dok 81.5% smatra da to nije tačno. Na ovo pitanje n ije odgovorilo 17.3% ispitanika(Tabela 26P). Da su antibiotici efikasni u sprečavanju i liječenju virusa COVID-19, smatra 2.8% ispitanika iz Federacije BiH, dok se 79.2% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Odgovor na ovo pitanje nije znalo 18% ispitanika. U Republici Srpskoj, 3.6% vjeruje da su antibiotici dobri u sprečavanju i liječenju infekcije, dok 66.3% misli da je to netačno. Trećina ispitanika iz Republike Srpske(30.1%) kazal a je da„ne zna“ odgovor na ovo pitanje. Kod ispitanika koji ne žive u Bosni i Hercegovini, 5.6% smatra da je tačna tvrdnja da su antibiotici efikasni u borbi protiv virusa COVID19, dok 66% to smatra netačnim. Na ovo pitanje 28.4% ispitanika j e odgovorilo „ne znam“( Tabela 45P). Da su a ntibiotici efikasni u sprečavanju i liječenju virusa COVID-19, mišljenja je 4.7% đaka i studenata, dok se 59.4% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Odgovor na ovo pitanje nije znalo 35.9 ispitanika iz ove kategorije. Međ u nezaposlenima, 5.3% vjeruje da su antibiotici dobri u sprečavanju i liječenju infekcije, dok 69.1% misli da je to netačno. Četvrtina nezaposlenih(25.5%) je kazala da„ne zna“ odgovor na ovo pitanje. Kod 2.5% zaposlenih nalazimo slaganje sa tvrdnjom da su antibiotici efikasni u borbi protiv virusa COVID-19, dok 79.4% to smatra netačnim. Na ovo pitanje 18.1% ispitanika je odgovorilo„ne znam“. Dvije trećine penzionera(66.7%) zna da antibiotici nisu efikasni u sprečavanju i liječenju infekcije virusom COVID-19, dok 4.2% smatra da su efikasni. Skoro trećina penzionera(29.9%) na ovo pita nje nije znala odgovor(Tabela 60P). 62

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Percepcija koronavirusa U okviru ovog poglavlja prika zaćemo kako ispitanici percipiraju virus COVID19 prije njegove pojave kod nas i nakon što je stigao na naše prostore. Zabrinutost zbog pojave virusa COVID-19 Nakon pojave COVID-19 kod nas 9.5 10.8 19.8 22.7 22.4 14.8 Prije pojave COVID-19 kod nas 34.6 26.3 20.1 9.05.44.4 0% Nimalo zabrinut/a Malo zabrinut/a Prilično zabrinut/a 50% 100% Veoma malo zabrinut/a Zabrinut/a Veoma zabrinut/a Grafikon 27 Sa dolaskom virusa COVID- 19 na naše prostor e, značajno je porasla zabrinutost naših ispitanika(Tabela 71P). Prije dolaska virusa kod nas, imali smo 18.8% zabrinutih, dok je sa dolaskom virusa taj procenat porastao na 59.9%. Procjena ozbiljnosti zbog pojave virusa COVID-19 Nakon pojave COVID-19 kod nas 7.0 10.7 17.4 19.0 24.6 21.2 Prije pojave COVID-19 kod nas 22.6 25.6 24.1 12.5 8.1 7.0 0% Nimalo nije ozbiljan Malo ozbiljan Prilično ozbiljan Grafikon 28 50% 100% Veoma malo ozbiljan Ozbiljan Veoma ozbiljan 63

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Prije nego što je virus CO VID- 19 došao kod nas, kao ozbiljnu prijetnju doživljavalo ga je 27.6% ispitanika, ali je taj procenat porastao na 64. 8% nakon što je virus došao na naše prostore. Ova razlika je statistički značajna(Tabela 71P). Procjena ograničenja širenja infekcije Nakon pojave COVID-19 kod nas 15.7 17.0 23.6 21.2 15.3 7.1 Prije pojave COVID-19 kod nas 17.4 19.2 24.0 17.3 13.4 8.5 0% Šanse su veoma slabe Više slabe nego dobre Šanse su dobre 50% 100% Šanse su slabe Više dobre nego slabe Šanse su veoma dobre Grafikon 29 Kada se govori o mogućnosti da se širenje infekcije ograniči, vidimo da razlike između ispitanika nisu mnogo velike, ali jesu statistički značajne(Tabela 71P). U oba perioda kod ispitanika preovladava mišljenje da su šanse da se prenos virusa ograniči slabe, takvo mišljenje je bilo prisutno kod 60.8% ispitanika prije dolaska virusa kod nas i 56. 3% nakon što je virus došao na naše prostore. Istovremeno, procenat onih koji smatraju da su šan se dobre ili veoma dobre iznosile su 21.9% prije pojave virusa i 22.4% nakon njegove pojave. Zabrinutost zbog moguće infekcije koronavirusom Nakon pojave COVID-19 kod nas 17.2 15.5 18.6 17.5 17.4 13.8 Prije pojave COVID-19 kod nas 46.6 23.6 14.5 7.94.52.9 0% Nimalo zabrinut/a Malo zabrinut/a Prilično zabrinut/a 50% Veoma malo zabrinut/a Zabrinut/a Veoma zabrinut/a 100% Grafikon 30 64

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Strah ispitanika da se mogu zaraziti virusom COVID-19 značajno je porastao sa dolaskom virusa na naše područje(Tabela 71P). Dok nije bilo virusa kod nas, strah od mogućnosti infekcije bio je prisutan kod 15.3% ispitanika, da bi sa njegovim dolaskom taj procenat porastao na 48.7%. Učestalost razmišljanja o koronavirusu Nakon pojave COVID-19 kod nas 7.2 11.6 17.2 18.1 19.9 25.9 Prije pojave COVID-19 kod nas 40.4 27.9 15.6 9.04.4 2.6 0% 20% 40% 60% 80% Nimalo ne razmišljam Malo razmišljam Često razmišljam Veoma malo razmišljam Ponekad razmišljam Veoma često razmišljam 100% Grafikon 31 Prije pojave virusa COVID-19 kod nas, o njemu je razmišljalo 16% ispitanika, da bi se taj procenat povećao na 63.9% sa d olaskom virusa u naše krajeve i ta razlika je statistički značajna(Tabela 71P). 65

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Preplavljenost vijestima o virusu COVID-19 U ovom poglavlju saznaćemo stavove ispitanika o koronavirusu i vidjeti da li postoje razlike na pojedinim sociodemografskim varijablama. Praćenje vijesti o koronavirusu me uznemirava 11% 29% 14% 22% 24% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 32 Polovina ispitanika(51%) tvrdi da ih p raćenje vijesti o virusu COVID-19 uznemirava. Svaki četvrti ispitanik(24%) niti se slaže, niti ne slaže sa ovom tvrdnjom, dok 25% kaže da ih ne uznemirava praćenje ovakvih vijesti. Prikupljanje informacija o koronavirusu me smiruje 4% 6% 24% 46% 20% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 33 66

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Dvije trećine ispitanika(66%) se ne slaže sa tvrdnjom da ih„prikupljanj e informacija o koronavirusu smiruje“. Četvrtina ispitanika se i slaže i ne slaže sa ovom tvrdnjom, dok svaki deseti ispitanik(10%) kaže da ga pr ikupljanje informacija o virusu COVID-19 smiruje. Trenutno se u svakom razgovoru u nekom momentu pomene koronavirus 3% 5% Uopšte se ne slažem 11% 58% 23% Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 34 Na osnovu dobijenih odgovora, možemo reći da u trenutku provođenja istraživa nja korona virus dominira u razgovorima naših ispitanika, i to je potvrd ilo njih 81%. Sa ovom tvrdnjom se i slaže i ne slaže svaki deseti ispitanik (11%), dok ih 8% kaže da u njihovim razgovorima često ne spominju virus. Čini mi se da sam preplavljen/a vijestima o koronavirusu 3% 3% 9% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem 18% Niti se slažem niti ne 67% slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 35 67

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Da smo preplavljeni vijestima o pandemiji smatra 85% ispitanika, dok svaki deseti ispitanik(9%) nema određen stav o tome. Sa ovom tvrdnjom se ne slaže 6% ispitanih građana. Ako ne dobijem nove informacije o koronavirusu iz izvora informacija koje redovno koristim, potražim druge izvore 11% Uopšte se ne slažem 11% 40% 19% 19% Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 36 Nešto više od polovina ispitanika(59%) kaže da ne traga za drugim izvo rima u slučaju da ne dobiju inf ormacije koje se tiču pandemije iz medija koje redovno prate. Svaki peti ispitanik(19%) niti se slaže niti ne slaže sa ovom tvrdnjom. Svaki peti ispitanik(22%) nastavlja da traž i informacije u pandemiji, u slučaju da ne dobije informacije iz svog izvora. Ako mogu, gledam da se ne izlažem informacijama o koronavirusu Uopšte se ne slažem 14% 33% 14% 16% 23% Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 37 68

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Polovina ispitanika(49%) nastoji da se ne izlaže informacijama o virusu COVID-19, dok njih 23% niti se slaže niti ne slaže sa ovom tvrdnjom. Ipak, 28% ispitanika u većoj ili manjoj mjeri ne izbjegava informacije o virusu COVID-19. Prestao/la sam da pratim informacije o koronavirusu Uopšte se ne slažem 20% 24% 14% 15% 27% Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 38 S a tvrdnjom„ P restao/la sam da pratim informacije o koronavirusu”, ne slaže se 39% ispitanika, slaže njih 34%, dok se 2 7% i slaže i ne slaže. Vijesti o koronavirusu su mi dosadne 26% 14% 20% 13% 27% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 39 69

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Za 40% ispitanika vijesti koje se tiču virusa COVID-19 postale su dosadne, dok svaki treći ispitanik(33%) tvrdi da nisu. Č etvrtina ispitanika(27%) se sa ovom tvrdnjom niti slaže niti ne slaže. Vijesti o koronavirusu me opterećuju Uopšte se ne slažem 10% 9% 43% 20% 18% Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 40 Da ih vijesti o pandemiji opterećuju slaže se 61% ispitanika, dok se svaki peti ispitanik(20%) sa ovom tvrdnjom i slaže i ne slaže. Petina ispitanika tvrdi da nije opterećen a vijestima o virusu COVID-19. Osjećam se bespomoćno kada je koronavirus u pitanju Uopšte se ne slažem 23% 21% Uglavnom se ne slažem 16% 16% 24% Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 41 70

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Iz Grafikona 41 vidimo da imamo podjednak procenat, oko 38%, ispitanika koji se osjeća ju bespomoć nim kada je koronavirus u pitanju i onih koji se ne osjećaju tako. Sa ovom tvrdnjom se i slaže i ne slaže svaki četvrti is pitanik (24%). Zbog razvoja događaja u vezi sa koronavirusom teško mi je da se usredsredim na svoj posao 17% 14% 22% 30% 17% Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem Grafikon 42 Probleme da se koncentrišu na obavljanje svog posla, zbog svega što se događa sa virusom COVID-19, ima 31% ispitanika, dok te probleme negira njih 47%. Svaki četvrti ispitanik(22%) sa ovom tvrdnjom se i slaže i ne slaže. Ukrštanja preplavljenošću informacijama i sociodemografskih varijabli Kada se govori o stavovima o virusu COVID-19 s obzirom na starost ispitanika, nalazimo statistički značajne razlike(Tabela 61P) između njih na varijablama„Prikupljanje informacija o koronavirusu me smiruje“,„Ako mogu, gledam da se ne izlažem informacijama o koronavirusu“,„Prestao/la sam da pratim informac ije o koronavirusu“,„Vijesti o koronavirusu su mi dosadne“,„Zbog razvoja događaja u vezi sa koronavirusom mi je teško da se usredsredim na svoj posao“,„Trenutno se u svakom razgovoru u nekom momentu pomene koronavirus“,„Čini mi se da sam preplav ljen/a vijestima o koronavirusu“,„Ako ne dobijem nove informacije o koronavirusu iz izvora 71

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica informacija koje redovno koristim, potražim druge izvore“ i„Vijesti o koronavirusu me opterećuju“. Što su ispitanici stariji, to ih prikupljanje informacija smiruje i tu se ispitanici mlađ i od 30 godina značajno razlikuju u odnosu na ispitanike starosti od 30 do 50 godina i one starije od 50 godina(Tabela 61.1P). Sa opadanjem godina starosti ispitanika, raste njihov trud da se manje izlažu informacijama koje se tiču pand emije, al i je važno napomenuti da se starosne grupe međusobno značajno razlikuju(Tabela 61.1P). Što su ispitanici mlađi, to manje prate informacije koje se tiču virusa i te razlike između sve tri grupe su statističk i značajne(Tabela 61.1P). Št o su ispitanici mla đ i, to su im vijesti o virusu COVID-19 dosadnije i tu se ispitanici stariji od 50 godina razlikuju od ispitanika iz druge dvije starosne grupe(Tabela 61.1P). Da se u svakodnevnom razgovoru u nekom momentu spomene korona, najviše smatraju ispitanici starosti do 30 godina, potom oni starosti od 30 do 50 godina, a najmanje stariji od 50 godina i tu se sve tri starosne grupe međusobno značajno razlikuju(Tabela 61.1P). Od sve tri starosne kategorije, najmanje problema da se usredsrede na obavljanje svojih poslova imaju ispitanici starosti od 30 do 50 godina, i tu postoji razlika između ispitanika starosti od 30 do 50 godina i mlađih od 30 godina(Tabela 61.1P). Što su ispitanici mlađi, to im se čini da su više preplavljeni vijestima o pandemiji, i tu se najmlađi ispitanici značajno razlikuju od druge dvije starosne kategorije(Tabela 61.1P). Sa porastom godina starosti ispitanika, raste i njihova potreba da tragaju za novim izvorima informacija o virusu COVID- 19 u slučaju da ne dobiju te informacije pu tem svojih standardnih izvora informisanja, i tu nalazimo statistički značajne razlike između sve tri kategorije ispitanika(Tabela 61.1P). Što su ispitanici mlađi, to ih više informaci je o virusu korona opterećuju i tu se ispitanici stariji od 50 godina z načajno razlikuju od ispitanika iz druge dvije starosne kategorije(Tabela 61.1P). Kada se radi o informisanju o virusu COVID-19, mušk ar ci i žene se razlikuju kod slj edećih stavki:„ Pr aćenje vijesti o koronavirusu me uznemirava“, „Trenutno se u svakom razgovoru u nekom momentu pomene koronavirus“, „Prestao/la sam da pratim informacije o koronavirusu“,„Vijesti o koronavirusu su mi dosadne“,„Vijesti o koronavirusu me opterećuju“ i „Osjećam se bespomoćno kada je koronavirus u pitanju“(Tabela 62P). Interesa ntno je da su žene, u odnosu na muška r ce, više uznemirene 72

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 praćenjem vijesti o virusu, češće razgovaraju o virusu, manje prate informacije o njemu, vijesti o virusu ih više opterećuju i osjećaju se bespomoćno kada je virus COVID-19 u pitanju. Do k muškar ci u većoj mjeri ističu da su im vijesti o virusu dosadne. Imamo li u vidu stavove o virusu COVID-19 ispitanika koji imaju svakodnevne kontakte sa drugim ljudima i onih koji nemaju takve kontakte, vidimo da se oni ne razlikuju u velikoj mjeri. Od jedanaest ponuđenih stavova, nalazimo statistički značajnu razliku samo kod stava„Čini mi se da sam preplavljen/a vijestima o koronavirusu“, gdje je ova tvrdnja više izražena kod ispitanika koji su svakodnevno u kontaktu sa ljudima, od onih koji to nisu(Tabela 63P). Kada se govori o pojedinim stavovima o virusu COVID-19, vidimo da postoji razlika između ispitanika koji poznaju neke ljudi koji imaju simptome ove infekcije i one koji nemaju. Ljudi koji poznaju nekoga sa simptomima infekcije virusom COVID- 19 u većoj mjeri traže informacije iz drugih izvora, ako ne dobiju adekvatne informacije iz uobičajenih izvora informisanja, u odnosu na one koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije. S druge strane, kod ispitanika koji ne znaju nikoga sa simptomima infekcije virusom COVID-19 izra ž eniji su stavovi u kojima se informacije o virusu opisuju kao dosadne, opterećujuće i zbog toga se pr estaju pratiti, a izraženiji je osjećaj bespomoćnosti u odnosu na virus(Tabela 64P). U Tabeli 65P vidimo da postoje statistički značajne razlike između pušača i nepušača kod pojedinih stavova o virusu COVID- 19. Nepušači, u odnosu na pušače, u većoj mjeri gledaju da se ne izlažu informacijama o virusu, prestaju da prate te informacije i tvrde da su im vijesti o tome dosadne, dok se pušač i više osjećaju bespomoćnim u odnosu na pušače. Praćenje vijesti o virusu COVID-19 U ovom poglavlju saznaćemo da li su ispitanici pratili i u kojoj mjeri vijesti o virusu COVID- 19 u trenutku kada se virus pojavio u Kini i kada je došao do nas. 73

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Praćenje vijesti prije koronavirusa u Kini 7% 12% 23% 25% 33% Nikada Rijetko Povremeno Svaki dan Više puta dnevno Grafikon 43 Prije pojave virusa COVID-19 u Kini, vijesti je svakodnevno pratilo 30% ispitanika, povremeno svaki treći ispitanik(33%), rijetko svaki četvrti(25%), a nikada njih 12%. Praćenje vijesti prije koronavirusa kod nas 10% 6% 22% 28% 34% Nikada Rijetko Povremeno Svaki dan Više puta dnevno Grafikon 44 74

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Prije pojave korona virusa kod nas, vije sti je više puta dnevno pratilo 10% ispitanika, svakodnevno njih 28%, povremeno 34%, rijetko 22% i nikada 6%. Praćenje vijesti nakon koronavirusa kod nas 3% 10% 21% 26% 40% Nikada Rijetko Povremeno Svaki dan Više puta dnevno Grafikon 45 Sa pojavom virusa COVID-19 kod nas vijesti je više p uta dnevno pratila petina ispitanika(21%), svakodnevno 40%, povremeno 26%, rijetko 10% i nikada 3%. 75

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Povjerenje u institucije U okviru ovog poglavlja vidjećemo koliko ispitanici imaju povjerenje u pojedine institucije sistema u vrijeme epidemije virusa COVID-19. Povjerenje u institucije Društvene mreže 39.2 31.0 23.5 4.51.8 Tradicionalni mediji 31.0 28.0 31.6 7.5 1.9 Naučnici 9.8 11.7 29.3 26.8 22.4 Lični ljekari Zdravstveni sistem u cjelini Institut za javno zdravstvo vašeg entiteta/kantona Ministarstvo zdravlja vašeg entiteta/kantona Političari 20.5 18.1 31.4 19.0 10.9 37.7 25.7 22.9 9.4 4.3 32.0 24.9 24.1 12.4 6.6 35.2 26.2 20.3 11.5 6.8 71.4 16.1 9.51.10.9 Nimalo nemam povjerenja Nemam povjerenja Niti imam niti nemam povjerenje Imam povjerenja U potpunosti imam povjerenja Grafikon 46 Kada pogledamo rezultate iz grafikona 46 nameće se generalni zaključak da naši ispitanici nemaju mnogo povjerenja u institucije, i to je u skladu sa nekim nalazima od ranije( Turjačanin, Dušanić, Lakić, 2017; Šalaj, Grebenar, Puhalo, 2019). Ipak postoje razlike, u doba korone najviše se vjerovalo naučnicima 76

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 (49.2%), a potom porodičnim ljekarima(29.9%), institutima za javno zdravstvo(19%), ministarstvima zdravlja(18.3%), a najmanje medijima (9.4%), društvenim mrežama(6. 3%) i političarima(1.9%). Percepcija vjerodostojnosti izvora U ovom poglavlju vidjećemo koliko naši ispitanici vjeruju informacijama koje dobijaju od pojedinih izvora. Povjerenje u vjerodostojnost izvora Naučnici(na primjer farmaceuti, mikrobiolozi, epidemiolozi) Ljekari(na primjer kada gostuju u informativnom programu) Predstavnici Komore doktora medicine/Liječničke komore Vašeg entiteta/kantona Predstavnici Instituta za javno zdravstvo Vašeg entiteta/kantona Predstavnici Ministarstva zdravlja Vašeg entiteta/kantona 11.0 25.6 17.8 21.1 22.0 7.4 22.5 33.2 35.1 31.8 29.8 31.0 22.7 26.5 9.3 20.9 8.6 20.1 9.0 17.4 8.9 Novinari 11.2 26.2 38.3 15.8 4.4 Malo vjerodostojne Niti imam niti nemam povjerenja Imam povjerenja U potpunosti imam povjerenja Grafikon 47 Povjerenje u nauku i str uku prilično je izraženo kod ispitanika u doba korone. Najviše se vjeruje naučnicima(55.9%) i ljekarima(35.8%). Slijede predstavnici 77

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica instituta za javno zdravstvo(29.1%), predstavnici komore ljekara(29.5), predstavnici ministarstva zdravlja(27.3%) i najmanje novinari(20.2%). Ponašanje prije i tokom pandemije virusa COVID-19 U ovom poglavlju vidje ćemo da li je zbog pandemije virusa COVID- 19 došlo do promjene ponašanja i spitanika u odnosu na vrijeme bez virusa. Ovdje moramo imati na umu dvije stvari: da su na promjenu tog ponašanja uticali spoljni faktori(policijski čas, zabrana rada ugostiteljskih objekata, kina i pozorišta, zabrana održavanja sportskih događaja i konce rata i sl.) i ponašanje pojedinca kao odgovor na prepo ruku stručnjaka da trebamo smanjiti kontakte sa drugima što je više moguće. Često perem/la ruke? U potpunosti tačno Djelimično tačno 16.1 19.1 Nimalo nije tačno 8.2 1.6 75.7 79.2 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 48 Sa tvrdnjom da su često prali ruke prije pojave COVID- 19 slaže se 79.2% ispitanika, dok se svaki peti ispitanik(19.1%) djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. U okviru n ašeg uzorka nalazimo samo njih 1.6% koji se ne slažu sa ovom tvrdnjom. Kada je došla epidemija na naše prostore neznatno se smanjio procenat isp itanika koji često pere ruke(75.7%), baš kao š to se i smanjio procenat onih koji to rade djelimično(16.1%). Interesantno je da tokom pandemije raste procenat ispitanika koji manje peru ruke(8.2%). 78

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 U potpunosti tačno Djelimično tačno Nimalo nije tačno Nisam dirao/la lice 22.6 9 21.9 47.5 43.4 55.5 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 49 Svaki peti učesnik našeg istraživanja(22.6%) tvrdi prije pojave virusa COVID19 rukama nije dirao lice, dok je isti procenat onih koji kažu da su to činili (21.9%). S a ovom tvrdnjom djelimično se slaže nešto više od polovine ispitanika(55.5%). Nakon pojave pandemije procenat ispitanika koji ne diraju lice je porastao na 47.5%, d ok je procenat onih koji se djelimično slažu sa ovom tvrdnjom smanjen na 43.4%. Procenat onih koji tvrde da ne diraju lice u vrijeme pandemije iznosio je 9%. Izbjegavao/izbjegavala sam bilo kakav kontakt sa drugim ljudima, čak i izdaleka U 45.3 potpunosti tačno 15.3 Djelimično tačno 41.5 31.7 Za vrijeme COVID-a Nimalo nije 13.1 tačno 53.0 Grafikon 50 79

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Prije izbijanja epidemije, 15.3% ispitanika tvrdi je izbjegavalo kontakt sa drugim ljudima, dok je u vrijeme pandemije taj procenat porastao na 45.3%. Među ispitanicima koji su odgovorili da je ova tvrdnja djelimično tačna, nalazimo 31.7% od prije pandemije i 41.5% tokom pandemije. Sasvim očekivano, došlo je do velikog pada on ih koji su nastavili da imaju kontakte sa drugim ljudima kao prije pojave virusa. U„normalno vrijeme“ taj procenat je iznosio 53%. dok je tokom pandemije opao na 13.1%. Nisam prisustvovao/prisustvovala događajima na kojima je bilo puno ljudi. U . 81.4 potpunosti tačno 38.8 Djelimično tačno Nimalo nije tačno 10 22.0 8.6 39.2 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 51 Kao što možemo da vidimo iz Grafikona 51, prisustvovanje do gađajima na kojima je bilo mnogo ljudi znatno je smanjeno u vrijeme pandemije. Prije pojave virusa masovnim okupljanjima nije prisustvovalo 38.8% ljudi, da bi taj procenat porastao na 81.4% za vrijeme epidemije. Ipak, interesantno je da svaki deseti ispitanik(8.6%) nije promijenio svoje ponaš anje i za vrijeme epidemije je nastavio da posjećuje događaje gdje se okupljalo mnogo ljudi. 80

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Provodio/provodila sam više vremena kod kuće U potpunosti tačno 84.2 41.9 Djelimično tačno Nimalo nije tačno 11.5 4.2 32.1 26 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 52 Sasvim očekivano, procenat onih koji su više vremena provodili kod kuć e u vrijeme epidemije iznosio je 84.2%, za razliku od 41.9% prije pojave virusa. Kada je ovako visok procenat osoba koje su u vrijeme pandemije ovoliko vremena provodile kod kuće, sasvim je očekivan mali procenat onih koji za ovu tvrdnju kažu da je djelimično tačna(11. 5%) i nimalo tač na(4.2%). U potpunosti tačno Djelimično tačno Nimalo nije tačno Češće sam pratio/pratila vijesti 37 23.6 39.9 39.6 23 36.8 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 53 Za razliku od perioda bez pandemije, kada je vijesti često pratilo 23.6%, u vrijeme pandemije taj procenat je porastao na 37% ispitanika. Da je ova konstatacija djelimično tačna, slaže se 39% ispitanika i prije i tokom pandemije. Da su se vijesti manje pratile prije pandemije, kazalo je 36.8% ispitanika, za razliku od 23% tokom pojave virusa COVID-19. 81

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Otkazao/otkazala sam putovanje u inostranstvo U potpunosti tačno Djelimično tačno Nimalo nije tačno 10.4 11.8 42.3 27.9 45.9 61.7 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 54 Otkazivanje putovanja je više prisutno u vrijeme pandemije(61.7%) nego prije njenog izbijanja(42.3%). Sa ovom tvrdnjom djelimično se slaže svaki deseti ispitanik i prije i u toku pandemije, dok to nije bilo tačno za 45.9% ispitanika prije pojave pandemije i 27.9% u toku pandemije. Kupio/kupila sam osnovne potrepštine(na primjer U potpunosti tačno hranu) kako bih imao/imala rezerve 38.6 24.9 Djelimično tačno Nimalo nije tačno 39.8 36.6 21.6 38.5 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 55 Stvaranje rezervi hrane i drugih pot repština tokom pandemije učinilo je 38.6% ispitanika, dok je to prije pandemije praktikovalo njih 24.9%. Interesantno je da to čini podjednak proc enat ispitanika(oko 37%), bez obzira da li se to deš ava u vrijeme postojanja COVID-19 virusa i kada on nije postojao. Bez kućnih rezervi nalazimo 38.5% ispitanika kada nije bilo pandemije i 21.6% u vrijeme pandemije. 82

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Izbjegavao/izbjegavala sam bliski kontakt sa drugim ljudima(na primjer rukovanje) U potpunosti tačno 75 37.5 Djelimično tačno Nimalo nije tačno 17.1 23.4 7.9 39 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 56 Tokom pandemije bliski kontakt sa ljudima je izbjegavalo 75% ispitanika, dok je taj procenat prije epidemije iznosio 37.5%. Zanimljivo je da je takvo ponašanje donekle bilo prisutno i prije epidemije kod 23.4% ispitanika, da bi tokom epidemije opalo na 17.1%. Da nije bilo izbjegavanja bliskih kontakata sa drugim ljudima u vrijeme kada je virus COVID- 19 došao do nas, tvrdi 7.9% ispitanika, što je znatno manje od ponašanj a prije pojave virusa kada je taj procenat iznosio 39%. Kupio/kupila sam zaštitna medicinska sredstva(na primjer zaštitne maske, dezinfekciona sredstva) U potpunosti tačno 58.5 35.3 Djelimično tačno Nimalo nije tačno 26.6 24 14.8 40.7 Za vrijeme COVID-19 Prije COVID-19 Grafikon 57 83

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Kupovina medicinske opreme bila je više prisutna ko d ispitanika kada se virus pojavio(58.5%), nego kada virusa nije bilo(35.3%). Ipak, moramo imati u vidu da se sa ovom tvrdnjom slaže svaki p eti ispitanik bez obzira da li je epidemije bilo ili ne. O medicinskoj opremi, kada nije bilo epidemije, nije razmišljalo 40.7% ispitanika, za razliku od 14.8% ispitanika u vrijeme pojave virusa. Ukrštanja ponašanja i sociodemografskih varijabli Analiza aritmetičkih sredina između određenog ponašanja prije i za vrijeme korone(Tabela 72P) pokazuje da postoji statističk a razlika kod svih 10 parova. Sve ovo nam ukazuje da je došlo do pro mjene u ponašanju ispitan ika u vrijeme trajanja pandemije korone u odnosu na vrijeme kada nismo znali za postojanje virusa. Da budemo precizniji, ne samo da su ljudi promijenili svoje ponašanje već možemo reći da su to ponašanje prilagodili dato j situaciji i postali oprezniji kada se radi o ličnim kontaktima, svakodnevnom rutinskom ponašanju, održava nju higijene, stvaranju zaliha i sl. Važno je naglasiti da kada je rađeno ovo istraživanje još uvijek su važila rigorozna pravila uspostavljena od strane institucija sistema(policijski čas, ograničen j e kretanja između opština, zabrana masovnog okupljanja, zabrana rada nekih prodavnica, tržni h centara, ugostiteljskih objekata i institucija, uz obavezno nošenje rukavica i maski i sl.), što je svakako dovelo do promjene u ponašanju ljudi i teško je reći koliko je ovakvo ponašanje rezultat tih spoljnih faktora, a koliko je to rezultat pravila koje su ispitanici usvojili i kojih se svakodnevno pridržavaju. Razgovori o koronavirusu U ovom poglavlju saznaćemo da li se sa dolaskom virusa na n aše prostore, on nametnuo kao važna tema za razgovore sa nama bliskim osobama. 84

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Vrijeme potrošeno narazgovor okoronavirusu sabliskim osobama(porodica, prijatelji) prije pojave koronavirusa kod nas 15% 1% 13% 30% 41% Moji razgovori sa drugima se nikad ne odnose na koronavirus Manji dio mojih razgovora se odnosi na koronavirus Moji razgovori se odnose na koronavirus u istoj mjeri u kojoj se odnose i na druge stvari Veliki dio mojih razgovora se odnosi na koronavirus Moji razgovori sa drugima se uglavnom odnose samo na koronavirus Grafikon 58 Sasvim očekivano, virus COVID- 19 nije bio važna tema za razgovor sa bliskim osobama dok nije došao kod nas. Prije pojave virusa, o njemu je razgovaralo u manjoj mjeri 54% ispitanika, dok je bio zastupljen u razgovoru kao i mnoge druge tem e u 30% slučajeva. Kod 16% ispitanika virus COVID-19 je bio dominantna tema i prije dolaska na naše prostore. Kada je viru s došao na naše prostore, situacija se znatno mijenja. Sada kod 20% ispitanika COVID-19 nije dominantna tema u razgovorima sa bliskim osobama. Svaki treći ispitanik(36%) tvrdi da je tema virusa jednako zastupljena kao i sve druge teme. Ipak, 44% ispitanika smatra da je tema virusa prisutna u velikom dijelu njihovih razgovora. 85

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Vrijeme potrošeno na razgovor o koronavirusu sa bliskim osobama(porodica, prijatelji) nakon pojave koronavirusa kod nas 2% 3% 18% 41% 36% Moji razgovori sa drugima se nikad ne odnose na koronavirus Manji dio mojih razgovora se odnosi na koronavirus Moji razgovori se odnose na koronavirus u istoj mjeri u kojoj se odnose i na druge stvari Veliki dio mojih razgovora se odnosi na koronavirus Moji razgovori sa drugima se uglavnom odnose samo na koronavirus Grafikon 59 Ukrštanja komunikacija i sociodemografskih varijabli Dok virus COVID- 19 nije došao na naše prostore nije bilo razlike između muškaraca i žena kada se radi o razgovoru među prijateljima. Tek sa dolaskom virusa kod nas ta razlika postaje značajna i žene su te koje o virusu više razgovaraju(Tabela 66P). Sa dolaskom virusa COVID- 19 na naše prostore javila se razlika u količini vremena koje ispitanici provedu u razgovoru o njemu sa bliskim osobama. Sa porastom godina starosti raste i dominacija tema koje se tič u virusa i tu se sve tri kategorije ispitani ka međusobno razlikuju( Tabela 67.1P). Iz Tabele 68P vidimo da se ispitanici iz BiH i inostranstva međusobno ne razlikuju kada se radi o razgovoru sa bliskim prijateljima o virusu COVID-19 prije njegovog pojavljivanja kod nas. Ipak, nalazimo sta tistički značajnu razli ku kada 86

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 je virus došao na naše prostore, gdje vidimo da su ispitanici iz BiH u većoj mjeri međusobno razgovarali o tome, u odno su na ispitanike iz inostranstva. Iz Tabele 69P vidimo da osobe koje imaju svakodnevni kontakt na poslu sa ljudima, više su razgovarale sa bliskim osobama o virusu COVID-19 od onih koji nemaju takve kontakte, kada on nije bio prisutan na našem prostoru, d ok je ta razlika između ove dvij e kategorije ispitanika nestala sa pojavom pandemije kod nas. Kada se govori o vremenu koje su ispitanici proveli u razgovoru o koronavirusu sa svojim bližnjima, vidimo da postoji statistički značajna razlika između ispitanika koji poznaju i onih koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije virusom COVID- 19. Ta razlika je značajna i kada virus još uvijek nije došao kod na s, ali i kada je došao, ali je, sasvim očekivano, prosjek tog vremena nešto već i u vrijeme kada je viru s stigao na naše prostore(Tabela 70P). Simptomi COVID-19 Da li ste tokom prošle sedmice imali neki od simptoma povezanih sa infekcijom koronavirusom? 9% 91% Da Ne Grafikon 60 Svaki deseti ispitanik(9%) kaže da je u trenutku istraživanja imao neki od simptoma infekcije virusom COVID-19. 87

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ponašanje u slučaju infekcije U ovom poglavlju vidjećemo kakvo ponašanje možemo oč ekivati od ispitanika ako bismo primijetili da imaju simptome povezane sa infekcijom koronavirusom i koliko je vjerovatno da biste uradili sljedeće... Samoizolacija 3% 6% 2% 9% 80% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 61 U slučaju da prim ijete neki od simptoma povezanih sa infekcijom virusom COVID-19, najveći broj ispitanika(89%) bi bio spreman da ode u samoizolaciju, 6% nije sigurno kako bi se ponašali, dok 5% tvrdi da to ne bi učinili. Izbjegavanje članova porodice 7% 3% 6% 11% 73% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 62 Slično kao i kod prethodnog pitanja, u slučaju da primijete neki od simptoma 88

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 povezanih sa infekcijom virusom COVID-19, najveći broj ispitanika(84%) bi bio spreman da izbjegava druge članove porodice, 6% nije sigurno kako bi se ponašali, dok 10% tvrdi da to ne bi učinili. Ne bih išao/la na posao 7% 2% 5% 5% 81% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 63 Kada bi primijetili da imaju neki od simptoma infekcije virusa COVID-19, najveći broj ispitanika(86%) ne bi odlazio na posao, 9% bi otišlo na posao, a 5% ne zna kako bi se ponašali. Posjeta zdravstvenim ustanovama 27% 41% 7% 14% 11% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 64 Kada bi primijetili da imaju neki od simptoma infekcije virusom COVID-19, polovina ispitanika(52%) ne bi posjećival a zdravstvene ustanove, 34% bi to učinilo, a 14% ne zna kako bi se ponašali. 89

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Poziv zdravstvenim ustanovama 7% 2% 7% 9% 75% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 65 U slučaju da primijete neki od simptoma povezanih sa infekcijom virusom COVID-19, najveći broj ispitanika(84%) bi bio spreman da se javi zdravstvenim ustanovama, 7% nije sigurno kako bi se ponašali, dok 9% tvrdi da to ne bi učinili. Briga o higijeni 1% 1% 3% 5% 90% Sigurno ne Ne Ni da ni ne Da Sigurno da Grafikon 66 U slučaju da primijete neki od simptoma povezanih sa infekcijom virusom COVID-19, najveći broj ispitanika(95%) bi poveo računa o higijeni, 3% nije sigurno kako bi se ponašali, dok 2% tvrdi da to ne bi učinili. 90

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Diskusija deskriptivnih nalaza: percepcija, emocije, ponašanja Prije nego što krenemo sa analizom rezultata, moramo napomenuti da je istraživanje urađ e no u aprilu ove godine i to na način da su ispitanici samostalno i dobrovoljno popunjavali onlajn anketu, koju su istraživači podijelili putem društvenih mreža. U tom periodu Bosna i Hercegovina 2 je već desetak dana pod policijsk im časom i nizom drugih mjera kojima se ograničava kretanje stanovništva u cilju sprečavanja širenja virusa COVID- 19. Početkom aprila 3 imali smo 459 potvrđenih slučajeva infekcije i 13 preminulih, da bi krajem mjeseca taj broj iznosio 727 oboljelih i 69 preminulih. U tom trenutku svijet je imao malo tačnih i pouzdanih informacija o virusu COVID-19, tj. o njegovoj strukturi, načinu prenošenja, smrtnosti i svemu ostalom. Ovo je važno znati zbog interpretacije dobijenih rezultata, jer možemo pretpostaviti da će se stavovi i ponašanje mijenjati u skladu sa promjenama samog toka epidemije. U okviru našeg uzorka nalazimo 2099 ispitanika različite starosne dobi, obrazovanja, mjesta stanovanja i sl. Na početku istraživanja željeli smo da vidimo kakvo je njihovo z dravstveno stanje, jer očekujemo da će od toga zavisit i i njihovi stavovi o virusu COVID- 19, baš kao i njihovo ponašanje. Kada govorimo o rizičnom ponašanju, među ispitanicima preovladavaju nepušači, kojih je za 20% više u odnosu na pušače. U trenutku ka da smo radili istraživanje, najveći broj ispitanika nije napuštao zemlju u kojoj živi, dok je svaki deseti ispitanik putovao u neku od zemalja u kojoj se pojavio virus korone. Interesantno je da skoro trećina ispitanika u trenutku provođenja istraživanja poznaje nekoga ko ima simptome infekcije virusom COVID-19. Kada govorimo o kontaktima sa rizičnim grupama(djeca, starije osobe, hronični bolesnici i sl.), svaki drugi ispitanik nije zabrinut zbog toga, dok skoro trećina ispitanika tvrdi da nema takve kont akte. Zabrinutost je najviš e prisutna u vezi kontakata sa starim osobama i hroničnim bolesnicima i nešto manje sa djecom. Generalno gledajući, naš uzorak može mo opisati kao veoma zdrav jer 80% ispitanika nema zdravstvene probleme, a kod ispitanika koji imaju probleme sa zdravljem preovladavaju oni sa kardiovaskularnim oboljenjima, sa respiratornim problemima i dijabetesom. Nešto više od polovine ispitanika procjenjuje da ima potrebne informacije koje se 2 https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/radiosarajevoba-saznaje-u-cijeloj-bih-uvedenpolicijski-sat/371093 3 http://ba.n1info.com/Vijesti/a421114/Korona-virus-u-BiH-Interaktivni-prikaz-broja-zarazenih.html 91

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica tiču virusa i njegovog širenja, dok kod svakog trećeg ispitanika još uvijek p ostoje nedoumice. Slična je sit uacija i kod prepoznavanja simptoma infekcije. Interesantno je da su ispitanici najviše upoznati sa mjerama predostrožn osti, njih preko 80%, koje se trebaju preduzeti da bi se spriječilo širenje virusa, što je u tom trenutku i bio prioritet. U mogućnost da će se zaraziti virusom COVID-19 vjeruje 14% ispitanika. Ovako mali procenat ispitanika koji smatraju da se mogu zaraziti dugoročno može da ima veliki uticaj na njihovo ponašanje, jer ako očekujemo da će se infekcija desiti nekome drugome, a ne nama, to veoma če sto vodi ka opuštanju u ponašanju i zanemarivanju preporuka koje se tiču prevencija. Posebno treba voditi računa o mladima, koji u odnosu na druge starosne kategorije smatraju da viš e znaju o virusu korone i ne vjeruju da će se zaraziti. Teško je reći da li mladi više znaju o virusu ili ne od starijih, ali ako se radi o višku samopouzdanja i manjku znanja, onda je to ozbiljan problem. Žene u većem procentu, nego muškar ci, smatraju da poznaju mjere predostrožnosti protiv širenja virusa, dok je među muškarcim a prisu tnije uvjerenje da će se u budućnosti zaraziti virusom COVID-19. Istraživanje obavljeno u nekoliko zemalja širom svijeta pokazalo je da žene značajno češće vide koronavirus ka o ozbiljan zdravstveni problem i da v iše prihvataju kao potrebne restriktivne mjere u vezi sa prevencijom pandemije(Galasso et al., 2020). Osobe koje u većoj mjeri kontaktiraju sa dru gim ljudima bolje su informisane o simptomima i toku infekcije od ispitanika koji to nisu, a oni koji znaju nekoga sa simptomima infekcije smatraju da su više upoznati sa svim aspektima infekcije, od onih koji ne poznaju takve osobe. U prethodnom poglavlju govorili smo o samoprocjeni znanja naših ispitanika o različitim aspektima virusa COVID-19, ali koliko je njihovo stvarno znanje o tome? Prije nego što prikažemo njihove odgovore, moramo naglasiti da je u vri jeme našeg anketiranja postojalo dosta nejasnoća u vezi koronavirusa, međutim dosta znanja je već i bilo dostupno. Nešto više od polovine ispitanika smatra da nošenje maske nije najefikasniji način da se spriječi infekcija korona virusom i što su ispitanici mlađi to uvjerenje je izraženije. Među stanovnicima Federacije BiH nalazimo veći procenat onih koji sumnjaju u efikasnost maski, u odnosu na stanovnike Republike Srpske. Ispitanici koji su u stalnom kontaktu sa ljudima u većoj mjeri sumnjaju u efikasnost maski, baš kao i ljudi koji su putovali u zemlje u kojima se u tom trenutku pojavila korona. Za dvije trećine ispitanika pranje ruku vodom i sapunom je mnogo efikasniji način zaštite od infekcije, od dezinfekcionih sredstava. Ovo mišljenje je najviše prisu tno kod ispitanika starosti do 50 godina. U Federaciji BiH nešto više vjeruju vodi i sapunu, nego dezinfekcionim sredstvima, a imamo li u vidu radni status ispitanika ovo mišljenje je najviše izraženo kod 92

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 zaposlenih. Dvije trećine ispitanika smatra da nas konzumiranje dodataka ishrani ne mo že za štititi od infekcije virusom COVID- 19 i ovaj stav je najviše prisutan kod ispitanika starosti od 30 do 50 godina i zaposlenih, a najmanje kod penzionera. Skoro dvije trećine ispitanika smatra da je smrtnost od virusa u opštoj populaciji manja od 4%, dok sv aki deseti ispitanik misli da to nije tačno. S obzirom na godine starosti, među ispitanicima od 30 do 50 godina nalazimo najviše onih koji vjeruju da je smrtnost od virusa COVID-19 manja od 4%, kao i kod stanovnika Federacije BiH. Ispitanici koji su u svakodnevnom kontaktu sa d rugim ljudima, u većem procentu smatraju da je smrtnost od infekcije manja od 4%, od onih koji nisu tako često u kontaktu sa drugima. Skoro dvije trećine zaposlenih smatra da je smrtnost od ovog virusa manja od 4%, dok u to vjeruje sv aki drugi student ili đak. Trećina ispitani ka smatra da je širenje koronavirusa uporedivo sa širenjem sezonskog gripa. Sa ovom tvrdnjom se najviše slažu ispitanici koji ne žive u BiH, potom oni iz Federacije BiH, a najmanje iz Republike Srpske. Interesantno je vidjeti da ovu tezu najviše zastupaju penzioneri i nezaposleni. Svaki deseti ispitanik smatra da se COVID- 19 ne prenosi samo kapljičnim putem. Ispitanici koji poznaju ljude sa simptomima infekcije u nešto većem procentu smatraju da se virus prenos i kapljičnim putem, kao i zaposleni. Da je minimalna bezbjedna udal jenost od osobe zaražene COVID-19 virusom 3 metra, smatra svaki četvrti ispitanik, dok dvije trećine ispitanika misli da to nije tačno. Ipak, najstar iji ispitanici, kao i ispitanici iz Repu blike Srpske, smatraju da je udaljenost od 3 metra od zaraže nog sigurna. Da se virus COVID- 19 na predmetima zadržava i do 14 dana, smatra četvrtina ispitanika. Dvije trećine ispitanika smatra da je rizik od težeg ob lika bolesti kod osoba sa dijabetesom ve ći od rizika kod zdravih pojedinaca. Ispitanici stariji od 30 godina u većem procentu opažaju dijabetičare kao rizičnu grupu, kao i ispitanici koji su zaposleni. Devet od deset ispitanika smatra da su osobe koje imaj u astmu sklonije težim oblicima bolesti, ali i da su umor i otežano disanje d va simptoma oboljelih od virusa COVID- 19. Sa tvrdnjom„umor i otežano disanje su dva simptoma oboljelih od virusa“ najviše se slažu ispitanici mlađi od 30 godina, a najmanje stariji od 50. U Federaciji BiH nalazimo najv iše ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom da su umor i otežano disanje dva simptoma infekcije virusom CO VID19. Sa tvrdnjom da su SARS-CoV-2 i COVID- 19 sinonimi za koronavirus slaže se 71% ispitanika i taj procenat je značajno više izražen u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj i dijaspori. Kod ispitanika koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije nalazimo veći procenat onih koji smatraju da se radi o sinonimima, dok se đaci i studenti u najmanjem procentu slaž u sa ovom tvrdnjom. Devet od deset ispit anika se slaže da infekcija virusom COVID- 19 može proći bez simptoma, ali se 93

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica sa ovom tvrdnjom najmanje slažu ispitanici stariji od 50 godina, penzioneri i ispitanici koji ne poznaju ljude sa simptomima infekcije. Da je SARS-CoV-2 zoonoza, mišljenja je 41% ispitanika, dok svaki treći ispitanik na ovo pitanje nije znao odgovor. Među zaposlenima je najveći procenat ispitanika koji smatraju da se ovaj virus prenosi sa životinja na ljude. Da bi infekcija virusom COVID-19 bila potvrđena, potrebno je da se urade m ikrobiološka ispitivanja, smatra tri četvrtine ispitanika, a taj procenat je najviše izražen kod penzionera, starijih od 50 godina, koji žive u Federaciji BiH. Povišena temperatura nije nesiguran znak da je osoba oboljela od COVID-19, smatra dvije trećine ispitanika i ovo uvjerenje je najviše prisutno kod starijih od 30 godina i zaposlenih. Sa tvrdnjom da antibiotici nisu efikasni u liječenju virusa COVID- 19 slaže se tri četvrtine ispitanika, to više ispitanici iz BiH, pogotovo u Federaciji BiH, nego oni k oji žive u inostranstvu. Sa porastom godina starosti raste i uvjerenje ispitanika da su antibiotici nemoćni u borbi protiv virusa COVID- 19, a s obzirom na radni status najviše je zaposlenih koji smatraju da antibiotici nisu efikasni protiv ove infekcije. Kada se govori o percepciji epidemije kod naših ispitanika, potpuno je jasno, i očekivano, da se ona promijenila kada je virus stigao na naše prostore. Dok je virus bio tamo daleko, kod najvećeg broja ispitanika to nije izazivalo značajno interesovanje, z abrinutost ili promišljanje. Tek sa dolaskom virusa kod nas percepcija se mijenja i virus postaje jedna od najvažnijih tema, koj a kod ispitanika izaziva zabrinutost, tjera na razmišljanje i promjenu ponašanja. Iako se o virusu COVID- 19 u svijetu, ali i kod nas, počelo govoriti još u januaru, građani Bosne i Hercegovine tome nisu pridavali veliku pažnju. Sa dolaskom virusa u region najednom je sve drugo postalo nevažno i u medijima smo bili preplavljeni vijestima o to me. Imajući u vidu da je naše istraživanje urađeno na početku epidemije, kada se o virusu malo znalo, a građani su putem medija bili zatrpani netačnim, polutačnim i kont radiktornim informacijama, bilo je za očekivati da građani budu zbunjeni i uplašeni. V eć tada se počelo govoriti o infodemiji(The Lancet, 2020), tj. o prekomjernoj količini informacija, koja otežava razumijevanje problema i adekvatno ponašanje. Zbog toga će biti interesantno vidjeti kako su se ispitanici nosili sa informacijama kojima su svakodnevno bili izloženi. Svaki drugi ispitanik tvrdi da su ga vijesti o virusu COVID19 uznemiravale, dok 85% smatra da su bili preplavljeni informacijama. Istraživanje u Pakistanu( Balkhi, Nasir, Zehra& Riaz, 2020) pokazuje da dvije trećine ispitanik a osjeća ju anksioznost svakodnevno. Dvije trećine ispitanika tvrde da ih prikupljanje informacija o epidemiji nije smirivalo. Pandemija je 94

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 dominirala u razgovoru među ljudima. Skoro dvije trećine ispitanika tvrde da ih je sve to opterećivalo, a polovina ispitanika je nastojala da se pre više ne izlaže takvoj vrsti informacija. Informacije o pandemiji su im postale dosadne i prestali su da prate takvu vrstu vijesti. U tom periodu nešto manje od 40% ispitanika se osjećalo bespomoćnim, dok svaki tre ći ispitanik tvrdi da nije imao problema da se usredsredi na obavljanje svojih radnih obaveza. Ispitanicima mlađim od 30 godina najviše smeta ovolika količina informacija o virusu, dok ispitanici stariji od 50 godina nastoje da se što bolje informišu. Analiza razlika po polu pokazuje da su žene, u odnosu na mušk a rce, više uznemirene praćenjem vijesti o virusu, češće o njemu razgovaraju, manje prate informacije o njemu, vijesti o virusu ih više opterećuju i osjećaju se bespomoćno kada je virus COVID-19 u pitanju. Dok muškarci u većoj mjeri ističu da su im vijesti o virusu dosadne. Kod i spitanika koji ne znaju nikoga sa simptomima infekcije virusom COVID-19 izra ž eniji su stavovi u kojima se informacije o virusu kvalif ikuju kao dosadne, opterećujuće i zbog toga se prestaju pratiti, a ispitanici se više osjećaju bespomoćnim. Ljudi koji poznaju nekoga sa simptomima infekcije virusom COVID- 19 u većoj mjeri traže informacije sa drugih izvora, ako ne dobiju adekvatne informacije iz uobičajenih izvora informisanja, u odnosu na one koji ne poznaju nekoga sa simptomima infekcije. Nepušači, u odnosu na pušače, u većoj mjeri gledaju da se ne izlažu informacijama o virusu, prestaju da prate te informacije i tvrde da su im vijesti o tome dosadne, dok se pušači više osjećaju bespomoćn im u odnosu na ne pušače. Sa dolaskom virusa COVID-19 porastao je i procenat ljudi koji su svakodnevno počeli da prate informativne emisije i u odnosu na vrijeme prije pojave virusa u Kini. Taj procenat se skoro udvostručio. Kada govorimo o povjerenju u institucije, moramo imati na umu da stanovnici Bosne i Hercegovine, još od ranije, ne vjeruju mnogo institucijama sistema ( Turjačanin, Dušanić, Lakić, 2017; Šalaj, Grebenar, Puhalo, 2019). Ipak, specifičnost same situacije dovela je do toga da ispitanici naj više vjeruju naučnicima, a potom porodičnim ljekarima, institutima za javno zdravstvo, ministarstvima zdravlja, a najmanje medijima, društvenim mrežama i političarima. Slična je situacija i kod povjerenj a u informacije koje dobijaju o epidemiji: najviše se vjeruje naučnicima i ljekarima(35.8%), a slijede predstavnici instituta za javno zdravstvo, predstavnici komore ljekara, predstavnici ministarstva zdravlja i najmanje novinari. U vrijeme kada je rađeno ovo istraživanje, još uvijek su važila rigorozna pr avila uspostavljena od strane institucija sistema(policijski čas, ograničen je kretanja 95

