FES Gender Toolbox u BiH – Alatka broj 1 D E M OKR AT IJA I LJUDSKA PRAVA Urodnjavanje/Gender mainstreaming RODNA ANALIZA Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata Saša Gavrić Maj 2020. Gender mainstreaming ili urodnjavanje su sve one mjere, koraci i procesi koje primjenjujemo kada planiramo da jedan zakon, podzakonski akt, program, projekat, aktivnost ili budžet ima podjednako dobar uticaj i učinak na žene i muškarce, djevojčice i dječake, i sve različite društvene grupe među njima. Svako urodnjavanje aktivnosti, projekata, programa, politika, zakona ili bilo kojeg drugog procesa ili dokumenta započinje rodnom analizom.

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Preface .................................................................................... 2 1.	INTRODUCTION ...................................................................... 2 2.	ANALYSIS................................................................ 4 2.1	Um Sodales auge............................................................................ 4 D E M OKR AT IJA I LJUDSKA PRAVA U r o 2 d .2 n . j ava s n dfs j d e f.. / .. G .... e ... n ... d .... e ... r ..... m .... a .... i .. n ... s ... t ... r ... e ... a .... m ..... i . n .... g ............................. 2 sdd wee................................................................................................ 4 RODNA ANALIZA Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata Saša Gavrić Maj 2020.

Friedrich-Ebert-Stiftung Sadržaj PREDGOVOR ............................................................................ 2 1. UVOD: ŠTA JE URODNJAVANJE ILI GENDER MAINSTREAMING? ............................................ 3 2.	RODNA ANALIZA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM PRAVNOM OKVIRU .............................................................. 7 3. ŠTA JE RODNA ANALIZA I ZAŠTO JE VAŽNA? .......... 8 	Okviri za rodnu analizu.................................................................... 8 	Kada provoditi rodnu analizu........................................................... 8 	Koraci i kriteriji za rodnu analizu...................................................... 8 Primjeri primjene........................................................................... 10 4. ŠTA NAKON RODNE ANALIZE? ..................................... 12 5.	prilozi ..................................................................................... 13 Prilog 1: Principi za planiranje i razradu rodne analize..................... 13 Prilog 2: Ključne teorijske pretpostavke za rodnu analizu................ 14 Prilog 3: Pitanja za rodnu analizu................................................... 15 Prilog 4: Preporuke za upoznavanje terminologije rodne ravnopravnosti..................................................................... 16 1

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA PREDGOVOR Postdejtonska Bosna i Hercegovina, u kompleksnom, asimetrično federalno uređenom političkom sistemu, postigla je veliki napredak kada govorimo o pravnom, političkom i institucionalnom okviru za unapređenje rodne ravnopravnosti. Uspostavljanjem institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost početkom novog milenija, prvo Gender centara Federacije i Republike Srpske, a kasnije i Agencije za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, osigurani su institucionalni temelji za daljnje zagovaranje i rodnu transformaciju na nivou države i entiteta. BiH je bila među prvim zemljama Jugoistočne Evrope koja je usvojila Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, na neki način avangardni pravni okvir koji treba da vodi sve ostale pravne, političke i institucionalne mjere i postupke. Bosna i Hercegovina takođe provodi treći Gender akcioni plan, opštu javnu politiku za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao i treći Akcioni plan za primjenu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1325„Žene, mir i sigurnost“ i Okvirnu strategiju za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Opštine i gradovi u BiH sve više samostalno ili uz pomoć civilnog društva i institucionalnih mehanizama izrađuju lokalne strategije i akcione planove koji se odnose na odredbe iz Zakona o ravnopravnosti spolova, Gender akcionog plana i Akcionog plana za primjenu Rezolucije Vijeća sigurnost UN-a 1325„Žene, mir i sigurnost“. Ko ordinirani pristup tri centralna institucionalna mehanizma nije toliko efikasan kao što je bio prije deset godina, ali, s druge strane, imamo pozitivne promjene na nivou kantona, npr. usvajanje Gender akcionog plana za Kanton Sarajevo i Srednjobosanski kanton. Tim povodom, Kancelarija Fondacije Friedrich Ebert Stiftung u Bosni i Hercegovini odlučila je da pokrene izradu Gender Toolboxa, resursnog paketa alatki, metoda, uputstava i info grafika koji bi trebali olakšati integrisanje rodne perspektive u dnevnom radu svih nas. U prvom krugu u 2020. godini namjera nam je da proizvedemo uputstva u vezi s primjenom sljedećih alatki za urodnjavanje: −− rodna analiza( gender analysis), −− rodno senzitivni parlamenti i rodno senzitivno zakonodavstvo( gender-sensitive parliaments and gendersensitive law making), −− rodne procjene i rodne revizije( gender assessments and gender audits). Radujemo se Vašoj povratnoj informaciji i prijedlozima na email: merima.ejubovic@fes.ba Sve ove promjene ne bi bile moguće da nije bilo udruže nog, koordiniranog, a ponekad i paralelnog rada ženskog pokreta i organizacija civilnog društva, institucionalnih mehanizama, međunarodnih organizacija i međunarodnih političkih fondacija i instituta. Sada kada je manje-više osiguran adekvatan pravni, poli tički i institucionalni okvir, vrijeme je da se fokusiramo na same procese, alatke, resurse, znanje i kapacitete koji će institucijama na svim nivoima vlasti i organizacijama civilnog društva olakšati rad u specifičnim oblastima u kojima i dalje prevladava neravnopravnost muškaraca i žena. 2

Friedrich-Ebert-Stiftung - UVOD: ŠTA JE URODNJAVANJE ILI GENDER MAINSTREAMING? 1. UVOD: ŠTA JE URODNJAVANJE ILI GENDER MAINSTREAMING? Gender mainstreaming prihvaćen je međunarodno kao strategija za postizanje rodne ravnopravnosti. Gender mainstreaming podrazumijeva integraciju rodne perspektive u pripreme, izradu, provedbu, nadgledanje provedbe i evaluaciju politika, regulacijskih mjera i finansijskih programa s ciljem promocije ravnopravnosti muškaraca i žena i suzbi janja diskriminacije na osnovu roda i spola(EIGE, 2020a). Na ovaj način nas Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE), centralna institucija Evropske unije za ovu temu, na svojoj internet-stranici uvodi u gender mainstreaming. Jednostavnim jezikom rečeno , gender mainstreaming su mjere, koraci i procesi koje primjenjujemo pri planiranju, provođenju i nadgledanju zakona, podzakonskih akata, programa, projekata, aktivnosti i budžeta kako bismo imali podjednak uticaj i transformativni učinak na žene i muš karce, djevojčice i dječake, kao i sve različite društvene grupe među njima. Engleska sintagma gender mainstreaming različito se prevodi na bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski jezik. U upotrebi su konstrukcije: džender mejnstriming, rodni mejnstriming, urodnjavanje, orodnjavanje, uvođenje rodne perspektive, integrisanje rodne perspektive, rodno osvešćena politika, gender perspektiva, integrisanje rodnog as pekta. U ovom dokumentu koristićemo termine urodnja vanje i gender mainstreaming . Na to smo se odlučili jer upotreba prefiksa“u”(urodnjavanje) na adekvatan način reflektuje prirodu gender mainstreaminga u smislu ulaže nja rodne perspektive u politike i prakse, odnosno trajnog procesa koji zahtijeva vreme(Antonijević, 2018: 57–58). Na prostor Zapadnog Balkana urodnjavanje stiže preko razvojnih programa i politika međunarodnih organizacija. Njegova operacionalizacija dešava se kroz razvojnu pomoć, prije svega Ujedinjenih nacija, a potom i nekih bilateralnih donatora, kao što su razvojne agencije i programi Šved ske, Švajcarske, Austrije ili Kanade. To je uticalo na nove probleme oko primjene urodnjavanja, jer koncept nije bio ni dovoljno jasan ni jezički razumljiv, pa čak ni adekvatno preveden(Antonijević, 2019). Urodnjavanje je relativno nova feministička strategija promjene, koja je prvi put uvedena 1995. godine. Njen primarni cilj je smanjivanje i iskorjenjivanje rodnih neravnopravnosti, prije svega putem državnog aparata. Otud je, kao strategija, urodnjavanje usko povezano sa institucionalizacijom i internacionalizacijom feminističke teorije i prakse(Antonijević, 2019). Višedecenijski put do uvođenja gender mainstreaminga Na Prvoj UN-ovoj konferenciji žena u Meksiko Sitiju 1975. godi ne definisana je obaveza državama članicama Ujedinjenih nacija da formulišu nacionalne strategije, ciljeve i prioritete kako bi unaprijedili rodnu ravnopravnost i iskorijenili rodno-zasnovanu diskriminaciju. Deset godina kasnije, na Trećoj UN-ovoj konferenciji žena u Najrobiju 1985. godine, ustanovljeno je da pro grami koji su bili usredsređeni na žene, koje su najčešće bile sagledavane kao homogena grupa, nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Naime, u fokusu tih intervencija pažnja se više posve ćivala neposrednim potrebama i položaju žena nego strateškim i sistemskim promjenama u rodnim odnosima i režimima. Pro mjena dolazi 1995. godine na Četvrtoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu, usvajanjem zaključaka u formi Pekinške plat forme za akciju . Poseban zaključak Platforme odnosi se na obaveze država članica UN-a, da uključe rodnu perspektivu u sve politike i programe na svim nivoima – čime se formalizuje gender mainstreaming kao strategija (Council of Europe, 2004: 11–12). Akcenat na strateškim interesima, a ne samo na praktičnoj potrebi žena, doprinio je da se pitanje rodne ravnoprav nosti posmatra kao dio svih politika u svim aspekti ma društvenog i ekonomskog života , a ne izolovano žensko pitanje. Kao specifična strategija, urodnjavanje je uvedeno u zakonodavstvo Evropske unije preko Ugovora iz Amsterdama(1997) koji članom 3. obavezuje države članice da pitanja rodne ravnopravnosti dosljedno provedu u oblasti svih politika od značaja za Uniju(EIGE, 2020a). Saznaj više: Terminologija rodne ravnopravnosti Sticanje ekspertize i znanja za rad na unapređenju rodne ravnopravnosti i urodnjavanja zahtijeva adekvatno poznavanje terminologije rodne ravnopravnosti. Od važnosti nisu samo definicije, nego i teorijski pristupi koji stoje iza određenog termina. Stoga predlažemo da konsultujete različite rječnike koji su navedeni u prilogu ovog dokumenta. Jedan od centralnih svakako je rječnik Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, dostupan na linku: https://eige.europa.eu/thesaurus. 3

