Beograd ANALIZA Koristi od resursne efikasnosti i perspektive zelenog rasta Crne Gore SAŠA POPOVIĆ Septembar 2017 n Uprkos problemima vezanim za implementaciju koncepta održivog razvoja, Crna Gora ima dobre osnove za tranziciju ka zelenoj ekonomiji. Osnovne oblasti s najvećim potencijalom ozelenjavanja su saobraćaj, energetika, poljoprivreda i turizam. n Trenutnu situaciju u Crnoj Gori u vezi sa smanjenjem emisija gasova s efektom staklene bašte(GHG) karakteriše mali broj stacionarnih izvora emisija GHG(na TE Pljevlja i KAP zajedno otpada 90% ukupnih nacionalnih emisija GHG), veoma visok udio sintetičkih gasova(F-gasova) u ukupnom bilansu emisija GHG, kao i visok nivo ponora emisija CO 2 , kao posljedica velikog udjela šuma i šumskog zemljišta u ukupnoj teritoriji države(cca 70%). n Doprinos Crne Gore međunarodnim naporima na smanjenju emisija GHG(INDC), kako bi se ublažile klimatske promjene, izražen je opredjeljenjem da izvrši smanjenje emisije za 30% do 2030. u odnosu na baznu 1990. godinu. n Procjena je da se zelenim ulaganjima do 2020. godine može otvoriti blizu 20.000 novih radnih mjesta, od čega bi više od 4/5 bilo u sektoru turizma i povezanim djelatnostima, a ostalo u djelatnostima vezanim za sprovođenje mjera energetske efikasnosti i u saobraćaju. Više od 16.000 novih radnih mjesta povezanih sa sektorom turizma bi se uglavnom otvorilo kroz indirektne efekte, tj. kroz bolje korišćenje domaćih i lokalnih lanaca snabdijevanja(supstituciju uvoznih roba domaćim, prvenstveno kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima).