Sarajevo ANALIZA Problem naučenog neučenja Analitički osvrt na kritične faktore osnovnog i srednjeg obrazovanja MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ Septembar 2018 n Rezultati analize pokazuju da dosadašnji pokušaji reforme obrazovanja u segmentu nastavnih planova i programa i obrazovanja nastavnika nisu ponudili adekvatne od govore na sve dinamičnije promjene u okruženju. n Usmjerenost kreatora nastavnog plana i programa na sadržaje koji se uče, a ne na kompetencije učenika, dovela je do toga da se i dalje insistira na reproduktivnom znanju i pukom usvajanju informacija, a stvaralački potencijali učenika svode se na nivo“hodajućih baza podataka”. n U vrijeme kada su informacije dostupne učenicima, bar onoliko koliko i nastavnicima, udžbenici su nedovoljni kao nastavno sredstvo i drugi vidovi učenja postaju neophod ni. Unapređenje nastavnog procesa, pored udžbenika, zahtijeva korištenje inovativnih pristupa te uključivanje i drugih dostupnih izvora informacija i znanja. n Analiza posebno adresira problem inicijalnog obrazovanja učiteljskog i nastavnog ka dra u BiH. Reforma nastavnog plana i programa, kao i reforma u obrazovanju učitelja i nastavnika zajedničke su goruće potrebe u svim dijelovima države. Neminovne su transformacije u smislu promjena u pristupu obrazovanju budućih nastavnika, te da se iz sadržaja koji se uče nastavni plan i program formira u odnosu na kompetencije koje jedan nastavnik treba da ima. To podrazumijeva da se na nastavničke studije uvede više predmeta iz oblasti pedagogije, psihologije, didaktike i metodike kako bi budući nastavnici bili osposobljeni da učenike nauče kako učiti i tragati za informaci jama te kako ih koristiti.

ANALIZA Problem naučenog neučenja Analitički osvrt na kritične faktore osnovnog i srednjeg obrazovanja MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ Sarajevo, 2018.

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Sadržaj 1. Uvod............................................................... 5 2. Pregled stanja osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini..... 6 2.1. Nadležnosti i institucionalni okvir................................... 6 2.2. Broj učenika i nastavnika.......................................... 7 2.3. Izdvajanja za osnovno i srednje obrazovanje........................ 12. 2.4. Ishodi učenja u osnovnom obrazovanju – rezultati učešća BiH u međunarodnim(pr)ocjenama kvaliteta obrazovanja................ 15 3. Školovanje nastavnog osoblja i nastavni planovi i programi kao faktori kvaliteta osnovnog i srednjeg obrazovanja............................ 17 3.1. Školovanje učitelja i nastavnika.................................... 17 3.2. Nastavni planovi i programi....................................... 20 4. Odgovori osnovnog i srednjeg obrazovanja na dinamične promjene okruženja u posljednjih 20 godina.................................... 22 4.1. Dosadašnji pokušaji reformi obrazovanja u BiH...................... 22. 4.2. Usklađenost obrazovanja i tržišta rada s osvrtom na dualno obrazovanje............................................... 23. 4.3. Osvrt na regionalna/evropska iskustva u reformama i inovacijama u obrazovanju................................................... 25. 4.4. Studije slučaja(Gimnazija Banja Luka – isti nastavnici, a različiti programi; Sveučilište u Mostaru – obrazovanje nastavnika u skladu s evropskim trendovima)........................................... 28 5. Glavni nalazi istraživanja i preporuke................................. 29 4

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA 1. Uvod Obrazovanje se u gotovo svim društvenim zajedni cama smatra osnovnim sredstvom za rast i razvoj pojedinca i društva u cjelini. Međunarodnom po veljom o ljudskim pravima ono je uvršteno među osnovna ljudska prava jer predstavlja temelj za stvaranje i očuvanje ličnog digniteta svake osobe. Tom je poveljom predviđeno da svaka osoba ima pravo na besplatno obrazovanje te da je ono oba vezno bar na osnovnom nivou. Srednje obrazo vanje, iako nije obavezno, mora da bude dostupno svima. Svrha osnovnog i srednjeg obrazovanja je, dakle, da vodi ka punom razvoju ljudske ličnosti, a time i cijelog društva. Današnji sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini naslijedio je nekadašnji obra zovni sistem bivše Jugoslavije koji je u potpunosti bio u nadležnosti države, i ideološki i finansijski. Obrazovanje je bilo besplatno i svima dostupno, i kao takvo je korišteno kao pomoćno sredstvo za postizanje kolektivnih državnih ciljeva. Iako slovi za sistem kojim su se prenosile ideološke vrijed nosti, obrazovni sistem bivše države zapravo je ostavio snažan legat jednakosti, prema kojem svi učenici imaju ista prava i obaveze, bez obzira na pol, religiju, etničku pripadnosti ili socijalni status. I ovaj sistem ipak je bio uglavnom zasnovan na frontalnom tipu nastave u kojem je nastavnik pos jedovao potpuni autoritet nad učenicima, od kojih se očekivalo da usvajaju znanja pažljivo slušajući svoje učitelje. U prošlom vijeku, kada je obavezno obrazovanje uvođeno u naše škole, bilo je sas vim dovoljno da učenik dolazi u školu, mirno sje di i sluša učitelja te čita ili uči iz rijetkih dostupnih knjiga koje mu on preporuči. To je zaista vodilo širenju ličnih vidika, razvoju ličnosti svakog uče nika i napretku društva u cjelini, a učitelj je zaista bio taj koji knjigama i znanjem raspolaže mnogo više nego učenik. Skoro 70 godina kasnije svijet se u tolikoj mjeri promijenio da se, bez imalo rezer ve, može reći da dolazak u školu, mirno sjedenje, slušanje učitelja i učenje iz udžbenika koji učitelj preporuči više nije dovoljno. Naprotiv, u zavisnos ti od kvaliteta obrazovanja i karakteristika ličnosti samog učitelja, može da bude i štetno jer nosi rizik formiranja autoritarne, nekreativne i nesnalažljive ličnosti koja ne traga za znanjem, već očekuje da su drugi odgovorni za“ulivanje” znanja u njen sis tem. Pregledom Strateških pravaca za razvoj obrazo vanja u BiH s planom implementacije od 2008. do 2015., kao i Strategije za razvoj obrazovanja u Republici Srpskoj 2016.–2021. može se zaključiti da su donosioci odluka sasvim svjesni promjena u okruženju i izazova koje te promjene nosu u od nosu na sistem obrazovanja u BiH. 1/2 Tako su u Federaciji BiH već u dokumentu iz 2008. godine formirani prioriteti u razvoju obrazovanja, a u sre dište interesa je stavljena modernizacija nasta vnog sadržaja, poučavanja i učenja, tehnologije obrazovanja, upravljanja, vrednovanja postignuća te inicijalno i stalno profesionalno usavršavanje nastavnika na svim nivoima obrazovnog sistema. U Republici Srpskoj nešto noviji strateški doku ment nudi viziju, misiju i strateške ciljeve u svim segmentima obrazovanja koji zaista ulivaju nadu da će školovanje uskoro izgledati sasvim drugači je, a kao rezultat tog školovanja svaki učenik će ovladavati kvalitetnim znanjima i vještinama koje se mogu međusobno povezivati i primjenjivati u daljnjem školovanju i svakodnevnom životu:„Ob razovanjem će se podsticati intelektualni, moralni, fizički, emocionalni i socijalni razvoj pojedinca, ra zvoj samosvjesnog i nezavisnog, inicijativnog i od govornog pojedinaca spremnog da uči, da brani i s drugima usaglašava svoje stavove, sposobnog za nastavak školovanja, koji zna da pronalazi i primje njuje znanja, da kreativno misli i stvara.“ Nažalost, svako ko je proveo bar jedan dan u tipičnom osnovnoškolskom ili srednjoškolskom okruženju u našoj zemlji teško će identifikovati elemente ovakvog obrazovanja u našim školama, 1. Strateški pravci za razvoj obrazovanja u BiH s planom implementaci je od 2008. do 2015., dostupno na stranici: http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/93c849e5-2b36-4d2e-8cfb-5 4b062eac6ff_Strate%C5%A1ki%20pravci%20razvoja%20obrazovan ja%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini%20sa%20planom%20imple mentiranja,%202008.%E2%80%932015.pdf 2 Strategija za razvoj obrazovanja u Republici Srpskoj 2016.-2021. dostupna na stranici: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/PAO/Pa ges/Osnovno_obrazovanje.aspx. 5

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA osim kod rijetkih pojedinaca koji samo svojim lič nim angažmanom prevazilaze sistem iz kojeg su proistekli i mijenjaju ga korak po korak. U tom smislu centralno je pitanje koje postavlja ova ana liza – da li budući nastavnici tokom svog školovan ja imaju mogućnost da usvoje neophodna znanja i vještine za rad s današnjim generacijama učenika i da li su im na raspolaganju adekvatni metodološki alati, prvenstveno nastavni planovi i programi? Rad je koncipiran tako da je u uvodnim poglavljima predstavljeno stanje osnovnog i srednjeg obrazo vanja u BiH u smislu nadležnosti, institucionalnog okvira, osnovnih trendova i pokazatelja, uključujući broj učenika i nastavnika kao i prikaz finansijskih okvira. U drugom dijelu ovog dokumenta razma trani su najvažniji faktori koji doprinose kvalitetu obrazovanja, s posebnim osvrtom na školovanje nastavnog osoblja i nastavne planove i programe te učenje zasnovano na ishodima. Konačno, u zav ršnom dijelu prikazani su neki odgovori osnovnog i srednjeg obrazovanja na dinamične promjene u okruženju. Ti odgovori podrazumijevaju dosadašn je reforme obrazovanja, nastojanja da se usklade obrazovne politike s tržištem rada, kao i osvrt na evropska i regionalna iskustva u reformama i in ovacijama. Na osnovu prikazanih nalaza i analiza izdvojene su glavne preporuke i mogućnosti za unapređenje. 2. Pregled stanja osnovnog i srednjeg.. obrazovanja u Bosni i Hercegovini 2.1. Nadležnosti i institucionalni okvir Institucionalni okvir i podjela nadležnosti u oblasti obrazovanja u BiH različito su uređeni, u skladu s njenim državnim uređenjem. Ove razlike obuhva taju administrativne, finansijske i pravne aspekte obrazovanja, kao i sadržaj, metode i načine pro cjene obrazovnih procesa i ishoda učenja. Punu nadležnost u obrazovanju imaju Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH i Brčko distrikt BiH. Tijela odgovorna za ove nadležnosti su sljedeća: u Republici Srpskoj Ministarstvo prosvjete i kulture, Odjel za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH te deset kantonalnih ministarstava obrazovanja u Federaciji BiH. Na nivou Republike Srpske postoji i Republički pedagoški zavod – dodatna upravna organizacija koja pripada Ministarstvu prosvjete i kulture a nad ležna je za niz upravnih djelatnosti u osnovnom i srednjem obrazovanju RS-a, a to su: - razvoj nastavnih planova i programa u pre dškolskim ustanovama, osnovnim i srednjem školama i domovima učenika; - praćenje i vrednovanje kvaliteta u predškol skim. ustanovama, osnovnim i srednjim školama i domovima učenika; - pedagoški, savjetodavni, instruktivni, korektiv ni i nadzorni rad u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i domovima uče nika(detaljan opis nadležnosti dostupan na sajtu RPZ-a 3 ). Na nivou Federacije BiH kao krovna institucija dje luje Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u čijoj je nadležnosti koordinacija planiranja akti vnosti kantonalnih ministarstava u pogledu upra vnih, stručnih i drugih poslova utvrđenih zakonom o nadležnostima Federacije u područjima obrazo vanja i nauke. Za osnovno i srednje obrazovanje te nadležnosti obuhvataju: koordinaciju planiranja u području pedagoških standarda i prostornih normativa; opreme i nastavnih sredstava; nostrifikacije i ekvi valencije inostranih školskih svjedodžbi i diploma; stručnog obrazovanja i usavršavanja nastavnog osoblja; udžbenika za osnovno i srednje obrazo vanje; đačkoga i studentskog standarda; inovacija, razvoja i unapređenja tehnologija; koordinacije u ostvarivanju prava mladih u oblasti obrazovanja i nauke, kao i drugih poslove utvrđenih zakonom. Sve druge djelatnosti, uključujući i one za koje je u Republici Srpskoj odgovoran RPZ, u nadležnosti 3 Stranica Republičkog pedagoškog zavoda RS-a: https://www.rpz-rs. org/252/rpz-rs/Opste/informacije#.WjQJAd-nHIU 6