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Urodnjavanje se može razumjeti na dva načina : a) kao strateški i politički koncept promjene; b) kao tehnički proces, sredstvo ili skupa alatka za postizanje rodne ravnopravnosti i uključivanje rodne perspektive u programe, aktivnosti i procese. Razumijevanje, primjena i transformativni potencijal urodnjavanja zavisi upravo od toga da li se ono sagledava kao političko sredstvo promjene ili kao uključivanje rodne perspektive u praktične politike . U ovom uputstvu za primjenu rodne analize urodnjavanje shvatamo kao proces uključivanja rodne perspektive u praktične politike . Saznaj više: Istorijat uspostavljanja institucionalnih mehanizama i zakonskog okvira za rodnu ravnopravnost u BiH Autorice Arijana Aganović, Edita Miftari i Marina Veličković u knjizi„1995–2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini“, pregledom postojećih istraživanja i intervjuima sa akterkama iz ovog perioda na slikovit način i hronološki uvode nas u istorijat uspostavljanja institucionalnih mehanizma – kako je nastajalo i razvijano zakonodavstvo i kako su stvoreni temelji za gender mainstreaming u BiH. Link na knjigu možete pronaći u bibliografiji ove publikacije. Primjer dobre prakse: Dualni pristup u urodnjavanju policijskih struktura i praksi na Kosovu Institucije sektora sigurnosti, vojska i policija izrazito su patrijarhalne i dominantno muške u strukturi. Žene su značajno podzastupljene, naročito na nivou uprave policije, a organizaciona kultura izrazito maskulina. Da bi se organizaciona kultura i struktura ovih institucija transformisala u pravcu rodnog balansa i ravnopravnosti, pitanja rodne ravnopravnosti postepeno se integrišu u regrutaciju novih kadeta, te u samu osnovnu obuku za policijske službenike i službenice( pristup urodnjavanja ). No, pošto će trebati vremena da ovaj proces pokaže rezultate, na Kosovu se implementiraju i afirmativne mjere , kao što su posebne specijalizirane obuke za policajke, koje im trebaju omogućiti da jednostavnije polože interno testiranje za napre dovanje i imenovanje na više činove, s ciljem da se kratkoročno poveća broj žena na rukovodećim pozicijama. Izvor: https://www.osce.org/mission-in-kosovo/413726 Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju(SIDA) primjenjuje trostruki pristup ( three-track approach), koji uvodi dijalog kao političko sredstvo za osiguranje trajnosti i održivosti promjene: −− integrisanje rodne dimenzije u sve intervencije i aktivnosti(tzv. urodnjavanje), S obzirom na to da u velikoj mjeri zavisi od institucional nog konteksta , urodnjavanje nailazi na velike izazove u implementaciji, posebno u državama koje nemaju dovolj no razvijene institucije, institucionalne prakse i procedure, kao ni ljudske i finansijske kapacitete. Poseban izazov za provođenje urodnjavanja predstavlja i duboko ukorijenjena patrijarhalna i mizogina kultura unutar institucija, kao i otpor rodnoj ravnopravnosti onih koji donose odluke, a koji su i dalje većinom muškarci(Antonijević, 2019). Međutim, kao strategija koja utiče na izmjenu postojećih procedura i praksi i njihovo rodno senzibiliziranje, urodnjavanje doprinosi reformi javne uprave insistirajući na analizi učinaka i efekata politika, na transparentnom i participativnom donošenju odluka, kao i na jasnom for mulisanju ciljeva javnih politika i njihovoj senzibilnosti za pitanja roda, rodnih režima i odnosa. Upravo tako se i definiše urodnjavanje u jednoj od pionirskih publikacija Vijeća Evrope:“(re)organizacija, unapređenje, razvoj i evaluacija procesa provođenja praktičnih politika”(Council of Europe, 2004). Različite organizacije primjenjuju različite pristupe urod njavanju i odnosu urodnjavanja prema drugim(femi nističkim) strategijama promjene . Evropska komisija se 1996. godine odlučila za dualni pristup ( dual approach): −− integrisanje rodne perspektive u sve politike i sektore (tzv. urodnjavanje), −− provedba posebnih mjera za osnaživanje žena( empowerment) i za uklanjanje i prevenciju rodne neravnopravnosti(tzv. afirmativne mjere)(EIGE 2020a). −− targetiranje specifičnih grupa ili problema kroz mjere osnaživanja, tj. afirmativne mjere, −− dijalog s partnerima u međunarodnoj zajednici, vlastima i civilnim društvom, u vezi s rodnim pitanjima, s ciljem osiguranja političkih promjena(SIDA, 2015a). Da sažmemo : urodnjavanje kao strategija podrazumijeva dvije dimenzije – uklanjanje neravnopravnosti u položaju žena ili muškaraca u kontekstu javne i privatne sfere i integrisanje rodne perspektive u sam sadržaj politika u različitim sektorima, uključujući promjene koje se odnose na stavove i ponašanje. Da bi se postigli planirani rezultati , neophodno je da se stvore preduslovi i da se primjenjuju metode i alatke za urodnjavanje ( tools). Evropski institut za rodnu ravnopravnost ovaj povezani proces i odnos, kao i spisak postojećih alatki , prikazao je na način prikazan u grafikonu 1(EIGE, 2020a). Jedna od ključnih prepreka urodnjavanja jeste činjenica da ova strategija ostaje apstraktan koncept jer je njegova konkretna primjena usko povezana ne samo s finansij skim, već prije svega s kapacitetima znanja . Stoga je važno da oni koji su odgovorni za provođenje urodnjavanja u sistemu državne uprave, a to je najčešće srednji nivo uprav ljanja, budu obučeni za primjenu urodnjavanja. To zahtijeva kontinuirano ulaganje u treninge, obuku i certifikovanje onih koji rade na uvođenju rodne perspektive i provođenju politika. Drugim riječima, uspostavljen sistem kontinuirane obuke i provjere znanja državnih službenica i službenika u okviru reforme javne uprave(Antonijević, 2019). 4

