III. dio Novinarstvo kao zanimanje 1. Definicija novinarstva Pojam«novinar» ne rabi se u literaturi jednoznačno i zbog promjena sadržaja tog zani­manja znatno je modificiran tijekom vremena. Promjene u novinarstvu i u novinarskom identitetu odražavaju se i u formulacijama«opisa zanimanja», kako ih navodi Njemačka udruga novinara(DJV). Kao što ističe Wolfgang Donsbach(1999, 489id), uz uključivanje područja rada s javnošću te prilagodbe tehničkim i gospodarskim promjenama, u svijetu medija promijenila se i predodžba o tom zanimanju, za koje se nekoć držalo da zahtijeva talent i vokaciju, a sada se smatra zanimanjem koje zahtijeva određenu izobrazbu i kvali­fikacije. U aktualnom«opisu zanimanju novinarka/novinar» Njemačke udruge novinara iz 1996.(DJV 1999, 64id) piše:«Novinarka/novinar onaj je koji prema sljedećim kriteriji­ma profesionalno sudjeluje u izradi odnosno širenju informacija, mišljenja i zabave u me­dijima koristeći riječ, sliku, ton ili kombinaciju tih sredstava prikazivanja: 1. Novinarke i novinari su stalno zaposleni ili rade honorarno za tiskovne medije(novine, časopise, og­lasne novine ili aktualne publikacije izdavačkih kuća), za radijske i televizijske postaje(ra­dio i televizija) i ostale elektroni č ke medije(on i off-line mediji ako proizvode ponude i usluge koji se orijentiraju novinarskim standardima), izvještajne agencije, službe za tisak u gospodarstvu, za upravu i organizacije(rad s javnošću i interna komunikacija) kao i u obrazovnom radu i konzaltingu na području medija. 2. U novinarske usluge ubrajamo pri­je svega proizvodnju informacija u riječi i slici temeljenu na istraživanju(skupljanje i pro­vjera), odabiru i obradi informacijskih sadržaja i njihovoj autorskoj pripremi za medij(iz­vještaji i komentari), obradu i posredovanje te ostale disponirajuće djelatnosti na podru­čju organizacije tehnike i osoblja. 3. Novinarke i novinari ostvaruju svoje zanimanje kao honorarni zaposlenici ili namještenici nekog medijskog poduzeća odnosno na području rada s javno š ću u nekom gospodarskom poduzeću, upravi ili organizaciji». U toj definiciji problematično je uključivanje područja rada s javnošću u novinarstvo. Si­gurno postoji uska povezanost između njih, ali dok je u radu s javnošću riječ o«pred­stavljanju vlastitih partikularnih interesa»(Beams 1985, 16), zadaća je novinarstva «predstavljanje interesa drugih»(Beams 1985, 16), a, barem u idealnom slučaju, ta se zadaća sastoji u kritičkom stajalištu prema državnim odnosno društvenim snagama i u službi je općeg interesa. Kriterij glavne profesije u opisu zanimanja DJV-a vrlo ograničava krug novinara. Valja is­taknuti da je u mnogim zemljama novinarima zbog ekonomskih razloga novinarstvo dru­go zanimanje. U Njemačkoj su honorarni novinari vrlo važni osobito za lokalni tisak, koji zbog personalnih i financijskih ograničenja ne bi uspio zadovoljiti različite interese čita­telja. Budući da mnoga medijska poduzeća prakticiraju i«outsourcing», izdvajaju određene djelatnosti pa ih prema potrebi kupuju, povećava se broj honorarnih novinara. Oni često rade za novinarske i medijske kuće kao i za posebne agencije(Mast 1999, 107). Osobito se u području«multimedije» često kupuju vanjske usluge. Unutar zanimanja«novinar» može se nabrojiti cijeli niz zanimanja različitih obilježja. Ve­lika je razlika radi li netko kao glavni urednik, novinar, reporter, korespondent, agencijski novinar, foto-reporter ili je u nekom odjelu za tisak osoba za rad s javnošću. Glavni ured­69