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA su kantonalnih ministarstava. Na državnom nivou Ministarstvo civilnih poslova BiH usklađuje plano ve i definiše strategije u području obrazovanja na međuentitetskom i na međunarodnom planu. Pored toga, na nivou BiH od 2007. godine postoji i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje ob razovanje; njezine su aktivnosti usmjerene na osi guranje kvaliteta obrazovanja u BiH uspostavljan jem standarda učeničkih postignuća evaluacijom postignutih rezultata i razvojem zajedničkog jezg ra nastavnih planova i programa u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Konačno, na zajedničkom nivou svih vlasti osnova na su i dodatna tijela za koordinaciju obrazovnog sektora: Konferencija ministara obrazovanja u BiH i Vijeće za opće obrazovanje u BiH. Vijeće za opće obrazovanje u BiH je stručno i nezavisno savjeto davno tijelo za donosioce odluka u vezi s politika ma djelovanja u oblasti predškolskoga, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Sastoji se od predstavnika predškolskoga, osnovnog i srednjeg nastavnog osoblja, predstavnika nastavničkih fakulteta i pe dagoških zavoda, predstavnika Agencije za predš kolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH, kao i predstavnika sindikalnih organizacija. Nemaju aktivnu internetsku stranicu ni do sada objavljene izvještaje ili publikacije o svom radu. U pogledu regulatornog okvira sistema obrazovan ja na nivou BiH usvojena su četiri okvirna zakona: 1. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i. Hercegovini, 2. Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazo-. vanju u Bosni i Hercegovini, 3. Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini i 4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Svi zakoni i propisi doneseni na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH moraju da budu u skladu s okvirnim zakonima na nivou BiH. Obrazovanje u Bosni i Hercegovini uspostavljeno je na četiri nivoa: predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju, osnovno ob razovanje je obavezno. Obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Republici Srpskoj uvedeno je 2003/2004. školske godine, a u Federaciji BiH je uvođenje devetogodišnjeg sistema završeno 2009/2010. Prema istom zakonu, osnovno obra zovanje je besplatno i dostupno svoj djeci, s tim da ova odredba ne podrazumijeva besplatne udžbe nike, hranu i prevoz za svu djecu, već se najčešće sprovodi prema kriterijumima socijalnog statusa djeteta, a u zavisnosti od dostupnih finansijskih sredstava. Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i sredn jem obrazovanju u BiH, srednje obrazovanje je svima dostupno, u skladu s postignutim uspje hom u osnovnoj školi, ličnim interesom i sposob nostima. Postoje opšte(gimnazije, umjetničke i vjerske škole) i stručne srednje škole(medicinske, ekonomske, tehničke i druge stručne škole). Kada se radi o obrazovanju djece s posebnim pot rebama, ona osnovno i srednje obrazovanje mogu da stiču u redovnim ili u posebnim školama, pre ma redovnom ili prema posebnim planovima i pro gramima. 2.2. Broj učenika i nastavnika Uprkos stalnim nastojanjima da se stvari promije ne, trenutno stanje obrazovanja u BiH nije u velikoj mjeri poboljšano ni u jednom od bitnih segmenata na kojima se radi posljednjih 20 godina. O tome svjedoče i izjave s posljednje sjednice Konferenci je ministara obrazovanja BiH održane u decembru 2017. godine, na kojoj su doneseni sljedeći zakl jučci: - u BiH još postoji segregacija i diskriminacija u školama; - obrazovanje je nedovoljno fokusirano na povećanje zapošljivosti i usklađivanje obrazo vanja s potrebama tržišta rada; 7

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA - kontrola kvaliteta obrazovanja nije dovoljno razvijena; - nastavni planovi i programi su u velikoj mje ri međusobno neusklađeni na svim nivoima, a obrazovanje nije dovoljno zasnovano naishodi ma učenja 4 . Svoje ocjene trenutnog stanja u obrazovanju imali su priliku da iznesu i predstavnici međunarodnih in stitucija i organizacija koje učestvuju u reformama obrazovnog sistema, a koji su takođe prisustvovali Konferenciji ministara obrazovanja BiH(predsta vnici misije OSCE-a, ambasadorica SAD-a i šef de legacije EU-a u BiH). Jedinstveno je mišljenje da pored zastarjelih nastavnih materijala i nedovoljne obuke nastavnog osoblja trenutno stanje karakte rišu i„rascjepkana administracija, razdvojene insti tucije i etnički obojeni nastavni planovi i programi u obrazovnom sistemu u BiH“ 5 . To ipak znači da bez obzira na brojne dosadašnje pokušaje refor ma obrazovanja mora biti prioritet na svim nivoima vlasti. Što hitniju reformu obrazovanja na svim ni voima u Bosni i Hercegovini nameću, između osta log, poražavajući trendovi u pogledu broja učenika u osnovnim i srednjim školama kao i sve većem broju mladih koji napuštaju zemlju. Kada se radi o trendovima upisa djece u osnovne i srednje škole, podaci koji slijede jasan su pokazatelj trenutnog stanja, kao i trenda opadanja broja djece koja se upisuju u bh. škole. Kao što je vidljivo iz Tabele 1, ukupan broj učeni ka osnovnih škola se kontinuirano smanjuje, dok je broj učenika upisanih u prvi razred u periodu od 2012. do 2014. blago porastao, da bi poslije 2014. opet počeo da opada. Prema informacijama prikupljenim za potrebe analize o nepohađanju, napuštanju i smanjenju broja učenika u Federaciji BiH 2013. godine, najvažnijim uzrokom smanjenja broja upisanih učenika u prvi razred osnovne škole i smanjenja ukupnog broja učenika osnovnih škola smatra se pad nataliteta, koji je posljedica teške ekonomske situacije u društvu i velike stope ne zaposlenosti mladih koji planiraju porodicu. Među ostalim faktorima izdvojeni su i odgođen upis učenika u prvi razred osnovne škole, djeca koja se uopšte ne upisuju u osnovnu školu, djeca romske nacionalnosti, kao posebno ranjiva kate gorija, te učenici koji neredovno pohađaju nastavu i oni koji prekidaju osnovno obrazovanje prije nje govog završetka. Zanimljiv je i podatak iz ove ana lize analize da procenat djece koja se ne upišu u Tabela 1: Broj učenika osnovnih škola u BiH u periodu 2012/2013.–2016/2017. šk. god 6 Godina Broj učenika osnovnih škola Broj učenika upisanih u prvi ra zred osnovnih škola 2012/2013. 2013/2014. 2014/2015. 2015/2016. 2016/2017. 304.881 302.133 296.891 291.342 287.729 31.875 32.038 33.623 33.304 32.414 4 Zaključci sa konferencije ministara obrazovanja dostupni na strani ci: http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/ministri/default.as px?id=27027&langTag=bs-BA. 5 http://www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/362261 6 Agencija za statistiku BiH, Saopćenje br. 1 od 30. 5. 2017. godine; Saopćenje br. 2 od 9. 6. 2017.; Saopćenje br. 2 od 12.12.2014.; Saopćen je br. 2 od 6. 12. 2013.. 8

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA osnovnu školu u uzrastu predviđenom za to iznosi 20% za Federaciju Bosne i Hercegovine. 7 ukupan broj osnovnih škola, ali da je broj nastavni ka značajno povećan, i to za 3.000. Ono što se, međutim, može uočiti ako se posmat ra trend broja učenika u osnovnim školama u BiH u dužem vremenu, jeste veliko smanjenje broja osnovaca. Na grafikonu 1. se može uočiti da je u školsku 2016/2017. godinu upisano čak 85.000 manje učenika nego 2007. godine! Zanimljivo je da je u odnosu na 2002. godinu neznatno smanjen Povećanje broja zaposlenih nastavnika je bilo po sebno izraženo u periodu od 2002. do 2012. go dine, dijelom zbog reforme osnovnog obrazovanja i uvođenja devetogodišnje osnovne škole, ali dije lom i kao generalni trend povećanja zapošljavanja u javnom sektoru, posebno nakon uvođenja PDV-a i naglog skoka javnih prihoda. Grafikon 1: Ukupan broj učenika u osnovnim školama u BiH Izvor: Agencija za statistiku BiH Grafikon 2: Odnos broja učenika po nastavniku u osnovnim školama Izvor: Agencija za statistiku BiH 7 Analiza nepohađanja, napuštanja i smanjenja broja učenika u Feder aciji BiH 2013. dostupna na stranici: http://fmon.gov.ba/Upload/Do kumenti/071c06d8-2181-41c5-ba9a-97374cf73bf0_ANALIZA uzroka nepohađanja, napuštanja i smanjenja broja učenika u osnovnim ško lama u FBiH.pdf 9

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Tabela 2: Broj učenika srednjih škola u BiH prema školskim godinama od 2012. 8 Godina Ukupan broj učenika u srednjim školama 2012/2013. 166.662 2013/2014. 156.350 2014/2015. 143.881 2015/2016. 133.228 2016/2017. 126.824 Tabela 3: Ukupan broj učenika, učenika upisanih u prvi razred i učenika koji su završili srednju školu u školskoj 2016/2017. godini, po vrsti srednje škole Vrsta škole Ukupno učenika Upisanih u prvi razred Završili srednju školu u školskoj 2016/2017. godini Gimnazija 30.615 7.241 9.210 Tehničke škole 69.017 17.426 18.467 Umjetničke škole 1.203 318 288 Stručne škole 23.509 8.198 7.109 Vjerske škole 2.227 624 503 Srednje škole za djecu s 394 124 118 pos. potrebama Kao . i u osnovnim školama, kontinuirano opada broj učenika upisanih u srednje škole ako se pos matra duže vrijeme, od 2002. godine. Ipak, kada se govori o srednjim školama, bilo je određenih oscilacija u ukupnom broju učenika, što se može vidjeti na grafikonu 3. Danas je u Bosni i Hercegovini u srednje škole upisano 40.000 učenika manje nego 2001/2002. školske godine. Zanimljivo je da se i ovdje desila slična pojava kao i u osnovnim školama u odnosu na 2002. godinu. Broj srednjih škola je neznatno povećan, za 2,5%, dok je broj nastavnika povećan za skoro 20%. Ako se posmatra trend smanjenja broja učenika po vrstama srednjih škola(opštih u odnosu na us mjerene/stručne), onda se tu ne može uočiti neka bitnija razlika u prethodnom trogodišnjem perio du. 8 Agencija za statistiku BiH, Saopćenje br. 1 od 30. 5. 2017. godi ne; Saopćenje br.2, od 9. 6. 2017.; Saopćenje br. 2 od 12. 12. 2014.; Saopćenje br. 2 od 6. 12. 2013. godine. 10

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Grafikon 3: Ukupan broj učenika u srednjim školama u BiH Izvor: Agencija za statistiku BiH Grafikon 4: Odnos broja učenika po nastavniku u srednjim školama Izvor: Agencija za statistiku BiH Tabela 4: Broj učenika po vrstama srednjih škola u posljednje tri školske godine Vrsta škole 2014/15. 2015/16. Gimnazija 41.930 37.132 Tehničke škole 85.896 77.388 Umjetničke škole 1.482 1.291 Vjerske škole 2.237 2.222 Stručne škole 32.633 25.463 Srednje škole za dje- 431 385 cu s posebnim pot rebama Ukupno 164.609 143.881 2016/17. 30.615 68.743 1.203 2.227 23.642 394 126.824 11

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Naime, iz Tabele 4 vidljiv je vrlo sličan trend opa danja broja učenika u školama u koje se upisuje najveći broj djece: tehničkim školama, gimnazi jama, stručnim školama i umjetničkim školama. Jedino u vjerskim školama i školama za djecu s posebnim potrebama u posljednje dvije školske godine nema značajnijeg opadanja broja upisa ne djece. Ovo se može objasniti specifičnim sta tusom koji religija ima u postkonfliktnom društvu u BiH, što su identifikovali i različiti autori(vidjeti, npr., Dušanić, 2007. 9 ; Hacic-Vlahović 10 ). Religija je u tom kontekstu osnovni pokazatelj etničkog identiteta i kao takva predstavlja važan faktor so cijalnog statusa. Kada je riječ o školama za djecu s teškoćama u razvoju, treba naglasiti da je obra zovanje te djece tek odnedavno prepoznato kao važan dio obrazovnih sistema, a napori za uvođen je sistema rane detekcije i intervencije počinju da se uvode u cijeloj BiH 11/12 . 2.3. Izdvajanja za osnovno i srednje obrazovanje Finansiranje osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini definisano je postojećim ins titucionalnim i normativnim okvirom, što podrazu mijeva centralizovano finansiranje na nivou Repu blike Srpske i decentralizovano na nivou kantona u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju utvrđeno je da se sredstva za rad osnovnih škola koje osniva Republika Srpska(javnih osnovnih škola) obezb jeđuju: - iz budžeta RS-a, - budžeta jedinice lokalne samouprave na čijem području se škola nalazi i - drugih izvora. Pri tome Vlada iz svoga budžeta obezbjeđuje sredstva školama za plate i naknade zaposlenih, izgradnju, opremanje i investiciono održavanje, troškove materijalnog poslovanja, stručno usa vršavanje zaposlenih u osnovnim školama, nak nade za zaposlene po osnovu prevoza na posao, finansiranje troškova prevoza učenika, entitetsko takmičenje i takmičenje učenika višeg ranga na osnovu saglasnosti nadležnog ministarstva. Je dinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj učestvuju u finansiranju osnovnih škola koje se nalaze na njihovom području samo u manjem obi mu, i to u dijelu troškova osnovnih škola za izgrad nju, opremanje i investiciono održavanje, troškova materijalnog poslovanja te troškova za takmičenje učenika na opštinskom i regionalnom nivou. Iz posljednjega Konsolidovanog izvještaja o izv ršenju budžeta Republike Srpske za 2015. godinu može se vidjeti da su ukupna izdvajanja iz budže ta za osnovne škole iznosila 205.572.864 KM; od toga su izdvajanja za bruto plate i druge naknade zaposlenih u osnovnim školama iznosila više od 90% ukupnog iznosa. Ako se posmatraju samo ona izdvajanja koja su u funkciji osavremenjavanja nastavnog procesa(npr. nabavka opreme, uključu jući i nova nastavna učila) onda se može uočiti da je u ovu svrhu u 2015. godini izdvojeno 458.000 KM, što je 0,22% ukupnih budžetskih sredstava za osnovne škole. U Federaciji BiH se osnovne škole kao javne ustanove finansiraju iz budžeta kantona. To uključuje finansiranje plata i naknada nastavni ka, stručnih i drugih saradnika i ostalih zaposlenika, njihovo stručno usavršavanje i obuku, obrazovanje djece s posebnim potrebama, školska takmičenja, održavanje prostora škola, kupovinu školske opre me i učila i dr. 9 Dušanić, S.,(2007). Prediktori religioznosti mladih; S. Dušanić, Psiho loška istraživanja religioznosti, 15-33. 10 Hacic-Vlahovic, A.(2008), An Examination of Religiosity Trends in a Multi-Ethnic Society. Amsterdam social science, 72. 11 Strategic plan for improving early childhood development in the FBiH 2013-2017, available at https://www.unicef.org/bih/early_child hood_development_eng.pdf. 12 A successful example of such efforts is the work done by EDUS NGO, more information available at www.edusbih.org. Posmatrano zbirno na nivou svih deset kantona u Federaciji BiH, ukupna izdvajanja za osnovne ško le u 2015. godini iznosila su 426.445.895 KM; od toga su bruto plate, naknade troškova zaposlenih i izdvajanja za doprinose iznosila oko 90% ukup nog budžeta, slično kao i u Republici Srpskoj. I u Federaciji BiH su izdvajanja za nabavku opremu (uključujući i nastavna učila) u 2015. godini takođe bila relativno skromna, 1.723.177 KM ili 0,40% 12