Friedrich-Ebert-Stiftung - UVOD: ŠTA JE URODNJAVANJE ILI GENDER MAINSTREAMING? Grafikon 1 Proces urodnjavanja Urodnjavanje kao strategija (gender mainstreaming) Politička obaveza Pravni okvir Dimenzije Ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca Rodna perspektiva u politikama Preduslovi Metode i alatke Planovi za implementaciju Strukture i mehanizmi Resursi Mehanizmi odgovornosti Kreiranje znanja Rodna ekspertiza Uključivanje ključnih akterki i aktera Izvor: EIGE, 2020a Rodna analiza Rodne revizije i procjene Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti Rodno odgovorno budžetiranje Obuke o rodnoj ravnopravnosti Rodno senzitivna evaluacija Rodna procjena učinka Rodno senzitivni indikatori Rodno senzitivni monitoring Rodno senzitivno planiranje Rodno senzitivne nabavke Rodno senzitivne konsultacije Rodno senzitivna statistika i podaci razvrstani po spolu Rodno senzitivna institucionalna transformacija Rezultati Efikasnije kreiranje politika Bolje funkcionisanje institucija Efikasniji procesi Metode i alatke za urodnjavanje od centralnog su značaja – nude jasna uputstva kako da se urodnjavanje primijeni u praksi. Alatke za urodnjavanje , poput rodne analize, rodnih revizija i procjena ili rodno-odgovornog budžetiranja, instrumenti su koji se mogu koristiti odvo jeno ili zajedno s ciljem da se oblikuju različiti programi, njihov cilj i svrha, pristup i sadržaj. Primjena različitih alatki za urodnjavanje vezana je i za različite faze unutar gender mainstreaming ciklusa ( cycle). Zavisno od toga da li definišemo, planiramo, provodimo ili provjeravamo javne politike, programe ili projekte, primjenjivaćemo različite alatke i metode. Evropski institut za rodnu ravnopravnost različite alatke grupiše u četiri faze ciklusa urodnjavanja (EIGE, 2020a): Grafikon 2 Ciklus urodnjavanja i alatke za urodnjavanje RAZVIJANJE Alatke za razvijanje Rodno senzitivna statistika i podaci razvrstani po spolu Rodna analiza Rodna procjena učinka Rodno senzitivne konsultacije PLANIRANJE Alatke za planiranje Rodno odgovorno budžetiranje Rodno senzitivne nabavke Rodno senzitivni indikatori PROVJERA Alatke za provjeru Rodno senzitivni monitoring Rodno senzitivna evaluacija Izvor: EIGE, 2020a PROVEDBA Alatke za provedbu Obuke o rodnoj ravnopravnosti Rodno senzitivna institucionalna transformacija Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti Rodno senzitivni indikatori 5

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Možemo zaključiti: opšteprihvaćeno je da svaki proces urodnjavanja aktivnosti, projekata, programa, politika, zakona ili bilo kojeg drugog dokumenta započinje rodnom analizom . Ovaj dokument upravo nudi uvod u rodnu analizu. Značaj rodne analize nesporan je u poređenju s ostalim alatkama i metodama, što je čini neizostavnim i obave znim korakom u procesu urodnjavanja : Grafikon 3 Rodna analiza i proces urodnjavanja Obavezno Rodna analiza Identifikuj kako Mogu se provoditi paralelno ili odvojeno Targetirane aktivnosti Integrisanje rodne perspektive Izvor: SIDA 2015a Rodno senzitivan dijalog sa partnerima Sva tri pristupa su jednako relevantna i važna REZULTATI 6

Friedrich Ebert Stiftung - RODNA ANALIZA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM PRAVNOM OKVIRU 2. RODNA ANALIZA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM PRAVNOM OKVIRU Rodna analiza, kao alatka za urodnjavanje zakona, drugih pravnih propisa, politika, programa, projekata i svih drugih procesa i mjera, nije samo alatka koja se zasniva na međunarodnoj praksi, nego je integrisana i u Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, posebno u članovima 8. i 24. Istaknute su ključne odredbe. Član 8. (1) Posebne mjere se uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i ne smatraju se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće objektivno opravdati legitimnim ciljem, a moraju biti proporcionalne, primjerene i nužne. (2) Nadležni državni, entitetski, kantonalni organi i organi jedi nica lokalne samouprave propisuju posebne mjere zakoni ma i drugim propisima, drugim aktima, politikama, stra tegijama i planovima kojima se uređuju pojedina područja društvenog života. Član 24. ( 1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima. pravne osobe u većinskom vlasništvu dr žave, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgo varajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na: a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti; b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova; c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava; d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu; (2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na: a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti; b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova; c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti. Postojeće odredbe zakona u dovoljnoj mjeri obavezuju sve javne institucije na svim nivoima vlasti da donose posebne mjere u formi zakona, politika, strategija i planova. One se moraju zasnivati na analizi stanja, tj. na rodnoj analizi. Unapređenje ovih odredbi postiglo bi se uvođenjem obavezne izrade ex-ante ocjene učinka propisa ( gender impact assessment), kao u nekim državama Evropske unije. Primjer dobre prakse: Rodna analiza u formi ex-ante ocjene učinka propisa zakonska je obaveza u Španiji Španski zakon o rodnoj ravnopravnosti iz 2007. godine institu cionalizirao je proces urodnjavanja u cijelom javnom sektoru, zahtijevajući od javne uprave da uključi rodnu perspektivu pri usvajanju i primjeni svih zakonskih propisa, kao i u formulaciji i budžetiranju svih politika. Taj proces uključuje pripremu tzv. izvještaja o ex-ante ocjeni učinka(ex-ante gender impact assessment reports) za nacrte zakona i drugih propisa, čime se analizira i procjenjuje učinak iz perspektive uklanjanja neravnopravnosti i doprinosi postizanju jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žene i muškaraca, a sve na osnovu indika tora o trenutnom stanju, te planiranom učinku koji propis treba imati. Ovaj proces je naročito važan za sektorske politike koje nisu tradicionalno urodnjene, kao što su saobraćaj i transport ili urbano planiranje. Izvor: OECD, 2018. Principi rodne analize koji obavezuju sve javne vlasti da provode rodne analize pri izradi propisa ugrađeni su u ove dokumente(Vlada FBiH, 2014) na nivou države, entiteta i Brčko distrikta: −− Metodologija procjene uticaja prilikom izrade propisa (dio Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine); −− Odluka o provođenju procesa procjene uticaja propisa u postupku izrade propisa Vlade Republike Srpske; −− Uredba o postupku procjene uticaja propisa Vlade Federacije BiH; −− Odluka o postupku i metodologiji procjene uticaja prilikom izrade propisa Vlade Brčko distrikta. 7

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA 3. ŠTA JE RODNA ANALIZA I ZAŠTO JE VAŽNA? Rodna analiza( gender analysis) je alatka kojom se identifi kuju razlike između žena i muškaraca u smislu društvenog položaja, pristupa resursima, ograničenja i mogućnosti, kao i raspodjele moći u nekom datom kontekstu. Jedan od ciljeva rodne analize je da često zanemarene rodne razlike učini vidljivim. Ona stvara preduslove kreatorima i kreatorkama politika da razumiju rodne neravnopravnosti u određenoj situaciji ili sektoru, jer ne opisuje samo trenutno stanje rodnih razlika, već istražuje i njihove uzroke i posljedice(EIGE, 2020b). Rodna analiza nam omogućuje da uvidom u statističke podatke i druge informacije sagledamo činjenično stanje rodne ravnopravnosti i procijenimo neophodne uslove za integraciju rodne perspektive u jednu politiku, zakon, program ili projekat. Evropska komisija definiše rodnu analizu kao„studiju o razlikama u uslovima, potrebama, udjelima participacije, pristupu resursima i razvoju, kontroli sredstava, moći i donošenju odluka itd. između žena i muškaraca u njima dodi jeljenim rodnim ulogama“(European Commission, 2002). Ukratko, rodna analiza je kritičko sagledavanje i istraži vanje o tome na koji način razlike u rodnim ulogama, aktivnostima, potrebama, mogućnostima i pravima utiču na žene, muškarce, djevojčice i dječake u određenoj oblasti politike, situaciji ili kontekstu(EIGE, 2020c). Saznaj više: EIGE online platforma o alatkama i metodama za urodnjavanje Evropski institut za rodnu ravnopravnost razvio je jednu od najboljih online platformi kada je riječ o izgradnji kapaciteta i prikupljanju informacija vezanih za urodnjavanje i alatke i metode urodnjavanja. Za četrnaest alatki i metoda ova platforma nudi definicije, koncepte, priručnike, primjere pripreme i uputstva za daljnje čitanje. Saznajte više na linku: https://eige.europa.eu/gendermainstreaming/methods-tools. OKVIRI ZA RODNU ANALIZU U literaturi se navode različiti okviri za provođenje rod ne analize ( gender analysis frameworks). Oni predstavljaju pomagala koja, korak po korak, pomažu u definisanju pita nja, analizi informacija i razvijanju strategija za ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca i učešća u politikama, projektima i programima. S obzirom na to da su razvijeni za analizu različitih aspekata rodne neravnopravnosti, i njihova primjena je efikasna u odnosu na različite politike, programe ili projekte. Neki od najčešće korištenih okvira navedeni su u tabeli 1. KADA PROVODITI RODNU ANALIZU Rodna analiza treba se koristiti u svim situacijama , u najširem smislu: od analize stanja u društvu do užeg pred meta analize, kao što je uvođenje i primjena nekog pro pisa ili postojeće ili planirane mjere(naprimjer opštinskog ili kantonalnog programa za razvoj turizma), ili provedba projekta ili aktivnosti. Kako predstavlja prvi i osnovni korak u prikupljanju i analizi informacija, rodna analiza je neizostavan dio javnih politika, programa, projekata ili pojedinačnih aktivnosti. Saznaj više: SIDA Gender Toolbox sa alatkama i metodama za urodnjavanje Švedska razvojna agencija SIDA razvila je kratka, jasna i sažeta tehnička pomagala, koja nas uvode u urodnjavanje, alatke za urodnjavanje, i uputstva za urodnjavanje u različitim sektorskim politikama. SIDA Gender Toolbox dostupan je na linku: https://www.sida.se/ English/partners/methods-materials/gender-tool-box/. 8