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica između opština, zabrana masovnog okupljanja, zabrana rada nekih prodavnica, tržnih centara, ugostiteljskih objekata i institucija, uz obavezno nošenje rukavica i maski i sl.), što je svakako dovelo do promjene u ponašanju ljudi, ali je teško reći koliko je ovakvo ponašanje rezultat tih spoljnih zabrana, a koliko ličnog izbora. Nesumnjivo, došlo je do promjene u ponašanju ispitanika u vrijeme trajanja pandemije korone u odnosu na vrijeme kada nismo znali za postojanje virusa (Wang et al., 2020). Da budemo precizniji, ne samo da su ljudi promijenili svoje ponašanje već možemo reći da su to ponašanje prilagodili dat oj situaciji i postali oprezniji kada se radi o ličnim kontaktima, svakodnevnom rutinskom ponašanju, održava n ju higijene, stvaranju zaliha i sl. Slične rezultate dobili su i Balkhi, Nasir, Zehra& Riaz, 2020. godine u Pakistanu. Ostaje otvoreno pitanje ko liko će se ove promjene u ponašanju održati kako vrijeme bu de odmicalo i kako se budemo navikavali na korona svakodnevicu? Sasvim očekivano, u vrijeme našeg istraživanja epidemija je bila glavna vijest kod nas i o njoj se mnogo govorilo i u medijima, kao i među poznanicima, prijateljima i rodbinom. O epidemiji su više razgovarale žene i stariji ispitanici, ali i građani BiH generalno u odnosu na ispitanike iz dijaspore. Prije dolaska virusa na naše prostore, osobe koje su imale svakodnevni kontakt na poslu sa ljudima više su razgovarale sa bliskim osobama o virusu COVID-19, od onih koji nemaju takve kontakte, ali je ta razlika nestala sa dolaskom virusa na naše prostore. Osobe koje su u vrijeme istraživanja poznavale nekoga sa simp tomima infekcije virusom COVID- 19 više su razgovarale o epidemiji od onih koji nisu p oznavali te ljude i kada je epidemija bila daleko od nas i kada je stigla na naše prostore. U najvećem procentu(oko 80%) ispitanici tvrde da bi se ponašali u skladu sa preporukama ljekara, u slu čaju da primijete neki od simptoma zaraze, a to znači samoi zolacija, izbjegavanje članova porodice, održavanje higijene, ne odlazak na posao i informisanje zdravstvenih ustanova o svom zdravstvenom stanju. Istraživanje iz Francuske(Brouard et al., 2020) pokazalo je da sa starošću ispitanika raste i stepen poštovanja antipandemijskih mjera. Da žene više nego muškarci poštuju te mjere, te da ih više poštuju oni sa razvijenom ličnom odgovornošću, dok obrazovanje ne pokazuje povezanost sa poštovanjem mjera. Kod naših ispitanika problematičan je samo stav oko odlazaka u zdravstvene ustanove, gdje svaki drugi ispitanik izjavljuje da ih ne bi posjećivao, a trećina kaže da bi. Ostaje nedoumica kako su ispitanici razumjeli ovo pitanje, tj. da li su pod odlaskom u zdravstvene ustanove podrazumijevali odlazak u posjete ljudima koji tamo leže ili traženje pomoći za sebe? 96

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Socio politički stavovi i zdravstvena ponašanja Svaka krizna situacija prije svega utiče na povećan osjećaj nesigurnosti i stresa kod ljudi. Ipak, naš fokus u ovom odjeljku biće više vezan za načine na koji su percepcija COVID- 19 pandemije, te stavovi i ponašanja ljudi u pandemiji povezani sa određenim društveno- političkim stavovima i uvjerenjima. Generalno posm atrajući, na osnovu svih ranijih saznanja iz društvenih nauka, u ovakvim društvenim uslovima punim nesigurnosti i nejasnoće, možemo očekivati pomak u stavovima i uvjerenjima ljudi u pra vcu društvenog zatvaranja i povećanja autoritarnosti. Jedno od prvih sociopsiholoških objašnjenja društvenog pomjeranja ka autoritarnosti nalazimo kod Ericha Fromma, gdje on nalazi uzrok ekstremne nacionalne i fašističke identifikacije u činjenici da je no vi neograničeni kapitalizam razorio dotad ustaljene načine života i ide ntitete nekadašnjih tradicionalnih društava(Fromm, 1942). Ova promjena mnoge ljude plaši, jer donosi nesigurnost i nejasnoću u pogledu čovjekovih egzistencijalnih potreba, pa i samopoimanja, te oni od nje bježe u čvrste identitete društvenih zajednica. Takođe, po teoriji smanjenja nejasnoće, što su društvene okolnosti nestabilnije, to je i osoba manje sigurna u sopstvenu koncepciju identiteta, odnosno u to ko je ona, što vodi ka većoj spremnosti da se identifikuje sa nekom grupom. Ukoliko te grupe nude jednostavne, čiste, jasno prop isane prototipe, odnosno obrasce ideja, uvjerenja i ponašanja koja su prihvaćena od stra ne svih članova, biće u stanju da privuku pojedince. To je jedan od razloga zašto u situ acijama visoke društvene nejasnoće i nesigurnosti ljudi često žude za rigidnim d ruštvenim strukturama sa jasnom hijerarhijom vođstva(Hogg, 2005). Po teoriji kontrole užasa, ljudi teško podnose ideju o svojoj smrtnosti, i to nas automatski ispunjava užasom(Arndt, Greenberg, Schimel, Pyszczynski& Solomon, 2002; Solomon, Greenberg& Pyszczynski, 1991). Da bi nekako kontrolisali ovaj parališući strah, društv a razvijaju sisteme uvjerenja, pogleda na svijet i kulturalne vrijednosti kojima ljudi mogu da se nose sa strahom od smrti. P raktikujući ove vrijednosti i poglede na svijet, ljudi se više identifikuju sa grupom, postaju dijelom grupe, što im pruža osjeća j zaštićenosti. Kroz niz eksperimentalnih istraživanja ovi autori nalaze da u situaciji povećavanja egzistencijalnog straha ljudi najčešće reaguju tako što se pojača no identifikuju sa vlastitom kulturom, pokazujući pri tom pojačane unutargrupne preferencije, netoleranciju prema članovima drugih grupa i povećanu međugrupnu pristrasnost uopšte. 97

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica U socijalnoj psihologiji je dosta istraživano na koje sve načine lju di konstru išu manje ili više koherentan svijet oko sebe u skladu sa svojim političkim i raznim društv enim uvjerenjima. Osobe sa liberalnog ili konzervativnog pola političkih stavova kroje svoj društveni svijet, svoje vrijednosti, uvjerenja i stavove, tako da budu međusobno u ravnoteži. Ova težnja za ravnotežom i usklađenošću vrijednosti, stavova i ponašanja dovodi do činjenice da liberali i konzervativci(ili ljevičari i desničari) biraju, koriste i interpret iraju informacije u skladu sa svojim uvrijež enim sistemom vrijednosti i uvjerenja(Kunda, Miller& Claire, 1990). I najnovija istraživanja urađena tokom COVID-19 pandemije jasno pokazuju da osobe iz liberalnog političkog spektra doživljavaju koronavirus kao ozbiljnu prijetnju, te podržavaju strože mjere zaštite javnog zdravlja. S druge strane, konzervativniji ispitan ici obično predstavljaju virus na prilično bezazleniji način, a poduzet e restriktivne komunalne mjere obično doživljavaju kao pretjerane i motivisane drugim(obično skrivenim) razlozima. U skladu s tim, navedena istraživanja pokazuju veće poštovanje komuna lnih mjera(distanciranje, nošenje maski itd.) od strane liberala u odn osu na konzervativce(Brouard et al., 2020; Conway, Woodard, Zubrod& Chan, 2020; Rothgerber et al., 2020; van Holm, Monaghan, Shahar, Messina& Surprenant, 2020; Winter et al., 2020). Još jedna studija, rađena s početk a pandemije u SAD, Velikoj Britaniji i Kanadi, pokazuje da je polarizacija stavova i percepcije vezanih za COVID-19 u velikoj mjeri određena političkom polarizacijom(Pennycook, McPhetres, Bago& Rand, 2020). Takođe američka studija pokazuje da(već očekivano) politički konzervativniji ispitanici opažaju manji lični i društveni stepe n prijetnje od koronavirusa, više smatraju da je COVID-19 rezultat zavjere i da smatraju da mediji preuveličavaju stepen opasnost i(Calvillo, Ross, Garcia, Smelter& Rutchick, 2020). Ono što autori takođe nalaze, je ste da su konzervativci podložnij i vjerovanju la ž nim vijestima vezanim za COVID. Dalje, longitudinalna studija rađena tokom prvih mjeseci COVID-19 pandemije u SAD pokazuje da je društvena konzervativnost, vezana za rodne uloge, rasla tokom vremena pandemije, ali i da se političke orijenta cije nisu mnogo mijenjale(Rosenfeld& Tomiyama, 2020). Jedno istraživanje iz Britanije pokazuje da kolektivistička (nasuprot individualističkoj) društven a orijentacija pozitivno predviđa pridržavanje mjera socijalnog distanciranja i higijenskih navika koje sprečava ju širenje koronavirusa kod ispitanika(Biddlestone, Green& Douglas, 2020). Kad su u pitanju efekti pandemije i mjera izolacije, istraživanje sa Nov og Zelanda pokazuje da uvođenje mjera pandemijske izolacije kod ispitanika povećava povjerenje u nauku, političare, policiju, kao i patriotizam, ali povećava i nivo 98

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 mentalnog distresa(Sibley et al., 2020). Eksperimentalna studija, rađena u SAD i Poljskoj, pokazala je da razmišljanje o koronavirusu kod ispitanika dovodi do povećane a n ksioznosti, a posredno dovodi do povećanja društvenog konzervativizma i preferencije konzervativnih predsjedničkih kandidata (Karwowski et al., 2020). Is traživanje u SAD, rađen o u martu – aprilu 2020. godine, bavilo se razlozima zašto se konzervativniji ljudi manje bave COVID-19 pandemijom i njenim posljedicama(Conway et al., 2020). Istraživač i su ispitivali uticaj političkih, nasuprot iskustvenih faktora, odnosno mjerili su uticaj politički motivisanih faktora u odnosu na lično ili posredno iskustvo sa posljedicama pandemije. Rezultati su pokazali da su politički motivisani razlozi značajno bolj i prediktor zabrinutosti u vezi sa pandemijom, ali da sa rastom iskustva i uticaja pandemije COVID- 19, ideološki faktori percepcije prijetnje koronavirusa se smanjuj u. Čini se da su društvene krize uvijek bile pogodno tle za javljanje teorija zavjere. Kriz ne situacije, poput prirodnih katastrofa, gladi, raspada država, vode krizi društvene konstrukcije svijeta, gdje sve izgleda van ravnoteže i smisla. Nakon toga slijedi proces traganja za objašnjenjima ko je odgovoran za nastalu situaciju. Ond a obično dolaz i do konstrukcije odgovornih, tj. neprijatelja, koje treba pobijediti ili ukloniti, da bi se svijet ponovo doveo u stanje harmonije (Blanuša, 2009). Tokom srednjeg vijeka, u vrijeme epidemije kuge u Evropi, bujala su uvjerenj a da su se Jevreji udružili sa Sotonom protiv hrišćanskog stanovništva, te da su oni direktno odgovorni za bolest i patnju. O no što je slijedilo bili su progoni jevrejskog stanovništva, iako su od te iste bolesti stradali i Jevreji(Pipes, 1997). Istraživanje rađ eno u SAD poka zalo je da je učestalost teorija zavjere u američkom društvu, u periodu od 1890. do 2010, najviše rasla oko 1900. godine i između 40-ih i 50-ih godina XX vijeka(Uscinski& Parent, 2014). Ovi vrhovi učestalosti teorija zavjere povezani su sa industrijskom revolucijom, kao periodom značajnog društvenog restrukturiranja, te periodo m hladnog rata između SAD i SSSR, smatraju autori. Teorije zavjere odvlače pažnju javnosti od stvarnih problema(Goldzwig 2002), a p rihvatanje zavjereničkih ideja i stavovi u skladu sa njima mogu modifikovati naše ponašanje i dovesti do ozbiljnih i potencijalno katastrofalnih posljedica(Sunstein& Vermeule, 2009). Vjerovanje u teorije zavjere je povezano sa nepovjerenjem u vladine institucije, cinizmom, te razvojem ekstrem ističkih grupa i pokreta(Pfau, 2005). Na globalnom nivou nalazi pokazuju da ljudi koji vjeruju u teorije zavjere nemaju povjerenje u nauku, naučne dokaze i medicinu, a po štetnosti efekata posebno 99

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica se ističu antivakcinacijske teorije, poricanje veze između AIDS-a i HIV-a, te nepovjerenje u tačnost nalaza o klimatskim promjenama(Lewandowsky, Gignac& Vaughan, 2013; Lewandowsky, Oberauer& Gignac, 2013). Ovakvi narativi dovode do izlaganja velikim rizicima po vlastito zdravlje, zdravlje čitavih populacija i generalno stanje prirodnog okruženja. Skore studije iz Engleske i Poljske pokazuju da je veći nivo zavjereničkog mišljenja u vezi sa manjim poštovanjem mjera za zaštitu javnog zdravlja, kao i sma njenim povjerenjem u mjere vakcinacije, medicinske institucije i profesionalce(Freeman et al., 2020; Oleksy, Wnuk, Maison& Łyś, 2021). Takođe, istraživanja rađena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD pokazuju da osobe koje vjeruju, bilo da je koronavirus obmana, bilo da je vještački stvoren, pokazuju manje poštovanje mjera kolektivne zaštite javnog zdravlja, ali su više spremn e da se angažuju u pravcu individualne pripreme za zaštitu tokom pandemije(Imhoff& Lamberty, 2020). U i straživanju rađenom u Francuskoj tokom perioda izolacije(mart 2020) nađeno je da vjerovanje u teorije zavjere i izražen zavjerenički mentalitet kod ispitanika povećava podršku za primjenu kontroverznih i nedokazanih tretmana protiv COVID-19(npr. hydroxychloroquine), dok smanjuju podršku za vakcinaciju protiv koronavirusa(Bertin, Nera,& Delouvée, 2020). Istraživanje rađeno u SAD krajem aprila 2020. godine pokazuje da oko polovine ispitanika vjeruje da je virus vještački stvoren u Kini, da ga Kinezi koriste kao biološko oružje, te da Bill Gates stvara uređaj za praćenje koji će biti ubrizgan svakom ko primi COVID-19 vakcinu(Miller, 2020). Dalje, autor nalazi da pristalice republikanaca, oni koji osjećaju manju ličnu sigurnost i oni sa manje psihološke o tpornosti, pokazuju više zavjereničkih ideja u vezi sa virusom COVID-19. U istraživanju iz Velike Britanije na reprezentativnom uzorku, nađeno je da sklonost analitičkom mišlj enju i odbacivanje COVID-19 teorija zavjere pozitivno predviđaju poštovanje mjera zaštite javnog zdravlja, i to tako da odbacivanje teorija zavjere posreduje između analitičkog mišljenja i poštovanja mjera(Swami& Barron, 2020). Na osnovu svih dosadašnjih zn anja, d alo bi se očekivati da je i kod nas COVID-19 pandemija pospješila zavjereničko razmišljanje, pogotovo kad su u pitanju tako teško objašnjivi i potencijalno destruktivni događaji kao što je pojava i širenje koronavirusa. Na osnovu povezanosti zavjere ničkih uvjerenja sa konzervativnim političkim stavov ima (Turjačanin, Puhalo& Šain, 2018), možemo očekivati da osobe sa izrazitijim zavjereničkim mišljenjem manje vjeruju zvaničnim infor macijama vezanim za koronavirus, kao i da se manje p ridržavaju propisanih mjera zaštite javnog zdravlja. 100

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Jedna od velikih posljedica pandemije COVID- 19 mogla bi biti povećano društveno distanciranje od stranaca, putnika i uopšteno pripadnika društvenih grupa kojima ne pripadamo. Brojna istraživanja pokazuju da krizne situacije generalno povećavaju stepen predrasuda i diskriminacije u društv u, ali pandemije bolesti su možda još pogodniji faktori za ove fenomene(Schaller& Neuberg, 2012). Stranci kao potencijalni prenosioci bolesti česta su meta predrasuda ovih dana, a ponekad se koronavirus naziva i"kineskim virusom", potkrepljujući time opravdanje za diskriminatorno ponašanje prema Azijatima (Misra, Le, Goldmann& Yang, 2020; Reny& Barreto 2020; Zheng, Goh& Wen, 2020). Kao što je i očekivano, skorije evropske studije pokazuju da izlaganje informacijama vezanim za pandemiju povećava predrasude i distanciranje od stranaca, a posebno prema pripadnicima nacija koje su bile najviše pogođene pandemijom, poput Italijana(Sorokowski et al., 2020). Takođe, n ovija istraživanja pokazuju da je COVID- 19 pandemija uticala na povećan nivo predrasuda prema starijim osobama(Ayalon, 2020; Ayalon et al., 2020). Razlog za to možemo potražiti u činje nici da nas ova pandemija uvodi u ekonomski turbulentan period, te da naslućivanje krize dovodi do predviđanja da će penzioneri i stariji predstavljati veći ekonomski teret, što dovodi do izraženijeg međugeneracijskog jaza. U vezi sa prethodno naved enim predrasudnim ponašanjima, poznato je da postoje i različite sociopsihološke varijable koje su u posrednoj vezi sa predrasudnim i diskriminatornim stavovima, poput orijentacije na socijalnu dominaciju(SDO) i autoritarnosti(RWA). Na osnovu ranijih ist raživanja, za očekivati je da osobe koje su sklonije desničarskoj autoritarnosti i orijentaciji na hijerarhijsku nejednakost između grupa pokažu i veći nivo predrasudnog i diskriminatornog ponašanja(B Altemeyer, 2004; Jim Sidanius& Pratto, 1999). Novije istraživanje, urađeno na reprezentativnom uzorku građana Velike Britanije tokom pandemije COVID-19, bavilo se vezom autoritarnosti sa nacionalizmom i antiimigrantskim stavovima(Hartman et al., 2020). Rezultati su pokazali da u uslovima niskog stepena percipirane prijetnje (operacionalizovano kroz mjeru anksioznosti povezanu sa COVID-19 pandemijom) autoritarnost ostvaruje veoma slabu vezu sa nacionalizmom i antiimigrantskim stavovima. S druge strane, u uslovima visokog stepena percipirane prijetnje, te veze su značajno jače. Ovo nam pokazuje da na ovaj klaster stavova ne utiče samo percipirana prijetnja od specifičnih grupa, poput imigranata ili etničkih grupa, već da i opasnost koju donosi pandemija vodi ka povećanju nacionalizma i ksenofobije, pogotovo kad su u pitanju prijetnje po 101

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica ekonomske resurse. Niz studija urađenih u Špani ji tokom marta 2020. godine pokazalo je da je sa COVID-19 pandemijom porastao i nacionalizam, i to u mnogo većoj mjeri nego kad su druge krize bile u pitanju, poput klimatskih promjena ili terorizma(Amat, Arenas, Falcó-Gimeno& Muñoz, 2020). Autori su našli i porast u želji za snažnim vođstvom, spremnosti na odricanje od individualnih sloboda, te veliki porast u preferenciji tehnokratske i autoritarne vladavine. Na razne način e, krizna situacija može dovesti do legitimizacije diskriminatornog ponašanja prema strancima ili pripadnicima marginalizovanih grupa, jer predstavljaju"objektivnu opasnost" po javno zdravlje, ali i društven oekonomsku stabilnost. Takođe, nivo opasnosti ne percipira se jednako od strane pripadnika vlastite grupe u odnosu na neke druge grupe. Tokom COVID-19 pandemije građani su u prilici da slušaju saopštenja medicinskog osoblja, naučnika, državnih zvaničnika, ali i brojnih nezvanič nih i nenaučnih izvora. Preliminarni nalazi iz Švedske pokazali su da je tokom COVID- 19 pandemije došlo do povećanog nivoa institucionalnog i interpersonalnog povjerenja(Esaiasson, Sohlberg, Ghersetti& Johansson, 2020). Iako je neminovno da u uslovima pandemije moraju pratiti naučne informacije ne bi li se društvo efikasnije borilo protiv bolesti, b rojna istraživanja pokazuju da povjerenje u nauku i naučne informacije u velikoj mjeri zavisi od političkih i ideoloških orij entacija. Is traživanja rađ ena u SAD pokazuju da politički liberali uglavnom pokazuju veće povjerenje u nauku u odnosu na političke konzervativce, pogotovo kad su u pitanju teme globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena, javnog zdravlja i njihovih uticaja na ekonomsku produktivnost(Brewer& Ley, 2013; Gauchat, 2012; Hmielowski, Feldman, Myers, Leiserowitz& Maibach, 2014). S druge strane, neka istraživanja pokazuju da ponekad konzervativci pokazuju veće povjerenje u nauku, i to uglavnom kad su u p itanju naučne teme koje se tiču inovacija u pravcu povećanja produ ktivnosti(McCright, Dentzman, Charters & Dietz, 2013). Najnovija istraživanja pokazuju da kod osoba koje ne vjeruju da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim ponašanjem postoji tendencija da se manje pridržavaju mjera izolacije u vrijeme pa ndemije COVID-19(Brzezinski, Kecht, Van Dijcke& Wright, 2020). Studija rađena u Sjevernoj Americi i Velikoj Britaniji tokom marta 2020. godine, našla je da je vjerovanje u pogrešne činjenice u vezi s virusom COVID-19 povezano sa političkim orijentacijama, ali i da je kognitivna sofisticiranost (operacionalizovana kroz analitičko mišljenje, numeričke vještine, poznavanje osnova nauke i skepticizam prema besmislicama) najbolji 102

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 prediktor odbacivanja pogrešnih informacija vezanih za C OVID-19 (Pennycook et al., 2020). Kroskulturalno istraživanj e, rađeno tokom marta i aprila 2020. godine, koje se bavilo pitanjima procjene rizika u vezi sa koronavirusom, pokazalo je da je opšta percepcija rizika bila veća kod ispitanika koji više vjeruju u nauku, ali i da su manju percepciju rizika pokazivali oni koji imaju više povjerenja u vlasti(Dryhurst et al., 2020). Čini se da motivisana kognicija i u ovom slučaju utiče na selekciju i tumačenje informacija koje su u skladu sa našim globalnijim sistemima uvj erenja. Istraživanje rađeno u 15 zemalja Zapadne Evrope u martu i aprilu 2020. godine, neposredno prije i nakon početka COVID-19 izolacije, pokazalo je da je sa početkom izolacije nešto porastao stepen spremnosti da se glasa za aktuelne vlasti(premijera/p redsjednika države), da je poraslo povjerenje u vlasti, te da je poraslo zadovoljstvo demokratijom(Bol, Giani, Blais& Loewen, 2020). Još jedno kroskulturalno istraživanje, rađeno na reprezentativnim uzorcima iz 23 zemlje, pokazalo je da sa porastom povjerenja u vlasti raste i poštovanje zdravstvenih i prosocijalnih mjera vezanih za suzbijanje pandemije(Han et al., 2020). Autori nalaze da one vlasti koje se opažaju kao dobro organizovane, koje daju jasna saopštenja i informacije o virusu COVID- 19, te koje se opažaju kao pravične, zadobijaju više povjerenja ispitanika. Opis socijalnih stavova Tabela 9. P olitičke orijentac ije Uzorak Ljevica Lijevi centar Centar Desni centar Desnica Ukupno F 677 429 865 68 60 2099 % 32.20 20.40 41.20 1.30 2.90 100.00 Na osnovu podataka iz tabele 9 možemo uočiti da je najveći procenat ispitanika procijenio svoju političku orijentaciju kao"centar"(41%), zatim 103

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica "ljevica"(32%),"lijevi centar"(20%), a tek mali procenti ispitanika kao "desnica"(3%) i"desni centar"(3%). Ovi rezultati prilično odstupaju od nekih ranijih podataka rađenih na reprezentativnijim uzorcima punoljetnih građan a BiH, gdje su ispitanici pokazivali ve ću tendenciju ka političkoj orijentaciji udesno(Turjačanin et al., 2018). Tabela 10. V ažnost društvenih identifikacija Važna mi je pripadnost mom… Narodu Entitetu BiH Evropi Vjeri Uopšte se ne slažem 27.9% 53.0% 19.5% 17.4% 29.0% Uglavnom se ne slažem 12.1% 11.4% 8.6% 8.0% 8.1% I slažem se i ne slažem se 24.9% 16.9% 14.1% 22.1% 16.5% Uglavnom se slažem 12.7% 6.3% 10.6% 13.1% 9.4% Potpuno se slažem 22.3% 12.4% 47.2% 39.4% 37.0% Ispitanike smo pitali u kojoj mjeri su im važne određene društvene pripadnosti, gdje su oni izražavali važnost svake pripadnosti na 5 stepenoj skali. Ovdje ćemo prokomentarisati samo zbirne kategorije slaganja(Uglavnom se slažem i Potpuno se slažem), te zbirne kategorije neslaganja(Uglavnom se ne slažem i Uopšte se ne slažem). U tabeli 10 vidimo da i spitanici kao najvažnije pripadnosti ističu pripadnost Bosni i Hercegovini, gdje vidimo da s e 57.8% ispitanika slaže sa tom tvrdnjom, dok se njih 28.1% ne slaže. P ripadnost Evropi naglašava kao važnu njih 52.5%, dok za njih 25.4% ova pripadnost nije važna. P ripadnost vjeri ističe kao važnu 46.4%, dok njih 37.1% kaže da im nije važna. Nešto manje je izražena važnost pripadnosti narodu, gdje 35% ispitanih ovu pripadnost naglašava kao važnu, dok za njih 40% pripadnost narodu nije mnogo važna. P ripadnost BiH entitetu je važna za 18.7% ispitanika, dok za njih 64.4% ona nije važna. Ovdje treba napomenuti da se, osim identifikacije sa vjerom, sve druge identi fikacije značajno razlikuju u odnosu na entitet življenja ispitanika. Slično kao i u ranijim istraživanjima, ispitanici iz RS pokazuju značajno veću važnost identifikacije sa narodom i entitetom u kom žive, dok ispitanici iz FBiH 104

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 pokazuju značajno veću ide ntifikaciju sa BiH i Evropom. Imajući na umu da je u našem uzorku bilo značajno više ispitanika iz FBiH, ovo treba imati na umu prilikom tumačenja rezultata. Tabela 11. Tvrdnje skale autoritarnosti(RWA) Ovaj narod neće opstati bez jakog vođe. Treba pooštriti zakonske kazne i imaćemo bolje društvo. Jedini način da se društvo oporavi je da se vratimo tradicionalnim vrijednostima. Uopšte se ne slažem Uglavnom se ne slažem I slažem se i ne slažem se 26.7% 9.0% 21.3% 14.9% 10.0% 21.1% 30.0% 13.3% 27.5% Uglavnom se slažem 12.9% 17.1% 12.1% Potpuno se slažem 30.2% 37.0% 17.2% Na skali stavova desničarske autoritarnosti(tabela 11), gdje su ispitanici izražavali svoje slaganje na 5- stepenoj skali, vidimo da se ispitanici u najvećoj mjeri slažu sa tvrdnjom"Treba pooštriti zakonske kazne i imaćemo bolje društvo", gdje se 54.1% ispitanika slaže sa ovom tvrdnjom, dok se njih 24.9% ne slaže. Sa tvrdnjom"Ovaj narod neće opstati bez jakog vođe" slaže se 43.1%, dok se ne slaže njih 35.7%. Kod tvrdnje"Jedini način da se društvo oporavi je da se vratimo tradicionalnim vrijednostima" 29.3% ispitanika se slaže, a 43.3% se ne slaže. Iako vidimo da se odgovori ispitanika prilično ravnomjer no raspoređuju oko srednje tačke na tvrdnjama desničarske autoritarnosti, donekle u suprotnosti sa samoprocjenom političkih orijentacija, vidimo da ispitanici preferiraju neke autoritarnije stavove, prvenstveno one koji se tiču autoritarne državne kontrole. 105

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 12. Tvrdnje skale orijentacije na socijalnu dominaciju(SDO) Uopšte se ne slažem Pojedine grupe ljudi su jednostavno manje vrijedne od drugih. Da bismo dobili ono što nam je potrebno, ponekad moramo upotrijebiti i silu protiv pojedinih grupa ljudi. U ovoj zemlji bi bilo bolje kada bismo manje brinuli o jednakosti ljudi. Sasvim je u redu što neke grupe ljudi imaju više šansi u životu od drugih. Da bi se napredovalo u životu, ponekad moramo nekog malo i“nagaziti”. 77.2% 50.4% 64.9% 74.4% 67.0% Uglavnom se ne slažem 5.9% 15.9% 8.8% 9.4% 13.9% I slažem se i ne slažem se 7.1% 15.7% 12.3% 10.9% 11.0% Uglavnom Potpuno se slažem se slažem 2.7% 7.1% 7.2% 10.8% 4.7% 9.2% 2.1% 3.1% 4.3% 3.8% Kao i u prethodnim slučajevima, o pitanjima vezanim za orijentaciju na socijalnu dominaciju(preferencija za hijerarhijsku orijentaciju društva) ispitanici su izražavali svoje slaganje na 5-stepenoj skali procjene(tabela 12). 106

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Najmanje slaganje izaziva tvrdnja"Sasvim je u redu što neke grupe ljudi imaju više šansi u životu od drugih", gdje se svega 5.2% ispitanika slaže sa tvrdnjom, dok se 83.8% ispitanika ne slaže. Sljedeća tvrdnja"Da bi se napredovalo u životu, ponekad moramo nekog malo i'nagaziti'" izaziva slaganje 8.1% ispitanika, a neslaganje kod 80.9% njih. Tvrdnja"Pojedine grupe ljudi su jednostavno manje vrijedne od drugih" izaziva slaganje kod 9.8% ispitanika, a neslaganje kod 84.1% njih. Sa tvrdnjom"U ovoj zemlji bi bilo bolje kada bismo manje brinuli o jednakosti ljudi" slaže se 13.9% ispitanika, a ne slaže 73.7% njih. N ajveće slaganje nalazimo kod tvrdnje"Da bismo dobili ono što n am je potrebno, ponekad moramo upotrijebiti i silu protiv pojedinih grupa ljudi", gdje se njih 18% slaže sa tvrdnjom, dok se ne slaže 66.3% ispitan ih. Generalno, ovdje vidimo da ispitanici pokazuju izrazito nisko slaganje sa tvrdnjama, uglavnom između tačaka"uopšte se ne slažem" i"uglavnom se ne slažem". Tabela 13. T vrdnje skale zavjereničkog mentaliteta(CMQ) O mnogim važnim svjetskim događajima javnost nikada nije bila informisana. Politi č ari obi č no kriju prave motive za svoje odluke. Vladine slu ž be budno prate građane. Događaji koji naizgled nisu povezani č esto su rezultat aktivnosti tajnih slu ž bi. Postoje tajne organizacije koje imaju veliki uticaj na politi č ke odluke. Uopšte Uglavnom se ne se ne slažem slažem 6.5% 11.0% 2.3% 2.4% 7.4% 11.2% 8.2% 15.5% 6.9% 13.9% I slažem se Uglavnom i ne se slažem slažem se 25.4% 18.0% 10.0% 21.6% 34.1% 21.1% 33.1% 17.8% 25.7% 20.4% Potpuno se slažem 39.1% 63.7% 26.2% 25.4% 33.0% 107

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ispitanicima smo ponudili nekoliko tvrdnji kojima registrujemo sklonost vjer ovanju u teorije zavjere putem skale tzv. zavjereničkog mentaliteta – sklonosti uopštenom vjerovanju u postojanje skrivenih aktivnosti određenih grupa ljudi na štetu većine stanovništva nekog društva ili čovječanstva u cjelini. U tabeli 13 m ožemo reći da s e ovim tvrdnjama mjeri generalizovana sklonost konspirativnom mišljenju. Ispitanici se najviše slažu sa tvrdnjom "Politi č ari obi č no kriju prave motive za svoje odluke", gdje se njih 85.3% slaže, a svega 4.7% ne slaže sa ovom tvrdnjom. Dalje, s tvrdnjom" O mnogim važnim svjetskim događajima javnost nikada nije bila informisana" slaže se 57.1% ispitanika, a ne slaže s e njih 17.5%. S tvrdnjom"Postoje tajne organizacije koje imaju veliku uticaj na politi čke odluke" slaže se 53.4% ispitanika, dok se ne slaže njih 20.8% njih. Tvrdnja"Vladine slu žbe budno prate građane" izaziva slaganje 47.7% ispitanika, dok se ne slaže njih 18.6%. S tvrdnjom"Događaji koji naizgled nisu povezani č esto su rezultat aktivnosti tajnih slu žbi" slaže se 43.2% ispitanika, dok se njih 23.7% ne slaže. Vidimo da se za sve tvrdnje ispitanici kreću od neutralne tačke do visokog stepena slaganja. Generalno, reklo bi se da naši ispitanici pokazuju visok stepen zavjereničkog mentaliteta, što može biti rezultat trenutne situacije, ali i opštijih uslova konteksta u kome žive. Možemo reći da su ovi podaci u skladu sa nekim ranijim istraživanjima u BiH, gdje smo našli relativno visoku sklonost zavjereničkim narativima (Turjačanin et al., 2018). Tabela 14. S pecifične teorije zavjere Uopšte se ne slažem Uglavnom I slažem se Uglavnom Potpuno se ne i ne se slažem se slažem slažem slažem se Velike farmaceutske firme namjerno šire razne bolesti kako bi poveća le prodaju lijekova. 16.4% 16.2% 26.2% 17.5% 23.7% Korona virus je vještački stvoren i pušten među 25.3% ljude. 13.2% 25.4% 12.1% 24.0% 108

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Ispitanicima smo ponudili i dvije tvrdnje u kojima su formulisane relativno specifične teorije zavjere – jedna vezana za funkcionisanje farmaceutske industrije, a druga za porijeklo koronavirusa(tabela 14). Rezultati pokazuju da se ispitanici najmanje slažu sa tvrdnjom"Koronavirus je vještački stvoren i pušten među ljude", gdje se njih 36.1% slaže sa tvrdnjom, a 38.5% ne slaže. Tvrdnja"Velike farmaceutske firme namjerno šire razne bolesti kako bi povećal e prodaju lijekova" izaziva slaganje kod 41.2% ispitanika, dok se njih 32.6% ne slaže. Iako su procenti slaganja sa specifičnim teorijama zavjere manji nego u slučaju uopštenijih tvrdnji iz skale zavjereničkog mentaliteta, činjenica je da dosta vel ik procenat ispitanika vjeruje u vještačko porijeklo koronavirusa(36.1%), te njegovo namjerno puštanje u ljudsku populaciju. Brojne nejasnoće vezane za novi virus donose potre bu da se stvarnost nekako objasni i učini predvidivom, pa makar to bile neprovjerene činjen ice. 109

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Korelacije između sociopolitički h stavova i zdravstvenih ponašanja U sljedećem odjeljku diskutovaćemo veze između društvenopolitičkih stavova i stavova i percepcija vezanih za COVID- 19 epidemiju. U analizi imamo četiri varijable koje zajedno čine klaster osobina i stavova tradicionalno vezanih za osobe i ideologije koje naginju desnim i konzervativnim sociopolitičkim opcijama. Prve tri varijable, desna politička orijentacija, desničarska autoritarnost i orijentacija na d ruštvenu dominaciju u svom sadržaju imaju sociopolitičku orijentaciju udesno, dok varijabla zavjerenički mentalitet nije sadržinski vezana isključivo za desne političke stavove, ali se u našem društvenom kontekstu (uključujući i ovo istraživanje) nalazi u istom klasteru stavova. Tabela 15. Korelacije socio političkih stavova i zabrinutosti Koliko ste zabrinuti zbog koronavirusa danas? Kako procjenjujete ozbiljnost infekcije koronavirusom danas? Kako procjenjujete mogućnost da se širenje infekcije koronavirusom ogr aniči, danas? Desna politička orijentacija -.061 ** -.073 ** .037 Desničarska autoritarnost .020 .006 .063 ** Orijentacija na društ. dominaciju -.044 * -.065 ** .001 Zavje renički mentalitet -.186 ** -.214 ** -.054 * Da li se plašite infekcije -.067 ** .053 * koronavirusom, danas? -.012-.160 ** Koliko često razmišljate -.054 * -.009 o koronavirusu, danas? -.046 * -.159 ** Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 110

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Korelacije između sociopolitičkih stavova i zabrinuto sti u vezi sa koronavirusom pokazuju da postoje veze između preferencija konzervativnih i desnih političkih stavova i umanjivanja zabrinutosti vezanih za koronavirus (tabela 15). Većina korelacija su dosta prilično niske, a na jizrazitije veze pokazuju da oni ispitanici koji su skloni zavjereničkom razmišljanju imaju tendenciju da su manje zabrinuti zbog virusa danas(r=-.186; p<.01), manje procjenjuju mogućnost vlastite infekcije v irusom(r=-.214; p<.01), manje se plaše infekci je virusom(r=-.160; p<.01) i manje razmišljaju o koronavirusu(r= .159; p<.01). Korelacije između desne političke orijentacije, orijentacije na socijalnu dominaciju i zabrinutosti pokazuju niske, ali dosljedne veze, tako da oni koji preferiraju desne poli tičke orijentacije, te oni koji preferiraju hijerarhijske društvene dominacije pokazuju manju zabrinutost vezano za koronavirus. Tabela 16. Korelacije socio političkih stavova i informisanja Desna Desničarska Orijentacija Zavjerenički politička autoritarnost na društ. mentalitet orijentacija dominaciju Praćenje vijesti o koronavirusu -.022.067 ** -.003.027 me uznemirava. Prikupljanje informacija o koronavirusu me smiruje. Trenutno se u svakom razgovoru u nekom momentu pomene koronavirus. Čini mi se da sam preplavljen/a vijestima o koronavirusu. Ako ne dobijem nove informacije o koronavirusu iz izvora informacija koje redovno koristim, potražim druge izvore. -.057 ** .002 .019 -.090 ** -.051 * .043 * .074 ** -.062 ** -.033-.089 ** -.028.008 -.002.091 ** -.026-.116 ** 111

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ako mogu, gledam da se ne izlažem informacijama o koronavirusu. Prestao/la sam da pratim informacije o koronavirusu. Vijesti o koronavirusu su mi dosadne. Vijesti o koronavirusu me opterećuju. Desna Desničarska Orijentacija Zavjerenički politička autoritarnost na društ. mentalitet orijentacija dominaciju .061 ** .064 ** -.026.111 ** .059 ** .071 ** .025 .090 ** .084 ** .117 ** .035 .087 ** .015 .155 ** .204 ** .145 ** Osjećam se bespomoćno kada -.013.070 ** .032.023 je koronavirus u pitanju. Zbog razvoja događaja u vezi sa koronavirusom teško mi je .015 da se usredsredim na svoj posao. .073 ** .051 * .054 * Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 Sljedeći set pitanja bavi se prikupljanjem informacija vezanih za koronavirus, te posljedicama tih informacija na vlastito mentalno funkcionisanje(tabela 16). Kao i u prethodnoj tabeli, vidimo da su korelacije dosta niske, ali naziru se izvjesne tendencije. Ispitanici desnijih stavov a i izrazitijeg zavjereničkog mentaliteta češće izjavljuju da izbjegavaju informacije o koronavirusu, da su prestali da prate vijesti o koronavirusu, da su im te vijesti dosadne i da ih opterećuju, te da ih ometaju u obavljanju posla. S druge strane, manje izjavljuju da ih prikupljanje informacija smiruje i da traže različite izvore informacija o koronavirusu. Generalno, čini se da osobe čiji stavovi idu udesno ne žele da slušaju informacije o koro navirusu, ali i da ih te informacije ne zabrinjavaju mnogo. 112

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 17. Korelacije socio političkih stavova i ponašanja u slučaju zaraze Desna politička orijentacija Desničarska autoritarnost Orijentacija na društ. dominaciju Samoizolacija (izbjegavanje -.046 * -.012-.120 ** kontakta sa drugim ljudima) Izbjegavao/la bih članove svoje porodice/obitelji -.072 ** -.076 ** -.132 ** Ne bih išao/išla na -.031 posao Pozvao/pozvala bih -.005 zdravstvenu ustanovu -.048 * .034 -.130 ** -.097 ** Posjetio/posjetila bih zdravstvenu ustanovu .095 ** .074 ** .066 ** Zavjerenički mentalitet -.079 ** -.103 ** -.088 ** -.093 ** .058 ** Brinuo/brinula bih se o ličnoj higijeni i.035 higijeni svog doma .062 ** -.050 * .047 * Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 Sljedeća grupa pitanja tiče se stavova o tome šta bi uradili da primijete simptome koronavirusa kod sebe(tabela 17). Opet, kao i u prethodnim tabelama, vidimo da su korelacije prilično niske, ali mogu se uočiti neke dosljedne povezanosti. Ispitanici čiji društveno- politički stavovi idu na desnu stranu, češće izjavljuju da ne bi izbjegaval i kontakte sa drugim ljudima, da ne bi izbjegavali članove svoje porodice, da bi išl i na posao i da ne bi zvali zdravstvenu ustanovu. S druge strane, oni češće izjavljuju da bi posjetili zdravstvenu ustanovu i brinuli se o higijeni domaćinstva. Na osnovu korelacija varijabli, čini se da osobe desne političke orijentacije 113

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica manje brinu o mogućnostima suzbijanja virusa u kolektivu, te da bi u situaciji da primijete simptome reagovali individualno, posjetom ljekaru i pojačanom higijenom vlastitog domaćinstva. Tabela 18. Korelacije socio političkih stavova i pr omjena navika Desna Desničarska Orijentacija Zavjerenički politička autoritarnost na društ. mentalitet orijentacija dominaciju Češće perem ruke. Ne diram lice. .016 -.015 .078 ** .078 ** -.030-.047 * -.003-.033 Izbjegavam bilo kakav kontakt sa drugim ljudima,-.014 čak i izdaleka. .041-.056 ** -.107 ** Ne prisustvujem događajima na kojima ima puno ljudi. Više vremena provodim kod kuće. Češće pratim vijesti. Otkad je pot vrđen prvi slučaj infekcije koronavirusom, otkazao/la sam putovanje u inostranstvo. -.044 * .002 -.033 -.029 -.028 -.023 -.012 .068 ** -.102 ** -.119 ** -.081 ** -.038 -.075 ** -.109 ** -.024-.059 ** 114

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Desna Desničarska Orijentacija Zavjerenički politička autoritarnost na društ. mentalitet orijentacija dominaciju Otkad je potvrđen prvi slučaj infekcije koronavirusom, kupio/kupila sam osnovne-.010.092 ** -.026-.021 potrepštine(na primjer hranu) kako bih imao/imala rezerve. Izbjegavam bliski kontakt sa drugim ljudima(na primjer-.044 * -.019-.130 ** -.160 ** rukovanje). Otkad je potvrđen prvi slučaj infekcije koronavirusom, kupio/kupila sam zaštitna-.015 medicinska sredstva(na primj er zaštitne maske, dezinfekciona sredstva). .093 ** -.050 * -.053 * Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 U tabeli 18 se nalaze obrasci ponašanja ispitanika otkad se pojavio prvi slučaj zaraze koronavirusom kod nas. Opet vidimo da su korelacije dosta niske, a najviše se nalaze kad su u pitanju povezanosti sa zavjereničkim mentalitetom. Takođe, vidimo da korelacije obrazaca ponašanja sa desničarskom autoritarnošću imaju nešto drugačije smjerove od korelacija sa drugim varijablama. Osobe izraženije orijentacije na socijalnu dominaciju i izrazitijeg zavjereničkog mentaliteta češće izjavljuj u da ne izbjegavaju socijalne kontakte i kolektivne događaje, da ne prate vijesti, te da ne izbjegavaju bliske kontak te i rukovanje sa drugim ljudima. Osobe koje naginju desničarskoj autoritarnosti tvrde da češće peru ruke i ne diraju lice, te da kup uju zalihe osnovnih potrepština i medicinskih sredstava. Generalno, čini se da i u ovom slučaju 115

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica možemo nazrijeti tendenciju da osobe čiji stavovi idu udesno manje brinu za kolektivne aspekte epidemije, dok se više usmjeravaju na individualnu zaštitu od zaraze. Tabela 19. Korelacije socio političkih stavova i samoprocjena informisanosti Desna politička orijentacija Desničarska autoritarnost Orijentacija na društ. dominaciju Zavjerenički mentalitet Koliko često ste pratili vijesti prošle godine, prije pojave koronavirusa u Kini? -.097 ** -.195 ** -.101 ** -.145 ** Koliko često ste pratili vijesti prije prvog potvrđenog slučaja infekcije koronavirusom kod nas? Koliko često ste pratili vijesti nakon prvog potvrđenog slučaja infekcije koronavirusom kod nas? Čini mi se da imam sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i širenju koronavirusa. Čini mi se da dobro poznajem simptome i tok infekcije koronavirusom. Dobro poznajem mjere predostrožnosti protiv širenja koronavirusa. -.084 ** -.065 ** .006 -.031 -.035 -.157 ** -.083 ** -.017 -.014 .013 -.064 ** -.133 ** -.078 ** -.139 ** -.036-.083 ** -.052 * -.045 * -.077 ** -.032 116

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Desna politička orijentacija Djeluje mi vjerovatno da ću se zaraziti koronavirusom. -.047 * Koliko ste vremena potrošili na razgovor o koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovima porodice/obitelji, prijateljima itd.), nakon pojave koronavirusa kod nas? -.046 * Desničarska autoritarnost -.089 ** -.036 Orijentacija na društ. dominaciju -.064 ** -.086 ** Zavjerenički mentalitet -.089 ** -.119 ** Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 U tabeli 19 su prikazane tvrdnje u kojima ispitanici procjenjuju svoju informisanost u vezi sa koronavirusom i procjenu rizika da se zaraze. Kao i u prethodnim slučajevima, možemo vidjeti da su korelacije između sociopolitičkih stavova i samoprocjene informisanosti dosta male, ali dosljedne. Što stavovi ispitanika idu više u pravcu desnih političkih orijentacija i sklonosti zavjereničkom razmišlja nju, to manje prate vijesti vezane za koronavirus, manje vremena provode u razgovoru o koronavirusu, te umanjuju mogućnost da se zaraze. Tabela 20. Korelacije socio političkih stavova i znanja o virusu COVID-19 Skor znanja Desna politička orijentacija -.115 ** Desničarska autoritarnost -.108 ** Orijentacija na društ. dominaciju -.220 ** Zavjerenički mentalitet -.082 ** Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 117

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica U tabeli 20 vidimo rezultate korelacija između sociopolitičkih stavova i znanja o virusu COVID- 19. Vidimo da su sve korelacije negativne i statistički značajne. Najizrazitija korelacija je između orijentacije na socijalnu dominaciju i znanja o virusu COVID-19, zatim između desne političke orijentacije i znanja, desničarske autoritarnosti i znanja, te zavjereničkog mentaliteta i znanja. Dakle, što ispitanici pokazuju veću orijentaciju ka socijalnoj dominaciji, što su više orijentisani udesno, što su autoritarniji i što imaju izraženije zavjereničko uvjerenje, to manje pokazuju znanja veza no za koronavirus. Ovo je prilično logično, jer se već ispostavilo da ispitanici koji pokazuju konzervativne stavove ne žele da se informišu i da ih takve vijesti ne interesuju, odnosno generalno pridaju manje važnosti ovim info rmacijama. Tabela 21. Socio politički stavov i, povjerenje i procjena vjerodostojnosti izvora Desna politička orijentacija Povjerenje: Političari.209 ** Povjerenje: Ministarstvo zdravlja Vašeg.202 ** entiteta/kantona Povjerenje: Institut za javno zdravstvo Vašeg entiteta/kantona .194 ** Desničarska autoritarnost .053 * .097 ** .081 ** Orijentacija na društ. dominaciju .077 ** .083 ** .061 ** Zavjerenički mentalitet -.160 ** -.103 ** -.120 ** Povjerenje: Zdravstveni .192 ** sistem u cjelini .098 ** .088 ** -.115 ** Povjerenje: Lični ljekari.105 ** Povjerenje: Naučnici-.040 Povjerenje: Tradicionalni mediji(televizija, radio,.025 novine, časopisi) Povjerenje: Društvene -.009 mreže .018 -.072 ** .030 .031 .020 -.098 ** .012 .080 ** -.095 ** -.227 ** -.166 ** -.006 118

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Desna politička orijentacija Vjerodostojnost: Novinari(na primjer voditelji informativnog-.013 programa, izvještači sa terena...) Vjerodostojnost: Predstavnici Ministarstva zdravlja Vašeg entiteta/kantona .155 ** Vjerodostojnost: Predstavnici Instituta za javno zdravstvo Vašeg entiteta/kantona .152 ** Vjerodostojnost: Predstavnici Komore doktora medicine/Liječničke komore Vašeg entiteta/kantona .120 ** Vjerodostojnost: Ljekari (na primjer kada gostuju .054 * u informativnom programu) Vjerodostojnost: Naučnici(na primjer farmaceuti,-.032 mikrobiolozi, epidemiolozi) Desničarska autoritarnost .051 * .044 * .050 * .033 .006 -.062 ** Orijentacija na društ. dominaciju .001 .037 .014 .008 -.016 -.087 ** Zavjerenički mentalitet -.146 ** -.162 ** -.162 ** -.174 ** -.198 ** -.253 ** Napomena:** korelacije značajne na nivou p<.01,* korelacije značajne na nivou p<.05 119

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica U tabeli 21 su prikazane stavke vezane za povjerenje u društvene institucije i vjerodostojnost informacija iz tih institucija, te njihove veze sa sociopolitičkim stavovima. Ovd j e vidimo nešto drugačiju distribuciju kore lacija od prethodnih. Ono što je odmah vidljivo je da o sobe koje su sklone zavjereničkom mentalitetu nemaju povjerenje ni u jednu instituciju, a tako ni u jednu informaciju koja dolazi iz tih institucija, osim kad su u pitanju društvene mreže, gdje ne post oji povezanost. S druge strane, osobe desne političke orijentacije, izraženije autoritarnosti i orijentacije na socijalnu dominaciju pokazuju tendenciju da više vjeruju političarima, ministarstvima, institutima, zdravstvenom sistemu u cjelini i ličnim ljek arima, ali i da manje vjeruju naučnicima i informacijam a koje dolaze od njih. Čini se da postoji klasa ispitanika koji su skloni zavjereničkom mentalitetu i koji su nepovjerljivi prema svemu što ima veze sa koronavirusom. S druge strane, ovdje se pokazuje tendencija izvjesnog broja ispitanika sa desnim sociopo litičkim uvjerenjima da generalno imaju povjerenje u institucije sistema i informacije koje dolaze od njih. Ipak, karakteristično je da i jedni i drugi pokazuju tendenciju nepovjerenja prema nauci, nau čnicima i naučnim informacijama. 120

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Diskusija veza dr uštveno- političkih orijentacija i zdravstvenih ponašanja Socijalni stavovi u doba COVID-19 pandemije Analizu podataka u ovom odjeljku započeli smo znajući da svaka krizna situacija utiče na povećan osjećaj nesigurnosti i stresa kod ljudi, ali i na razne druge varijable koje se tič u socijalnog ponašanja ljudi. Naše usmjerenje u ovom odjeljku vezano je za oblike percepcije i ponašanja ljudi u vrijeme COVID-19 pandemije, te analizama na koji nač in su ti stavovi i ponašanja povezani sa određenim društveno-pol itičkim stavovima i uvjerenjima. Od mjera društvenih i političkih stavova, ovdje ćemo u obzir uzeti političke orijentacije ispitanika, autoritarnost i orijentaciju na socijalnu dominaciju, te zavjerenički mentalitet. Imajući u vidu brojna ranija saznanja i z društvenih nauka, očekivali smo da ovakav kontekst izaziva pomak u stavovima i uvjerenjima ljudi u pravcu društvenog zatvaranja, povećanja autoritarnosti i razvoja zavjereničk ih ideacija. Kad su u pitanju deskriptivni podaci za naše varijable društvenih i političkih stavova, mogli smo vidjeti da naši ispitanici najčešće svoje političke orijentacije opisuju kao centralne ili u pravcu ljevice, dok onih koji se usmjeravaju udesno ima jako malo. Ovi rezultati odstupaju od ranijih istraživanja rađenih na reprezentativnim uzorcima punoljetnih građana BiH, gdje su ispitanici pokazivali veću značajniju orijentaciju udesno(Turjačanin et al., 2018). Ranije smo vidjeli da studija rađena u SAD tokom prvih mjeseci COVID-19 pa ndemije pokazuje da je društvena konzervativnost vezana za rodne uloge rasla tokom vremena pandemije, ali i da se političke orijentacije nisu mnogo mijenjale(Rosenfeld& Tomiyama, 2020). Dalje, studija rađena u SAD i Poljskoj pokazala je da razmišljanje o koronavir usu kod ispitanika dovodi do povećane anksioznosti, a posredno dovodi do povećanja društvenog konzervativizma i preferencije konzervativnih predsjedničkih kandidata (Karwowski et al., 2020). Ov a diskrepanca u političkim orijentacijama kod naših ispitanika posljedica je činjenice da naš uzorak nije reprezentativan za populaciju BiH. O čigledno je da, zbog načina selekcije ispitanika, uzorak pokazuje zakrivljenost ka liberalnijim društvenim i političkim stavovima, što moramo imati na umu. 121

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Ispitanike smo pitali u kojoj mjeri su im važne određene društvene pripadnosti, ali ovu varijablu nismo uzimali kao prediktor COVID-19 ponašanja, već samo kao opisnu varijablu. Ispitanici kao najvažnije pripadnosti ističu pripadnost Bosni i Hercegovini, zatim pripadnost Evropi, vjeri, narodu, a na posljednjem mjestu je pripadnost entitetu. Ovdje treba napomenuti da se, osim identifikacije sa vjerom, sve druge identifikacije značajno razlikuju u odnosu na entitet življenja ispitanika. Slično kao i u ranijim istraživanjima, ispitanici iz RS pokazuju značajno veću važnost identifikacije sa narodom i entitetom u kom žive, dok ispitanici iz FBiH pokazuju značajno veću identifikaciju sa BiH i Evropom. Znajući da je u našem uzorku bilo mnogo više ispitanika iz FBiH, rezultate vezane za pripadnosti moramo tumačiti imajući ovo u vidu. Na skali st avova desničarske autoritarnosti, vidjeli smo da se odgovori ispitanika prilično ravnomjerno raspoređuju oko srednje tačke. Vidljivo je da ispitanici preferiraju autoritarnije stavove koji se tiču veće državne kontrole, što može biti u vezi sa željom za boljom kontrolom i upravljanjem društvom u pandemijskoj situaciji. Kad su u pitanju tvrdnje vezane za orijentaciju na socijalnu dominaciju, odnosno preferenciju hijerarhijske organizacije društva, vidjeli smo da ispitanici pokazuju izrazito nisko slaganje sa tvrdnjama, što je u skladu sa generalnim političkim orijentacijama ispitanika. Skorije istraživanje na reprezentativnom uzorku građana Velike Britanije tokom pandemije COVID-19 pokazalo je porast autoritarnosti, kao i nacional ističkih i antiimigrantskih stavova(Hartman et al., 2020). Studija rađen a u Španiji tokom marta 2020. godine pokazuje da je sa COVID-19 pandemijom porasla i želja za snažnim vođstvom, spremnost na odricanje od individualnih sloboda, te preferencije tehnokratske i autoritarne vladavine(Amat et al., 2020). Ovaj rast autoritarnih stavova izražen je u mnogo većoj mjeri nego kad su druge krize bile u pitanju, poput klimatskih promjena ili terorizma. Kad je u pitanju sklonost vjerovanju u teorije zavjere, ovu varijablu smo mjerili pomoću skale zavjereničkog mentaliteta, odnosno sklonosti uopštenom vjerovanju u teorije zavjere. Pored ove skale, ispitanicima smo ponudili i dvije tvrdnj e u kojima su formulisane relativno specifične teorije zavjere – jedna vezana za funkcionisanje farmaceutske industrije, a druga za porijeklo koronavirusa. Uopšteno gledajući, vidimo da naši ispitanici pokazuju visok stepen zavjereničkog mentaliteta. Procenti slaganja sa specifičnim teorijama zavjere nešto su manji nego u slučaju uopštenijih tvrdnji iz skale zavjereničkog 122

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 mentaliteta, ali ostaje činjenica da dosta veliki broj ispitanika vjeruje u vještačko porijeklo koronavirusa, te njegovo namjerno puštanje među ljude. Društvene krize i prirodne katastrofe čine da svijet izgleda van ravnoteže i smisla, te su ovakvi konteksti oduvijek bili pogodno tle za javljanje teorija zavjere. Ljudi u ovakvim okolnostima tragaju za smislom i objašnjenjima ko je odgovoran za novonastalu situaciju. Tu često dolazi do konstrukcije odgovornih grupa koje predstavljaju opasnost, a koje treba pobijediti ili ukloniti da bi svijet ponovo izgledao harmoničan(Blanuša, 2009). Istraživanje rađeno u SAD pokazalo je da je učestalost teorija zavjere u američkom društvu u periodu od 1890. do 2010. najviše rasla oko 1900. godine i između 40-ih i 50-ih godina XX vijeka, što se podudaralo sa kriznim periodima američkog društva: industrijskom revolucijom i periodom hladnog rata između SAD i SSSR(Uscinski& Parent, 2014). Novije i straživanje, rađeno u SAD krajem aprila 2020. godine, pokazuje da oko pola ispitanika vjeruje da je virus vještački stvoren u Kini i da ga Kinezi koriste kao biološko oružje(Miller, 2020). Na našem uzorku ovaj p rocena t je nešto manji, ali i dalje veoma visok. Ova tendencija ka zavjereničkim narativima je vjerovatno rezultat tren utne situacije, zasićene nejasnoćom i nesigurnošću, ali i hroničnih uslova konteksta u kome žive. Društvena nesigurnost predstavlja trajn e odlike bosansko hercegovačkog društva, a mnoge nejasnoće vezane za novi virus donose potrebu da se novonastale okolnos ti nekako objasne i život učini predvidivim. U našem ranijem istraživanju rađenom u BiH, našli smo visoku sklonost zavjereničkim narativima, što nam govori da zavjerenički način razmišljanja već ima podlogu u našem kontekstu(Turjačanin et al., 2018). Politički s tavovi i percepcije u pandemiji Dalje smo analizirali veze između društveno- političkih stavova i percepcije i ponašanja u vezi sa CO VID- 19. Korelacije između socio političkih stavova i zabrinutosti u vezi sa koronavirusom pokazuju da postoje veze između preferencija konzervativ nih i desnih političkih stavova sa umanjivanjem zabrinutosti vezanih za koronavirus. Najizrazitije povezanosti su one koje pokazuju da i spitanici skloniji zavjereničkom razmišljanju imaju tendenciju manje zabrinutosti zbog koronavirusa. Korelacije između desne političke orijentacije, orijentacije na socijalnu dominaciju i zabrinutosti pokazuju niske, ali dosljedne veze, tako da oni koji pr eferiraju desne političke orijentacije, te 123

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica oni koji preferiraju hijerarhijske društvene dominacije, takođe pokazuju manju zabrinutost vezano za koronavirus. Naši nalazi su podudarni sa većinom nalaza COVID- 19 istraživanja širom svijeta. Nova američka studi ja pokazuje da politički konzervativniji ispitanici opažaju manji lični i društveni stepen prijetnje od koronavirusa, te da mediji preuveličavaju stepen opasnosti(Calvillo et al., 2020). Još jedno istraživanje rađeno u SAD 2020. godine pokazalo je da su ideološke orijentacije veoma dobar prediktor zabrinutosti u vezi sa pandemijom, ali da sa rastom iskustva i uticaja virusa COVID- 19, ideološki faktori percepcije prijetnje koronavirusa se smanjuju (Conway et al., 2020). Naredna grupa pitanja vezana za COVID-19 ticala se prikupljanja informacija vezanih za koronavirus, te posljedicama tih informacija na vlastito mentalno funkcionisanje. Tu smo našli generalno dosta niske korelacije, ali mogu se vidjeti određeni obrasci veza. Ispitanici koji naginju desni m političkim stavovima i izrazitijeg su zavjereničkog mentaliteta, češće izjavljuju da izbjegavaju informacije o koronavirusu, da su prestali da prate vijesti o koronavirusu, da su im te vijesti dosadne i da ih opterećuju, te da ih ometaju u obavljanju posla. Takođe, oni manje navode da ih prikupljanje informacija smiruje i da traže različite izvore informacija o koronavirusu. Uopšteno gledajući, izgleda da osobe čiji klaster društveno-po litičkih stavova ide udesno, ne žele da slušaju informacije o koronavirusu, ali i da ih te informacije ne zabrinjavaju mnogo. Takođe, vidjeli smo da isti ispitanici pokazuju niži stepen znanja o virusu COVID- 19, što je i logično, budući da ne pridaju velik i značaj informisanju. Već spomenuta američka studija pokazala je da ispitanici koji idu u desnu stranu politi čkog spektra smatraju da je pandemija rezultat zavjere, da mediji preuveličavaju stepen opasnosti, ali i da su ove osobe podložnij e vjerovanju laž nim vijestima vezanim za koronavirus(Calvillo et al., 2020). Možem o zaključiti da nuspojava izbjegavanja vijesti i informacija o koronavirusu može biti i veća izloženost lažnim vijestima, čime se samo otvara novi krug veze između neinformisanosti i nepoštovanja mjera borbe protiv pandemije. U sljedećoj grupi pitanja su i spitanici procjenjivali svoju informisanost u vezi sa koronavirusom, kao i mogućnost da se sami zaraze. Slično kao i u prethodnim analizama, možemo vidjeti da su povezanosti između sociopolitičkih stavova i samoprocjene informisanosti dosta niske, ali konzistentne. Vidimo da, što stavovi ispitanika idu više u pravcu desnih 124

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 političkih orijentacija i sklonosti zavjereničkom razmišljanju, to manje prate vijesti vezane za koronavirus, manje vremena provode u razgovoru o koronavirusu, te procjenjuju manju mogućn ost da se i sami zaraze. Veliko kroskulturalno istraživanje iz 2020. godine koje se bavilo pitanjima procjene rizika u vezi sa koronavirusom, pokazalo je da je opšta percepcija rizika bila veća kod ispitanika koji više vjeruju u nauku, ali i da su manju pe rcepciju rizika pokazivali oni koji imaju više povjerenja u vlasti(Dryhurst et al., 2020). Možemo vidjeti da i kod našeg uzorka osobe desne orijentacije pokazuju veće povjerenje u vlasti i manju procjenu rizika, dok osobe liberalnijih orijentacija više vjeruju nauci, ali i imaju veću procjenu rizika. Naredni set pitanja bavio se mišljenjem o tome šta bi uradili da primijete simptome koronavirusa kod sebe. Kao i u prethodnim slučajevima, ispostavilo se da su korelacije prilično niske, ali mogu se uočiti nek i obrasci. Prilično očekivano, ispitanici konze rvativnijih društveno- politički h stavova češće izjavljuju da ne bi izbjegavali kontakte sa drugim ljudima, da ne bi izbjegavali članove svoje porodice, da bi išli na posao i da ne bi zvali zdravstvenu ustanovu. S druge strane, zanimljivo je da oni češće iz javljuju da bi posjetili zdravstvenu ustanovu i brinuli se o higijeni domaćinstva. Izgleda da osobe desne političke orijentacije manje brinu o mogućnostima s uzbijanja virusa u kolektivu, ali u situaciji da primijete simptome reagovali bi u individualnom smjeru, posjetom ljekaru i vođenjem računa o vlastitom domaćinstv u. Dalje su nas zanimali obrasci ponašanja ispitanika od trenutka kad se pojavio prvi slučaj zaraze koronavirusom kod nas. Sve korelacije su dosta niske, a najizraženije su kad je u pitanju povezanost sa zavjereničkim mentalitetom. Ispitanici izraženije orijentacije na socijalnu dominaciju i izrazitijeg zavjereničkog mentaliteta, očekivano, češće izjavljuju da ne izbjegavaju socijalne kontakte i kolektivne događaje, da ne prate vijesti, te da n e izbjegavaju bliske kontakte i rukovanje sa drugim ljudima. S druge strane, neočekivano, ispitanici koji naginju desničarskoj autoritarnosti tvrde da češće peru ruke i ne diraju lice, te da su kupovali zalihe osnovnih potrepština i medicinskih sredstava. Ipak, uopšteno gledajući, i u ovom slučaju možemo vidjeti obrazac veza u kome osobe čiji stavovi idu udesno manje brinu za kolektivne aspekte epidemije, dok se više usmjeravaju na individualnu zaštitu od zaraze. Većina novijih istraživanja rađenih tokom CO VID-19 pandemije dosljedno pokazuje da ispitanici iz liberalnijih političkih orijentacija doživljavaju koronavirus kao ozbiljnu prijetnju, te podržavaju strož e mjere zaštite javnog zdravlja. U skladu s tim, oni pokazuju veće poštovanje mjera 125

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica distanciranja, nošenje maski i slično. S druge strane, ista istraživanja ukazuju da konzervativniji ispitanici najčešće predstavljaju koronavirus kao bezopasan, a poduzete mjere zaštite obično doživlj avaju kao pretjerane i pogrešne(Brouard et al., 2020; Conway et al., 2020; Rothgerber et al., 2020; van Holm et al., 2020; Winter et al., 2020). Takođe, istraživanja iz Njemačke, Velike Britanije i SAD pokazuju da osobe koje vjeruju bilo da je koronavirus obmana, bilo da vjeruj u da je vještački stvoren, pokazuju manje poštovanje mjera kolektivne zaštite javnog zdravlja, ali su više spremn e da se angažuju u pravcu individualne pripreme za zaštitu tokom pandemije(Imhoff& Lamberty, 2020). Naredna grupa stavki koje smo analizirali bile su vezane za povjerenje u društvene institucije i vjerodostojnost informacija iz tih institucija, te njihove veze sa sociopolitičkim stavovima. Ovd j e vidimo nešto drugačiju distribuciju korelacija od prethodnih. Najizrazitija informacija je da osobe koje su sklone zavjereničkom m entalitetu nemaju povjerenje ni u jednu instituciju, a tako ni u jednu informaciju koja dolazi iz tih institucija, osim kad su u pitanju društvene mreže, gdje nismo našli značajne korelacij e. Dalje, osobe desne političke orijentacije, izraženije autoritarn osti i orijentacije na socijalnu dominaciju, pokazuju tendenciju da više vjeruju političarima, ministarstvima, institutima, zdravstvenom sistemu u cjelini i ličnim ljekarima, ali i da manje vjeruju naučnicima i informacijama koje dolaze od njih. Na osnovu ovoga vidimo da postoji klasa ispitanika koji su skloni zavjereničkom mentalitetu i koji su generalno nepovjerljivi, pa i prema svemu što ima veze sa koronavirusom. S druge strane, vidimo da ispitani ci koji teže desnim sociopolitičkim uvjerenjima imaju pov jerenje u vlasti i informacije koje dolaze od njih. Naravno, ono što je karakteristično i obeshrabrujuće je da ni jedni ni drugi nemaju povjerenje u naučni ke, naučn e informacije i nauku generalno. Nova studija iz Engleske pokazuje da je veći nivo zavjereničkog mišljenja u vezi sa manjim poštovanjem mjera za zaštitu javnog zdravlja, kao i smanjenim povjerenjem u mjere vakcinacije, medicinske institucije i profesionalce (Freeman et al., 2020). Dalje, i straživanje rađeno u SAD pokazuje da oko 50% ispitanika(dominantno glasača Republikanske stranke) vjeruje da je virus vještački stvoren u Kini, da ga Kinezi koriste kao biološko oružje, te da Bill Gates stvara uređaj za praćenje koji će biti primijenjen na svakom ko bude primio virusu COVID-19 vakcinu(Miller, 2020). Nova istraživanja pokazuju da ispitanici koji vjeruju u na učne činjenice više se pridržavaju mjera izolacije u vrijeme pandemije(Brzezinski et al., 2020). Još jedna studija našla je da je 126

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 vjerovanje u pogrešne činjenice u vezi s virusom COVID-19 povezano sa desnim političkim orijentac ijama, ali i da je poznavanje osnova nauke veoma dobar prediktor odbacivanja pogrešnih informacija vezanih za virus (Pennycook et al., 2020). Longitudinalna studija rađena u Velikoj Britaniji tokom prvog talasa pandemije pokazuje da se tokom vremena formiraju dvije grupe stavova, mišljenja i ponašanja u vezi sa virusom COVID-19: grupa onih koji poštuju mjere zaštite javnog zdravlja, te grupa onih koji ne poštuju mjere zaštite i smatraju ih pretjeranim(Maher, MacCarron& Quayle, 2020). Autori nalaze da su ove grupe polarizovane prvenstveno oko pitanja povjerenja u nauku i medicinu. Odakle veza između političk ih orijentacija i zdravstvenih stavova? Dakle, gledajući uopšteno, iz naših nalaza je prilično vidljivo da ispitanici čiji stavovi naginju ka spektru desnih i konzervativnih političkih stavova, koji su skloniji autoritarnosti, orijentaciji na socijalnu dominaciju, te zavjereničkom mišljenju, pokazuju manj u zabrinutost u vezi sa koronavirusom, nisu skloni da prikupljaju informacije vezane za koronavirus, manje prate vijesti vezane za koronavirus, manje vremena provode u razgovoru o koronavirusu, te procjenjuju manju mogućnost da se i sami zaraze, a uz sve to i objektivno znaju manje o koronavirusu. Uz to, oni izjavljuju da u sl učaju da primijete simptome bolesti, ne bi izbjegavali kontakte sa drugim ljudima, ne bi izbjegavali članove svoje porodice, te da bi išli na posao. S druge strane, češće izjavljuju da bi posjetili ljekara, vodili računa o vlastitom domaćinstvu, te da bi k upovali zalihe osnovnih potrepština i medicinskih sr edstava. Kad je u pitanju povjerenje u institucije, vidjeli smo da osobe desne političke orijentacije, izraženije autoritarnosti i orijentacije na socijalnu dominaciju pokazuju tendenciju da više vjeruju političarima, ministarstvima, institutima, zdravstve nom sistemu u cjelini i ličnim ljekarima, ali i da manje vjeruju naučnicima i informacijama koje dolaze od njih. S druge strane, čitava klasa osoba koje su sklone zavjereničkom mentalitetu nema povjerenje ni u jednu instituciju, pa ni u jednu informaciju koja dolazi iz tih institucija, osim kad su u pitanju društvene mreže. Odakle potiču sve ove ve ze? N eobično je da politički konzervativniji ljudi opažaju manji stepen prijetnje u vezi sa COVID-19 pandemijo m, ako je poznato da su oni skloni da uopštenije opa žaju svijet kao opasno mjesto, puno prijetnji i izazova, imaju više skorove 127

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica na strahu od smrti(Jost, Glaser, Kruglanski& Sulloway, 2003; Perry, Sibley& Duckitt, 2013; van Leeuwen& Park, 2009). Ipak, stvari nisu tako jednostavne, jer politički liberalniji opažaju veći stepen prijetnje(te doživljavaju i veći stepen straha) od konzervativnih kad su u pitanju klimatske promjene(npr. Hartter et al., 2018). Sa sistemske strane, treba imati na umu da borba sa pan demijom na način koji preporučuju epidemiolozi, pute m smanjivanja socijalnih kontakata, ne odgovara funkcionisanju kapitalističke ekonomije, odnosno krupnog kapitala, čiji interesi su više u skladu sa konzervativnom(tj. desnom) političkom orijentacijom. I zolacione mjere funkcionišu u pravcu zdravstvene zaš tite najugroženijih kategorija – starijih, bolesnih i pripadnika nižih društvenih klasa, što je odlika liberalnih(odnosno lijevih) političkih orijentacija. Ovu tendenciju su oslikavala i medijska izvješt avanja tokom pandemije(Motta, Stecula& Farhart, 2020). M ediji koji ideološki naginju na jednu ili drug u stranu pokazuju tendencije da izvještavaju o pandemiji na različite načine. Većina istraživanja iz SAD pokazuju da liberalni mediji daju veći značaj informacijama o virusu COVID- 19, ali i da ukazuju na potrebu da se sa pandemijom pokažu i bolji način i upravljanja katastrofom, dok konzervativni mediji umanjuju značaj pandemije ili čak prenose i neprovjerene informacije vezane za virus. Čini se da mediji teže da iskoriste COVID- 19 pandemiju kao platformu putem koje će kritikovati trenutnu politiku vlasti, i li da optužuju političke libe rale da pokušavaju da svrgnu predsjednika(Calvillo et al., 2020). 128

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Završna razmatranja Novi uslovi života Kad su se krajem 2019. godine prvi put pojavile informacije o novom virusu u kineskom gradu Wuhanu, niko(osim možda epidemiologa) nije mogao da pretpostavi da će se u roku od n ekoliko mjeseci virus proširiti na čitav svijet, izazivajući pandemiju i promjenu u načinima življenja ljudi kakva se ne pamti. Ovaj novi koronavirus(zvaničnog naziva SARS-CoV-2), praćen bolešću u vidu akutnog respiratornog sindroma(COVID-19, eng. Coronavirus disease) donio je puno nepoznanica i novina u ljudske živote. Iako je procenat smrtnosti od koronavirusa veoma nizak, i većina ljudi koji se zaraze pokazuju blagu do umjerenu sliku bolesti, bolest nosi rizike po osjetljive kategorije stanovništva: hr onične bolesnike, starije osobe i osobe sa poremećajima u radu imunog sistema. Budući da je u pitanju virus sa kojim se ljudi prvi put susreću, ne postoje vakcine niti specifični medicinski tretmani u liječenju bolesti. Vlasti u zemljama širom svijeta bil e su u situaciji da reaguju na nove izazove bez poznavanja posljedica koronavirusa i pandemije. Većina zemalja postupila je tako što je primijenila preporuke ili stroge mjere za suzbijanje širenja zaraze, uključujući ograničenja socijalnih kontakata, prestanak javnog života i držanje ljudi pod dugotrajnom izolacijom. Države su reagovale u zavisnosti od stepena organizovanosti zdravstvenog i socijalnog sistema, ali u najvećem obimu ove mjere su bile stihijske. Kad se p očetkom marta 2020. godine pojavio prvi slučaj zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini, postalo je jasno da će pandemija značajno uticati na naše živote. Nakon prvog, pojavili su se i naredni slučajevi zaraze, a vlasti su postepeno uvodile nove mjere izolacije i zabrane kretanja. Ispostavilo se da pandemija COVID- 19 nije izolovan događaj, već ć e to biti dugotrajan proces u kome će doći do promjena društva, ali i psihičkog funkcionisanja ljudi. Drugim riječima, pandemija dovodi do problema i izazova u oblasti javnog i ličnog zdravlja, politici, ekonomiji, socijalnom okruženju, ali predstavlja i veliki psihološki teret za ljude. U ovoj situaciji, kad ljudi osjećaju prijetnju po sebe i svoje bližnje, kad žive izolovano jedni od drugih, kad ne znaju kako da se zaštite, svaki izlazak napolje postaje avantura. Uz pandemij u je došlo i do skoro potpunog zaustavljanja ekonomskih procesa, a s tim su se pojavili i egzistencijalni strahovi vezani za održavanje posla i zarade. 129

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Uporedo sa širenjem infekcije, globalno su bili prisutni fenomeni tzv. “infodemije”, pod čim se podrazumijeva prekomjerna količina informacija sumnjive valjanosti. Ljudi bivaju zatrpani ogromnom količinom medijskih izvještaja, uz brojne kontradiktorne informacije i saopštenja zvaničnika. U ovakvoj situaciji čitave populacije ljudi mogu biti izložene opažanju prijetnje, te osjećanjima straha i bespomoćnosti. Konstantni osjećaj opasnosti od teških oboljenja nosi sa sobom veliki teret anksioznosti i stresa. Predstavljanje informacija u zastrašujućem obliku, kao upozorenja ili kao prijetnje, s ciljem preuveličavanja opasnosti, isto kao i učestalo izvještavanje u medijima, mogu izazvati strah i histeriju(Van den Bulck& Custers, 2009). Ovakvo uznemirujuće informisanje, zapravo dovodi do suprotnog efekta od onog koji je poželjan, tj. dovodi do toga da ljudi izbjeg avaju zastrašujuće informi sanje, te se smanjuje mogućnost mobilisanja javnosti za zaštitno i prozdravstveno ponašanje (Sherlaw& Raude, 2013). Dalje, nedostatak povjerenja u medicinske radnike i njihova saopštenja podriva vjerodostojn ost informacija koje p ružaju, a i povjerenje u zdravstveni sistem u cjelini, što može dovesti do nižeg nivoa upotrebe zdravstvenih usluga(Alsan& Wa namaker, 2018). Istraživanja rađ ena tokom prethodnih epidemija, ilustrovala su kako su epidemije zaista izvor velikog stresa(Cheng& Cheung, 2005). Nije samo u pitanju zabrinutost i strah od bolesti, već i što ljudi svoj život moraju promijeniti na način da minimizuju mogućnost da se zaraze(Leung et al., 2005a). Tako, emocionalne reakcije i obrasci ponašanja ljudi mogu se dramatič no pojaviti tokom izbijanja, a posebno nakon pojave određenih kritičnih događaja ili kontekstualnih promjena(SZO, 2012). Jedan od glavnih faktora upravljanja društvom u pandemiji obuhvata pravovremeno i jasno saopštavanje mjera prevencije širenja infekcij e, kao i liječenja. Takve instrukcije, pozivi i zakonske uredbe, koje se upućuju cjelokupnoj populaciji, pomažu kontroli emocionalnih reakcija i ponašanja ljudi u pravcu bolje kontrole epidemije. Kao što smo vidjeli, epidemija se raz vija u fazama, ali ono što se dešava paralelno sa smjenjivanjem faza epidemije su i načini adaptacije ljudi na nove okolnosti življenja pod stalnim stresom(Seyle, 1946). Uglavnom, pod psihološkim stresom, prvo bivamo uznemireni ili nas pogodi pojava prijetećeg događaja, na koj i reagujemo prije svega emocionalnim reakcijama i ponašanjem koje je iznenadno i ponekad intenzivno. Tako npr. u slučaju epidemije možemo da gomilamo zalihe namirnica. Sljedeća faza je manje intenzivna i može uključivati otpor ili mogući oporavak i adaptac iju u formi novih obrazaca ponašanja, a emocije u vezi s epidemijom su manje 130

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 dramatične. Posljednja faza može biti iscr pljenost, emocionalno izgaranje ili opuštanje. Svi ovi kompleksni društveni i psihološki procesi nas, kao što vidimo, dovode do brojnih p romjena u našoj svakodnevici, te sad i imamo termin za novi način funkcionisanja ljudi i društva –“nova normalnost”. Percepcija, emocije i ponašanja u vrijeme pandemije Generalno gledajući, naš uzorak možemo opisati kao veoma zdrav jer 80% ispitanika ne navodi nijedan ozbiljan zdravstveni problem. Među onima koji navode zdravstvene probleme preovladavaju kardiovaskularne bolesti, respiratorni problemi i dijabetes. Unutar uzorka preovladavaju nepušači, kojih je za 20% više od pušača. U trenut ku kada smo radili istraživanje, svaki deseti ispitanik putovao je u neku od zemalja u kojoj se pojavio virus korone. Govorimo li o kontaktima sa rizičnim grupama(djeca, starije osobe, hronični bolesnici i sl.), svaki drugi ispitanik nije zabrinut zbog to ga, dok skoro trećina ispitanika tvrdi da nema takve kontakte. Zabrinutost je najviše prisutna u vezi kontakata sa starim osobama i hroničnim bolesnicima i nešto manje sa djecom. Kada se govori o informisanosti ispitanika, interesantno je da su ispitanici najviše upoznati sa mjerama predostrožnosti koje se trebaju preduzeti da bi se spriječilo širenje virusa, što je u tom trenutku možda bilo i najvažnije. Više od polovine ispitanika procjenjuje da ima potrebne informacije koje se tiču virusa i njegovog širenja. Slična je situacija i kod prepoznavanja simptoma infekcije. U mogućnost zaraze virusom COVID-19 vjeruje svaki sedmi ispitanik. Ovako mali procenat ispitanika koji smatraju da se mogu zaraziti dugoročno može da ima veliki uticaj na njihov o ponašanje, jer ako očekujemo da će se infekcija desiti nekome drugome, a ne nama, to veoma često vodi ka opuštanju u ponašanju i zanemarivanju preporuka koje se tiču prevencija. Ovdje su posebno ugroženi mladi ljudi koji smatraju da više znaju o virusu C OVID-19, a najmanje vjeruju da će se zaraziti. Kada se govori o znanju koje ispitanici imaju o virusu COVID-19, moramo imati na umu da je u tom trenutku postojalo malo informacija za koje smo mogli reći da su potpuno tačne i o kojima se nije polemisalo, š to je znan je o virusu činilo prilično upitnim. Ipak, stiče se utisak da su ispitanici usvojili osnovna znanja koja su u tom trenutku bila dominantna među stručnjacima. Nešto više od polovine ispitanika smatra da nošenje maske nije najefikasniji način da se spriječi infekcija korona virusa, dok dvije trećine ispitanika smatra da je pranje ruku vodom i sapunom 131

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica mnogo efikasniji način zaštite od infekcije, od dezinfekcionih sredstava. Isti je procenat ispitanika koji smatraju da nas konzumiranje dodataka ishran i ne može zaštititi od infekcije virusom COVID- 19. Skoro dvije trećine ispitanika smatra da je smrtnost od virusa u opštoj populaciji manja od 4%, dok svaki deseti ispitanik misli da to nije tačno. Trećina ispitanika smatra da je širenje korona virusa uporedivo sa širenjem sezonskog gripa. Svaki deset i ispitanik smatra da se virus COVID- 19 ne prenosi samo kapljičnim putem. Dvije trećine ispitanika smatra da nije tačno da je minimalna bezbjedna udaljenost od osobe zaražene COVID-19 virusom 3 metra. Svaki če tvrti ispitanik mišljenja je da se virus COVID-19 na predmetima zadržava i do 14 dana. Dvije trećine ispitanika smatra da je rizik od težeg oblika bolesti kod osoba sa dijabetesom veći od rizika kod zdravih pojedinaca. Devet od deset ispitanika smatra da su osobe koje imaju astmu sklonije težim oblicima b olesti. Sa tvrdnjom da su SARS-CoV-2 i COVID-19 sinonimi za koronavirus slaže se 71% ispitanika. Devet od deset ispitanika se slaže da infekcija virusom COVID- 19 može proći bez simptoma, ali i da su umor i otežano di sanje dva simptoma oboljelih od COVID-19. Da je SARS-CoV-2 zoonoza, mišljenja je 41% ispitanika, dok trećina ispitanika na ovo pitanje nije znalo odgovor. Da bi infekcija virusom COVID- 19 bila potvrđena, potrebno je da se urade mikrobiološka ispitivanja, smatra tri četvrtine ispitanika. Dvije trećine ispitanika smatra da povišena temperatura nije sigur an znak da je osoba oboljela od COVID- 19. Sa tvrdnjom da antibiotici nisu efikasni u liječenju virusa COVID-19, slaže se tri četvrtine ispitanik a. Sasvim očekivano, sa dolaskom virusa na naše prostore promijenila se i njegova percepcija. Nezainteresovanost za epidemiju u Kini koja se dešavala u januaru, u martu je zamijenila zabrinutost, strah, preplavljenost informacijama o virusu, kao i promjena po našanja, i sve ovo je sasvim očekivano na početku epidemije ili pandemije(Wang et al., 2020). Sa dolaskom virusa COVID- 19 na naše prostore porastao je i procenat ljudi koji su svakodnevno počeli da prate informativne emisije i u odnosu na vrijeme pri je p ojave virusa u Kini, taj procenat se skoro udvostručio. Svaki drugi ispitanik tvrdi da su ga vijesti o virusu COVID-19 uznemiravale, dok 85% smatra da su bili preplavljeni informacijama i po tome se ne razlikujemo mnogo od drugih zemalja(The Lancet, 2020). Dvije trećine ispitanika tvrde da ih prikupljanje informacija o epidemiji nije smirivalo. Pandemija je dominirala u razgovoru među ljudima. Skoro dvije trećine ispitanika tvrde da ih je sve to opterećivalo, a njih polovina je nastojala da se više ne i zlaže takvoj vrsti informacija. U tom periodu skoro 40% ispitanika se osjećalo 132

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 bespomoćnim, dok je dvije trećine ispitanika imalo problem da se usredsredi na obavljanje svojih radnih obaveza. Možemo reći da su ove emocije sasvim očekivane, jer istraživan ja pokazuju da je anksioznost najviše izražena na početku epidemije, da bi se vremenom smanjivala(Cheng& Cheung, 2005). Ni ranije građani Bosne i Hercegovine nisu imali veliko povjerenje u institucije ( Turjačanin, Dušanić, Lakić, 2017; Šalaj, Grebenar, Puhalo, 2019), ali sa dolaskom pandemije došlo je do promjene u vrsti institucija kojima se vjeruje. Ispitanici najviše vjeruju stručnjacima: najviše naučnicima, a potom porodičnim ljekarima, institutima za javno zdravstvo i ministarstvima zdravlja. Najmanje se vjeruje medijima, društvenim mrežama i političarima. Slična je situacija i kod povjerenja u informacije koje dobijaju o epidemiji. Najviše se vjeruje naučnicima i ljekarima (Brinol& Petty, 2008; O'Keefe, 2016), a slijede predstavnici instituta za javno zdravstvo, predstavnici komore ljekara, predstavnici ministarstva zdravlja i najmanje novinari, što je u skladu sa nalazima iz drugih zemalja(Chauhan& Hughes, 2017; Austin et al., 2012). Nema nikakve sumnje da je došlo do promjene u ponašanju građ ana u vrijeme trajanja pandemije u odnosu na vrijeme kada ona nije postojala. Da budemo precizniji, ne samo da su ljudi promijenili svoje ponašanje, već možemo reći da su to ponašanje prilagodili datoj situaciji i postali oprezniji kada se radi o ličnim ko ntaktima, svakodnevnom rutinskom ponašanju, održava nju higijene, stvaranju zaliha namirnica i sl. Ostaje otvoreno pitanje koliko će se ove promjene u ponašanju održati kako vrijeme bude odmicalo i kako se budemo navikavali na„novu normalnost“. Za očekivati je da će disciplina slabiti i da će ljudi sve manje poštovati preporuke koje se tiču higijene, korištenja zaštitnih maski, izbjegavanja masovnih okupljanja i sl.(Yeung et al., 2017, Lau et al., 2003, Karademas et al., 2013). Najveći procenat i spitani ka tvrdi da bi se ponaša o u skladu sa preporukama ljekara, u slučaju da primijete neki od simptoma zaraze, a to znači samoizolacija, izbjegavanje članova porodice, održavanje higijene, ne odlazak na posao i informisanje zdravstvenih ustanova o svom zdravstvenom stanju. Političke orijentacije i zdravstvena ponašanja Na osnovu rezultata našeg istraživanja, mogli smo vidjeti da naši ispitanici najčešće svoje političke orijentacije opisuju kao centralne ili u pravcu ljevice, d ok u uzorku ima jako malo onih koj i svoje političke stavove označavaju kao desne. Naravno, ovi 133

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica rezultati odstupaju od ranijih istraživanja rađenih na uzorcima građana BiH, gdje su ispitanici pokazivali veću značajniju orijentaciju udesno(Turjačanin et al., 2018). Ova zakrivljenost u političkim orijentacijama kod naših ispitanika je posljedica činjenice da naš uzorak nije reprezentativan za populaciju BiH, i to nam je na mnogo načina ograničilo mogućnost generalizacije zaključaka studije, ali to ćemo prodiskutovati u posljednjem odjeljku o ograničenjima i preporukama. Ako pogledamo globalnu sliku naših rezultata u pogledu veza između političkih ideoloških orijentacija i zdravstvenih ponašanja u vrijeme pandemije, vidimo da ispitanici koji svoju političku orijentaciju definišu u pravcu desnice i konzervativnih stavova, pokazuju manju zabrinutost u vezi sa koronavirusom, nisu skloni da prikupljaju informacije vezane za koronavirus, manje prate vijesti vezane za koronavirus, manje vremena provode u razgovoru o koronavirusu, manje znaju o koronavirusu i bolesti koju izaziva, te procjenjuju manju mogućnost da se i sami zaraze. U klaster stavova koje smo definisali kao političku orijentaciju udesno spadaju i osobe koje su autoritarnije, orijentisane na socijalnu dominaciju i sklonije zavjereničkom mišljenju, te za njih važe iste tendencije u zdravstvenom ponašanju. Naizgled je neočekivano da politički konzervativniji ljudi opažaju manji stepen prijetnje u vezi sa COVID- 19 pandemijom, jer su brojna ranija istraživanja nalazila da oni uglavnom opažaju svijet kao opasno mjesto, i obično imaju više skorove na strahu od smrti(npr. Jost, Glaser, Kruglanski& Sulloway, 2003; Perry, Sibley& Duckitt, 2013; van Leeuwen& Park, 2009). Me đutim, druga istraživanja pokazuju da reci mo politički liberalnije doživljavaju veći stepen straha kad su u pitanju klimatske promjene(npr. Hartter et al., 2018). Ovo nam govori da ideo loške orijentacije ne samo da mogu imati v eze sa percepcijom svijeta oko nas, već i da vjerovatno utiču na selekciju i tumačenje novih informacija u skladu sa već postojećim sistemom vrijednosti i uvjerenja. Politički liberali i konzervativci se razlikuju u pogledu drugih uvjerenja, kao što su povjerenje u nauku, pri čemu liberali naginju na stranu povjerenja u nauku, a dominantno naučno shvatanje je da je čovjek uzrokovao klimatske promjene. Ipak, narativ o čovjekovoj umi ješanosti u klimatske promjene uslj ed pretjerane industrijalizacije i eksploa tacije prirodnih dobara, znači da bi efikasan način za očuvanje čovjekove okoline bio smanjivanje i kontrola industrijske proizvodnje i eksploatacije, što opet znači smanjivanje dinamike ekonomije u svijetu. Ovo je na neki način slično tumačenj u aktuelne pandemijske situacije: borba sa pandemijom, kako je dominantno tretiraju nauka i medicina, znači promjenu ponašanja u pravcu smanjivanja socijalnih kontakata, što naravno ne odgovara funkcionisanju kapitalističke ek onomije. Ekonomski interesi krupnog kapitala su ideološki više u 134

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 skladu sa desnom političkom orijentacijom, čija je odlika(bar dominantno u SAD) liberalni kapitalizam, odnosno slobodno funkcionisanje finansijskog tržišta, bez puno uticaja države. Izolacione mjere, koje su preduzele vlade većine država, djeluju u pravcu potreba zaštite najosjetljivijih kategorija stanovništva kad je u pitanju koronavirus, a to su starije osobe, hronično bolesni i pripadnici nižih društvenih slojeva. Ova intervencija je više odlika liberalnih političkih orijentacija, te onda nije ni čudno što nalazimo da liberalniji više podržavaju ove mjere. Ove ideološke razlike su potencirali i mediji izvještavajući na različite načine tokom pandemije. Mediji koji ideološki naginju na je dnu ili drugu stranu pokazuju tendencije d a izvještavaju o pandemiji na različite načine. Istraživanja su pokazala da su tokom pandemije mediji koji naginju liberalnoj orijentaciji davali veći značaj informacijama o virusu COVID-19, dok su konzervativni mediji umanjivali opasnost od njega(Calvillo et al., 2020; Motta et al., 2020). U skladu sa prethodnim vezama, čini se da ispitanici koji preferiraju desno političko usmjerenje ne pokazuju u toj mjeri zabrinutost za javno zdravlje, ali da su više zabrinuti za individualne posljedice od bolesti i pandemije. Ovi ispitanici naginju ka mišljenju da ne bi izbjegavali kontakte sa drugim ljudima, ni članovima svoje porodice, u slučaju da uoče simptome bolesti kod sebe. Nasu prot tome, u odnosu na ispitanike koji nag inju ulijevo, drugačije se ponašaju u pandemiji vezano za ličnu zaštitu: češće bi posjetili ljekara, vodili računa o higijeni vlastitog domaćinstva i kupovali zalihe osnovnih potrepština i medicinskih sredstava. Ov o je potpuno u skladu sa individualističkom orijentacijom zapadnih društava, gdje su individualne orijentacije više vezane za desne političke stavove, kao i za veće odbacivanje mjera zaštite javnog zdravlja(Biddlestone et al., 2020; Imhoff& Lamberty, 2020). Analize povezanosti političkih orijentacija sa povjerenjem u institucije, pokazale su da osobe desne političke orijentacije, koje su autoritarnije i koje preferiraju socijalnu dominaciju, više vjeruju političarima, ministarstvima, institutima, zdravstvenom sistemu u cjelini i ličnim ljekarima. S druge strane, ove osobe manje vjeruju naučnicima, naučnim informacijama. Da je veće povjerenje u instituc ije sistema veće kod osoba desne političke orijentacije, nalazili smo u našem kontekstu i ranije, tako da to nije neočekivano, a pokazuje i koja je priroda političke vlasti u našem kontekstu(Turjačanin et al., 2018). Dalje, napomenuli smo već više puta da brojna istraživanja pokazuju kako je povjerenje u nauku i naučne informacije povezano sa političkim ideologijama, i to obično tako što politički liberali pokazuju veće povjerenje u nauku u odnosu na političke konzervativce(Brewer& Ley, 2013; Gauchat, 2012; Hmielowski et al., 2014). U 135

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica našem uzorku imamo i posebnu klasu sumnjičavih ispitanika koj i su skloni zavjereničkom mišljenju, a koj i nemaju povjerenje ni u jednu instituciju, pa ni u jednu informaciju koja dolazi iz tih institucija. Ovi ispitanici ne vjeruju nikome, a jedino sa društvenim mrežama imaju ambiv alentan odnos – tačnije nismo našli značajnu povezanost između zavjereničkog mentaliteta i povjerenja u informacije sa društvenih mreža. Ova grupa ispitanika, kako su pokazala ranija istraživanja, najvjerovatnije se informiše putem interneta, gdje ne posto ji sistematsko filtriranje informacija, te se, pored sumnjivih informacija, može pronaći i mnoštvo internet stranica sa najraznolikijim teorijama zavjere(Blanuš a, 2009). Ljudi su u stalnoj interakciji sa društvom u kome žive, te reaguju na vladajuća ideološka usmjeravanja. Oni stvaraju koherentne konstrukcije svijeta oko sebe, usklađujući nove informacije sa svojim osobinama ličnosti, vrijednostima, te politi čkim i društvenim uvjerenjima. Osobe sa različitih polova političkog spektra konstruišu svoj socijalni svijet, svoje vrijednosti, uvjerenja i stavove, tako da budu povezani i harmonični. Potreba za ravnotežom uvjerenja, stavova i ponašanja dovodi do tendencije da ljevičari i desničari selektuju, koriste i tumače informacije u skladu sa svojim širim sistemom vrijednosti i uvjerenja (npr. Kunda, Miller& Claire, 1990). Mi smo kao indikatore političkih orijentacija, odnosno sklonosti političkim ideologij ama, koristili mjeru samoprocjene političke orijentacije, desničarsku autoritarnost, orijentaciju na socijalnu dominaciju, te sklonost zavjereničkom mišljenju. Svaka od ovih varijabli ukazuje na ideološke razlike na uobičajenoj skali ljevica– desnica, odnosno liberalno – konzervativno. Mnoge studije nalaze da se i mnogi drugi stavovi, koji ne ukazuju direktno na političke orijentacije, ali se obično nalaze u klasteru konzervativnih političkih orijentacija, poput rodnih predrasuda(tj. seksizma), pokazuju kao s nažni prediktori emocija, opažanja i ponašanja vezanih za COVI D 19(Reny, 2020). I naši nalazi, kao i oni koji su dobijani širom svijeta tokom prvog talasa COVID- 19 pandemije, jasno pokazuju da osobe iz liberalnog političkog spektra doživljavaju koronavirus kao ozbiljnu prijetnju, te podržavaju strož e mjere zaštite javnog zdravlja, dok konzervativniji ispitanici obično opažaju viru s kao bezazleniji, a poduzete restriktivne mjere zaštite zdravlja doživljavaju kao pretjerane i nepotrebne. Pri svemu ovom, trebamo voditi računa o tome da su ideološke razlike vidlj ivije, ali i značajno više istraživane na prostorima Sjeverne Amerike u od nosu na ostatak svijeta. Ipak, odjeci tih ideoloških tendencija u tretiranju COVID-19 pandemije se vide i kod nas. 136

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Ograničenja studije i istraživačke preporuke Kao i u svakoj istraživačkoj stu diji, pored svih korisnih nalaza koje smo dobili u istraživanju, moramo biti svjesni i ograničenja naših nalaza. Kod istraživanja ovog tipa, zasnovanog na anketiranju određenog uzorka, treba imati na umu da donošenje zaključaka i generalizacija nalaza na čitavu populaciju u najvećoj mjeri zavisi od izbora uzorka. Naš izbor uzorka nije reprezentativan, jer nije dobijen ni slučajnim uzorkovanjem, već predstavlja prigodan uzorak – onaj do kojeg smo mogli doći u datim uslovima. Uzorkovali smo ispitanike putem p oziva na društvenim mrežama, te smo vidjeli da uzorak u nekim ključnim osobinama vjerovatno odstupa od populacije. Npr. po distribuciji političkih orijentacija uzorak odstupa od nalaza u ranijim istraživanjima, odnosno ima pomjerenu raspodjelu ka jednom po lu. Statistički gledano, kad imamo takvu varijablu sa zakrivl jenom distribucijom, to nam ograničava mogućnost otkrivanja nekih povezanosti koje možda postoje u populaciji. Vjerovatno je to i razlog što smo u statističkim analizama dobijali niske koeficij ente korelacija. Dakle, na osnovu činjenice što naš uzorak odstupa od reprezentativnog uzorka, mi ne možemo rezultate sa sigurnošću uopštiti na čitavu populaciju, ali možemo rezultate našeg istraživanja porediti sa rezultatima sličnih istraživanja. Činjeni ca da glavne tendencije naših nalaza ne odstupaju značajno od rezultata istraživanja rađenih u drugim kontekstima, uvjerava nas u stavu da smo istraživači na pravom putu. Dalje, moramo imati na umu da je ovo deskriptivno-korelaciona studija, u kojoj imamo mogućnost opisivanja i povezivanja pojava, ali ne možemo govor iti o uzročno- posljedičnim vezama. Tačnije, mi na osnovu rezultata našeg istraživanja ne možemo sa apsolutnom sigurnošću govoriti o tome kako političke orijentacije utiču na zdravstvena ponašanj a tokom pandemije, niti obrnuto, da zdravstvena ponašanja utič u na prihvatanje političkih orijentacija. Možemo reći da su ove varijable povezane, tj. da se pojavljuju kao povezane kod izvjesnog broja ispitanika. Iako konceptualno možemo pretpostavljati da političke ideologije uzrokuju neke varijable poput povjerenja u nauku ili percepciju opasnosti od koronavirusa, stroga metodologija naučnih istraživanja bi nam nalagala da izvedemo eksperimentalnu studiju da bismo diskutovali uzročno-pos ljedične odnose, što je neizvodivo sa uzorkom ove veličine i ovakvim kontekstom. Još jedna vrsta ograničenja vezana je za statističke analize. Budući da smo koristili relativno jednostavne statističke postupke deskriptivnog i korelacionog tipa, koji nam da ju širok i obuhvatan pregled nalaza, oni ne ulaze duboko u psihološke mehanizme i procese, niti analiziraju potencijalne varijable posrednike dobijenih 137

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica veza. Ovaj kompromis smo napravili usljed pregledne prirode ovog rukopisa i njegovog obima, a svakako pl aniramo produbiti analize podataka koje će rezultovati nekim narednim publikacijama. Naredno ograničenje odnosi se na činjenicu da je u pitanju anketna studija, gdje su ispitanici suočeni sa pitanjima zatvorenog tipa, odnosno nemaju mogućnost da slobodno f ormulišu odgovore na pitanja. Ovakva vrsta prikupljanja podataka ograničava odgovore ispitanika na one koje su im istraživači ponudili, a time se gubi mogućnost produkcije raznolikih odgovora od strane ispitanika. Ovakav kompromis je uobičajen kod kvantitativnih istraživanja, zbog manjeg opterećivanja ispitanika i lakše obrade podataka. Ponekad se ova vrsta anketnog ispitivanja može dopuniti dodatnim kvalitativnim istraživanjem na manjem uzorku ispita nika koji po nekim važnim socio demografskim varijablama o dgovaraju kvantitativnom uzorku. To može biti urađeno koristeći tehnike intervjua ili diskusionih fokus grupa u kojima bismo mogli sa ispitanicima da razgovaramo o različitim aspektima njihovih pogleda vezanih za stres, emocije i ponašanja tokom COVID-19 p andemije. Na taj način, mogli bismo detaljnije diskutovati o psihološkim procesim a koji se javljaju kod ljudi tokom pandemije. Naravno, kad se istražuju ovako kompleksne teme poput života i ponašanja ljudi tokom pandemije, postoje i brojne druge mogućnosti istraživanja konteksta u kome se sve dešava. Na primjer, mislimo na kvalitativn e analize medijskih sadržaja i političkih narativa prisutnih u našem kontekstu tokom perioda pandemije. Na koji način i koje informacije zvaničnici saopštavaju? Kako mediji selektuju i uokvirivaju poruke vezane za pandemiju? Sve ovo bi u velikoj mjeri dopr inijelo interpretabilnosti naših rezultata, ali to ostaje u formi prijedloga za buduće istraživanje. Ponavljamo, moramo imati na umu i da je naše istraživanje rezultat presjek a društvenog i političkog konteksta Bosne i Hercegovine. Prikupljanje podataka je obavljeno otprilike nakon mjesec dana od pojave prvog slučaja infekcije kod nas. Mi trenutno nismo u mogućnosti da procijenimo koliko su naši nalazi stabilni tokom vremena, a li možemo pretpostavljati da bi se u sličnim situacijama ponavljal i slični obras c i ljudskih ponašanja, što nam omogućava da razmatramo i neke preporuke za bolje snalaženje u sličnim kontekstima. Naposljetku, smatramo da i pored ograničenja koje smo naveli, rezultate ove studije možemo koristiti kao sliku društva jednog vremena, ali i kao moguću informaciju za planiranje u sličnim situacijama epidemije ili drugih kriznih događaja. 138

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Literatura Abdelhafiz, A. S., Mohammed, Z., Ibrahim, M. E., Ziady, H. H., Alorabi, M., Ayyad, M.,& Sultan, E. A.(2020). Knowledge, Perceptions, and Attitude of Egyptians Towards the Novel Coronavirus Disease(COVID19). Journal of Community Health, 45(5). https://doi.org/10.1007/s10900-020-00827-7 Altemeyer, B.(2004). The Other“Authoritarian Personality.” In J. T. Jost& J. Sidanius(Eds.), Political Psychology(Vol. 30, pp. 85 – 107). Psychology Press. Altemeyer, Bob.(2004). Highly dominating, highly authoritarian personalities. The Journal of Social Psychology, 144(4), 421 – 447. https://doi.org/10.3200/SOCP.144.4.421-448 Amat, F., Arenas, A., Falcó-Gimeno, A.,& Muñoz, J.(2020). Pandemics meet democracy. Experimental evidence from the COVID-19 crisis in Spain. https://doi.org/https://doi.org/10.31235/osf.io/dkusw Arndt, J., Greenberg, J., Schimel, J., Pyszczynski, T.,& Solomon, S.(2002). To belong or not to belong, that is the question: terror management and identification with gender and ethnicity. Journal of Personality and Social Psychology, 83(1), 26 – 43. Ayalon, L.(2020). There is nothing new under the sun: Ageism and intergenerational tension in the age of the COVID-19 outbreak. International Psychogeriatrics. https://doi.org/10.1017/S1041610220000575 Ayalon, L., Chasteen, A., Diehl, M., Levy, B., Neupert, S. D., Rothermund, K., … Wahl, H. W.(2020). Agin g in Times of the COVID-19 Pandemic: Avoiding Ageism and Fostering Intergenerational Solidarity. The Journals of Gerontology. Series B, Psychological Sciences and Social Sciences. https://doi.org/10.1093/geronb/gbaa051 Balkhi, F., Nasir, A., Zehra, A.,& Riaz, R.(2020). Psychological and Behavioral Response to the Coronavirus(COVID-19) Pandemic. Cureus. https://doi.org/10.7759/cureus.7923 139

