U prosvjetiteljstvu je, s većim političkim, religijskim i gospodarskim slobodama, postav­ljen i zahtjev za novom definicijom tiska. Nastala je« liberalna teorija tiska » koja je vr­hunac doživjela u 19. stoljeću. Na ljude se gledalo kao na racionalna bića koja znaju razlikovati istinu od neistine. U potrazi za istinom tisak je trebao djelovati kao partner u diskusiji, a ne kao instrument utjecaja vlasti. Zahtjev tiska da nadzire vladu nastao je u kontekstu te teorije. Uobičajila se oznaka tiska kao«četvrte vlasti»(uz zakonodavnu, izvršnu i sudbenu). Tisak je trebao biti slobodan od vladina utjecaja i nadzora. Kako bi se našla istina, sve su ideje trebale imati izgleda da se čuju. Ta teorija o tisku najjasnije je formulirana u Ustavu Sjedinjenih Američkih Država. Dvije sljedeće teorije o tisku- o«društvenoj odgovornosti» i«sovjetsko-komunistička te­orija o tisku»- razvile su se i modificirale iz navedenih dviju teorija. Teorija socijalne odgo ­vornosti razvijena je na temelju spoznaje da su postavke liberalne teorije bile prejedno­stavne. U kontekstu liberalne teorije premalo se pozornosti davalo problemima«unutraš­nje slobode tiska» kao i procesima koncentracije tiska. Teorija socijalne odgovornosti bila je reakcija na uzaludnu nadu da će se tržište medija samo regulirati i samo kontrolirati. Masovni mediji u privatnom vlasništvu nisu bili dorasli svojoj dvostrukoj zadaći- s jedne strane postizanju dobiti za vlasnike, a s druge službi javnosti kao«četvrta vlast». Vlasnici su u odnosu na javnost jednostavno imali jaču poziciju. Teorija socijalne odgovornosti te­melji se na ideji o slobodnom tisku. Sloboda tiska uvijek je povezana s određenim obve­zama prema društvu. Razlikujemo šest funkcija: 1. služiti političkom sustavu tako što se informacije, diskusije i objašnjenja u vezi sa stvarima od javnog interesa čine svima opće­nito pristupačnima; 2. prosvjećivati javnost i tako je osposobiti za autonomno djelovanje; 3. zaštititi prava pojedinaca tako da masovni mediji nastupaju prema vladi kao«čuvari demokracije»; 4. služiti gospodarskom sustavu povezivanjem kupaca i prodavača npr. reklamom; 5. nuditi zabavu(pri tome se misli samo na«dobru zabavu»- što god to zna­čilo); 6. brinuti se o održavanju financijske samostalnosti kako se ne bi postalo ovisnim o posebnim interesima i utjecajima pojedinih sponzora. Sovjetska teorija tiska , prema Siebertu, Schrammu i Petersonu, ima korijene u autoritar­noj teoriji tiska. Prema toj teoriji, glavna zadaća masovnih medija jest pridonositi odr­žavanju i napretku socijalističkog sustava i njegove partije. Država nadzire medije, a oni se definiraju kao produžena ruka države. Glavne razlike u odnosu na ostale teorije tiska su: 1. uklanjanje motiva profita(odnosno načela pokrića troškova) medija; 2. aktualnost je manje važna u prezentaciji vijesti; 3. dok je autoritarna teorija tiska bila usmjerena na sta­tus quo, cilj sovjetske teorije tiska bio je razvoj i preobrazba društva(ostvarenje komu­nizma). Denis McQuail(1983, 94-98) dodao je, uz te četiri, još dvije teorije:« development media theory » osobito se odnosi na zemlje trećeg svijeta kojima među ostalim nedostaju obilježja razvijenog sustava komunikacije- komunikacijska infrastruktura, profesionalne novinarske vještine, proizvodni resursi i masovna publika. U državama s tako neraz­vijenim komunikacijskim sustavima na razvoj se gleda kao na primarni cilj, pri čemu političari različitih zemalja postupno postaju svjesni svojeg zajedničkog položaja. Važan normativni element razvojne teorije jest da bi mediji u skladu s politikom trebali promicati nacionalni razvoj, autonomiju i kulturni identitet pojedinih zemalja. Nacionalna kultura i jezik trebaju imati prioritet. Mediji osobito trebaju uvažiti informacije iz zemalja u razvoju i informirati o njima. McQuail ide čak tako daleko da državi, radi postizanja razvojnih ci­ljeva, eksplicitno odobrava pravo na cenzuru medija. McQuail predlaže da šesta medijska teorija bude« demokratsko-participativna ». Ona će se iskristalizirati u razvijenim, liberalnim društvima i bit će reakcija na komercijalizaciju i 39