Friedrich-Ebert-Stiftung - ŠTA JE RODNA ANALIZA I ZAŠTO JE VAŽNA? Tabela 1 Okviri za provođenje rodne analize Okvir Kratak opis Harvardski analitički okvir ili Okvir rodnih uloga Moserov konceptualni okvir Levijev konceptualni okvir Pristup kapacitetima i ranjivosti Okvir matriksa rodne analize 4 R metoda Ovo je jedan od prvih analitičkih okvira(Harvard Analytical Framework), razvijen za identifikovanje i razumijevanje razlika između žena i muškaraca u njihovoj participaciji na tržištu rada. Koristi se za prikupljanje podataka iz zajednice i domaćinstava. Okvir uključuje analizu: a) aktivnosti, naročito kada govorimo o tzv. produktivnom i reproduktivnom radu, b) pristupa resursima i kontrole nad resursima, uključujući i analizu benefita od resursa, c) uticajnih faktora, tj. onih faktora koji uzrokuju razlike u rodnim ulogama. Ovaj okvir(Moser Conceptual Framework) zasniva se na konceptima rodnih uloga i rodnih potreba(vidi definicije u prilogu 2). Pritom se naglašava razlikovanje a) praktičnih rodnih potreba, potreba žena i muškaraca nezavisno od rodnih odnosa između njih, b) strateških rodnih potreba, potreba koje potencijalno mogu transformisati rodnu dominaciju muškaraca. Ovaj kompleksni okvir uključuje: a) analizu rodnih uloga (na nivou produkcije, reprodukcije i zajednice), b) procjenu rodnih potreba, c) kontrolu resursa i načina donošenja odluka, d) različite ciljeve političkih intervencija, e) uključivanje ženskih organizacija u proces planiranja. Kao i Harvardski, ovaj analitički okvir značajan je kada govorimo o rodnoj podjeli rada kao jednom od centralnih pitanja neravnopravnosti žena. Levijev konceptualni okvir, poznat i pod imenom mreža institucionalizacije(web of institutionalization), ide korak dalje od Moserovog modela tako što adresira pitanje urodnjavanja u institucijama za razvojnu pomoć. Levi je razvio mrežu od 13 povezanih elemenata neophodnih za sistemsku institucionalizaciju rodne ravnopravnosti u politikama i planiranju. Ovaj okvir(capacities and vulnerabilities approach, CVA) razvijen je za sagledavanje potreba koje se odnose na humanitarne krize i nepogode. Njegova ključna pretpostavka jeste da različiti ljudi imaju različite kapacitete i ranjivosti, koje će usloviti način na koji će humanitarne ili druge katastrofe uticati na njih. Okvir se koristi za planiranje politika, programa i projekata u tri dimenzije: fizički/materijalni kapaciteti i ranjivosti, socijalni/organizacijski kapaciteti i ranjivosti, i kapaciteti i ranjivosti vezane za motivaciju i stavove. U doba učestalih prirodnih katastrofa, kao što su poplave i požari, ali i potencijalnih pandemija(kao što je COVID-19), ovaj model dobija na aktuelnosti. Ovaj okvir(gender analysis matrix framework) podrazumijeva participativnu analizu kroz učešće zajednice s ciljem da se identifikuju rodne razlike u četiri oblasti: rad, vrijeme, resursi i sociokulturni faktori. Može se koristiti na nivou društva, zajednice ili domaćinstva, te pomaže zajednici da sama na konstruktivan način identifikuje i propituje pretpostavke u vezi s rodnim ulogama. 4 R metoda upoznaje nas s rodnim odnosima koji postoje u organizacijama, s njihovim posljedicama, te nam omogućuje da razvijemo plan za uklanjanje uočenih nedostataka. Sastoji se od četiri elementa: 1) zastupljenost(ispituje se zastupljenost žena i muškaraca na svim nivoima s ciljem sticanja šire slike ko donosi koje odluke), 2) resursi(ispituje se podjela resursa(novac, vrijeme, informacije) između muškaraca i žena), 3) realnost(ispituju se okolnosti za bolje razumijevanje uzroka rodne neravnopravnosti, 4) realizacija(određuju se novi ciljevi i mjere za postizanje rodne ravnopravnosti). Ovaj okvir ne uključuje samo analizu stanja, nego i automatsko definisanje ciljeva za promjenu. Izvor: Samostalno sastavio autor, na osnovu primjera iz: March et. al, 2005. KORACI I KRITERIJI ZA RODNU ANALIZU Provođenje rodne analize sastoji se od tri ključna koraka : 1. Sakupljanje raspoloživih podataka i informacija, uključujući statistike razvrstane po spolu; 2. Otkrivanje rodnih razlika i uzroka rodne neravnopravnosti; 3. Donošenje zaključaka kao osnova za donošenje politika, programa i projekata(EIGE, 2020b). Saznaj više: , ukratko objašnjeni Juliet Hunt za časopis Development Bulletin sačinila je jednu od najjednostavnijih kratkih i jasnih uputa za provođenje rodne analize, za korake koji se poduzimaju i značajne koncepte. Ona predstavlja model koji se sastoji od 11 koraka, uključujući i mjere što se trebaju poduzeti nakon same analize. Tekst je dostupan na linku: https://www.vasculitisfoundation.org/wp-content/ uploads/2012/11/development_studies_network_intro_to_gender_analysis.pdf. Prvi korak podrazumijeva sakupljanje postojećih statističkih podataka, razvrstanih po spolu/rodu, naročito onih koji se javno prikupljaju i obrađuju kroz zvaničnu državnu statisti ku. Podjednako su važne i administrativne evidencije kojima raspolažu institucije u okviru svojih mandata i nadležnosti. Pored toga, neophodno je sagledati i podatke iz postojećih istraživanja u vezi s predmetom rodne analize, ekspertske izvještaje i druge socioekonomske analize. Posebnu pažnju treba obratiti na specijalizovane izvještaje o položaju ciljne grupe koja je predmet analize, kao i na pravni, institucionalni, društveni i ekonomski kontekst. Osim postojećih podataka, pažnju treba posvetiti i onima koji nedostaju, kako bi analiza bila adekvatno provedena, s ciljem da se unaprijedi proces prikupljanja i obrade statistike. I, zaključno, u okviru prvog koraka rodne analize važno je prikupiti dodatne informacije i podatke, uz korištenje odgovarajuće metodologije(ankete, intervjui, upitnici, dopisi institucijama i slično; vidi prilog 5). 9

