Zapadni Balkan ostaje infrastrukturno slabo povezan, sa atomiziranim energetskim tržištem,

opterećen političkom nestabilnošću, što negativno utječe na energetsku sigurnost regije.

Neodstaju jasne i primjenjive mjere u pogledu pripremljenosti energetskih sistema država regije da

odgovore na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili neke druge vrste energetskog šoka.

Vanjski akteri, u prvom redu Rusija i Kina, eksploatiraju klijentelistički pristup političkih elita u regiji,

te na taj način oponiraju implementaciji ciljeva Energetske zajednice u zemljama Zapadnog Balkana.