nik npr. obavlja prije svega administrativne zadaće(organizacija, kontrola, podjela pos­lova), u nekim novinama odlučuje npr. o plasmanu tema i naslovima, te zastupa redakciju prema van. Nasuprot tome, reporteri se bave istraživanjima i pišu članke, tj. mogu biti mnogo kreativniji. Ovisno o položaju u nekoj određenoj medijskoj organizaciji, o vrsti me­dija(dnevne novine, tjednik, radio, televizija, on-line mediji itd) i prema području, zadaće novinara kao i odnos prema njima znatno variraju. 2. Novinarstvo i novi mediji Opis zanimanja novinara stalno se mijenja, i to velikim dijelom zbog razvoja novih tehno­logija. S obzirom na multimedije odnosno internet razlikujemo tri posljedice koje su imali za novinarstvo, kako ih je definirao Klaus Dieter Altmeppen(1998, 206): novi mediji pos­taju novim sredstvom rada (npr. on-line istraživanje), predstavljaju novi predmet izvješći­vanja (tj. nastaju nove rubrike, stručni časopisi itd) i dovode do nastanka novih(novi­narskih) proizvoda (ponuda na www, novine on-line itd) U odnosu na internet postavlja se međutim pitanje hoće li u budućnosti novinari uopće biti potrebni, jer korisnici sami traže informacije ili naručuju njihov automatski odabir. Zbog in­terneta gubi se monopol novinara kao ponuđača informacija i kao onoga tko je«gate­keeper». Novinari međutim imaju vrlo važnu ulogu jer sam pojedinac više ne može steći preglednost u poplavi podataka, a novinar omogućuje korištenje te količine informacije profesionalnom pripremom i odabirom usmjerenim prema korisniku. U tom kontekstu ra­do se koriste metafore«izviđači»,«navigatori» ili«peljari» koji vode recipijente kroz infor­macijsku džunglu i omogućuju im orijentaciju(Dernbach 1998, 56). Donsbach(1999, 507) konstatira:«Uza sve promjene u obilježjima djelatnosti novinara izazvane novim informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama, možemo ustvrditi: održat će se fun­kcionalna uloga novinarstva u užem smislu. Novinarstvo zadovoljava trajan interes ljudi čije će se značenje u poplavi informacija još povećati: razlikovati važno od nevažnoga i u kratku obliku primjerenom recipijentu zadovoljiti njegovu potrebu za kontrolom nad vlas­titim okruženjem». Budući da se izvori i pouzdanost informacija na mreži često ne mogu provjeriti odnosno sigurno utvrditi, novinari su potrebni i kao jamci vjerodostojnosti i rele­vantnosti informacija. Ipak potrebna je prilagodba na nove okolnosti 82 i korištenje moguć­nosti koje nude novi mediji, npr. uz novinske članke na internetu se nude dodatne infor­macije, linkovi i multimedijalni dodaci(npr. ton i film). Uz nove zahtjeve s obzirom na teh­ničko znanje, pripremu i oblikovanje informacija 83 , na primjer za on-line ponude novina, pojačani pritisak aktualnosti i vremena promijenit će novinarski rad jer će sadržaje stalno trebati ažurirati. Tako će potencijalno otpasti i načelo periodičnosti. U takvim uvjetima tre­bat će drukčije organizirati radne procese(npr. otpast će krajnji rok za uređivanje novina). U ovom kontekstu treba primijetiti da većina internetskih izdanja tradicionalnih medija nije 82 Höbermann(1998, 305) razlikuje tri područja kompetencije u kojima su potrebne promjene. Veća profesionalna kompetencija s obzirom na ispunjenje novinarskih standarda(npr. pouzdanost, točnost, odvajanje redakcijskog sadržaja od reklama) potrebna je kako bi bila jasna razlika u odnosu na mnoštvo drugih (dijelom i neozbiljnih) ponuda. Stručna kompetencija u posebnim područjima postaje sve važnija da bi se opstalo na tržištu s velikom ponudom informacija na kojem ima mnogo«diletantskih» izvora. Nužna je na kraju i bolja kompetencija u plasmanu informacija, s jedne strane s obzirom na(barem potencijalno) pojačanu interakciju s publikom(upiti e-mailom autorima nekog članka, moderacija čitateljskih foruma itd) , a s druge s obzirom na povećane mogućnosti objavljivanja i oblikovanja na mreži. 83 Valja prije svega spomenuti da otpada prostorna ograničenost tradicionalnih medija(broj stranica, vrijeme emitiranja itd), a informacije se nižu prema drukčijoj strukturi, više ne u linearnom slijedu nego u obliku tzv. hipertekstova(poveznice u tekstu[«hyperlinks»] vode do drugih dokumenata), tj.«dubinske strukture». 70