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Rodna analiza PLUS: intersekcionalnost Feministički aktivizam u drugoj polovini 20. vijeka ukazao je na potrebu da se prepoznaju i adekvatno priznaju razlike među ženama. Afroamerikanke su nam pokazale koliko je pitanje rase važno. Ranije pitanje klase prepoznato je kao važna lična karakteristika. Stoga je u provođenju rodne analize značajno uključivanje i drugih ličnih karakteristika, kao što su dob, et nička pripadnost, vjeroispovijest/religija, invaliditet, seksualna orijentacija, klasa/socijalni status i mjesto stanovanja(ruralno/ urbano). Samo uz primjenu tzv. intersekcionalnog pristupa dolazimo do stvarnih uzroka neravnopravnosti. O intersekcionalnim rodnim analizama saznajte više u odlič nom online priručniku američke Make It Work campaign: http:// www.makeitworkcampaign.org/gender-toolkit/. Na osnovu prikupljenih podataka i njihove analize, drugi korak je otkrivanje razlika i uzroka rodnih neravno pravnosti , kao i identifikacija njihovih posljedica i efekata (Milinović, 2019). Bez ovog koraka javne politike, programi ili projekti mogu pojačati rodnu neravnopravnost ili čak imati direktan ili indirektan diskriminatorni efekat. Kod otkrivanja rodnih neravnopravnosti treba obratiti pažnju na sljedeće dimenzije(EIGE, 2020b): U tom smislu, treba razmotriti sljedeće parametre(EIGE, 2020b): −− Koji cilj, direktan i indirektan, želimo postići određenom intervencijom? −− Koje su postojeće javne politike, propisi i institucionalni okvir u oblasti koju analiziramo? −− Ko sada ima korist od postojećih mjera i javnih politika, programa ili projekata, koji su njihovi učinci, i zašto je tako? −− Gdje postoje mogućnosti za promjenu i koje su to „ulazne tačke“? Koje nove mjere možemo predložiti kako bi se ispravile postojeće neravnopravnosti? −− Koju ciljnu grupu želimo obuhvatiti tim mjerama? −− Koji su njihovi mogući efekti i na koji način ćemo ih pratiti? −− Kako izbjeći otpor novim mjerama koje će očekivano dovesti u pitanje postojeću raspodjelu moći, rada, odgovornosti i resursa među ženama i muškarcima? −− Učešće : Da li žene i muškarci podjednako učestvuju kao ciljna grupa u obukama, korištenju podrške i ser visa, i tome slično? Kako rodna podjela rada i obrasci odlučivanja utiču na politike, programe ili projekte? −− Sredstva : Da li muškarci i žene imaju jednak pristup resursima, kako bi mogle imati i jednaku korist od javne politike, programa ili projekta? Ko ima pristup i kontrolu nad resursima? Ko ima korist od politike, programa ili projekta? −− Kako privući i mobilisati žene i muškarce da se ohrabre, da podrže, koriste i učestvuju u novim mjerama, odnosno željenoj promjeni? −− Ko ima uticaja na ostvarenje naših ciljeva? Koji su to ključni institucionalni i vaninstitucionalni akteri koji tu promjenu mogu podržati? −− Kako ćemo nove mjere učiniti vidljivim i provesti u djelo? −− Norme i vrijednosti : Na koje načine rodni stereotipi, te opšteprihvaćene društvene norme i vrijednosti pogađaju muškarce i žene pri provođenju date javne politike, programa ili projekta? Da li će stereotipi i vrijednosti onemogućiti ili otežati muškarcima ili ženama da u potpunosti imaju beneficije od postojeće ili predložene politike, programa ili projekta? Koje su barijere i ograničenja za žene i muškarce koji učestvuju i imaju koristi od politike, programa ili projekta? −− Prava : Da li muškarci i žene imaju jednaka prava na korištenje politike, programa ili projekta? Da li će data politika, program ili projekat uticati na prava žena ili muškaraca direktno ili indirektno? Kada prikupimo podatke i analiziramo stanje, uključujući uzroke i posljedice neravnopravnosti, postavljamo pitanje kakvu promjenu želimo da proizvedemo. Ovo je treći ko rak rodne analize, koji podrazumijeva uključivanje mjera za rješavanje uočenih rodnih neravnopravnosti i problema u javne politike, propise, programe, projekte i aktivnosti. Može se zaključiti da je naš zadatak da analiziramo, ra zumijemo i stalno preispitujemo društvene odnose, slože nost društvene interakcije, dinamiku rada, uticaj različite raspodjele moći i društvenih resursa na različite društvene grupe po osnovu spola i roda. Posljednji korak rodne analize je izvještaj – sa detaljnim nalazima, zaključ cima i preporukama za unapređenje položaja žena i otklanjanje rodnih neravnopravnosti. PRIMJERI PRIMJENE Rodna analiza kao alatka se nažalost jako sporo primjenju je u nacionalnom kontekstu. Ipak, pronašli smo nekoliko dobrih i slikovitih primjera primjene u praksi, koje predstavljemo u tabeli broj 2. 10

Friedrich-Ebert-Stiftung - ŠTA JE RODNA ANALIZA I ZAŠTO JE VAŽNA? Tabela 2 Primjeri primjene rodne analize u praksi Primjer Kratak opis Rodna analiza na nacionalnom nivou: 2016, USAID Rodna analiza za BiH Misija USAID-a u BiH 2016. godine angažovala je projektni konzorcij MEASURE-BiH da provede Rodnu analizu za BiH, koja će služiti kao jedan od izvora informacija u pripremi naredne Strategije razvoja i saradnje USAID-a sa BiH. MEASURE-BiH je koristio sljedeću metodologiju pri provođenju rodne analize: sveobuhvatni pregled literature, analizu administrativnih i drugih podataka, 34 intervjua i sastanka, te prisustvo na tri događaja u vezi s rodnom ravnopravnošću. Ova rodna analiza ispitala je sljedeća ključna istraživačka pitanja: − − U kojoj mjeri zakoni, politike, propisi i institucionalne prakse u sektorima od interesa za USAID sadrže eksplicitne ili implicitne rodne pristrasnosti ili aktivno promovišu rodnu ravnopravnost? − − Koje društvene norme i uvjerenja utiču na ponašanje muškaraca i žena, njihovu raspodjelu vremena te rodne uloge i odgovornosti? − − U kojoj se mjeri dostupnost i kontrola ključnih resursa i usluga razlikuju za muškarce i žene? − − Da li postoje razlike između muškaraca i žena(ili ne postoje) u njihovom uticaju na odluke? Rodna analiza na nacionalnom nivou: 2018, SIDA Rodna analiza za Kosovo Rodna analiza na nivou jednog sektora: Žene na selu u Republici Srpskoj Izvještaj je obiman i obuhvata šest tematskih cjelina:(1) rodno zasnovane norme;(2) vladavina prava, dobro upravljanje, te politički i građanski život;(3) inkluzivni ekonomski razvoj;(4) pomirenje, socijalno uključivanje i kohezija;(5) ljudska sigurnost;(6) specifična rodna pitanja. Pored pružanja pomoći Misiji USAID-a u BiH u razvoju nove strategije, ova analiza je korisna za širu publiku kao pregled specifičnih pitanja rodne ravno pravnosti u BiH. Cijela analiza je dostupna na: http://www.measurebih.com/rodna-analiza-za-bih. Evropska komisija je kroz svoj akcioni plan„Gender Equality and Women’s empowerment: transforming the lives of girls and women through EU external relations 2016–2020”(tzv. EU Gender Action Plan II, GAP II) pozvala sve EU misije/delegacije da provedu rodne analize s ciljem da služe kao osnova za definisanje pro grama u različitim sektorima. Kancelarija Evropske unije na Kosovu angažovala je Žensku mrežu Kosova da iz radi rodnu analizu i predloži adekvatne razvojne ciljeve, indikatore i osnovne informacije. Metode istraživanja uključivale su kancelarijsko istraživanje(desk review), analizu politika, analizu statističkih podataka i intervjue s ključnim akterima i akterkama u svakom sektoru. Ova rodna analiza pokriva sljedeće oblasti: vladavina prava i ljudska prava, dobra uprava i demokratija, ljudski resursi, obrazovanje i zapošljavanje, kompetitivnost i inovacije, poljoprivreda, energetski sektor, zaštita okoliša, transport i zdravstvo. Rodna analiza treba da posluži i kao osnova za razvoj novog Programa za rodnu ravnopravnost Vlade Kosova. Cijela analiza je dostupna na: https://womensnetwork.org/wp-content/uploads/2018/10/womens-network.pdf. Prva analiza položaja žena na selu u Republici Srpskoj, koju je proveo Gender centar RS-a u saradnji sa Mini starstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, uključujući nalaze rodnobudžetske analize programa podsticaja Ministarstva, izrađena je tokom 2009. godine. Zasnivala se na četiri ključna segmenta: − − pregled normativno-pravnog okvira za unapređenje položaja žena na selu, − − analiza podrške udruženjima žena sa aspekta mandata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, sa prijedlogom mjera, − − pregled ključnih problema i pitanja položaja žena na selu, na osnovu dotadašnjih ekspertskih studija i rezul tata analiza politika i budžetskih raspodjela u odnosu na žene na selu, te rezultata ankete o položaju žena na selu, koje su dostavili lokalni organi vlasti i ženske nevladine organizacije, − − zaključci i preporuke za poboljšanje položaja žena na selu i ravnopravnosti polova u ruralnim sredinama Republike Srpske. Rodna analiza kao osnova urodnjavanja budžeta: Pokrajinska vlada Vojvodine Iz ove opsežne analize i njenih nalaza proistekli su zaključci i preporuke kojima su definisane mjere za poboljšanje uslova i položaja žena na selu, kao i za dugoročno unapređenje ravnopravnosti spolova i položaja žena na selu i unapređenje razvoja sela u cjelini. Gender centar je, u saradnji sa Ministarstvom, pripremio Akcioni plan za unapređenje položaja žena na selu, koji je predstavljao privremenu posebnu mjeru u okviru operacionalizacije Strateškog plana ruralnog razvoja Republike Srpske 2009–2015. godine. Akcioni plan usvojen je u decembru 2010. godine i definisao je 29 programa/mjera. Kao što se može vidjeti, ova rodna analiza fokusirala se samo na žene, a nije ulazila u dubinu kada govorimo o položaju muškaraca i njihovim potrebama, što može biti legitiman pristup. Izvor: Milinović/Krunić, 2011. Republika Srbija izmijenila je 2015. godine Zakon o budžetskom sistemu, uvodeći obavezu za institucije da u svoje programsko budžetiranje postepeno uvode rodno odgovorno budžetiranje. Na osnovu tih izmjena, Pokrajinski sekretarijat za finansije u Vladi Vojvodine donio je 2017. godine odluku o postepenom uvođenju rodno odgovornog budžetiranja u budžete određenih pokrajinskih sekretarijata. Samom činu prethodila je izrada rodnih analiza za te sekretarijate, uključujući Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa vjerskim zajednicama, Pokrajin ski sekretarijat za zdravstvo i Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Ove rodne analize poslužile su kao osnova za definisanje programa u okviru kojih su se definisali rodno-odgovorni ciljevi i budžeti. Izvor: UN Women, 2018. 11