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Tabela 5: Izdvajanje sredstava za osnovne škole u 2015. godini iz budžeta kantona u FBiH Kanton Ukupna izdvajanja za osnovne škole Rashodi za bruto plate (kao% uk. izdvajanja) Naknade zaposlenih i ostalih(%) Ostali troškovi (%) Izdvajanja za nabavku opreme(%) Unsko-sanski 53.574.702 71% 14% 15% 0,07% kanton Posavski 7.513.439 67% 14% 18% 0,58% kanton Zeničko-dobo- 69.786.625 65% 14% 21% 0,25% jski kanton Tuzlanski 75.963.917 73% 12% 15% 0,04% kanton Bosanskopo- 5.648.364 72% 8% 20% 0,09% drinjski kanton Srednjobos- 44.644.043 69% 11% 20% 0,37% anski kanton Hercegovač 39.485.174 76% 13% 11% 0,00% ko-neretvanski kanton Zapadnoherce- 20.888.208 75% 15% 10% 0,05% govački kanton Kanton Sara- 94.457.771 68% 11% 19% 1,33% jevo Kanton 10 14.483.652 77% 14% 9% 0,00% UKUPNO ZA FBiH 426.445.895 70,48% 12,46% 16,66% 0,40% . Izvor: Baza javnih finansija Centra za promociju građanskih interesa CPI- http://javnefinansije.cpi.ba/budzetski-korisnici/ ukupnih budžetskih sredstava za osnovne škole u svim kantonima. Ova izdvajanja se razlikuju od kantona do kantona, a interesantno je da je u Kantonu Sarajevo u 2015. godini izdvojeno 1.255.326 KM, što je dvostru ko više nego u svim ostalim kantonima zajedno. Pregled izdvajanja za osnovne škole u svih deset kantona u Federaciji BiH je naveden u Tabeli 5. U pogledu finansiranja srednjih škola situacija je slična u oba bh. entiteta, s tim da se u Repu blici Srpskoj, u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju, rad srednjih škola fin ansira iz entitetskog budžeta, budžeta lokalnih 13

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA jedinica samouprave i drugih izvora. Iz budže ta RS-a pokrivaju se troškovi plata zaposlenih i drugih naknada te samo dio troškova za izgrad nju, sanaciju, dogradnju, opremanje i investiciono održavanje, kao i dio sredstava za potrošni mate rijal i alat za praktičnu i kabinetsku nastavu. Jedi nice lokalne samouprave preuzimaju materijalne troškove srednjih škola, troškove usavršavanja i stručne obuke zaposlenih te takođe dio troško va investicionog održavanja i nabavke opreme. U 2015. godini je iz entitetskog budžeta za srednje škole izdvojeno ukupno 79.156.517 KM, a od toga je na bruto plate i ostale naknade za zaposlene u srednjim školama otišlo više od 98%. U Federaciji BiH rad srednjih škola kao javnih usta nova finansira se iz budžeta kantona na osnovu kriterija finansiranja koje na prijedlog relevantnih ministarstava donose vlade kantona. U skladu s tim osnivač srednje škole osigurava sredstva pot rebna za ustanovljenje škole i njen rad, a naročito osigurava finansiranje sljedećega: - plate i naknade nastavnika, stručnih i drugih saradnika i ostalih zaposlenika, njihovo stručno usavršavanje i obuku; - obrazovanje djece s posebnim potrebama; - školska takmičenja; - eksperimentalne srednje škole; - aktivnosti udruženja, ustanova i organizacija od interesa za srednje obrazovanje; - održavanje prostora škole, kupovinu školske opreme i učila. Na osnovu zbirnih podataka za 2015. godinu iz budžeta svih deset kantona u Federaciji je na ime srednjeg obrazovanja izdvojeno ukupno 233.757.817 KM; od toga je više od 200.000.000 KM izdvojeno na ime troškova bruto plata i nak nada zaposlenih. Ilustracije radi, za nabavku opreme u srednjim školama izdvojeno je ukupno 1.076.753 KM, što je 0,47% ukupnog budžeta za srednje škole. U Tabeli 6. se nalaze prikazana izd vajanja za srednje škole u FBiH po kantonima. Ako se ukupna izdvajanja za obrazovanje žele staviti u međunarodni kontekst i uporediti s izdvajanjima u drugim zemljama, onda se kao pokazatelj obično uzima učešće izdvajanja za obrazovanje u odnosu Tabela 6: Izdvajanje sredstava za srednje škole u 2015. iz budžeta kantona u FBiH . Kanton Ukupna izdvajanja za srednje škole Rashodi za bruto plate (kao% uk. izdvajanja) Naknade zaposlenih i ostalih(%) Ostali troškovi (%) Izdvajanja za nabavku opre me(%) Unsko-sanski kanton 26.468.809 73,78% 12,64% 13,25% 0,33% Posavski kanton 3.668.470 65,52% 14,41% 19,61% 0,45% Zeničko-dobo jski kanton 37.661.801 68,76% 12,21% 18,71% 0,32% Tuzlanski kanton 40.201.144 71,36% 11,09% 17,00% 0,55% Bosanskopo drinjski kanton 2.878.234 73,00% 9,99% 16,56% 0,45% 14

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Srednjobos anski kanton 24.324.874 68,93% 8,96% 22,11% 0,00% Hercegovačko -neretvanski kanton 27.343.544 66,92% 9,77% 23,30% 0,00% Zapadnoherce govački kanton 9.658.518 73,50% 13,34% 13,12% 0,04% Kanton Sara jevo 54.304.566 71,51% 12,01% 15,39% 1,08% Kanton 10 7.247.857 72,12% 11,36% 16,13% 0,39% UKUPNO ZA FBiH 233.757.817 70,52% 11,43% 17,59% Izvor: Baza javnih finansija Centra za promociju građanskih interesa CPI http://javnefinansije.cpi.ba/budzetski-korisnici 0,46% na bruto društveni proizvod(BDP). Posmatra li se tako, BiH je u proteklom periodu za obrazovanje(uključujući i visoko obrazovanje) izd vajala između 4% i 5% svog BDP-a, što je na nivou izdvajanja zemalja EU-a(prema podacima Eurost ata prosjek EU-a je krajem 2014. godine iznosio 5,1%). Udio izdvajanja za obrazovanje u odnosu na ukupna budžetska izdvajanja u BiH takođe je neš to veći u poređenju sa zemljama OECD-a(u Repu blici Srpskoj je to bilo 15% u odnosu na OECD pro sjek od 12,3%) 13 . Ovdje ipak treba imati u vidu da je BDP Bosne i Hercegovine u apsolutnom iznosu značajno manji nego u većini drugih posmatranih zemalja, pa su u skladu s tim izdvajanja za obrazo vanje u apsolutnom iznosu značajno manja(npr. u Sloveniji su u 2014. godini ukupna izdvajanja za obrazovanje bila tri puta nego veća u BiH) i, drugo, učešće troškova plata u ukupnim izdvajanjima za obrazovanje u BiH je značajno veće nego u dru gim zemljama. U BiH plate i naknade zaposlenih učestvuju s 90% u ukupnim izdvajanjima, dok je, poređenja radi, omjer plata i drugih rashoda za 13 Prema Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta Republike Srpske izdvajanja za obrazovanje su činila 15% ukupnih izdvajanja; OECD prosjek za 2014. – izvor: https://data.worldbank.org/indicator/ SE.XPD.TOTL.GB.ZS?locations=OE&view=chart. 14 Kvalitet i troškovi obrazovanja u BiH, Lejla Dragnić, Program podrške obrazovanju Fonda otvoreno društvo BiH. obrazovanje u Sloveniji bitno drugačiji: oko 70% odlazi na plate, a 30% na druge rashode 14 . Na drugoj strani, iako je udio troškova plata i nak nada zaposlenih u ukupnim izdvajanjima za obra zovanje u BiH visok, prosječne plate nastavnika u osnovnim i srednjim školama značajno su niže u odnosu na prosječne plate zaposlenih u javnoj upravi. To se dijelom može obrazložiti ranije iz nesenim podacima o povećanju broja zaposlenih učitelja i nastavnika u prethodnom periodu, uz is tovremeno drastično smanjenje broja učenika, što svakako otvara pitanje strukture troškova, moti vacije nastavnog kadra i efikasnosti u upravljanju sistemom obrazovanja u BiH. 2.4. Ishodi učenja u osnovnom obrazovanju – re zultati učešća BiH u međunarodnim(pr)ocjenama kvaliteta obrazovanja Još jedan pokazatelj stanja osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini su i rezultati učeničkih postignuća. Želeći da što bolje upra vljaju svojim sistemom obrazovanja, donosioci odluka nastoje da periodično provjeravaju s ko jim znanjima i vještinama iz obrazovnog sistema izlaze učenici na određenom uzrastu i u određe nim oblastima. Za ove potrebe koriste se sljedeća 15