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Bertin, P., Nera, K.,& Delouvée, S.(2020). Conspiracy Beliefs, Rejection of Vaccination, and Support for hydroxychloroquine: A Conceptual Replication-Extension in the COVID-19 Pandemic Context. Frontiers in Psychology, 11(2471). Biddlestone, M., Green, R.,& Douglas, K.(2020). Cultural orientation, powerlessness, belief in conspiracy theories, and intentions to reduce the spread of COVID-19. British Journal of Social Psychology, 59(3). https://doi.org/https://doi.org/10.1111/bjso.12397 Blanuša, N.(2009). Uloga teorija zavjera u konstrukciji politi č ke zbilje u Hrvatskoj: analiza politi č kog diskurza 1980.-2007. Sveučilište u Zagrebu. Bol, D., Giani, M., Blais, A.,& Loewen, P. J.(2020). The effect of COVID-19 lockdowns on political support: Some good news for democracy? European Journal of Political Research. https://doi.org/10.1111/14756765.12401 Brewer, P. R.,& Ley, B. L.(2013). Whose Science Do You Believe? Explaining Trust in Sources of Scientific Information About the Environment. Science Communication. https://doi.org/10.1177/1075547012441691 Brouard, S., Vasilopoulos, P.,& Becher, M.(2020). Sociodemographic and psychological correlates of compliance with the Covid-19 public health measures in France. Canadian Journal of Political Science. https://doi.org/10.1017/S0008423920000335 Brzezinski, A., Kecht, V., Van Dijcke, D.,& Wright, A. L.(2020). Belief in sci ence influences physical distancing in response to COVID‐19 lockdown policies. Becker Friedman Institute for Economics. Working Paper,(2020‐56. 10.2139/ssrn. 3587990.). Calvillo, D. P., Ross, B. J., Garcia, R. J. B., Smelter, T. J.,& Rutchick, A. M. (2020). Political Ideology Predicts Perceptions of the Threat of COVID19(and Susceptibility to Fake News About It). Social Psychological and Personality Science. https://doi.org/10.1177/1948550620940539 Chao, M., Xue, D., Liu, T., Yang, H.,& Hall, B. J.(2020). Media use and acute psychological outcomes during COVID-19 outbreak in China. Journal of Anxiety Disorders, 74. https://doi.org/10.1016/j.janxdis.2020.102248 140

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Chen, X., Zou, Y.,& Lin, F.(2020). Changes in psychological wellbeing, attitude, and information-seeking behavior among people at the epicenter of the COVID-19 pandemic: A panel survey of residents in Hubei province, China. Epidemiology& Infection, 148(e201), 1 – 15. Clements, J. M.(2020). Knowledge and behaviors toward COVID-19 among us residents during the early days of the pandemic: Cross-sectional online questionnaire. Journal of Medical Internet Research, 22(5). https://doi.org/10.2196/19161 Conway, L. G., Woodard, S. R., Zubrod, A.,& Chan, L.(2020). Why are conservatives less concerned about the coronavirus(COVID-19) than liberals? Testing experiential versus political explanations. https://doi.org/doi.org/10.31234/osf.io/fgb84 Dryhurst, S., Schneider, C. R., Kerr, J., Freeman, A. L. J., Recchia, G., van der Bles, A. M., … van der Linden, S.(2020). Risk perceptions of COVID-19 around the world. Journal of Risk Research. https://doi.org/10.1080/13669877.2020.1758193 Esaiasson, P., Sohlberg, J., Ghersetti, M.,& Johansson, B.(2020). How the coronavirus crisis affects citizen trust in government institutions and in unknown others – Evidence from“the Swedish Experiment.” https://doi.org/https://doi.org/10.31235/osf.io/6yw9r Freeman, D., Waite, F., Rosebrock, L., Petit, A., Causier, C., East, A., … Lambe, S.(2020). Coronavirus Conspiracy Beliefs, Mistrust, and Compliance with Government Guidelines in England. Psychological Medicine. https://doi.org/10.1017/S0033291720001890 Fromm, E.(1942). The Fear of Freedom. English. London: Routledge& Kegan Paul. Galasso, V., Pons, V., Profeta, P., Becher, M., Brouard, S.,& Foucault, M. (2020). Gender differences in COVID-19 related attitudes and behavior: Evidence from a panel survey in eight OECD countries(No. w27359). Gauchat, G.(2012). Politicization of science in the public sphere: A study of public trust in the United States, 1974 to 2010. American Sociological Review. https://doi.org/10.1177/0003122412438225 141

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Han, Q., Zheng, B., Cristea, M., Agostini, M., Belanger, J., Gutzkow, B.,& Leander, P.(2020). Trust in government and its associations with health behaviour and prosocial behaviour during the COVID-19 pandemic. https://doi.org/https://doi.org/10.31234/osf.io/p5gns Hartman, T. K., Stocks, T. V., McKay, R., Miller, J. G., Levita, L., Martinez, A. P., … Bentall, R. P.(2020). The Authoritarian Dynamic During the COVID-19 Pandemic: Effects on Nationalism and Anti-immigrant Sentiment. https://doi.org/https://doi.org/10.31234/osf.io/4tcv5 Hartter, J., Hamilton, L. C., Boag, A. E., Stevens, F. R., Ducey, M. J., Christoffersen, N. D., … Palace, M. W.(2018). Does it matter if people think climate change is human caused? Climate Services, 10, 53 – 62. https://doi.org/10.1016/j.cliser.2017.06.014 Hmielowski, J. D., Feldman, L., Myers, T. A., Leiserowitz, A.,& Maibach, E. (2014). An attack on science? Media use, trust in scientists, and perceptions of global warming. Public Understanding of Science. https://doi.org/10.1177/0963662513480091 Hogg, M. A.(2005). Uncertainty, social identity and ideology. In Advances in group processes(pp. 203 – 230). New York: Elsevier. Imhoff, R.,& Bruder, M.(2014). Speaking(Un-)truth to power: Conspiracy mentality as a generalised political attitude. European Journal of Personality, 28(1), 25 – 43. https://doi.org/10.1002/per.1930 Imhoff, R.,& Lamberty, P.(2020). A Bioweapon or a Hoax? The Link Between Distinct Conspiracy Beliefs About the Coronavirus Disease(COVID-19) Outbreak and Pandemic Behavior. Social Psychological and Personality Science. https://doi.org/10.1177/1948550620934692 Jost, J. T., Glaser, J., Kruglanski, A. W.,& Sulloway, F. J.(2003). Political conservatism as motivated social cognition. Psychological Bulletin, 129(3), 339 – 375. https://doi.org/10.1037/0033-2909.129.3.339 Karwowski, M., Kowal, M., Groyecka, A., Białek, M., Lebuda, I., Sorokowska, A.,& Sorokowski, P.(2020). When in Danger, Turn Right: Does Covid19 Threat Promote Social Conservatism and Right-Wing Presidential Candidates? Human Ethology, 35(1). https://doi.org/10.22330/he/35/037-048 142

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Kunda, Z., Miller, D. T.,& Claire, T.(1990). Combining social concepts: The role of causal reasoning. Cognitive Science. https://doi.org/10.1016/0364-0213(90)90009-L Lewandowsky, S., Gignac, G. E.,& Vaughan, S.(2013). The pivotal role of perceived scientific consensus in acceptance of science. Nature Climate Change, 3(4), 399 – 404. https://doi.org/10.1038/nclimate1720 Lewandowsky, S., Oberauer, K.,& Gignac, G. E.(2013). NASA Faked the Moon Landing-Therefore,(Climate) Science Is a Hoax: An Anatomy of the Motivated Rejection of Science. Psychological Science, 24(5), 622 – 633. https://doi.org/10.1177/0956797612457686 Maher, P. J., MacCarron, P.,& Quayle, M.(2020). Mapping public health responses with attitude networks: the emergence of opinion-based groups in the UK’s early COVID-19 response phase. British Journal of Social Psychology, 59(3). https://doi.org/10.1111/bjso.12396 McCright, A. M., Dentzman, K., Charters, M.,& Dietz, T.(2013). The influence of political ideology on trust in science. Environmental Research Letters. https://doi.org/10.1088/1748-9326/8/4/044029 Miller, J. M.(2020). Psychological, Political, and Situational Factors Combine to Boost COVID-19 Conspiracy Theory Beliefs. Canadian Journal of Political Science/Revue Canadienne de Science Politique, 53(2), 327 – 334. Misra, S., Le, P. T. D., Goldmann, E.,& Yang, L. H.(2020). Psychological Impact of Anti-Asian Stigma Due to the COVID-19 Pandemic: A Call for Research, Practice, and Policy Responses. Psychological Trauma: Theory, Research, Practice, and Policy. https://doi.org/10.1037/tra0000821 Motta, M., Stecula, D.,& Farhart, C.(2020). How Right-Leaning Media Coverage of COVID-19 Facilitated the Spread of Misinformation in the Early Stages of the Pandemic in the U.S. Canadian Journal of Political Science. https://doi.org/10.1017/S0008423920000396 Oleksy, T., Wnuk, A., Maison, D.,& Łyś, A.(2021). Content matters. Different predictors and social consequences of general and government-related conspiracy theories on COVID-19. Personality and Individual Differences, 168. https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.110289 143

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Pennycook, G., McPhetres, J., Bago, B.,& Rand, D. G.(2020). Predictors of attitudes and misperceptions about COVID-19 in Canada, the U.K., and the U.S.A. PsyArXiv[Working Paper], 19, 1 – 25. https://doi.org/10.31234/OSF.IO/ZHJKP Perry, R., Sibley, C. G.,& Duckitt, J.(2013). Dangerous and competitive worldviews: A meta-analysis of their associations with social dominance orientation and right-wing authoritarianism. Journal of Research in Personality, 47(1), 116 – 127. Pipes, D.(1997). Conspiracy: how the paranoid style flourishes and where it comes from. New York: Simon and Schuster. Pratto, F., Sidanius, J., Stallworth, L. M., Malle, B. F., Clements, N., Escobar, M., … Pasupathi, M.(1994). Social Dominance Orientation : A Personality Variable Predicting Social and Political Attitudes. Journal of Personality and Social Psychology, 67(4), 741 – 763. Reny, T. T.(2020). Masculine Norms and Infectious Disease: The Case of COVID-19. Politics and Gender. https://doi.org/10.1017/S1743923X20000380 Reny, T. T.,& Barreto, M. A.(2020). Xenophobia in the time of pandemic: othering, anti-Asian attitudes, and COVID-19. Politics, Groups, and Identities. https://doi.org/10.1080/21565503.2020.1769693 Rosenfeld, D. L.,& Tomiyama, A. J.(2020). Can a Pandemic Make People More Socially Conservative? Longitudinal Evidence from COVID-19. https://doi.org/https://doi.org/10.31234/osf.io/zg7s4 Rothgerber, H., Wilson, T., Whaley, D., Rosenfeld, D., Humphrey, M., Moore, A.,& Bihl, A.(2020). Politicizing the COVID-19 Pandemic: Ideological Differences in Adherence to Social Distancing. https://doi.org/10.31234/osf.io/k23cv Schaller, M.,& Neuberg, S. L.(2012). Danger, Disease, and the Nature of Prejudice(s). In Advances in Experimental Social Psychology. https://doi.org/10.1016/B978-0-12-394281-4.00001-5 Sibley, C. G.,& Duckitt, J.(2008). Personality and prejudice: a meta-analysis and theoretical review. Personality and Social Psychology Review : An Official Journal of the Society for Personality and Social Psychology, Inc, 12(3), 248 – 279. https://doi.org/10.1177/1088868308319226 144

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Sibley, C. G., Greaves, L. M., Satherley, N., Wilson, M. S., Overall, N. C., Lee, C. H. J., … Barlow, F. K.(2020). Effects of the COVID-19 pandemic and nationwide lockdown on trust, attitudes toward government, and wellbeing. American Psychologist, 75(5). https://doi.org/10.1037/amp0000662 Sidanius, Jim,& Pratto, F.(1999). Social dominance: An intergroup theory of social hierarchy and oppression.(James Sidanius& F. Pratto, Eds.), Evolutionary Theory. Cambridge University Press. Solomon, S., Greenberg, J.,& Pyszczynski, T.(1991). A terror management theory of social behavior: The psychological function of self-esteem and cultural worldviews. Advances in Experimental Social Psychology, (24), 93 – 159. Sorokowski, P., Groyecka, A., Kowal, M., Sorokowska, A., Białek, M., Lebuda, I., … Karwowski, M.(2020). Can information about pandemics increase negative attitudes toward foreign groups? A case of COVID-19 outbreak. Sustainability(Switzerland). https://doi.org/10.3390/SU12124912 Sunstein, C. R.,& Vermeule, A.(2009). Symposium on conspiracy theories: Conspiracy theories: Causes and cures. Journal of Political Philosophy, 17(2), 202 – 227. https://doi.org/10.1111/j.1467-9760.2008.00325.x Swami, V.,& Barron, D.(2020). Analytic Thinking, Rejection of Coronavirus (COVID-19) Conspiracy Theories, and Compliance with Mandated Social-Distancing: Direct and Indirect Relationships in a Nationally Representative Sample of Adults in the United Kingdom. https://doi.org/https://doi.org/10.31219/osf.io/nmx9w Turjačanin, V., Puhalo, S.,& Šain, D.(2018). Teorije zavjere u Bosni i Hercegovini- Istra ž ivanje zavjereni č kih uvjerenja u postkonfliktnom dru š tvu. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung. Turjačani n, Vladimir.(2011). Oblici i izra ž enost etni č kih identiteta u BiH. In D. Majstorović& V. Turjačanin(Eds.), U okrilju nacije: Konstruisanje etničkog i državnog identiteta kod mladih u Bosni i Hercegovini(pp. 192 – 219). Banja Luka: CKSP. Uscinski, J. E.,& Parent, J. M.(2014). American conspiracy theories. Oxford, UK: Oxford University Press. 145

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica van Holm, E. J., Monaghan, J., Shahar, D. C., Messina, J.,& Surprenant, C. (2020). The Impact of Political Ideology on Concern and Behavior During COVID-19. SSRN Electronic Journal. https://doi.org/10.2139/ssrn.3573224 van Leeuwen, F.,& Park, J. H.(2009). Perceptions of social dangers, moral foundations, and political orientation. Personality and Individual Differences, 47(3). https://doi.org/10.1016/j.paid.2009.02.017 Varshney, M., Parel, J. T., Raizada, N.,& Sarin, S. K.(2020). Initial psychological impact of COVID-19 and its correlates in Indian Community: An online(FEEL-COVID) survey. PLoS ONE, 15(5). https://doi.org/10.1371/journal.pone.0233874 Wenham, C., Smith, J.,& Morgan, R.(2020). COVID-19: the gendered impacts of the outbreak. The Lancet, 395(10227), 846 – 848. https://doi.org/https://doi.org/10.1016/S0140-6736(20)30526-2 Winter, T., Riordan, B. C., Pakpour, A. H., Griffiths, M. D., Mason, A., Poulgrain, J. W.,& Scarf, D.(2020). Evaluation of the English Version of the Fear of COVID-19 Scale and Its Relationship with Behavior Change and Political Beliefs. International Journal of Mental Health and Addiction. https://doi.org/10.1007/s11469-020-00342-9 World Health Organization.(2020). Coronavirus disease(COVID-19) pandemic. Retrieved from https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 Zheng, Y., Goh, E.,& Wen, J.(2020). The effects of misleading media reports about COVID-19 on Chin ese tourists’ mental health: a perspective article. Anatolia. https://doi.org/10.1080/13032917.2020.1747208 146

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Prilog – tabele rezultata 147

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 9P. Percepcija znanja o virusu COVID-19 i godine starosti ispitanika Čini mi se da ima m sve Ispod 30 godina potrebne informacije o Od 30 do 50 infekciji koronavirusom i godina širenju koronavirusa. Preko 50 godina Čini mi se da dobro Ispod 30 godina poznajem simptome i Od 30 do 50 tok infekcije godina koronavirusom. Preko 50 godina Dobro poznajem mjere predostrožnosti protiv širenja koronavirusa. Ispod 30 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Percepcija znanja o virusu COVID-19 Godine starosti Ispod 30 godina Djeluje mi vjerovatno da Od 30 do 50 ću se zaraziti godina koronavirusom. Preko 50 godina N M SD F df1 df2 p 530 3.67 1.08 1278 3.65 1.14 5.95 2 2076 0.003 271 3.40 1.19 530 3.68 0.99 1278 3.71 1.06 1.96 2 2076 0.141 271 3.57 1.11 530 4.28 0.87 1278 4.30 0.89 1.27 2 2076 0.282 271 4.20 0.98 N M SD Welch 4 df1 df2 p 530 2.08 1.08 1278 2.44 1.18 20.79 2 683.428 0.000 271 2.40 1.16 Tabela 9.1P Post hoc test (Games- Howell) Čini mi se da imam sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i širenju koronavirusa. Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Djeluje mi vjerovatno da ću se Ispod 30 godina zaraziti koronavirusom. Preko 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Razlika M 0.27 p 0.005 0.25 0.006 -0.37 0.000 -0.33 0.000 4 *nije zadovolj ena pretpostavka o homogenosti varijanse, te je korišten Welchov test koji ne zahtijeva homogenost varijanse. 148

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 10P. Percepcija znanja o virusu COVID-19 i pol ispitanika N M SD Čini mi se da imam Muškarci 698 3.57 1.1886 sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i Žene 1393 3.64 1.1084 širenju koronavirusa. Čini mi se da dobro Muškarci 698 3.66 1.065 poznajem simptome i tok infekcije Žene 1393 3.68 1.0508 koronavirusom. Dobro poznajem mjere predostrožnosti protiv širenja koronavirusa. Muškarci 698 4.20 0.9578 Žene 1393 4.31 0.8686 Djeluje mi vjerovatno da ću se zaraziti koronavirusom. Muškarci 698 2.42 1.2062 Žene 1393 2.30 1.1399 t df p -1.25 1312.101 0.212 -0.38 2089 0.703 -2.52 2089 0.012 2.22 2089 0.026 149

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 11P. Percepcija znanja o virusu COVID-19 i svakodnevni kontakt ispitanika sa ljudima na poslu ili ne N M SD t df p Čini mi se da imam sve Svakodnevni kontakt 1661 3.64 1.12 potrebne informacije o na poslu 1.84 653.810.065 infekciji koronavirusom Nisam u kontaktu na 438 3.53 1.20 i širenju koronavirusa. poslu Čini mi se da dobro Svakodnevni kontakt 1661 3.70 1.05 poznajem simptome i na poslu 2.09 2095.036 tok infekcije Nisam u kontaktu na 438 3.58 1.10 koronavirusom. poslu Dobro poznajem mjere Svakodnevni kontakt 1661 4.29 0.89 predostrožnosti protiv na poslu 1.25 154.743.211 širenja koronavirusa. Nisam u kontaktu na 438 4.23 0.95 poslu Djeluje mi vjerovatno Svakodnevni kontakt 1661 2.36 1.16 da ću se zaraziti na poslu 1.71 2095.086 koronavirusom. Nisam u kontaktu na 438 2.25 1.16 poslu 150

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 12P. Percepcija znanja o virusu COVID-19 i poznavanje osoba sa simptomima infekcije Čini mi se da imam sve potrebne informacije o infekciji koronavirusom i širenju koronavirusa. Čini mi se da dobro poznajem simptome i tok infekcije koronavirusom. Dobro poznajem mjere predostrožnosti protiv širenj a koronavirusa. Djeluje mi vjerovatno da ću se zaraziti koronavirusom. Poznaje ljude sa simptomima infekcije Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije Poznaje ljude sa simptomima infekcije Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije Poznaje ljude sa simptomima infekcije Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije Poznaje ljude sa simptomima infekcije Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije N M 593 3.76 1501 3.57 593 3.82 1501 3.63 593 4.37 1501 4.24 593 2.56 1501 2.25 SD t df p 1.04 3.63 1212.357.000 1.17 0.99 3.92 1173.609.000 1.08 0.82 2.96 1216.243.003 0.93 1.19 5.54 2092.000 1.14 151

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 13P. Antibiotici su efikasni u sprečavanju i liječenju novog koronavirusa N Tačno % N Netač no % N Ne znam % N Total % BiH Inostranstvo Total V 58 9 67 df p 3.0 6.4 3.2 1483 92 1575 75.8 65.2 415 40 75.1 9.865 2.007 455 21.2 28.4 21.7 1956 141 2097 100.0 100.0 100.0 Tabela 14P. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 93 214 49 356 % 17.5 16.7 18.1 17.1 N Netačno % N Ne znam % 332 749 62.6 58.6 105 315 19.8 24.6 139 1220 51.3 58.7 83 503 13.200 4.010 30.6 24.2 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 152

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 15P. Upotreba dezinfekcionog sredstva je efikasniji način zaštite od infekcije koronavirusom nego pranje ruku vodom i sapunom Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 91 188 45 324 % 17.2 14.7 16.6 15.6 N Netačno % N Ne znam % 354 891 66.8 69.7 85 199 16.0 15.6 158 1403 58.3 67.5 18.337 4.001 68 352 25.1 16.9 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 16P. Od infekcije koronavirusom m ožemo se zaštititi konzumiranjem dodataka ishrani Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 69 177 40 286 % 13.0 13.8 14.8 13.8 N Netačno % N Ne znam % 335 843 63.2 66.0 126 258 23.8 20.2 154 1332 56.8 64.1 11.054 4.026 77 461 28.4 22.2 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 153

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 17P. Smrtnost od virusa COVID- 19 u opštoj populaciji manja je od 4% Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 295 806 158 1259 % 55.7 63.1 58.3 60.6 N Netačno % N Ne znam % 57 110 10.8 8.6 178 362 33.6 28.3 34 201 12.5 9.7 11.634 4.020 79 619 29.2 29.8 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 18P. Minimalna bezbjedna udalje nost od osobe zaražene koronavirusom je 3 metra Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 143 303 83 529 % 27.0 23.7 30.6 25.4 N Netačno % N Ne znam % 315 815 59.4 63.8 72 160 13.6 12.5 147 1277 54.2 61.4 9.900 4.042 41 273 15.1 13.1 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 154

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 19P. Koronavirus se na površinama predmeta zadržava i do 14 dana Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 161 314 71 546 % 30.4 24.6 26.2 26.3 N Netačno % N Ne znam % 227 647 42.8 50.6 142 317 26.8 24.8 126 1000 46.5 48.1 74 533 10.629 4.031 27.3 25.6 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 20P. Rizik od težeg oblika bo lesti kod osoba sa dijabetesom nije veći od rizika kod zdravih pojedinaca N Tačno % N Netačno % N Ne znam % N Total % Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V 93 179 43 315 17.5 14.0 15.9 15.2 df p 325 915 197 1437 61.3 71.6 112 184 72.7 69.1 31 327 23.953 4.000 21.1 14.4 11.4 15.7 530 1278 271 2079 100.0 100.0 100.0 100.0 155

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 21P. Dva simptoma bolesti COVID- 19 su umor i otežano disanje Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 455 1154 244 1853 % 85.8 90.3 90.0 89.1 N 39 40 Netačno % 7.4 3.1 N 36 84 Ne znam % 6.8 6.6 9 88 3.3 4.2 18 138 17.326 4.002 6.6 6.6 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 22P. Infekcija no vim koronavirusom može proći i bez simptoma Tačno Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p N 477 1177 235 1889 % 90.0 92.1 86.7 90.9 N 17 17 Netačno % 3.2 1.3 N 36 84 Ne znam % 6.8 6.6 8 42 3.0 2.0 28 148 13.191 4.010 10.3 7.1 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 156

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 23P. SARS-CoV- 2 je zoonoza, što znači da se prenosi sa životinja na ljude Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p Tačno N 174 567 % 32.8 44.4 108 849 39.9 40.8 Netačno N % Ne znam N % 160 344 30.2 26.9 196 367 37.0 28.7 82 586 30.3 28.2 22.559 4.000 81 644 29.9 31.0 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 24P. Da bi infekcija koronavirus om bila potvrđena, neophodna su mikrobiološka ispitivanja Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p Tačno N 380 990 % 71.7 77.5 227 1597 83.8 76.8 Netačno N % Ne znam N % 26 73 4.9 5.7 124 215 23.4 16.8 13 112 4.8 5.4 20.407 4.000 31 370 11.4 17.8 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 157

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 25P. Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID-19 Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p Tačno N 157 262 % 29.6 20.5 46 465 17.0 22.4 Netačno N % Ne znam N % 322 874 60.8 68.4 51 142 9.6 11.1 189 1385 69.7 66.6 23.932 4.000 36 229 13.3 11.0 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 Tabela 26P. Antibiotici su efikasni u sprečavanju i liječenju novog koronavirusa Do 30 Od 30 do 50 Preko 50 Total godina godina godina V df p Tačno N 24 39 % 4.5 3.1 3 66 1.1 3.2 Netačno N % Ne znam N % 344 1000 64.9 78.2 162 239 30.6 18.7 221 1565 81.5 75.3 44.290 4.000 47 448 17.3 21.5 Total N 530 1278 % 100.0 100.0 271 100.0 2079 100.0 158

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 27P. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom Svakodnevni Nisam u kontakt na kontaktu na Total poslu poslu V df p Tačno N 267 93 360 % 16.1 21.2 17.2 Netačno N 987 243 1230 % 59.4 55.5 58.6 6.508 2.039 Ne znam N 407 102 509 % 24.5 23.3 24.2 Total N 1661 % 100.0 438 100.0 2099 100.0 Tabela 28P. Smrtnost od COVID- 19 je u opštoj populaciji manja od 4% Svakodnevni Nisam u kontakt na kontaktu na Total poslu poslu V df p Tačno N 1021 248 % 61.5 56.6 1269 60.5 Netačno N 168 38 206 % 10.1 8.7 9.8 6.686 2.035 Ne znam N 472 152 624 % 28.4 34.7 29.7 Total N 1661 % 100.0 438 100.0 2099 100.0 159

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 29P. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom Da, zemlje Da, zemlje sa COVID bez COVID Ne Total V df p Tačno N 28 38 294 28 % 11.7 17.9 17.8 17.2 Netačno N 166 123 941 1230 % 69.5 58.0 57.1 58.6 13.446 4.009 Ne znam N 45 51 413 509 % 18.8 24.1 25.1 24.2 Total N 239 % 100.0 212 100.0 1648 2099 100.0 100.0 Tabela 30P. COVID-19 se prenosi kapljičnim putem Poznaje ljudeNe poznaje sa ljude sa simptomima simptomima infekcije infekcije Total V df p Tačno N 547 % 92.2 1311 87.3 1858 88.7 Netačno N 15 36 % 2.5 2.4 Ne znam N 31 154 % 5.2 10.3 51 2.4 13.364 2.001 185 8.8 Total N 593 % 100.0 1501 100.0 2094 100.0 160

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 31P. Dva simptoma bolesti COVID- 19 su umor i otežano disanje Poznaje Ne poznaje ljude sa ljude sa simptomima simptomima infekcije infekcije Total V df p Tačno N 534 % 90.1 1326 88.3 1860 88.8 Netačno N 35 55 % 5.9 3.7 Ne znam N 24 120 % 4.0 8.0 90 4.3 14.725 2.001 144 6.9 Total N 593 % 100.0 1501 100.0 2094 100.0 Tabela 32P. SARS-CoV-2 i COVID-19 su sinonimi za koronavirus Poznaje Ne poznaje ljude sa ljude sa simptomima simptomima infekcije infekcije Total V df p Tačno N 402 % 67.8 1075 71.6 1477 70.5 Netačno N 105 188 % 17.7 12.5 Ne znam N 86 238 % 14.5 15.9 293 14.0 9.543 2.008 324 15.5 Total N 593 % 100.0 1501 100.0 2094 100.0 161

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 33P. Infekcija novim koronavirusom može proći i bez simptoma Poznaje Ne poznaje ljude sa ljude sa simptomima simptomima infekcije infekcije Total V df p Tačno N 555 % 93.6% 1344 89.5% 1899 90.7% Net ačno N 7 37 % 1.2% 2.5% Ne znam N 31 120 % 5.2% 8.0% 44 2.1% 8.621 2.013 151 7.2% Total N 593 % 100.0 1501 100.0 2094 100.0 Tabela 34P. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 245 850 331 1426 BiH % 17.2 59.6 23.2 100.0 Republika N 92 268 142 502 Srpska % 18.3 53.4 28.3 100.0 9.722 4.045 Nisam iz BiH N 22 92 27 141 % 15.6 65.2 19.1 100.0 Total N 359 1210 500 2069 % 17.4 58.5 24.2 100.0 162

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 35P. Upotreba dezinfekcionog sredstva je efikasniji način zaštite od infekcije koronavirusom nego pranje ruku vodom i sapunom Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 205 989 232 1426 BiH % 14.4 69.4 16.3 100.0 Republika N 89 316 97 502 Srpska % 17.7 62.9 19.3 100.0 9.891 4.042 Nisam iz BiH N 29 88 24 141 % 20.6 62.4 17.0 100.0 Total N 323 1393 353 2069 % 15.6 67.3 17.1 100.0 Tabela 36P. Smrtnost od COVID- 19 je u opštoj populaciji manja od 4% Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 894 131 401 1426 BiH % 62.7 9.2 28.1 100.0 Republika N 278 50 174 502 Srpska % 55.4 10.0 34.7 100.0 13.389 4.010 Nisam iz BiH N 81 21 39 141 % 57.4 14.9 27.7 100.0 Total N 1253 202 614 2069 % 60.6 9.8 29.7 100.0 Tabela 37P. Stopa širenja virusa COVID- 19 je uporediva sa stopom širenja sezonskog gripa Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 470 622 334 1426 BiH % 33.0 43.6 23.4 100.0 Republika N 150 202 150 502 Srpska % 29.9 40.2 29.9 100.0 10.628 4.031 Nisam iz BiH N 53 59 29 141 % 37.6 41.8 20.6 100.0 Total N 673 883 513 2069 % 32.5 42.7 24.8 100.0 163

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 38P. COVID- 19 se prenosi kapljičnim putem Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 1290 29 107 1426 BiH % 90.5 2.0 7.5 100.0 Republika N 425 15 62 502 Srpska % 84.7 3.0 12.4 100.0 15.471 4.004 Nisam iz BiH N 120 6 15 141 % 85.1 4.3 10.6 100.0 Total N 1835 50 184 2069 % 88.7 2.4 8.9 100.0 Tabela 39P. Minimalna bezbjedna udaljenost od osobe zaražene koronavirusom je 3 metra Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 337 911 178 1426 BiH % 23.6 63.9 12.5 100.0 Republika N 152 276 74 502 Srpska % 30.3 55.0 14.7 100.0 13.460 4.009 Nisam iz BiH N 34 85 22 141 % 24.1 60.3 15.6 100.0 Total N 523 1272 274 2069 % 25.3 61.5 13.2 100.0 Tabela 40P. Dva simptoma bolesti COVID- 19 su umor i otežano disanje Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 1287 52 87 1426 BiH % 90.3 3.6 6.1 100.0 Republika N 426 28 48 502 Srpska % 84.9 5.6 9.6 100.0 13.233 4.010 Nisam iz BiH N 125 9 7 141 % 88.7 6.4 5.0 100.0 Total N 1838 89 142 2069 % 88.8 4.3 6.9 100.0 164

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 41P. SARS-CoV-2 i COVID-19 su sinonimi za koronavirus Federacija N BiH % Republika N Srpska % Nisam iz BiH N % Total N % Tačno Netačno Ne znam Total V df p 1029 198 199 1426 72.2 13.9 14.0 100.0 328 76 98 502 65.3 15.1 19.5 100 13 28 100.0 14.224 4.007 141 70.9 9.2 19.9 100.0 1457 287 325 2069 70.4 13.9 15.7 100.0 Tabela 42P. SARS-CoV- 2 je zoonoza, što znači da se prenosi sa životinja na ljude Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 647 387 392 1426 BiH% 45.4 27.1 27.5 100.0 Republika N 148 148 206 502 Srpska% 29.5 29.5 41.0 100.0 47.397 4.000 Nisam iz BiH N 50 44 47 141 % 35.5 31.2 33.3 100.0 Total N 845 579 645 2069 % 40.8 28.0 31.2 100.0 Tabela 43P. Da bi infekcija koronavi rusom bila potvrđena, neophodna su mikrobiološka ispitivanja Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 1123 79 224 1426 BiH % 78.8 5.5 15.7 100.0 Republika N 364 22 116 502 Srpska % 72.5 4.4 23.1 100.0 16.583 4.002 Nisam iz BiH N 102 11 28 141 % 72.3 7.8 19.9 100.0 Total N 1589 112 368 2069 % 76.8 5.4 17.8 100.0 165

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 44P. Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID-19 Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 291 989 146 1426 BiH % 20.4 69.4 10.2 100.0 Republika N 140 294 68 502 Srpska % 27.9 58.6 13.5 100.0 19.622 4.001 Nisam iz BiH N 30 96 15 141 % 21.3 68.1 10.6 100.0 Total N 461 1379 229 2069 % 22.3 66.7 11.1 100.0 Tabela 45P. Antibiotici su efikasni u sprečavanju i liječenju novog koronavirusa Tačno Netačno Ne znam Total V df p Federacija N 40 1130 256 1426 BiH % 2.8 79.2 18.0 100.0 Republika N 18 333 151 502 Srpska % 3.6 66.3 30.1 100.0 42.062 4.000 Nisam iz BiH N 8 93 40 141 % 5.7 66.0 28.4 100.0 Total N 66 1556 447 2069 % 3.2 75.2 21.6 100.0 166

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 46P. Nošenje zaštitne maske je najefikasniji način da se spriječi infekcija koronavirusom Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 57 140 59 256 % 22.3 54.7 23.0 100.0 Nezaposlen/a N 53 153 76 282 % 18.8 54.3 27.0 100.0 Zaposlen/a N 241 905 343 1489 23.719 6.001 % 16.2 60.8 23.0 100.0 Penzioner/ka N 9 32 31 72 % 12.5 44.4 43.1 100.0 Total N 360 1230 509 2099 % 17.2 58.6 24.2 100.0 Tabela 47P. Upotreba dezinfekcionog sredstva je efikasniji način zaštite od infekcije koronavirusom nego pranje ruku vodom i sapunom Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 58 159 39 256 % 22,7 62,1 15,2 100,0 Nezaposlen/a N 39 178 65 282 % 13.8 63.1 23.0 100.0 Zaposlen/a N 213 1042 234 1489 31.643 6.000 % 14.3 70.0 15.7 100.0 Penzioner/ka N 18 36 18 72 % 25.0 50.0 25.0 100.0 Total N 328 1415 356 2099 % 15.6 67.4 17.0 100.0 167

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 48P. Od infekcije koronavirusom možemo se zaštititi konzumiranjem dodataka ishrani Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 33 158 65 256 12.9 61.7 25.4 100.0 Nezaposlen/a N 45 151 86 282 % 16.0 53.5 30.5 100.0 Zaposlen/a N 203 997 289 1489 30.760 6.000 % 13.6 67.0 19.4 100.0 Penzioner/ka N 11 36 25 72 % 15.3 50.0 34.7 100.0 Total N 292 1342 465 2099 % 13.9 63.9 22.2 100.0 Tabela 49P. Smrtnost od virusa COVID- 19 je u opštoj populaciji manja od 4% Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 127 33 96 256 % 49.6 12.9 37.5 100.0 Nezaposlen/a N 152 27 103 282 % 53.9 9.6 36.5 100.0 Zaposlen/a N 950 137 402 1489 27.049 6.000 % 63.8 9.2 27.0 100.0 Penzioner/ka N 40 9 23 72 % 55.6 12.5 31.9 100.0 Total N 1269 206 624 2099 % 60.5 9.8 29.7 100.0 168

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 50P. Stopa širenja virusa COVID- 19 je uporediva sa stopom širenja sezonskog gripa Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 77 106 73 256 % 30.1 41.4 28.5 100.0 Nezaposlen/a N 107 96 79 282 % 37.9 34.0 28.0 100.0 Zaposlen/a N 467 675 347 1489 20.406 6.002 % 31.4 45.3 23.3 100.0 Penzioner/ka N 29 21 22 72 % 40.3 29.2 30.6 100.0 Total N 680 898 521 2099 % 32.4 42.8 24.8 100.0 Tabela 51P. COVID- 19 se prenosi kapljičnim putem Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 210 9 37 256 % 82.0 3.5 14.5 100.0 Nezaposlen/a N 248 7 27 282 % 87.9 2.5 9.6 100.0 Zaposlen/a N 1345 33 111 1489 18.187 6.006 % 90.3 2.2 7.5 100.0 Penzioner/ka N 60 2 10 72 % 83.3 2.8 13.9 100.0 Total N 1863 51 185 2099 % 88.8 2.4 8.8 100.0 169

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 52P. Minimalna bezbjedna udalj enost od osobe zaražene koronavirusom je 3 metra Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 82 149 25 256 % 32.0 58.2 9.8 100.0 Nezaposlen/a N 75 163 44 282 % 26.6 57.8 15.6 100.0 Zaposlen/a N 347 944 198 1489 20.929 6.002 % 23.3 63.4 13.3 100.0 Penzioner/ka N 28 33 11 72 % 38.9 45.8 15.3 100.0 Total N 532 1289 278 2099 % 25.3 61.4 13.2 100.0 Tabela 53P. Rizik od težeg oblika bolesti kod osoba sa dijabetesom nije veći od rizika kod zdravih pojedinaca Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 44 161 51 256 % 17.2 62.9 19.9 100.0 Nezaposlen/a N 39 190 53 282 % 13.8 67.4 18.8 100.0 Zaposlen/a N 220 1057 212 1489 14.339 6.026 % 14.8 71.0 14.2 100.0 Penzioner/ka N 16 42 14 72 % 22.2 58.3 19.4 100.0 Total N 319 1450 330 2099 % 15.2 69.1 15.7 100.0 170

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 54P. Dva simptoma bolesti COVID- 19 su umor i otežano disanje Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 212 19 25 256 % 82.8 7.4 9.8 100.0 Nezaposlen/a N 255 8 19 282 % 90.4 2.8 6.7 100.0 Zaposlen/a N 1339 60 90 % 89.9 4.0 6.0 1489 18.978 6.004 100.0 Penzioner/ka N 59 3 10 72 % 81.9 4.2 13.9 100.0 Total N 1865 90 144 2099 % 88.9 4.3 6.9 100.0 Tabela 55P. SARS-CoV-2 i COVID-19 su sinonimi za koronavirus Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 154 46 56 256 % 60.2 18.0 21.9 100.0 Nezaposlen/a N 212 22 48 282 % 75.2 7.8 17.0 100.0 Zaposlen/a N 1061 219 209 1489 27.186 6.000 % 71.3 14.7 14.0 100.0 Penzioner/ka N 54 6 12 72 % 75.0 8.3 16.7 100.0 Total N 1481 293 325 2099 % 70.6 14.0 15.5 100.0 171

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 56P. Infekcija novim koronavirusom može proći i bez simptoma Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 231 10 15 256 % 90,2 3,9 5,9 100,0 Nezaposlen/a N 248 6 28 282 % 87,9 2,1 9,9 100,0 Zaposlen/a N 1374 23 % 92,3 1,5 92 1489 46,324 6 ,000 6,2 100,0 Penzioner/ka N 51 5 16 72 % 70,8 6,9 22,2 100,0 Total N 1904 44 151 2099 % 90,7 2,1 7,2 100,0 Tabela 57P. SARS-CoV- 2 je zoonoza, što znači da se prenosi sa životinja na ljude Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 84 63 109 256 % 32.8 24.6 42.6 100.0 Nezaposlen/a N 106 72 104 282 % 37.6 25.5 36.9 100.0 Zaposlen/a N 639 440 410 1489 31.341 6.000 % 42.9 29.6 27.5 100.0 Penzioner/ka N 27 17 28 72 % 37.5 23.6 38.9 100.0 Total N 856 592 651 2099 % 40.8 28.2 31.0 100.0 172

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 58P. Da bi infekcija koronavi rusom bila potvrđena, neophodna su mikrobiološka ispitivanja Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 180 12 64 256 % 70.3 4.7 25.0 100.0 Nezaposlen/a N 219 12 51 282 % 77.7 4.3 18.1 100.0 Zaposlen/a N 1150 88 251 1489 13.861 6.031 % 77.2 5.9 16.9 100.0 Penzioner/ka N 61 3 8 72 % 84.7 4.2 11.1 100.0 Total N 1610 115 374 2099 % 76.7 5.5 17.8 100.0 Tabela 59P. Povišena tjelesna temperatura je pouzdan znak da je osoba oboljela od COVID-19 Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 93 139 24 256 % 36.3 54.3 9.4 100.0 Nezaposlen/a N 76 173 33 282 % 27.0 61.3 11.7 100.0 Zaposlen/a N 288 1042 159 1489 51.069 6.000 % 19.3 70.0 10.7 100.0 Penzioner/ka N 12 44 16 72 % 16.7 61.1 22.2 100.0 Total N 469 1398 232 2099 % 22.3 66.6 11.1 100.0 173

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 60P. Antibiotici su efikasni u sprečavanju i liječenju novog koronavirusa Tačno Netačno Ne znam Total V df p Đak/ student N 12 152 92 256 % 4.7 59.4 35.9 100.0 Nezaposlen/a N 15 195 72 282 % 5.3 69.1 25.5 100.0 Zaposlen/a N 37 1182 270 1489 58.849 6.000 % 2.5 79.4 18.1 100.0 Penzioner/ka N 3 48 21 72 % 4.2 66.7 29.2 100.0 Total N 67 1577 455 2099 % 3.2 75.1 21.7 100.0 174

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 61P. Stavovi o virusu COVID-19 i godine starosti ispitanika 175

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 61P.1 Post hoc test (Games- Howell) Trenutno se u svakom razgovoru u nekom momentu pomene koronavirus. Čini mi se da sam preplavljen/a vijestima o koronavirusu. Ako ne dobijem nove informacije o koronavirusu iz izvora informacija koje redovno koristim, potražim druge izvore. Vijesti o koronavirusu me opterećuju. Prikupljanje informacija o koronavirusu me smiruje. Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Ako mogu, gledam da se ne izlažem informacijama o koronavirusu. Prestao/la sam da pratim informacije o koronavirusu. Vijesti o koronavirusu su mi dosadne. Zbog razvoja događaja u vezi sa koronavirusom teško mi je da se usredsredim na svoj posao. Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Ispod 30 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Od 30 do 50 godina Razlika M 0,14 0,40 0,26 p 0,013 0,000 0,003 0,11 0,19 -0,27 -0,57 -0,30 0,061 0,037 0,000 0,000 0,006 0,33 0,004 0,25 0,021 -0,14 -0,22 0,23 0,67 0,44 0,037 0,024 0,003 0,000 0,000 0,18 0,037 0,59 0,000 0,41 0,000 0,51 0,000 0,36 0,000 0,2414 0,004 176

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 62P. Informacije o virusu COVID-19 i pol ispitanika Praćenje vijesti o Muškarci koronavirusu me Žene uznemirava. Prikupljanje informacija o Muškarci koronavirusu me smiruje. Žene Trenutno se u svakom Muškarci razgovoru u nekom momentu pomene Žene koronavirus. Čini mi se da sam Muškarci preplavljen/a vijestima o Žene koronavirusu. Ako ne dobijem nove Muškarci informacije o koronavirusu iz izvora informacija koje Žene redovno koristim, potražim druge izvore. Ako mogu, gledam da se Muškarci ne izlažem informacijama Žene o koronavirusu. Prestao/la sam da pratim Muškarci informacije o Žene koronavirusu. Vijesti o koronavirusu su Muškarci mi dosadne. Žene Vijesti o koronavirusu me Muškarci opterećuju. Žene Osjećam se bespomoćno Muškarci kada je koronavirus u Žene pitanju. Zbog razvoja događaja u Muškarci vezi sa koronavirusom mi je teško da se usredsredim Žene na svoj posao. N M SD t df 698 3.33 1.34 1393 3.52 1.32 -3.00 2089 p 0.003 698 2.02 1.14 -0.05 2089 1393 2.03 1.15 698 4.10 1.07 0.956 1393 4.37 1.00 -5.52 1310.772 0.000 698 4.44 0.97 1393 4.44 0.96 0.19 2089 698 2.31 1.39 0.851 1393 2.35 1.39 -0.66 2089 0.511 698 3.38 1.41 1393 3.43 1.41 -0.82 2089 698 2.80 1.40 1393 2.97 1.44 -2.58 2089 698 3.37 1.41 4.85 2089 1393 3.04 1.45 698 3.67 1.38 -2.27 2089 1393 3.81 1.33 698 2.79 1.45 1393 3.15 1.42 -5.42 2089 698 2.71 1.47 0.410 0.010 0.000 0.023 0.000 1393 2.71 1.44-0.13 1362.513 0.898 177

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 63P. Informacije o virusu COVID-19 i svakodnevni kontakt ispitanika sa ljudima na poslu ili ne 178

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 64P. Informacije o virusu COVID-19 i poznavanje osoba sa simptomima infekcije 179

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 65P. Percepcija znanja o virusu COVID-19 i pušački status N M SD t df p Praćenje vijesti o koronavirusu me uznemirava. Pušač 851 3.44 1.36 -0.37 2097.715 Nepušač 1248 3.46 1.31 Prikupljanje informacija o koronavirusu me smiruje. Pušač 851 2.04 1.19 Nepušač 1248 2.02 1.12 0.28 1750.683.780 Trenutno se u svakom Pušač 851 4.28 1.05 razgovoru u nekom momentu pomene .078 2097.938 Nepušač 1248 4.28 1.02 koronavirus. Čini mi se da sam Pušač 851 4.45 0.98 preplavljen/a vijestima o Nepušač 1248 4.43 0.96 0.51 2097.612 koronavirusu. Ako ne dobijem nove Pušač 851 2.34 1.42 informacije o koronavirusu iz izvora informacija koje-0.09 2097.927 redovno koristim, potražim Nepušač 1248 2.34 1.37 druge izvore. Ako mogu, gledam da se ne Pušač 851 3.30 1.45 izlažem informacijama o-3.04 2097.002 koronavirusu. Nepušač 1248 3.49 1.38 Prestao/la sam da pratim Pušač 851 2.81 1.42 -2.72 2097.007 informacije o koronavirusu. Nepušač 1248 2.98 1.43 Vijesti o koronavirusu su mi Pušač 851 3.06 1.45 -2.27 2097.023 dosadne. Nepušač 1248 3.21 1.44 Vijesti o koronavirusu me Pušač 851 3.75 1.37 -0.33 2097.745 opterećuju. Nepušač 1248 3.77 1.33 Osjećam se bespomoćno Pušač 851 3.12 1.49 kada je koronavirus u pitanju. 2.54 1750.164.011 Nepušač 1248 2.96 1.40 Zbog razvoja događaja u Pušač 851 2.70 1.48 vezi sa koronavirusom mi je teško da se usredsredim na Nepušač -0.13 2097.901 svoj posao. 1248 2.71 1.43 180

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 66P. Razgovor o virusu COVID-19 i pol ispitanika N M SD t df p Koliko ste vremena potrošili na razgovor o koronavirusu Muški 698 2.56 0.92 sa bliskim osobama(na primjer sa članovima 1.89 2089.059 porodice/obitelji, Ženski prijateljima itd.), prije pojave 1393 2.48 0.95 koronavirusa kod nas? Koliko ste vremena potrošili na razgovor o koronavirusu Muški 698 3.18 0.82 sa bliskim osobama(na primjer sa članovima porodice/obitelji, Ženski 1393 3.29 0.85 -2.83 1449.367.005 prijateljima itd.), nakon pojave koronavirusa kod Neopredijeljeni/ 8 nepoznati 2.88 1,25 nas? 181

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 67P. Razgovor o virusu COVID-19 i godine starosti ispitanika Godine Razgovor COVID-19 starosti N M SD F df1 df2 p Koliko ste vremena Ispod potrošili na razgovor o 30 530 3.19 0.88 koronavirusu sa bliskim godina osobama(na primjer sa Od 30 članovima do 50 1278 3.27 0.84 2.64 2 2076 0.072 porodice/obitelji, godina prijateljima itd.), nakon Preko pojave koronavirusa kod 50 271 3.31 0.77 nas? godina Godine N Razgovor COVID-19 starosti M SD Welch df1 df2 p Koliko ste vremena Ispod potrošili na razgovor o 30 530 2.37 0.89 koronavirusu sa bliskim godina osobama(na primjer sa Od 30 član ovima do 50 1278 2.52 0.96 11.97 2 687.798.000 porodice/obitelji, godina prijateljima itd.), prije Preko pojave koronavirusa kod 50 271 2.69 0.91 nas? godina Tabela 67P.1 Post hoc test (Games- Howell) Koliko ste vremena potrošili na razgovor o koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovima porodice/obitelji, prijateljima itd.), prije pojave koronavirusa kod nas? Ispod 30 godina Između 30 i 50 godina Od 30 do 50 godina Preko 50 godina Preko 50 godina Razlika p M -0.16 0.003 -0.32 0.000 -0.17 0.021 182

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 68P. Razgovor o virusu COVID-19 i država u kojoj žive ispitanici N M SD t df p Koliko ste vremena BiH potrošili na razgovor 1956 2.51 0.94 o koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovim a porodice/obitelji, prijateljima itd.), Inostranstvo 141 1.24 2095.214 2.41 0.90 prije pojave koronavirusa kod nas? Koliko ste vremena BiH potrošili na razgovor 1956 3.28 0.83 o koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovima porodice/obitelji, prijateljima itd.), Inostranstvo 141 4.25 2095.000 2.97 0.91 nakon pojave koronavirusa kod nas? 183

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 69P. Razgovor o virusu COVID-19 i svakodnevni kontakt ispitanika sa ljudima na poslu ili ne N M SD t df p Koliko ste vremena Svakodnevni potrošili na razgovor o kontakt na poslu 1661 2.52 0.95 koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovima 1.01 2097.002 porodice/obitelji, prijateljima itd.), prije Nisam u pojave koronavirusa kontaktu na kod nas? poslu 438 2.47 0.91 Koliko ste vremena Svakodnevni potrošili na razgovor o kontakt na poslu 1661 3.28 0.83 koronavirusu sa bliskim osobama(na primjer sa članovima 3.05 2097.055 porodice/obitelji, prijateljima itd.), Nisam u nakon pojave kontaktu na koronavirusa kod nas? poslu 438 3.14 0.87 184

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 70P. Informacije o virusu COVID-19 i poznavanje osoba sa simptomima infekcije N M SD t df p Koliko ste vremena Poznaje ljude potrošili na razgovor o sa koronavirusu sa bliskim simptomima osobama(na primjer sa infekcije 593 2.56 0.96 članovima porodice/obitelji, prijateljima itd.), prije pojave koronavirusa kod nas? Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije 1.73 2092.001 1501 2.48 0.93 Koliko ste vremena Poznaje ljude potrošili na razgovor o sa koronavirusu sa bliskim simptomima osobama(na primjer sa infekcije 593 3.35 0.81 članovima porodice/obitelji, prijateljima itd.), nakon pojave koronavirusa kod nas? Ne poznaje ljude sa simptomima infekcije 3.24 2092.001 1501 3.22 0.85 185

Vladimir Turjačanin:: Srđan Puhalo:: Kaja Damnjanović:: Miloš Pralica Tabela 71P. Percepcija virusa COVID- 19 prije njegove pojave nego što je došao kod nas i kada se pojavio na našim prostorima 186

Nova normalnost: Percepcija, stavovi i ponašanja građana Bosne i Hercegovine na početku pandemije covid-19 Tabela 72P. Razlike u aritmetičkim sredinama pojedinih načina ponašanja prije i u toku korone 187