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA 4. ŠTA NAKON RODNE ANALIZE? Proces planiranja, bilo da je u pitanju javna politika, program, projekat ili pojedinačna aktivnost, zahtijeva ne samo informacije, nego i njihovu analizu kao tačku od koje se polazi. Stoga je rodna analiza osnova za rodno planiranje( gender planning). Rodna analiza može se obavljati i radi ocjene učinka( gender impact assessment) za vrijeme provedbe javne politike/zakona( post-ante), ali i u kontekstu pripreme javnih politika/zakona( ex-post). U tom kontekstu možemo govoriti i o alatkama rodno senzitivnog nadzi ranja i procjene( gender monitoring, gender evaluation). Ključno je da rodna analiza ne bude proces sam za sebe, nego samo početak procesa koji će rezultirati boljim razumijevanjem i provođenjem identifikovanih problema. U tu svrhu, možemo koristiti i druge alatke za urodnjavanje, kao što su akciono planiranje za rodnu ravnopravnost ( gender action planning). 12

Friedrich-Ebert-Stiftung - prilozi 5. prilozi Prilog 1: Principi za planiranje i razradu rodne analize Odgovornost rukovodećeg osoblja jeste da se provodi rodna analiza i da se za nju koriste obučene/i ekspertice/i za rodnu ravnopravnosti. U okviru pripreme za rodnu analizu i pri definisanju okvira za nju, sljedeći principi mogu biti korisni: −− Budite specifični koliko je moguće : Pokriti razna pitanja može predstavljati izazov, a nekad se može ispostaviti i kao nemoguće, imajući na umu finansijska i vremenska ograničenja. Zato odgovori trebaju biti što konkretniji, kako bi rodna analiza bila od koristi. Da bi se to postiglo, važno je definisati što specifičniji okvir s pitanjima. Ne koristite nerazumljive konstrukcije, kao što su:„ispitati rodnu perspektivu“ ili„uključiti rodnu perspektivu“, nego budite konkretniji; −− Istražite šta je ranije već ispitano : U mnogim zemljama i sektorima postoji veliki broj analiza koje su provele/i nezavisne/i istraživačice/i, donatorke/i, međunarodne organizacije i partnerice/i i, naravno, ženska udruženja i uopšte organizacije civilnog društva. Od velike pomoći mogu biti i dvogodišnjaci „Žene i muškarci u BiH“, koje publikuju agencije i za vodi za statistiku u BiH. Sve ove analize moraju biti uzete u obzir pri izradi rodne analize; −− Istraživanje zasnovati na relevantnosti i koris nosti : Rodna analiza i njen izvještaj trebaju se koristiti i citirati, jer samo tada je istraživanje ispunilo svoj cilj. Stoga plan i okvir istraživanja( Terms of References) moraju jasno naglasiti svrhu analize i na koji način će se dobiveni rezultati koristiti; −− Pažljivo birajte istraživačka pitanja i metode u svrhu prikupljanja podataka : Način na koji se pitanja postavljaju ima veliki uticaj na same odgovore. Važno je što detaljnije naglasiti da li se radi o ženama, muškarcima, djevojčicama, dječacima, i istaknuti pri padnost nekoj manjinskoj ili marginalizovanoj grupi. Istražna metoda takođe utiče na zaključke istraživanja. Podaci zasnovani na pregledu postojećih izvora( desk research) i podaci iz intervjua ili fokus grupa nisu isti; −− Koristite rodno/spolno razvrstanu statistiku : Rodna analiza nije moguća bez statistike koja je razvrstana po spolu, a optimalno i po drugim karakteristikama, kao što su dob, prebivalište ili etnička pripadnost; −− Koristite kvantitativne i kvalitativne metode : Rodno/spolno razvrstana statistika centralna je tačka svake rodne analize, ali ona nije sama sebi dovoljna. Rodna neravnopravnost ogleda se i u pravnim propisima, normama, stavovima i rodnim ulogama. Zbog toga rodna analiza treba uključivati kombinaciju statističke i kvalitativne analize. Isto tako, uvijek je zanimljivo da se kombinuju informacije sa makro i mikronivoa; −− Prije početka, tražite detaljnu razradu plana i okvira istraživanja : Rodna analiza dosta zavisi od toga ko je provodi i pod kojim istraživačkim pret postavkama( assumptions). Od centralnog značaja je da istraživačica/istraživač ili istraživački tim imaju ekspertizu u oblasti rodne ravnopravnosti. Ekspertkinje/eksperti iz ove oblasti možda će koristiti drugačije istraživačke metode i pristupe. Stoga je na početku neophodno da se pripremi detaljno razrađen plan i okvir istraživanja( inception report); −− Uključite perspektive i gledišta žena i muškaraca, dječaka i djevojčica, i odnose među njima : Ključ rodne analize su raznolika iskustva žena i muškaraca. Česta greška jeste da se sagledavaju samo perspektive žena i djevojčica. Samo ukoliko prikažemo sve razlike koje postoje među dječacima i djevojčicama, rodna analiza postaje istinski informativna alatka. Veoma je važno uzeti u obzir potencijalnu višestruku diskrimi naciju i lične karakteristike, kao što su dob, invaliditet, etnička pripadnost, religija/vjeroispovijest, klasa/socijalni status ili seksualna orijentacija; −− Koristite rodno senzitivan jezik : Važno je da ko ristimo termine„žene“,„muškarci“,„djevojčice“ i „dječaci“ što je češće moguće, jer cilj rodne analize je da ukazujemo na razlike, a ne da uopštavamo. I, naravno, bosanski, hrvatski i srpski jezik po prirodi su rodno senzitivni jezici, što je razlog više da budemo pažljivi pri upotrebi termina. Izvor: Samostalno sastavio autor, na osnovu primjera iz: SIDA, 2015b. 13

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Prilog 2: Ključne teorijske pretpostavke za rodnu analizu date grupe tretiraju se kao manjina(čak i kada su brojčano većina). Moć te grupe održava se putem ustanova. Spol : Podjela ljudi na osnovu reproduktivnih organa, funkcija i genitalija. Društveno prihvaćeni su samo muški i ženski spol, ali postoje i interspolne osobe, čije se spolne karakteristike ne mogu pripisati jednom od ova dva spola. Spolne karakteristike mogu biti primarne i sekundarne. Primarne su one s kojima se rađamo – spolni hormoni, spolne žlijezde, te vanjske i unutrašnje genitalije. Sekun darne spolne karakteristike podrazumijevaju one koje su vidljive na tijelu – razvoj grudi, rast dlaka na licu i tijelu, promjena glasa i slično. Rod : Društveni konstrukt spola koji po definiciji određuje samo društvene uloge muškaraca i žena, to jest osoba muškog ili ženskog spola. Takođe, rod je i individualni kon strukt sopstvenog identiteta/izražavanja koji potvrđuje, ne gira i/ili prevazilazi društveno zadate i formirane spolne i rodne uloge muškaraca i žena. Rodna i spolna ravnopravnost znači da se muškarci i žene prepoznaju i tretiraju kao jednake, da imaju ista pra va, pristup sredstvima, ravnopravnu raspodjelu odgovornosti i mogućnosti za ispunjenje svojih potencijala. Rodni identitet – Rodni identitet povezuje se s individualnim iskustvom u shvatanju sopstvenog spola, što može, ali ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju, a uključuje lični doživljaj sebe i rodno izražavanje, tj. vizuelnu i spoljnu prezentaciju svake osobe, koja se ogleda u odijevanju, odjevnim ili tjelesnim oznakama, frizuri, ponašanju i govoru tijela. Diskriminacija : Svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje i svaki oblik stavljanja u nepovoljan položaj osobe ili grupe. Različite su osnove, odnosno karakteristike po kojima se osoba ili grupa dovodi u nepovoljan položaj, a mogu biti spol, rod, spolna orijentacija, rodni identitet, dob, itd. Posredna diskriminacija podrazumijeva svaku situaciju u kojoj naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa ima ili bi imala efekat dovođenja neke osobe ili grupe osoba u nepovoljan položaj u odnosu na druge osobe. Neposredna diskriminacija je svako različito postupanje ili propuštanje postupanja kada je neka osoba ili grupa bila ili bi mogla da bude dovedena u nepovoljni položaj u od nosu na neke druge osobe ili grupe u sličnim situacijama. Institucionalizirana diskriminacija žena je društveni sklop koji se ogleda u institucijama moći(jezik, mediji, obrazovanje, ekonomija, religija) koje favoriziraju jednu grupu(ili jedan sistem odlika) naspram drugih. Savremena teorija u načelu se slaže da je to grupa bijelih(rasa) hete roseksualnih(orijentacija) muškaraca(spol) srednjih godina (starosna dob), pripadnika više srednje klase(klasa). Sve osobe, a posebno žene, koje na neki način odstupaju od Višestruka diskriminacija je vrsta diskriminacije koja se dešava na temelju nekoliko osnova odvojeno(naprimjer ista žena može doživjeti diskriminaciju na osnovu svoje dobi, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, boje kože i invaliditeta). Odnosi se na situaciju u kojoj postoji više osnova diskriminacije u isto vrijeme, te ih je teško razdvojiti i posmatrati odvojeno. Uznemiravanje se dešava u svakoj situaciji u kojoj pona šanje povezano s ličnom karakteristikom osobe ima za cilj efekat povrede dostojanstva žene i stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog, degradirajućeg, ponižavajućeg ili uvredlji vog ambijenta. Rodne uloge i odgovornosti : Rod definiše uloge i od govornosti koje žene i muškarci, djevojčice i dječaci imaju u datom kontekstu i kulturi: uloge u kući/domaćinstvu, u školi, na radnom mjestu, u zajednici, u političkoj orga nizaciji, u vlasti itd. Takve uloge i odgovornosti variraju u odnosu na rod. U mnogim kontekstima od žena se očekuje da se primarno staraju za porodicu i djecu, a muškarci su pretežno u javnoj sferi i na tržištu rada. Međutim, u nekim kulturama muškarci preuzimaju sve više odgovornosti u privatnoj sferi, a žene to isto rade u javnoj sferi. Rodna analiza mora naglasiti razlike u ulogama i odgovornostima kako bi se razumjela interakcija muškaraca i žena, dječaka i djevojčica, šta oni rade, šta mogu učiniti i šta se od njih očekuje. Produktivan i reproduktivan rad : Žene i muškarci imaju nekoliko uloga u vezi s njihovim radom. Produktivan rad odnosi se na bilo koji posao koji stvara prihod, najčešće izvan sfere domaćinstva, odnosno na tržištu rada. U sferi domaćinstva, produktivni rad najčešće se javlja kao rad u poljoprivrednim gazdinstvima, gdje su muškarci češće nosioci kontrole nad proizvodnim i finansijskim resursima, a žene češće pomažuće članice domaćinstva, čiji rad se generalno manje vrednuje, a često i ne uzima u obzir. Reproduktivni rad odnosi se na rad u domaćinstvu, podizanje djece, kuhanje, čišćenje i druge domaće poslove. Kod nas je to predominantno odgovornost žena, ali i muškarci če sto obavljaju reproduktivni rad, naprimjer vodeći računa o kućnim popravkama ili pranju automobila. Reproduktivni rad generalno ne generiše nikakav prihod, ali utiče na po rodičnu i društvenu ekonomiju. Rad u zajednici odnosi se na rad i vrijeme posvećeno političkoj, vjerskoj ili socijalnoj djelatnosti u organizacijama ili drugoj djelatnosti u kojoj žene i muškarci učestvuju. Obično je angažovanje muška raca u radu u zajednici više vrednovano od angažovanja žena. Pristup i kontrola nad resursima : Resursi su sredstva i robe, uključujući: ekonomske(prihodi domaćinstva, imovina), proizvodne(zemljište, oprema, alati, rad, kredit itd.), političke(sposobnost liderstva, informacija i organizacija), vrijeme. Pristup resursima podrazumijeva da žene i muš karci koriste i imaju beneficije od resursa(materijalnih, 14

Friedrich-Ebert-Stiftung - prilozi finansijskih, ljudskih, društvenih, političkih itd.). Kontrola nad resursima podrazumijeva da i muškarci i žene mogu dobiti pristup resursima i donositi odluke o korištenju tih resursa. Naprimjer, kontrola nad zemljom znači da žene mogu pristupiti zemljištu(koristiti ga), imati zemljište (mogu biti nositeljice pravnog vlasništva) i donositi odluke o tome da li će se prodavati ili iznajmiti zemljište. Koristi se odnose na ekonomske, društvene, političke i psihološke, i one proizilaze iz upotrebe resursa, uključujući zadovoljavanje i praktičnih potreba(hrana, stanovanje) i strateških interesa(obrazovanje i obuka, politička moć). Praktične i strateške rodne potrebe : Praktične rodne potrebe odnose se na potrebe koje žene i muškarci imaju u pogledu olakšavanja svakodnevnog života, kao što su pristup vodi, bolji prevoz, ustanove za brigu o djeci, itd. Rješavanje ovih pitanja neće direktno promijeniti odno se moći, ali može ukloniti važne prepreke za ekonomsko osnaživanje žena. Strateške rodne potrebe odnose se na potrebe za promjenama u društvu u smislu rodnih uloga i odnosa, kao što je potreba za zakonom kojim se osuđuje rodno zasnovano nasilje, osigurava jednak pristup kreditima, ravnopravnost u pogledu nasljeđivanja i drugo. Rješa vanje ovih problema trebalo bi da utiče na odnose moći. Ipak, ponekad se praktične i strateške potrebe poklapaju, npr. praktična potreba za ustanovom za brigu o djeci poklapa se sa strateškom potrebom da se žena zaposli van kuće. Prilog 3: Pitanja za rodnu analizu Rukovodstvo, projektni timovi, istraživačice i istraživači mogu postaviti neka od ovih pitanja pri pregledanju politika, programa ili projekata, utičući na taj način na njihov daljnji razvoj, definisanje, provedbu i evaluaciju. −− Ko je direktna, a ko indirektna ciljna grupa predložene politike, programa ili projekta? Muškarci, žene; koje podgrupe među muškarcima i ženama? Ko će ima ti koristi, a ko će biti na gubitku? Koje podgrupe muškaraca i žena? −− Jesu li konsultovani muškarci i žene oko definisanja problema i odgovarajućih mjera? Na koji način su oni/ one bili/e uključeni/e u razvoj mjera? −− Da li predložene mjere propituju postojeću podjelu po sla, odgovornosti i resursa između muškaraca i žena? −− Koje potrebe se adresiraju putem predloženih mjera: praktične ili strateške, ili obje? −− Na koji način su predložene mjere povezane sa mjera ma iz nacionalnih ili međunarodnih politika? −− Gdje se promjene mogu zaista realizovati? Na koji način se one mogu na najbolji način iskoristiti? Intersekcionalnost : Rod je društvena varijabla koja se prepliće sa drugim društvenim varijablama, kao što su starost, etnička pripadnost, klasa, religija, invaliditet, seksualna orijentacija i dr. Naprimjer, žena nikad nije samo žena, već uvijek ima određenu etničku pripadnost, dob ili seksualnu orijentaciju. Ovaj pristup ispituje interakciju različitih društveno i kulturno izgrađenih kategorija na različitim nivoima, radi stvaranja različitih oblika odnosa moći i neravnopravnosti. Različiti oblici ugnjetavanja, koji se mogu zasnivati na etničkoj pripadnosti, polu, klasi, invaliditetu ili seksualnoj orijentaciji, ne djeluju nezavisno, već međusobno djeluju i međusobno se oblikuju. Zato je neophodno imati u vidu specifičnosti po kojima se razlikuju grupe žena ili muškaraca. −− Koje specifične/afirmativne mjere se mogu predložiti s ciljem osnaživanja učešća podzastupljenih grupa među muškarcima i ženama, imajući na umu njihove porodične obaveze, ograničen pristup resursima i informacijama? −− Koji je dugoročni efekat u kontekstu adresiranja rodne neravnopravnosti? −− Na koji način se može dalje jačati vladina posvećenost unapređenju rodne ravnopravnosti? Izvor: Samostalno sastavio autor, na osnovu primjera iz: March, 2015. i EIGE, 2020b Izvor: Samostalno sastavio autor, na osnovu primjera iz: SIDA, 2015b i March, 2015. 15