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA takmičenja: PIRLS(Progress in International Rea ding Literacy Study), TIMSS 15 (Trends in Interna tional Mathematics and Science Study) i PISA 16 (Programme for International Student Assess ment). PIRLS i TIMSS su međunarodni i standardi zovani testovi kojima se provjeravaju sposobnosti učenika četvrtih i osmih razreda da razumiju i pri mijene usvojene zadatke iz različitih predmetnih oblasti. PIRLS se bavi čitalačkim sposobnostima, a TIMSS matematikom i prirodnim naukama, s tim da TIMSS indirektno prati i izvođenje nastave, njen kvalitet, kvalitet sadržaja udžbenika, kao i načine dodatnoga stručnog usavršavanja nastavnika. Analiza podataka koja se dobije ovim testiranjem omogućava zemljama učesnicama da uoče re levantne slabosti u oblastima koje se TIMSS-om ispituju i u skladu s dobijenim rezultatima donesu odgovarajuće odluke o potrebnim promjenama u obrazovnom sistemu. PISA predstavlja takmičenje kojim se utvrđuje nivo znanja i vještina petnaestogodišnjaka neophodnih za nastavak školovanja, profesionalni razvoj i od govorno učestvovanje u civilnom društvu. Na PI SA-i se procjenjuje nivo znanja i vještina u oblasti čitalačke, matematičke i prirodno-naučne pisme nosti. Suština testiranja nije da se provjeri kojom količinom informacija raspolažu učenici koji zav ršavaju osnovnu školu, već da li su razvili efikas ne strategije učenja i da li znanje upotrebljavaju u različitim životnim situacijama te da li kritički promišljaju o tim sadržajima. Pored toga, ovim is traživanjem, kao i prethodnim, utvrđuje se kvalitet, pravednost i efikasnost obrazovnog sistema. Bosna i Hercegovina je 2007. godine učestvovala na TIMSS testiranju sa 4.300 učenika iz 150 škola, što je po podacima Agencije za statistiku BiH oko 10 posto ukupnog broja osnovnih škola na cjelo kupnoj teritoriji države. Testiranjem je indirektno 15 Prednosti uvođenja redovnog Međunarodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim naukama(TIMSS) u bosanskohercegovački obrazovni sistem, CPU – Centar za politike i upravljanje, dostupno na stranici: http://www.cpu.org.ba/media/7811/Prednosti-uvo%C4%91en ja-redovnog-Me%C4%91unarodnog-testiranja-trendova-u-matemati ci-i-prirodnim-naukama-TIMSS-u-bosanskohercegova%C4%8Dki-obra zovni-sistem.pdf. 16 Baucal, A., Pavlović Babić, D.(2010), Nauči me da mislim, nauči me da učim, Institut za psihologiju, Centar za primenjenu psihologiju, Beo grad, http://www.pefja.kg.ac.rs/preuzimanje/Materijali_za_nastavu/Pe dagoska%20psihologija/PISA2009_u_Srbiji.pdf ocijenjeno i 150 direktora škola, kao i 724 nastav nika. Testirano je znanje iz matematike i prirodnih nauka; BiH je tada zauzela 27. mjesto među 50 zemalja, što ukazuje na to da je među zemljama nižega i srednjeg međunarodnog kvaliteta. Tada je osvojeno ukupno 465,5 bodova, što je manje od međunarodnog prosjeka koji iznosi 500 bodova. Dobijeni rezultati pokazuju da samo 10% testiranih učenika ima sposobnost da primijeni znanja i vješ tine iz matematike na rješavanje konkretnih pro blema, dok je taj procenat nešto viši iz prirodnih nauka(14%); 32% učenika posjeduje zadovoljava jući nivo znanja iz oblasti matematike i 46% uče nika iz prirodnih nauka za snalaženje u osnovnim situacijama iz ovih oblasti, što nije dovoljno. Nakon što su rezultati objavljeni, Agencija za pre dškolsko, osnovno i srednje obrazovanje(APOSO) uradila je Sekundarnu analizu TIMSS 2007 u Bosni i Hercegovini, koja je trebalo da ministarstvima ob razovanja služi za reviziju nastavnih planova i pro grama i uvođenje sistemskih promjena, provođen je reformi itd. Postavlja se, međutim, pitanje – da li je išta od svega toga urađeno? Sagledavajući nastavne planove i programe 2011. i 2012. godine, djeluje da nije. Agencija je namjeravala da ponovi testiranje, pa je uradila sve kako bi se pripremila za novo testiranje, definisala prevode i uzorke testova, ali testiranje nije provedeno 2011. godine zbog manjka finansi jskih sredstava. U toj godini donatori nisu mogli da pruže potpunu finansijsku podršku za provođenje testiranja, ali su ponudili pokrivanje 80% troškova, dok domaći donosioci odluka nisu bili spremni da participiraju u troškovima s oko 20% ukupnih troš kova. Koliki su troškovi TIMSS testiranja? Oni se dijele na troškove članarine, koja iznosi 52.000 dolara, te lokalne troškove koji uključu ju troškove distribucije, pakovanja, uvezivanja, plaćanja testera, ocjenjivača, dodatne edukacija i sl. Projekcija Agencije za 2011. godinu bila je oko 60.000 dolara troškova. Mnogo je, međutim, važnije da redovno provođen je ovog testiranja nije trošak nego investicija koja će doprinijeti većem prosperitetu, razvoju i rastu države. Rezultati TIMSS-a na globalnom nivou 16

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA ukazuju na to da su zemlje čiji učenici ostvaruju najbolje rezultate upravo one koje ostvaruju naj veći ekonomski rast i napredak. U skladu s ovim, predstavljati učestvovanje na jednom ovakvom takmičenju kao trošak više je nego besmisleno. Kada se radi o testiranju PISA 2018, može nas obradovati informacija da je Predsjedništvo BiH 3. 11. 2016. godine odobrilo učešće naše zemlje. Od PISE se očekuje da predstavi pravo stanje u ko jem se trenutno nalazi obrazovanje u BiH te ukaže na kojim poljima je potrebno uložiti dodatni napor kako bi se obrazovanje unaprijedilo. 3. Školovanje nastavnog osoblja i nasta vni planovi i programi kao faktori kvalite ta osnovnog i srednjeg obrazovanja 3.1. Školovanje učitelja i nastavnika Obrazovanje čovjeka je intenzivna i kontinuirana djelatnost koja veoma zavisi od toga kakav je kva litet inicijalnog obrazovanja onih koji obrazuju. U savremenim obrazovnim sistemima brojni autori su se bavili istraživanjem uticaja različitih faktora na kvalitet obrazovanja djece i mladih uopšte. Re zultati(Glasser, 1999) do kojih su došli ukazuju na to da kvalitet nastavnog procesa zavisi od toga ko liko je kvalitetan onaj koji ga provodi, tj. nastavnik. Zato je(Delors i sar., 1996) veoma važno ulagati u inicijalno obrazovanje nastavnika kako bi se ge neralno dobilo kvalitetnije obrazovanje, te je nužno napuštanje tradicionalnog pristupa obrazovanju u kome nastavnici predstavljaju one koji nude znan je. U današnje vrijeme informacijsko-komunikaci jskih tehnologija mnogo je važnije da nastavnici budu osposobljeni da učenike nauče kako učiti i tragati za informacijama te kako ih koristiti, kao i da ih osposobe sa samoobrazovanje i podignu im svijest o značaju kontinuiranog usavršavanja. U UNESCO-vom izvještaju Prema društvima znan ja iz 2007. godine govori se o značaju inicijalnog obrazovanja budućih prosvjetnih radnika, ali i o tome koje sve kompetencije oni treba u okviru njega da razviju, pa se navode sljedeće: da vlada opštim znanjem(učiti znati), da se stručno ospo sobi i razvije kompetencije za snalaženje u život nim situacijama(učiti činiti), da razvija ličnosti u toku tog procesa obrazovanja(učiti biti), kao i da se osnaži da razumije i poštuje različitosti te potre bu za međusobnom povezanošću(učiti živjeti za jedno). Nastavnik bi trebalo da ima i opšta i struč na znanja, da vlada širokim rasponom vještina i ima širok spektar ljudskih kvaliteta. Nastavnici bi, dakle, svoj autoritet trebalo da zavređuju ne samo svojom stručnošću već i ljudskim kvalitetima(od nosnom prema učenicima, empatičnošću, strplji vošću itd.). U skladu s ovim prethodno rečenim, prema UN ESCO-ovoj Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja(ISCED, 1997), savremeni nastavnički fakulteti treba da imaju interdisciplinarno obrazo vanje nastavnika, ali i da se u njihovo obrazovanje uključe i predmeti koji ih osposobljavaju za nauč noistraživački rad u oblasti nauke o obrazovanju. Da bi se izvršila reforma nastavničkih studija u Bosni i Hercegovini, bilo bi potrebno da se na ni vou države ili entiteta usvoji standard zanimanja, a s njim definišu i adekvatne kompetencije. Na ovaj način reguliše se inicijalno obrazovanje nastavnika i sistem dodatnih edukacija i prekvalifikacija koje imamo kada se radi o profesorima stručnih pred meta u srednjim školama. U okviru projekta Razvoj kvalifikacijskog okvira za opšte obrazovanje urađen je Standard zanimanja vaspitača u predškolskom vaspitanju i obrazovan ju kao dokument kojim se definišu standardi zan imanja za vaspitače, učitelje i nastavnike 17 , kojim su takođe definisani ključni poslovi koje nasta vnici/ vaspitači obavljaju u sklopu svoje profesije, kao i lista generičkih kompetencija potrebnih za njihovo efikasno obavljanje. On je u direktnoj vezi sa standardom kvalifikacija kojima se određuje sadržaj i struktura određene kvalifikacije, odnosno stečene kompetencije na kraju određenog obrazo vnog ciklusa. U tom smislu Standard zanimanja 17 Projekat ‚‘Razvoj kvalifikacijskog okvira za opšte obrazovanje‘‘, Stan dard zanimanja vaspitača u predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Evropska unija i British Council. 17

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA predstavlja vezu između inicijalnog obrazovanja nastavnika i rada u vaspitno-obrazovnim ustano vama te okvir za razvoj nastavničke profesije 18 . na dodiplomskom studiju nude samo po jedan se mestar opšte pedagogije i psihologije, i po jedan do dva predmeta iz oblasti metodike. U studiji Inkluzivno i nediskriminišuće obrazovanje u nastavnim planovima i programima na nasta vničkim fakultetima u Bosni i Hercegovini autor ka Ivana Zečević bavila se evaluacijom nastavnih planova i programa osam državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini koristeći ove standarde. Ovo istraživanje je pokazalo da je inicijalno obrazovan je nastavnika u BiH još orijentisano na sadržaje i nije zasnovano na ishodima učenja i kompetenci jama, što znači da se prilikom planiranja predmeta u nastavnim planovima i programima kreatori us mjeravaju na to šta studenti, budući nastavnici tre ba da uče, a ne za šta treba da budu kompetentni. Analizirajući silabuse predmeta, došlo se do poda taka da u većini njih dominiraju formulisani cilje vi predmeta koji su usmjereni na sticanje znanja, definiciju pojmova, njihovih karakteristika, ali da ti silabusi većinom ne sadrže ishode učenja koji bi ukazivali na kompetencije koje se tim predmetima razvijaju kod studenata. Ako ih i sadrže, oni nisu dobro formulisani jer im formulacije naginju ka for mulacijama ciljeva. Analiza nastavnih planova i programa nastavničkih studija iz ugla kompetencija budućih nastavnika ustanovila je da postoji velika razlika među njima. Nastavnički studiji koji obrazuju kadar vaspitača i učitelja studiji su čiji nastavni planovi i programi nisu isključivo formalno orijentisani na usvajanje znanja iz predmetnih područja koja oni podučavaju, već se koncentrišu na razvoj njihovih nastavničkih kompetencija pomoću predmeta iz oblasti peda gogije, psihologije, didaktike i metodike(PPDM). Za razliku od njih, na nastavničkim studijima koji podučavaju buduće nastavnike u predmetnoj nastavi nastava se pretežno zasniva na usvajan ju akademskih znanja iz predmetnih područja, a generalno vrlo malo na razvoju nastavničkih kom petencija. U najvećem broju slučajeva ovi odsjeci U okviru navedenog istraživanja analizirano je 207 odsjeka na kojima se obrazuju budući vaspitači, učitelji i nastavnici. Na grafikonima 5 i 6 predsta vljen je odnos ECTS-a za predmete iz grupe PPDM (ECTS: European Credit Transfer and Accumulati on System – Evropski sistem za prenos i prikupl janje bodova). Grafikon 5 nudi sliku odsjeka raspo ređenih u grupe, s obzirom na broj ECTS-a. Grupe su sljedeće: 0-10, 11-20, 21-30, 31-40. 41-50, 51-60 i 61+. Kao što može da se vidi na grafikonu 5, najviše odsjeka nalazi se u grupi 11-20 ECTS-a. To su odsjeci koji obično nude po jedan predmet iz ped agogije i psihologije i po dva predmeta iz metodike. Ovo znači da njihovi studenti imaju mogućnost da u okviru studija na kojem moraju da osvoje mi nimum 240 ECTS-a imaju predmete koji svojim brojem bodova nose 5–10%, a koji ih uče kako da rade s djecom, odnosno kako da ih vaspitaju i po dučavaju, da razumiju njihov razvoj, da uočavaju probleme s kojima se djeca nose i pravovremeno intervenišu i sve ostalo što sa sobom nosi profesi ja prosvjetnog radnika. Ova analiza je pokazala da se od sedam pretpost avljenih grupa poslova koje treba da obavljaju prosvjetni radnici – a u koje spadaju planiranje i programiranje, učenje i podučavanje, praćenje i vrednovanje, kreiranje okruženja za učenje, sarad nja s porodicom i zajednicom, profesionalni razvoj i učešće u radu i razvoju škole i obrazovnog siste ma i koji u sebe uključuju adekvatne kompetencije – naši studenti ne obrazuju ni za jedan u potpunos ti. Na Grafikonu 6 predstavljen je svaki univerzitet po jedinačno, pa može da se vidi i razlika između po jedinih univerziteta u pogledu nastavnih planova i programa. 18 Nacrt izvještaja o inicijalnom obrazovanju i stručnom usavršavanju nastavnika s preporukama; projekat ‚‘Razvoj kvalifikacijskog okvira za opšte obrazovanje u Bosni i Hercegovini‘‘, Evropska unija i British Coun cil. 18

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Grafikon 5: Broj ECTS-a za predmete iz grupe PPDM na dodiplomskim i postdiplomskim studijima univerziteta u BiH Grafikon 6: Broj ECTS-a za predmete iz grupe PPDM na dodiplomskim i postdiplomskim studijima razvrstani po univerzitetima u BiH Prema podacima iz Grafikona 6 može se zakl jučiti da Sveučilište u Mostaru u određenoj mjeri odskače od ostalih jer je usvojilo evropske stan darde za izradu kurikuluma za nastavničke studije i zadovoljilo zahtjeve brojem ECTS-a, koji iznosi 60, i predmetima koji podstiču razvoj kompeten cija budućih nastavnika. Pored podataka o ovom sveučilištu, analizom se došlo do podataka o tome da postoje fakulteti, kao i pojedini odsjeci u okvi ru fakulteta, koji se svojim nastavnim planovima i 19

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA programima razlikuju od ostalih. To su: 1. Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2. Odsjek islamske vjeronauke Islamskog peda goškog fakulteta Univerziteta u Bihaću, 3. Odsjek za Islamsku vjeronauku i religijsku pe dagogiju Fakulteta islamskih nauka Univerzite ta u Sarajevu, 4. Odsjeci za hemiju, fiziku i matematiku Pr irodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 5. Odsjek za tehnički odgoj i informatiku Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, 6. Odsjek za islamsku vjeronauku Islamskog ped agoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, 7. Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću. Sveučilište u Mostaru je primjer dobrih praksi koji ma se krenulo u pravcu evropskih tendencija i gdje je propisano da se u okviru nastavničkih studija, minimalno 60 ECTS-a, dodijeli predmetima iz ob lasti PPDM. Kreiran je tzv. Nastavnički modul, koji predstavlja skup predmeta zajedničkih svim studi jima nastavničkoga smjera. Ovaj modul se sastoji od obaveznih i izbornih pred meta, koji se odnose na nastavničke kompetencije. Modul se dijeli na tri manja modula: Modul opšteo brazovnih predmeta, Modul predmeta stručnog obrazovanja i Modul metodičkih predmeta i struč no-nastavne prakse. Modul opšteobrazovnih pred meta sastoji se od obaveznih predmeta kojima se stiču temeljne nastavničke kompetencije i on nosi 36 ECTS-a. Modul predmeta stručnog obrazovan ja sadrži predmete kojima se razvijaju specifične nastavničke kompetencije i obavezni predmeti u okviru njega nose 8 ECTS-a, a izborni 6 ECTS-a. Modul metodičkih predmeta i stručno-nastavne prakse čine predmeti kojima se stiču profesional ne vještine putem praktičnog iskustva i ovaj mo dul nosi 10 ECTS-a. Metodička praksa se obavlja tokom 30 sati. Važno je što studenti nastavničkih studija kom petencije mogu da razvijaju integrisano kroz određeni studij nastavničkog smjera ili upisom na Program za sticanje nastavničkih kompetencija, tj. Nastavnički modul. Završeni student, tj. osoba koja je završila nastavnički studij, mora da ima 60 ECTS-a iz predmeta kojima se razvijaju nasta vničke kompetencije. Kako student u toku studija pohađa i polaže ove predmete, integrisano ili u ok viru dodatnog modula, nije bitno. Pored nedovoljnog broja predmeta iz grupe za PPDM, dodatni problem inicijalnog obrazovanja nastavnika predstavlja izostanak prilika za izuča vanje drugih specifičnih područja i oblasti vezanih za savremena kretanja i reforme u obrazovnim sis temima u BiH i šire. Ovo se posebno odnosi na rad s učenicima posebnih obrazovnih potreba, na raz voj ključnih kompetencija, ali i na praćenje i procje njivanje učeničkih postignuća, rad s porodicama i zajednicom, obrazovne politike i sl. Pored kvaliteta nastavnog plana i programa, poli tika upisa na nastavničkim studijima još je jedan vrlo važan korak u izgradnji kvalitetnog obrazo vnog sistema svake države. Ona je u našoj državi veoma slična na svim univerzitetima i odnosi se na upis bez prijemnog ispita ili s prijemnim ispi tom. Njen osnovni problem, međutim, leži u nemo gućnosti da se na ove studijske programe privuku učenici iz kvalitetnijih srednjih škola. Obezvređi vanje profesije prosvjetnog radnika vodi ka tome da ovi fakulteti nisu atraktivni za učenike koji su imali viša akademska postignuća tokom preduni verzitetskog obrazovanja, i to u kvalitetnijim sred njim školama. 3.2. Nastavni planovi i programi U Bosni i Hercegovini postoje tri nastavna plana i programa; zajedničko im je da svaki od njih pro pisuje sadržaj koji nastavnici prenose djeci, a ona ga uglavnom pasivno prihvataju, dok nijedan od tih planova i programa ne polazi od toga da nastavni ci treba da vode učenike do određenih postignuća na kraju osnovne ili srednje škole. Kada ovako po gledamo, možemo reći da u BiH postoji jedan ob 20

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA razovni sistem; međutim, kada se pogledaju sa držaji predmeta koji pripadaju nacionalnoj grupi, onda moramo da govorimo o tri različita nastavna plana i programa. U Republici Srpskoj obrazovanje je na nivou entiteta i njime upravlja Ministarstvo prosvjete i kulture preko Republičkog pedagoškog zavoda RS-a. U Federaciji BiH nadležnost obrazo vanja je u rukama kantona, dok Zavod za školst vo iz Mostara brine o svim školama koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. Kantoni u kojima su Bošnjaci u većini koriste Ok virni nastavni plan i program Federacije BiH, koji prilagođavaju, mijenjaju i dopunjavaju u skladu s potrebama. U proteklih nekoliko godina izvršene su dvije du binske analize nastavnih planova i programa; jednoga koji se koristi u Republici Srpskoj, koju je radila grupa stručnjaka s Filozofskog fakulte ta Univerziteta u Banjoj Luci 19 ; angažovalo ju je Ministarstvo prosvjete i kulture u Vladi RS-a, te Okvirnog nastavnog plana i programa koji se ko risti u Kantonu Sarajevo, koji je radila komisija Mi nistarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo 20 . Najvažniji zaključci obje analize su sl jedeći: - nastavni plan i program je zadržao sve karak teristike tradicionalnog programa osmogo dišnje osnovne škole, kojem je prvi razred do dat i kao takav odskače od ostalog dijela plana i programa; - struktura sadržaja koji se podučava u okviru jednog predmeta je koliko-toliko u većini pred meta jasna, ali ne postoji povezanost sadržaja između srodnih predmeta, pa nastavni plan i program predstavlja više zbir predmetnih pro grama jer se sadržaji ponavljaju i preklapaju, ponekad i unutar istoga, ali i između više različi tih predmeta u toku nekoliko razreda ili cijelog obrazovnog ciklusa; 19 Prof. dr. Ivana Zečević, prof. dr. Aleksandra Hadžić, doc. dr. Milica Drobac i prof. dr. Brane Mikanović; iako analiza nije nigdje objavljena, autori ovog dokumenta su imali uvid u sadržaj analize. 20 Dokument dostupan na linku: www.skolegijum.ba/static/bibliote ka/5460fcc35ceb5_02AnalizaNPPzadevetogodisnjeobrazovanjeuKan tonuSarajevo.pdf. - sagledavajući ishode učenja i nastavne poj move, stiče se slika da nastavni plan i program nije koncipiran tako da podstiče razvoj kritičkog mišljenja kod djece, kao i dublje izučavanje sa držaja, jer se ishodima učenja dominantno oče kuju najniži nivoi znanja, kao što su pamćenje činjenica i prosto razumijevanje na nivou spo sobnosti da se prepričaju svojim riječima, dok se sposobnost primjene znanja, te poređenja i zaključivanja u veoma malom procentu očeku ju, pa samim tim na nastavi i ne podstiču(Gra fikon 7); - nastavni plan i program karakteriše i obim nost i površni pristup predmetima izučavanja, zahtijevajući od djece da pamte veliku količinu informacija(među kojima ima i onih koje se mijenjaju iz dana u dan), da prelaze s jednog sadržaja na drugi bez dublje analize. Grafikon 7: Nivoi znanja u ishodima učenja NPP-a za osnovne škole u Republici Srpskoj Sagledavši NPP-ove u Bosni i Hercegovini za os novno obrazovanje, treba ipak istaći da nije sve tako crno, jer nastavnici na časovima mogu puno toga da kompenzuju, međutim, vrlo je važno zna ti da se NPP-om određuju limiti znanja iz svakog predmeta i da se od nastavnika očekuje da poštu je te limite u pogledu provjere znanja. Tada je vrlo teško, posebno u višim razredima, organizovati interaktivnu nastavu kojom bi se djeca podsticala na razvoj kritičkog mišljenja i kreativnosti. Očeki vanja koja se pred učenike stavljaju na usmenim i pismenim provjerama su i limiti do kojih njihovo znanje ide. 21

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Na osnovu rezultata sprovedenih analiza i nekoli ko gore predstavljenih činjenica može se zaključiti da se obrazovanje u Bosni i Hercegovini suštinski ne mijenja već dvadeset godina nakon završetka rata, ni u osnovnim ni u srednjim školama, na ni vou osnovnog dokumenta koji nazivamo nastavni plan i program. Pored njega, promjene su rijetke i u učionicama. Metode poučavanja se ne mijenja ju, jer je tradicionalni pristup, frontalni tip nastave, još uvijek dominantno prisutan: nastavnici predaju, učenici pasivno sjede i zapisuju i nakon izvjesnog vremena pokazuju šta su od zapisanoga naučili, a što u školama nastavnici nazivaju znanjem. Jedini pokazatelj rada djeteta u školi su njegove ocjene, koje se visoko vrednuju, a koje se dobi jaju na osnovu isključivo subjektivnih procjena nastavnika koji se na većini univerziteta i ne os posobljavaju da ih daju(što je zaključeno na os novu navedene analize inicijalnog obrazovanja nastavnika). Uvođenjem eksterne mature nastoji se objektivizirati procjena rada djeteta u osnovnoj školi, ali i dalje je uspjeh u toku školovanja domi nantna varijabla za upis u srednje škole, dok je taj isti uspjeh iz srednje škole na nekim univerzitetima na kojima nema prijemnog ispita dominantna vari jabla za upis na fakultet, a ako prijemni ispit posto ji, onda školski uspjeh nosi 50% bodova pri upisu, što je opet mnogo. 4. Odgovori osnovnog i srednjeg obrazo vanja na dinamične promjene okruženja u posljednjih 20 godina 4.1. Dosadašnji pokušaji reformi obrazovanja u BiH Iako se u medijima u posljednjih dvadeset godina moglo više puta čuti da se u Bosni i Hercegovini radi na reformi obrazovnih sistema, suštinska i je dina reforma je uvedena 2004. godine u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH(ali ne u svim kantoni ma), i to uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Ova reforma nije, međutim, dovela do značajnijih poboljšanja kada je riječ o obrazo vanje osnovnoškolske djece. Izvršena je prosta re organizacija broja godina koje jedno dijete provodi u osnovnoj školi, a nastavnom planu i programu dodat jedan razred. Škole nisu bile pripremljene da dočekaju male šestogodišnjake, učitelji neobučeni da rade s ovim uzrastom, nastavni plan i program je ličio na dokument kojem je samo dodat jedan novi nivo u obrazovanju, prvi razred, koji svojom strukturom i načinom rada ni po čemu ne odgo vara ostalim razredima u osnovnoj školi. Uvesti šestogodišnjaka u školu, predati ga učitelju koji nije dovoljno obrazovan da radi s ovim uzrastom, a zahtijevati od učitelja da se igra dok njegove os novne metode i tehnike rada nisu igra, značilo je da su ovi profesionalci morali da hitno, te 2004. godi ne, mijenjaju koncepciju vaspitanja i obrazovanja u svojim glavama. Što se tiče promjena u srednjoškolskom sistemu obrazovanja, najvažnije je istaknuti da se u okviru srednjoškolskog obrazovanja u Bosni i Hercego vini od 2001. godine krenulo u reformu stručnog obrazovanja po principu modularne nastave uvođenjem EU-VET 21 programa. Pod modulom se podrazumijeva zaokruženi set nastavnih jedini ca jedne tematske cjeline. Svaki modul ima jasno definisane ishode učenja, kao i tehnike ocjenjivan ja, a traje 34 časa. Razlozi zbog kojih je uveden modularni sistem obrazovanja su, između osta log, sljedeći: razvoj novih tehnologija, intenzivne promjene u društvenom i ekonomskom sistemu, ulazak u evropske integracije, prihvatanje svjetskih standarda u okviru obrazovnog sistema, šira baza zanimanja, intenzivne promjene na tržištu rada, permanentno učenje itd. Ciljevi novih nastavnih planova i programa u struč nim školama podrazumijevaju: osposobljavanje odgovornih, nezavisnih i kreativnih učenika, ohrab rivanje na timski rad i donošenje odluka, poveća vanje teorijskog i praktičnog znanja, podsticanje razvoja pozitivne radne etike, osposobljavanje učenika za efikasnije korištenje stranih jezika, ko munikacijskih tehnologija, te razvoj osnovnih vješ tina komunikacije i demokratskih vrijednosti 22 . 21 EU-VET – European Union Vocational Education and Training. 22 Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovi ni za period 2007.–2013. 22

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA 4.2. Usklađenost obrazovanja i tržišta rada s osvr tom na dualno obrazovanje O problemu usklađenosti obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini napisano je mnošt vo dokumenata, istraživanja i analiza. Jedna od sadržajnijih je i analiza koju je izdala Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine 2012. go dine 23 , u kojoj, prema sprovedenom istraživanju, oko 30% poslodavaca tvrdi da ima problema pron aći adekvatne zaposlenike, a većina ih je iz privat nog sektora. Najveća potražnja je za radnicima s visokom stručnom spremom, dok su najtraženija proizvodna zanimanja trećeg stepena u građevins koj, metalskoj i tekstilnoj struci. Pored navedeno ga, posebno su traženi kadrovi s menadžerskim sposobnostima upravljanja kompanijama. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke obja vilo je 2013. godine dokument pod nazivom Anali za upisne politike u srednjoškolskom obrazovanju u Federaciji BiH s aspekta potreba tržišta rada 24 , s ciljem usklađivanja upisne politike i potreba tržišta rada. Prema rezultatima ove analize nastavni planovi i programi u srednjem obrazovanju u Federaciji BiH ne prate u dovoljnoj mjeri potrebe tržišta rada u smislu sticanja kompetencija koje se traže, a veći na zanimanja za koja se učenici obrazuju i obuča vaju u školama nije prilagođena zahtjevima tržišta rada. Preporuke nastale kao rezultat navedene analize su sljedeće: - Usklađivanje nastavnih planova i programa s potrebama na tržištu rada, što je proces na kojem se kontinuirano radi od 1998. godine pu tem EU-VET projekata reforme stručnog sred njeg obrazovanja 25 . Ostaje, međutim, otvoreno 23 Istraživanje tržišta rada u BiH u cilju utvrđivanja usklađenosti obra zovnog sistema s potrebama tržišta rada u 2012. godini, dostupno na stranici http://www.arz.gov.ba/Dokumenti/Fajlovi/ANKETA%202012. pdf 24 Analiza upisne politike u srednjoškolskom obrazovanju u Fe deraciji Bosne i Hercegovine s aspekta potreba tržišta rada, dostupna na stranici: http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/7fc ce8fb-6633-4e95-bb7b-232198c37cd3_INFORMACIJA%20Analiza%20 upisne%20politike%20u%20srednjo%C5%A1kolskom%20obrazovan ju%20u%20FBiH%20s%20aspekta%20potreba%20tr%C5%BEi%C5%A 1ta.pdf 25 http://www.vetbih.org/portal/index.php?option=com_content&vie w=article&id=114&Itemid=69&lang=sr pitanje koliko su VET projekti bili u stanju da prate sve dinamičnije promjene na tržištu rada, posebno u pogledu stalnog kreiranja novih za nimanja. - Kreiranje upisne politike za srednje škole pre ma potrebama privrednog razvoja sredine u kojoj škola djeluje, potrebama tržišta rada, uz uvažavanje interesovanja i sposobnosti učeni ka, kao i materijalnih i kadrovskih mogućnosti škole. Kada se tome doda još uzimanje u obzir upisne politike drugih kantona, jasno je da je upisna politika za srednje škole jedan od naj kompleksnijih problema u ovoj oblasti. - Razvijanje standardizovanog programa pro fesionalne orijentacije u osnovnim i srednjim školama kojim bi se učenici savjetovali, usm jeravali i pomagali pri odabiru karijere u kojoj imaju najviše izgleda za uspjeh, ali i moguć nosti za zapošljavanje. Ova preporuka čini se prilično izvodljivom i ostavlja prostora za napredovanje, jer uprkos sporadičnim projekti ma profesionalne orijentacije većina osnovnih i srednjih škola u BiH raspolaže vrlo ograničenim ponudama za profesionalnu orijentaciju učeni ka. Pedagoško-psihološkim službama ostavl jeno je da same izaberu hoće li i na koji način sprovoditi ovu vrstu savjetovanja, na internetu su im dostupni različiti priručnici i preporuke za ovaj posao 26/27 , ali ne i sistemska podrška u vidu standardizovane procedure predložene navedenim preporukama. - Koordinacija kantonalnih ministarstava na nivou Federacije BiH kojom bi se usklađivala upisna politika u svakom kantonu s aspekta potreba tržišta rada. - Stalno poboljšavanje uslova izvođenja praktič ne nastave u sklopu samih škola, kao i pod sticanje poslodavaca da primaju učenike na praksu, ali i kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta – posljednja je 26 Vidjeti, npr. Priručnik za trenere na http://www.fzzz.ba/publikacije1/ Prirucnik%20za%20trenereweb.pdf. 27 Ili na http://profesionalnaorijentacija.org/wp-content/ uploads/2011/12/profesionalna-orijentacija_FINAL-2013.pdf 23

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA preporuka ove analize. Iako sve stručne škole u manjoj ili većoj mjeri imaju razvijen sistem prakse, te se mogućnosti i dalje mogu pobol jšavati ili u određenim slučajevima usmjeravati ka sistemu dualnog ili dvojnog obrazovanja, o kojem će biti riječi kasnije u tekstu. Za Kanton Sarajevo je Ministarstvo za rad, soci jalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice objavilo i nešto novije podatke iz 2016. godine 28 , iz kojih je vidljivo da postoji niz deficitarnih zanimanja do kojih se dolazi pohađanjem srednjih stručnih ško la, ali uprkos tome najveći broj svršenih osnovaca upisuje se u gimnaziju i ekonomsku školu. I kod visoke stručne spreme postoji niz deficitarnih, kao i suficitarnih zanimanja, pa je za upisnu go dinu 2016/2017. Ministarstvo predložilo, a Vlada usvojila korigovane upisne kvote na društvenim i humanističkim naukama, koje mahom proizvode suficitarna zanimanja. Imajući u vidu da su u ovom kantonu najtraženiji radnici s visokom stručnom spremom: diplomirani inženjer računarske elektro nike, diplomirani ekolog, doktor medicine/ speci jalista, diplomirani defektolog, diplomirani inženjer za zaštitu okoline, profesor informatike i profesor matematike, a najveći broj nezaposlenih u eviden ciji dolazi s ekonomskog i pravnog fakulteta, mo guće je vidjeti kako su izgledale upisne kvote na Univerzitetu u Sarajevu za navedenu školsku go dinu 29 . Jedan od pokušaja usklađivanja tržišta rada s obrazovnim procesom jeste takozvano dualno ili dvojno obrazovanje. Ovaj sistem dugo je bio ka rakterističan za Njemačku, Austriju i Švajcarsku, a postepeno se proširio i na druge zemlje poput Francuske ili Južne Koreje. U zemljama iz regije ovaj sistem obrazovanja ubrzano se uvodi u Srbiji, gdje je krajem 2017. godine usvojen Zakon o dual nom obrazovanju, čija primjena zvanično treba da počne od 2019/2020. 30 školske godine. 28 Odgovor Skupštine Kantona Sarajevo na pitanje o zaposlenosti mla dih u Kantonu Sarajevo, dostupan na stranici: https://skupstina.ks.gov. ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/mario_vukasovic_4.pdf. 29 Konkurs za upis studenata iz 2016/2017 godine: http://old.unsa. ba/s/images/stories/novosti1516/konkurs%20i%20plan%20upisa%20 1617.pdf 30 Zakon o dualnom obrazovanju Republike Srbije: http://www.mpn. gov.rs/wp-content/uploads/2017/12/dualno-zakon.pdf Šta je zapravo dualno obrazovanje. To je sistem školovanja za stručna zanimanja pri kojem se dio nastave odvija u školi, a dio u firmi, preduzeću ili proizvodnom pogonu. Obim učenja kroz rad u du alnom obrazovanju iznosi najmanje 20%, a najviše 80% časova od ukupnog broja časova stručnih predmeta, dok se učenje odvija u skladu s odgova rajućim planom i programom nastave i učenja pre ma unaprijed utvrđenim kompetencijama za dato zanimanje. Škola i poslodavac su u partnerskom odnosu, pri čemu je škola odgovorna za ostvari vanje svog dijela plana i programa nastave i učen ja, dok je poslodavac odgovoran za sistematično i kvalitetno izvođenje učenja kroz rad u svojoj firmi. Ono što ovaj sistem rada značajno razlikuje od prakse u preduzeću koja je decenijama prisutan oblik učenja kroz rad jeste činjenica da se među sobni odnos škole, poslodavca i učenika, odnosno roditelja ili drugog zakonskog zastupnika učenika, u dualnom obrazovanju uređuju ugovorom; tržište rada i školovanje učenika na ovaj način mogu da budu u mnogo užoj vezi. Recimo, Zakonom o dualnom obrazovanju u Sr biji predviđeno je da se struktura upisa učenika u srednje stručne škole za zanimanja koja su obuh vaćena ovim sistemom rada utvrđuje u skladu s potrebama privrede i mogućnostima daljnjeg ško lovanja budućih učenika. U Bosni i Hercegovini se razmatraju mogućnosti uvođenja ovakvog sistema učenja 31 , ali ta ideja je tek u povojima. Direktna zapošljivost školovanog kadra osnovna je prednost ovog sistema koja ide u korist i učenicima i poslodavcima, dok su neki od problema vezani za dualno obrazovanje sljedeći: firme koje se angažuju da sprovode učenje kroz rad moraju da poštuju veliki broj regulacija defini sanih zakonom i ugovorima; sistematičan pristup podučavanju prema zacrtanom planu i programu, uz dodijeljenog instruktora ili mentora, za firmu je često skup; mnoge firme su preusko specijalizova ne za određenu djelatnost da bi mogle obezbijediti učenje definisano planom i programom i kompe tencijama određenim za dati obrazovni profil itd. 31 http://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/dualno-obrazovan je-bi-omogucilo-ucinkovitiju 24

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA 4.3. Osvrt na regionalna/ evropska iskustva u re formama i inovacijama u obrazovanju Čak i u najrazvijenijim zemljama reforme i inova cije u obrazovanju vrlo teško idu ukorak s prom jenama koje nastaju usljed informacijske revolu cije, a evropske škole se kontinuirano suočavaju s izazovima koje postavlja sveprisutna upotreba novih tehnologija 32 . One su umnogome izmijeni le i nastavljaju da mijenjaju ne samo način na koji komuniciramo i učimo već i način na koji mislimo. Kod djece koja su odrasla ili odrastaju u punom jeku digitalizacije te promjene su svakako najiz raženije. Jasno je da postoji ogroman jaz između neformalnih vidova učenja putem informacijskih tehnologija, s jedne strane, i formalnog školskog obrazovanja u cijeloj Evropi, s druge. Umjesto zabranjivanja upotrebe mobilnih telefona, tableta i sličnih spravica od kojih učenici ne vole da se od vajaju, sve se više ide ka tome da se njihova upot reba smisleno i namjenski integriše u obrazovni sistem u svrhu unapređenja procesa učenja. Spajanje mobilnih, digitalnih, virtuelnih, društvenih i fizičkih modaliteta učenja čini se kao neminovan način da učenje za djecu bude značajan i smislen proces za koji su intrinzično motivisani(imaju pro ces za koji su intrinzično motivisani(imaju unu trašnju motivaciju), ali se i u najrazvijenijim obrazo vnim sistemima još traga za efikasnim načinima rješavanja ovog izazova. Još jedan važan izazov školskih sistema razvijeni jih evropskih zemalja posljednjih decenija jeste ve lika raznovrsnost djece u školama. Inkluzija i inte gracija djece migranata, koja konstantno pristižu, kao i djece koja su odrasla u evropskim zemljama ali i dalje žive u potpuno drugačijem kulturnom kontekstu tokom svakodnevnog porodičnog živo ta, zahtijevaju nova i kreativna rješenja. Cilj ovog poglavlja je da prikaže neke od najinteres antnijih reformi i inovacija u oblasti obrazovanja u evropskim zemljama, ali i na našim prostorima. 32 The NMC Horizon Report Europe 2014: Schols Edition, dostupno na stranici: http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/ JRC90385/2014-nmc-horizon-report-eu-en_online.pdf Evropske zemlje se, međutim, u ogromnoj mjeri međusobno razlikuju u svojim sistemima obrazo vanja, i to ne samo ako poredimo zemlje različitih ekonomskih standarda, kao što su, recimo, Bosna i Hercegovina i Njemačka, već čak i kada se među sobno porede razvijenije zemlje, ali različitoga kulturnog i obrazovnog nasljeđa, poput, recimo, Finske i Francuske. Ovaj rad obimom ne dozvol java detaljan prikaz obrazovnih sistema pojedinih država, pa ćemo se ograničiti na prikaz samo onih inovativnih praksi koje su relevantne za obrazovne sisteme BiH, i to s naglaskom na reforme u nasta vnim planovima, obrazovanje nastavnog kadra i povezivanje obrazovanja sa stvarnim životom. Najprije ćemo prikazati kratak pregled reformi i in ovacija u jednoj zemlji koja je tradicionalno pozna ta po kvalitetnom obrazovnom sistemu(Finska) i jednoj zemlji koja je ostvarila značajan napredak i reforme u oblasti obrazovanja nastavnih kadrova (Estonija), a zatim i niz primjera koji su zajednički za neke evropske zemlje. U završnom dijelu prika zaćemo svijetle primjere inovacija u školskim sis temima Bosne i Hercegovine. Finska je poznata kao zemlja s vrlo fleksibilnim obrazovnim sistemom koji se iz godine u godinu mijenja i prilagođava potrebama društva koje se i samo mijenja; međutim, uprkos čestim i temelj nim izmjenama u obrazovanju, njen status zemlje s relativno visokim rezultatima na međunarodnim PISA testiranjima se ne mijenja 33 . Učiteljska profesija je visoko plaćeno i poželjno zanimanje, a obrazovanje učitelja i nastavnika po drazumijeva obavezan prvi i drugi(master) ciklus studija, kao i kontinuiranu godišnju edukaciju na radnom mjestu koju finansira država. Ishodi učen ja određuju se na nivou cijele države, ali je autono mija nastavnika velika, pa sami mogu da osmisle način i materijale pomoću kojih se zacrtani ishodi postižu. Zadnji usvojeni obrazovni program u ovoj zemlji obuhvata ovih sedam oblasti: 1) vještine ra zmišljanja i učenje kako se uči, 2) kulturne kompe tencije, vještine komuniciranja i samoizražavanja, 3) brigu o sebi i vještine potrebne u svakodnevnom 33 https://www.oecd.org/pisa/pisa-2015-results-in-focus.pdf. 25

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA životu, 4) višestruku pismenost, 5) kompetencije u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologi ja, 6) vještine potrebne u radu i preduzetništvu, 7) učešće, djelovanje i lična spremnost za izgradnju održive budućnosti 34 . Primjer inovativnog pristupa kojim se stremi ka postizanju navedenih ciljeva jeste integracija pred metnih oblasti. To zapravo znači da se školski pre dmeti ne uče izolovano i odvojeno jedan od drugo ga, kao što je to u većini obrazovnih sistema, već se učenje zasniva na obradi određenih tema, pro blema ili projekata kroz koje se gradi znanje iz ra zličitih oblasti. Više nastavnika može da se uključi u jedan projekat ili rješavanje problema, pri čemu svako doprinosi procesu učenja na svoj način. Učenici, sa svoje strane, mogu da koriste sve iz vore informacija do kojih samostalno mogu da dođu, a učitelj ih u tom procesu samo usmjerava. Konkretan primjer za ovakav vid učenja mogao bi se naći u srednjoškolskom okruženju, gdje se, re cimo, od učenika može tražiti da ponude što više rješenja za široko definisan problem integracije izbjeglica pristiglih u školski sistem. Rješenje tak vog problema zahtijeva znanje iz istorije, geografi je, geopolitike, matematike i ekonomije, psiholo gije i drugih oblasti, a relevantno je i smisleno jer predstavlja trenutni društveni problem koji se tiče i samih učenika. Još jedan primjer visokokvalitetnoga evropskog obrazovanja, barem prema rezultatima PISA testi ranja, jeste obrazovni sistem u Estoniji. Razlozi za visok uspjeh ove relativno male zemlje su, prema analizama, tradicionalno visoko vrednovanje ško lovanja u ovoj kulturi, visoko i kvalitetno obrazo van nastavni kadar koji uživa veliku autonomiju u nastavnom procesu te sistematski pristup obrazo vanju sve djece, bez obzira na status, porijeklo ili individualne sposobnosti. Reforme u estonskom obrazovnom sistemu od 2007. naovamo nisu to liko posvećene tehnološkom razvoju škole koliko su usmjerene na razvijanje sistema podrške svim učenicima, počev od potpuno besplatnih obroka 34 The NMC Horizon Report Europe 2014: Schols Edition, dostupno na stranici: http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/ JRC90385/2014-nmc-horizon-report-eu-en_online.pdf do udžbenika i školskog materijala. Ovaj sistem podrške uključuje i individualizovano godišnje praćenje svakog učenika, uz kontinuiranu primje nu mjera za prevenciju neuspjeha i pružanje po drške specijalnih edukatora, logopeda, psihologa i pedagoga u svakoj školi. Upravo ovaj segment obrazovanja smatra se ključnim za opšti uspjeh estonskog obrazovanja na PISA testiranjima 35 . Evo još nekih primjera inovacija i promjena u ob razovanju evropskih zemalja koje nisu specifične samo za jednu zemlju: - Zadaci pravljenja/ konstrukcije/ gajenja kon kretnih proizvoda u okviru školskog programa. Umjesto učenja iz udžbenika i verbalnog re produkovanja gradiva od učenika se traži da učestvuju u pravljenju smislenih i iskoristivih proizvoda. Bilo da je riječ o pravljenju novogo dišnjeg ukrasa, kutije za poklon, poljoprivred nog proizvoda ili aplikacije za mobilni telefon, ovakav pristup zahtijeva upotrebu postojećega i stvaranje novih znanja iz više različitih oblasti, samostalno traganje za izvorima informacija i korištenje novih tehnologija kao što su uradi sam, tutoriali, forumi i savjeti pasioniranih stva ralaca širom svijeta. - Usko povezano s prvom stavkom je i učenje zasnovano na izradi projekata, s tim da ono ne mora nužno da uključuje pravljenje konkretnog proizvoda. Projekat, bilo da se radi grupno ili individualno, podrazumijeva kompleksan pro ces traganja za različitim izvorima informacija u cilju razumijevanja i predstavljanja neke po jave, problema ili zadatka. Rad na bilo kakvom projektu prevazilazi upotrebu udžbenika kao nastavnog sredstva i podrazumijeva kreativno korištenje različitih izvora informacija i načina njihovog predstavljanja. Tipičan primjer pro jekta je prezentacija određene zemlje ili kulture ostalim učenicima u razredu, pri čemu učenik treba da sakupi mnoštvo interesantnih infor macija iz najrazličitijih oblasti i onda na krea tivan način drugima predstavi datu zemlju ili kulturu. 35 https://www.oecd.org/pisa/PISA-2015-estonia.pdf 26

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA - Učenje putem otkrića nije novina u obrazo vanju, ali je i dalje nedovoljno zastupljeno u ob razovnim sistemima širom Evrope, pa se radi na njegovom promovisanju. U najkraćim crta ma, učenicima se umjesto predavanja gradiva postavljaju pitanja, te se od njih traži da sami tragaju za odgovorima koristeći sve moguće izvore informacija do kojih i samostalno mogu da dođu. - Učešće profesionalaca iz prakse u nastav nom procesu jedan je od načina da se učenje poveže sa stvarnim životnim problemima. Re cimo, učenje hemije, biologije ili fizike dobiće novu dimenziju ako ga učenicima predstavi ljekar ili laborant koji radi na analizi tumorskog tkiva, a učenje fizike ako ga predstavi inženjer koji radi na izradi sportskih automobila. dostupan na sajtu OpenEducationEuropa 36 . Prikazaćemo sada i neke inovativne ideje i prakse koje već koriste učitelji i nastavnici u Bosni i Herce govini. Iako se većina učitelja i nastavnika osjeća obaveznima da strogo prati plan i program i propi sane udžbenike te se uklopi u vremenske okvire u kojima se od njih traži da ispredaju date nastavne jedinice, neki i sami shvataju prednosti korišten ja inovativnih praksi u svojoj nastavi, pa se i bez podrške sistema koriste novim tehnologijama i kreativnim načinima podsticanja svojih učenika. Tako su u okviru nagradne kampanje za inovati vne prakse u obrazovanju Centra za obrazovne inicijative Step by Step dodijeljene nagrade za 50 inovativnih nastavnika u 2017. godini 37 . Nagrađeni primjeri prakse se vrlo dobro uklapaju u navedene najčešće inovativne prakse u Evropi. - Dualno obrazovanje, odnosno integrisanje pro cesa učenja s procesom rada takođe je jedna od inovativnih praksi u kojoj je učenje smisleno, a učenik motivisan samim procesom i rezul tatima svoga rada. Ovakav vid učenja zgodniji je za stručne škole, poput tehničke ili poljopriv redne, a sve je više prisutan i u regionalnim sis temima, o čemu će biti riječi u nastavku teksta. Ovo nije sveobuhvatan ni iscrpan spisak, već samo presjek najčešće spominjanih inovativnih ideja i praksi u obrazovnom procesu u različitim pregle dima dostupnim na internetu. U teoriji, novih ideja i praksi može biti onoliko koli ko i različitih nastavnika, ali ono što je zajedničko za sve njih je sve veće udaljavanje od učenja pu tem„mirnog sjedenja i slušanja“ te usmjeravanje ka aktivnom učenju kroz istraživanje, traganje i ko rištenje različitih izvora informacija za rješavanje konkretnih problema i zadataka. Zajedničko im je i to da je sam udžbenik prevaziđen kao ekskluzivno sredstvo za učenje, a korištenje znanja dostupnog na internetu, različitih aplikacija za učenje i društve nih sistema podrške poput foruma i specijalizova nih web-stranica ne zabranjuje se, naprotiv, uveliko se koristi u procesu učenja, i to ne samo učenika nego i nastavnog osoblja. Za detaljniji prikaz mno go većeg broja inovativnih praksi u evropskom ob razovanju može se pogledati i pregledni dokument Na primjer, jedan nastavnik je djeci zadao zadatak pravljenja TV dnevnika, u kojem su slobodni da koriste svu tehnologiju kojom raspolažu, a sami su odgovorni za koncept emisije, teme, intervjue, snimanje, montažu i emitovanje u školi; učiteljica u jednoj osnovnoj školi kroz projektne aktivnosti djecu je učila istoriji tako što su istraživali narod ne običaje u svom kraju, ugostili bake i djedove da im pričaju o životu u prošlosti i pravili vremensku kapsulu iz svog vremena. Dakle, nije neophodno raspolagati velikim sredstvi ma i sistemskom podrškom za neke jednostavne inovativne prakse koje kod učenika podižu nivo sa mostalnosti, intrinzičnu motivaciju, zadovoljstvo učenja otkrićem i povezivanje znanja iz škole sa stvarnim životom. Postoje, međutim, i primjeri koji prevazilaze entu zijazam pojedinačnih nastavnika, posebno kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju. Na primjer, Poljoprivredna škola u Banjoj Luci ima razvijen sis tem u sklopu kojeg učenici uče i proizvode u škols kom vrtu, voćnjaku, pčelinjaku ili pekari; u Prijedoru učenici imaju veterinarsku praksu izvan škole i 36 Inovativne prakse učenja i podučavanja, dokument dostupan na stranici: https://www.openeducationeuropa.eu/sites/default/files/le gacy_files/asset/In-depth_30_1.pdf. 37 http://inskola.com/odabrano-50-inovativnih-praksi-u-2017-godini/ 27

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA konditorsku u fabrici keksa, te ratarsku, rasadničku i vrtlarsku praksu u plasteniku i voćnjaku. Iz ovih škola učenici izlaze s vrlo konkretnim znanjem iz datih oblasti, spremni za tržište rada ili pokretanje sopstvenog posla. 4.4. Studije slučaja(Gimnazija Banja Luka – isti nastavnici, a različiti programi; Sveučilište u Mostaru – obrazovanje nastavnika u skladu s ev ropskim trendovima) U Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci već godinama postoji takozvani program Međunarodne mature ili International Baccalaureat(IB), koji se sprovo di po međunarodnom programu IB organizacije 38 . Ovaj program sprovodi se pod istim krovom s ta kozvanim nacionalnim gimnazijskim programima. Izvode ga najčešće i isti nastavnici koji predaju u nacionalnom programu, s tim da su u programu IB obavezni da rade na potpuno drugačiji način, za koji se dodatno obučavaju. Program IB se zasniva na multidisciplinarnosti, multikulturalnosti, razvijanju kritičkog mišljenja, podsticanju društvenih vrijednosti volontiranja i društveno korisnog rada te stalnom povezivanju školskog znanja s problemima iz svakodnevnog života. Longitudinalna studija koju su realizovali Filozofs ki fakultet i Društvo psihologa Republike Srpske, pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke i tehno logije RS-a i Fonda Otvoreno društvo u BiH, spro vodila se od 2015. do 2017. godine u Banjalučkoj gimnaziji, a imala je za cilj da predstavi razlike u kompetencijama učenika do kojih mogu dovesti radikalno različiti nastavni planovi i programi koje realizuju isti nastavnici. Iako je detaljna obrada re zultata ove studije još u toku, preliminarni rezultati nam mogu pružiti zanimljiv uvid. Nakon izvršene analize ciljeva i ishoda učenja pre dmeta koji su zajednički u NPP-u nacionalnoga i međunarodnog programa Gimnazije u Banjoj Luci, 38 http://www.ibo.org/ autori 39 zaključuju da NPP nacionalne gimnazi je obiluje nastavnim sadržajima koje učenici tre ba da savladaju uz mnoštvo predmeta prirodnih, društvenih, humanističkih i tehničkih nauka, ali i ishodima učenja kojima se potencira samo prosto razumijevanje tih pojmova. Na osnovu analize se stekao utisak da je osnovni cilj ovakvog programa stvoriti od učenika poslušne građane, koji će me morisati podatke bez prethodnog preispitivanja, s tendencijom njihovog razumijevanja na najprostiji način i bez želje, mogućnosti ili znanja da većinu njih bilo kada iskoriste. Dakle, cilj bi mogao biti da u 21. vijeku od ljudi stvaramo baze podataka. Ovaj rezultat naravno nije u skladu s ciljevima srednjoš kolskog vaspitanja i obrazovanja u Republici Srps koj. Kada se pogleda analiza NPP-a međunarodne gimnazije, dobija se potpuno drugačija slika. Pro grami za svaki predmet su mnogo detaljnije raz rađeni, s usklađenim ishodima učenja i ciljevima, kako pojedinačnih predmeta, tako i grupa predme ta. Učenici imaju gotovo dvostruko manje predme ta od učenika nacionalnog programa, ali su mno go više opterećeni, a to opterećenje se zasniva na zahtjevima koji se pred njih stavljaju u vidu nivoa znanja i vještina koje stiču, a ne broja informacija. Učenici imaju gotovo upola manje predmeta od učenika u nacionalnom programu(neki predmeti iz nacionalnog programa postoje kao takvi i u IB programu, dok ostali IB predmeti obuhvataju više različitih nacionalnih predmeta). Sticanje znanja je aktivno i stiču se ne samo teo retska znanja već i praktična. Svaka nauka na ovaj način dobija smisao. Od učenika se ne očekuje, već zahtijeva korištenje najnovijih tehnologija u svrhu prikupljanja informacija koje koriste u radu u školi. Iako knjige mogu da budu dobra polazna osnova za učenje, kompjuter je osnovno sredstvo u procesu sticanja znanja u IB programu. Učenici nisu pasivno vezani za jednu knjigu po predmetu (ovdje se posebno misli na udžbenik), već se uče 39 Autori ove studije su Tutnjević, S., Lakić, S., i Zečević, I. Dva autora su istovremeno autori i ove analize, dok je treći dao dozvolu za prikaz jednog dijela preliminarnih rezultata. Konačni rezultati biće predstavljeni javnosti 2018. godine. 28