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA Prilog 4: Preporuke za upoznavanje terminologije rodne Ravnopravnosti Gender Equality Glossary, Online rječnik Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost Definicije termina na svim jezicima Evropske unije, uklju čujući hrvatski, a od kraja 2020. i srpski i bosanski jezik Dostupan na: https://eige.europa.eu/thesaurus Rečnik rodne ravnopravnosti, (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Vesna Jarić i Nadežda Radović(2011) Beograd: Uprava za rodnu ravnopravnost Ministarstva rada i socijalne politike Republike Srbije Dostupan na: http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/ recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Rada Borić(prir. 2007) Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske Dostupan na: https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/biblioteka-ona/Publikacija_Pojmovnik%20rodne%20terminologije%20 prema%20standardima%20Europske%20unije.pdf Pojmovnik LGBT kulture, Jasmina Čaušević i Saša Gavrić (prir. 2012) Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Heinrich Böll Dostupan na: http://soc.ba/site/wp-content/ uploads/2012/12/Pojmovnik-Finalna-verzija-manjaverzija.pdf Bibliografija Antonijević, Zorana(2018). Urodnjavanje javnih politika u Srbiji 20002014: Politike podrške porodici u kontekstu evropskih integracija. Doktorska disertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije, Novi Sad. Preuzeto 5. 1. 2019. http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/handle/123456789/9895/Disertacija17586.pdf?sequence=1&isAllowed=y Antonijević, Zorana(2019).„Gender Mainstreaming: Urodnjavanje“. U: Gavrić, Saša i Ždralović, Amila: Rodna ravnopravnost. Teorija, politika, pravo. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu/Sarajevski otvoreni centar. Preuzeto 19. 4. 2020: https://soc.ba/site/wp-content/ uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf Council of Europe(2004). Gender mainstreaming. Conceptual Framework, Methodology and Presentation of Good Practices. Strasbourg: Directorate General of Human Rights, Council of Europe. Preuzeto 19. 4. 2020: https://www.coe.int/en/web/genderequality/publications EIGE(2020a). What is gender mainstreaming, Preuzeto 19. 4. 2020: https:// eige.europa.eu/gender-mainstreaming/what-is-gender-mainstreaming EIGE(2020b). Gender analysis, Preuzeto 20. 4. 2020: https://eige.europa. eu/gender-mainstreaming/methods-tools/gender-analysis EIGE(2020c). Gender Analysis. Preuzeto 20. 4. 2020: https://eige.europa. eu/thesaurus/terms/1143 European Commission(2002). Report on the communication from the Commission to the Council and the European Parliament on the programme of action for the mainstreaming of gender equality in Community development cooperation.(COM(2001) 295 – C5-0464/2001 – 2001/2193(COS)). Preuzeto 20. 4. 2020: https://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc. do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A5-2002-0066+0+DOC+XML+V0//EN Gavrić, Saša i Zagorac, Maida(2015, pr.). 1995–2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar/ Agencija za ravnopravnost spolova BiH. Preuzeto 19. 4. 2020: https:// soc.ba/1995-2015-zene-u-politici-u-postdejtonskoj-bosni-i-hercegovini/ International Training Centre of the International Labour Organisation (ILO, 2009). Introduction to Gender Analysis and Gender Sensitive Indicators. Turin: ILO. Preuzeto 20. 4. 2020: http://www.focusintl.com/ GD124d-%20Gender%20Campus%20Module%200bis%20-%20Introduction%20to%20Gender%20sensitive%20indicators.pdf March, Candida et al.(2005). A Guide to Gender Analysis Frameworks. London: Oxfam. Preuzeto 20. 4. 2020: https://www.ndi.org/sites/default/ files/Guide%20to%20Gender%20Analysis%20Frameworks.pdf Milinović, Jelena(2019).„Rodna analiza“. U: Gavrić, Saša i Ždralović, Amila: Rodna Ravnopravnost. Teorija, politika, pravo. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu/Sarajevski otvoreni centar. Preuzeto 19. 4. 2020: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf Milinović, Jelena i Krunić, Spomenka(2011). Položaj žena na selu u Re publici Srpskoj. Banja Luka: Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske OECD(2018). Toolkit for Mainstreaming and Implementing Gender Equality. Paris: Organisation for Economic Cooperation and Development. Preuzeto 20. 4. 2020: https://www.oecd.org/gender/governance/toolkit/ SIDA(2015a). Gender Mainstreaming Tool. Gender Tool Box. Stockholm: Swedish International Development Cooperation Agency. Preuzeto 19. 4. 2020: https://www.sida.se/English/partners/methods-materials/ gender-tool-box/ SIDA(2015b). Gender Analysis – Principles and Elements. Gender Tool Box. Stockholm: Swedish International Development Cooperation Agency. Preuzeto 20. 4. 2020: https://www.sida.se/contentassets/ a3f08692e731475db106fdf84f2fb9bd/gender-tool-analysis.pdf UN Women(2018). Gender responsive budgeting in Serbia 2018. Belgrade: UN Women in Serbia. Preuzeto 1. 5. 2020: https://eca.unwomen.org/en/digital-library/publications/2018/08/ publication-gender-responsive-budgeting-in-serbia-2018 Vlada Federacije BiH(2014). Priručnik o procjeni uticaja propisa. Sarajevo: Vlada Federacije BiH. Preuzeto 20. 4. 2020: http://ria.ba/wp-content/uploads/2017/06/RIA_prirucnik-%20FBiH.pdf 16

Friedrich-Ebert-Stiftung - IMPRESSUM O AUTORU IMPRESSUM Saša Gavrić , MA nezavisni stručnjak za rodnu ravnopravnost linkedin.com/in/saša-gavrić-343421169 Saradnica u izradi dr. Zorana Antonijević nezavisna stručnjakinja za rodnu ravnopravnost URednica edicije Gender Toolbox u BiH Merima Ejubović naučna saradnica Fondacije Friedrich Ebert Friedrich-Ebert-Stiftung(FES)| Ured u Bosni i Hercegovini Kupreška 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Odgovorni: dr. Peter Hurrelbrink, direktor Tel.:+387 33 722 010 Fax:+387 33 613 505 E-mail: fes@fes.ba www.fes.ba DTP: Filip Andronik Štampa: Amos Graf, Sarajevo Tiraž: 150 prmjeraka CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 305 GAVRIĆ, Saša Rodna analiza: alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata/ Saša Gavrić.- Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, FES, 2020.- 16 str.: graf. prikazi; 30 cm. (Demokratija i ljudska prava)(Urodnjavanje= Gender mainstreaming) Bibliografija: str. 16. ISBN 978-9958-884-95-5 COBISS.BH-ID 38852870 Publikaciju možete naručiti na e-mail: fes@fes.ba. Stavovi, mišljenja i zaključci u ovoj publikaciji ne moraju nužno odražavati stavove Friedrich-Ebert-Stiftung. Friedrich-Ebert-Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u publikaciji. Sva prava zadržana od Friedrich-Ebert-Stiftung.

Friedrich-Ebert-Stiftung - RODNA ANALIZA RODNA ANALIZA Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata Gender mainstreaming ili urodnjavanje su sve one mjere, koraci i procesi koje primjenjujemo kada planiramo da jedan zakon, podzakonski akt, program, projekat, aktivnost ili budžet ima podjednako dobar uticaj i učinak na žene i muškarce, djevojčice i dječake, i sve različite društvene grupe među njima. Svako urodnjavanje aktivnosti, projekata, programa, politika, zakona ili bilo kojeg drugog procesa ili dokumenta započinje rodnom analizom. Rodna analiza je kritička analiza ili istraživanje o tome kako razlike u rodnim ulogama, aktivnostima, potrebama, mogućnostima i pravima utiču na žene, muškarce, djevojčice i dječake u određenoj oblasti politike, situaciji ili kontekstu. Više informacija o ovoj temi pronađite na: www.fes.ba 2