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA da se danas informacije prikupljaju na različite načine te da nisu sve informacije korisne. Danas je vrlo važno naučiti učenike da u mnoštvu različitih informacija znaju da odaberu one koje su tačne i korisne. I zaista, iako je analiza podataka još u toku, pa ovaj podatak mora da se uzme s rezervom, preliminar ni rezultati testiranja učenika ukazuju na to da na kon dvije godine pohađanja IB programa učenici imaju u prosjeku bolje razvijene vještine kritičkog mišljenja od svojih vršnjaka koji za to vrijeme po hađaju redovni program. Pri tome neka novija ist raživanja 40 sugerišu da je upravo kritičko mišljenje ključna sposobnost za donošenje dobrih odluka u životu, koja je važnija i od inteligencije. Iako su ovo nekompletni rezultati, pa ih zato treba uzeti s rezervom, sudeći po samom planu i programu, vjerovatno je da se učenici po završetku ova dva programa značajno razlikuju u kompetencijama stečenim u školi. Autori zaključuju da program međunarodne gim nazije predstavlja program kojim se podstiče raz voj zdrave ličnosti, sposobne da kritički promišlja, logički povezuje i zaključuje, te da stvara u dome nima njoj interesantnim, da vrši izbore i odgovara za njihove posljedice. Program nacionalne gimna zije predstavlja klizav teren koji samo u rukama vještog profesora može da se otrgne zaostalim principima karakterističnim za same početke ob razovanja. Međutim, u toj borbi s osmišljavanjem adekvatnih tehnika rada kojima bi se postigli os mišljeni ciljevi profesori u nacionalnoj gimnaziji imaju jednog vrlo važnog neprijatelja, a to je vri jeme, odnosno broj časova, koji im nikako ne ide naruku.„Manje je više“ mogla bi da bude deviza kojom bi trebalo da se vode kreatori obrazovne po litike kod nas. 5. Glavni nalazi istraživanja i preporuke Već na prvi pogled, bez ikakvih pretenzija da se ovom analizom zalazi u politička pitanja i način 40 https://digest.bps.org.uk/2017/07/21/why-some-smart-people-ma ke-foolish-decisions/ državnog uređenja Bosne i Hercegovine, vidljivo je da je institucionalni okvir za razvoj obrazovnog si stema u BiH ekstremno komplikovan i ekonomski neracionalan. Obilje ministarstava, različite agen cije, zavodi, komisije i konferencije međusobno se prepliću i preklapaju u svojim nadležnostima, što čini bilo kakav pokušaj sistematskog pristupa re formi obrazovanja izuzetno složenim, ponekad i nesprovodivim. S druge strane, reforma nastavnog plana i programa, kao i reforma u obrazovanju uči telja i nastavnika zajedničke su goruće potrebe u svim dijelovima države. Ova preporuka prvenst veno se odnosi na sva nadležna ministarstva ob razovanja i pedagoške zavode. Ukupna izdvajanja za osnovno i srednje obrazo vanje u BiH, posmatrano kroz učešće u BDP-u, na nivou su prosjeka Evropske unije; međutim, ova su izdvajanja u apsolutnom iznosu značajno manja nego u većini evropskih zemalja. Pored toga, za razliku od drugih evropskih zemal ja, u BiH je izrazito visoko učešće troškova plata u ukupnim izdvajanjima za obrazovanje, što limitira mogućnosti za prijeko potrebna ulaganja u osav remenjavanje nastavnog procesa, nabavku nove opreme i učila te stalnu edukaciju i stručno ospo sobljavanje učitelja i nastavnika. U tom smislu finansijski okvir za osnovno i srednje obrazovanje u BiH(na nivou entiteta i kantona) tre ba uspostaviti tako da uvažava princip efikasnosti i odražava adekvatnu strukturu u odnosu izdvaja nja za plate zaposlenih i ulaganja u potrebnu mo dernizaciju škola i nastavnog procesa. Tu je posebno važno da se u narednom periodu na vrijeme obezbijede sredstva potrebna za redovno učešće BiH u međunarodnim ocjenjivanjima/ is traživanjima kojima se vrši poređenje ishoda ob razovanja učenika nakon osnovnih škola(TIMSS i PISA), što do sada, nažalost, nije bilo tako. Redefini sanje finansijskog okvira podrazumijeva i novu po litiku plata u obrazovanju, pri čemu broj nastavnog osoblja treba da prati potrebe nastavnog procesa i učenika, ali i da predstavlja dovoljan motivacijski faktor u smislu angažmana postojećeg nastavnog kadra i uticaja na strukturu budućih studenata uči teljskih fakulteta u Bosni i Hercegovini. 29

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, sagleda vajući ishode učenja i nastavne pojmove iz nasta vnog plana i programa, stiče se utisak da on nije koncipiran tako da podstiče razvoj logičkoga, naučnog, apstraktnog i kritičkog mišljenja kod djece, jer se ishodima učenja dominantno očekuju najniži nivoi znanja, kao što su pamćenje činjeni ca i prosto razumijevanje na nivou sposobnosti da se one prepričaju svojim riječima. Usmjerenost kreatora nastavnog plana i programa na sadržaje koji se uče, a ne na kompetencije učenika, dovela je do toga da imamo pritisak na usvajanje velike količine naučnih podataka, ali ne i na njihovo suš tinsko razumijevanje, posebno ne na korištenje u svakidašnjem životu. Zato je važno da se vlasti u obrazovanju usmjere na izradu novih nastavnih planova i programa, odnosno kurikuluma, i da u tom procesu budu vođene sadašnjim vremenom, u kojem odrastaju djeca koja se danas školuju, te kompetencijama s kojima treba da izađu iz os novnog obrazovanja I pored brojnih pokušaja usklađivanja ciljeva ob razovanja s potrebama tržišta rada, učenici sa završenom srednjom školom i dalje ne posjeduju neophodne vještine i znanja koja su im potrebna za pronalazak posla u struci. Potrebno je kontinu irano povezivati učenje s potrebama tržišta. Za stručne škole ključan je stalan partnerski odnos između škole i potencijalnog radnog mjesta, a mo gućnost uvođenja dualnog obrazovanja jedan je od mogućih načina za poboljšanje. Za škole koje nude opšte obrazovanje neophodna je veća flek sibilnost u nastavnom planu i programu, manje zahtjeva za memorisanje i reprodukovanje, a više primjene i povezivanja gradiva sa stvarnim život nim problemima. Iako ovu preporuku mogu, i dobro je da je sprovo de i najniže instance rukovodstva(npr. direktori pojedinih stručnih škola, u smislu obezbjeđivanja prakse za svoje učenike i sticanja znanja koje je upotrebljivo u stvarnom životu), ona se prvenst veno odnosi na nadležna ministarstva obrazovan ja koja su primarni autori politika obrazovanja. U vrijeme kada su informacije dostupne učenici ma, bar onoliko koliko i nastavnicima, a često i više, udžbenici su nedovoljni kao nastavno sredstvo, a drugi vidovi učenja postaju neophodni. Evropske zemlje, kao i kreativni pojedinci u našoj zemlji, to su već uvidjeli, pa na inovativan način koriste sve dostupne izvore informacija za unapređenje nastavnog procesa. Neophodno je učenike uči ti kako da sami dolaze do novih znanja i vještina putem sopstvenog otkrića, kako da kritički preispi tuju i biraju među obiljem informacija koje su im dostupne te kako da znanje upotrebljavaju u kon tekstu stvarnih problema. Pored udžbenika, za učenike i za nastavnike, među sredstva za učenje moraju se uvesti informacije dostupne na internetu, različiti forumi i“oblaci” na kojima znanja, načini rada, ideje i inovacije stalno nastaju, dijele se i umnožavaju. Društvene mreže, tableti i telefoni moraju se tretirati kao sredstvo za učenje, a ne kao nedozvoljene ili same po sebi loše stvari. Ova preporuka vjerovatno je najupotrebljivi ja jer iskustva pokazuju da je može usvojiti svaki pojedinačni nastavnik koji je spreman ozbiljno i kreativno se posvetiti svome poslu i izaći iz tradici onalnih okvira nastave, a da mu pri tome nisu neo phodna posebna finansijska sredstva. Ipak, da bi se promjene radile sistematski, preporu ka se prvenstveno odnosi na nastavno osoblje odgovorno za školovanje nastavnih kadrova na fa kultetima, i to prvenstveno osoblje psihološko-pe dagoško-didaktičko-metodičke grupe predmeta, te pedagoške zavode koji organizuju kontinuirano obrazovanje nastavnika. Inicijalno obrazovanje nastavnika u BiH još je orije ntisano na sadržaje i nije zasnovano na ishodima učenja i kompetencijama, što znači da se prilikom planiranja predmeta u nastavnim planovima i pro gramima kreatori usmjeravaju na to šta studenti, budući nastavnici, treba da uče, a ne za šta treba da budu kompetentni. Na ovaj način mi obrazujemo kadar koji nije u stan ju da se adaptira na potrebe učenika i razlike koje među njima postoje. Inicijalno obrazovanje nasta vnika u BiH mora neminovno da doživi transfor maciju u smislu promjena u pristupu obrazovanju budućih nastavnika, te da se iz sadržaja koji se uče nastavni plan i program formira u odnosu na kom petencije koje jedan nastavnik treba da ima. 30

Sarajevo MARKO MARTIĆ/ SLAVICA TUTNJEVIĆ | PROBLEM NAUČENOG NEUČENJA Ovo znači da je na nastavničke studije neophod no uvesti mnoštvo predmeta iz oblasti pedago gije, psihologije, didaktike i metodike. U današnje vrijeme informacijsko-komunikacijskih tehnologija mnogo je važnije da nastavnici budu osposobljeni da učenike nauče kako učiti i tragati za informaci jama te kako ih koristiti, kao i da ih se osposobi za samoobrazovanje i podigne im se svijest o znača ju kontinuiranog usavršavanja. 31

O autorima Marko Martić je rođen 1975. godine u Banjoj Luci, gdje je 2000. godine i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Posjedu je značajno iskustvo, posebno kroz rad u nevladinom sektoru. Od 2010. godine obavlja funkciju izvršnog direktora think tank organizacije GEA – Centar za istraživanja i studije. Specijalnost mu je analiza javnih politika i upravljanje projektnim ciklusom, posebno u oblastima ekonomskog razvoja i zapošljavanja. Međunarodno je certifikovan za pružanje usluga poslovnog savjetovanja i treninga, autor je većeg broja radova i članaka objavljenih na našem i engleskom jeziku. Slavica Tutnjević zaposlena je kao docent iz oblasti razvojne psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, gdje predaje predmete iz oblasti razvojne psihologije na odsje cima Psihologija, Razredna nastava i Predškolsko vaspitanje. Doktorirala je na Univerzitetu u Banja Luci iz oblasti razvojne psihologije, a diplomu Master studija stekla je na Nastavnič kom fakultetu Kolumbija Univerziteta u Njujorku. Autor je niza publikacija iz oblasti razvojne psihologije. Impressum Friedrich-Ebert-Stiftung(FES)| Ured u Bosni i Hercegovini Kupreška 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Odgovorni: Marius Müller-Hennig, Direktor Tel.:+387 33 722 010 Fax:+387 33 613 505 E-mail: fes@fes.ba www.fes.ba Publikaciju možete naručiti na e-mail: fes@fes.ba. Stavovi, mišljenja i zaključci u ovoj publikaciji ne moraju nužno odražavati stavove Friedrich-Ebert-Stiftung. Friedrich-Ebert-Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u publikaciji. Sva prava zadržana od Friedrich-Ebert-Stiftung. ------------------------------------------------CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 37.014(497.6) MARTIĆ, Marko Problem naučenog neučenja: analitički osvrt na kritične faktore osnovnog i srednjeg obrazovanja/ Marko Martić, Slavica Tutnjević.- Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, 2018.- 31 str.: graf. prikazi; 30 cm O autorima: str.[32].- Bibliografija uz tekst. ISBN 978-9958-884-64-1 1. Tutnjević, Slavica COBISS.BH-ID 26487302 -------------------------------------------------