još ni izdaleka iscrpila mogućnosti novog medija. Postojeći redakcijski sadržaji(npr. no­vinski članci) često se prenose u nepromijenjenu obliku tako da više možemo govoriti o reciklaži vijesti nego o pravom novinarstvu on-line(Neuberger 1999) 84 . Izuzetci su samo novoosnovani mediji kao što su Financial Times Deutschland ili televizijska postaja NTV, koji su od početka bili zamišljeni kao projekti crossmedia(Neuberger 2000a, 106id). Tek postupno nastaje precizan profil kvalifikacija za novinare koji rade on-line. Paralelnim korištenjem elemenata slike, tona, teksta i filma u ponudama on-line, nestaju granice između novina on-line, radija on-line i televizije on-line, pa će se s vremenom sve više tražiti iskustva u nekoliko medija. Tako nastaju profili novih zanimanja koji s jedne strane znače specijalizaciju, ali s druge dovode do isprepletanja nekoć uglavnom odvojenih područja(npr. područje oblikovanje i tehnike dizajnera kompjutorske animacije, posao i tehnika kod info-brokera ili tekst i tehnika kod urednika on-line izdanja). I«klasična» novinarska zanimanja podložna su promjenama pod utjecajem novih medija, npr. kad je riječ o proširenju mogućnosti istraživanja. Iako većina smatra da novi mediji neće ukinuti novinarsko zanimanje nego da će se razviti nova težišta djelatnosti koja će zahtijevati nove kvalifikacije, gotovo uopće nema su­glasnosti o tome što je novinarstvo unutar on-line područja 85 . Christoph Neuberger (2000a) primjerice, u analizi novinarskih nastupa on-line, naišao je na poteškoću da de­finira što se od ponuđenog na internetu- ako se ne radi o tekstovima tradicionalnih medija - može uopće smatrati novinarstvom 86 . I Jochen Wegner(2000, 44 id ) piše:«(...) danas je u medijskoj branši aktualno pitanje što je zapravo ‘ novinarstvo on-line ’ (...) Jer tek je pos­ljednjih nekoliko godina u njemačkoj mreži sve važnije novo agregatno stanje informacija, koje doduše podsjeća na novinarstvo, ali nastaje bez ikakva katalizatorskog djelovanja klasičnih novinarskih roditelja(...). Prijelaz između novinarskih tekstova, reklamnih poru­ka i osobnih ispovijesti na mreži je oduvijek bio fluidan. Naposljetku se u svemu pomalo kondenziralo novinarstvo(...)». 3. Povijesni aspekti 3.1. Kratka povijest novinarstva od početaka pa do novinarstva kao profesije Prema sistematizaciji Dietera Paula Baumerta(1928) povijest novinarstva u Njemačkoj može se podijeliti u četiri faze: prednovinarska faza(od otprilike 1500), faza korespon­dentskog novinarstva(16. st. do sredine 18. st.), faza literarnog novinarstva(sredina 18. do sredine 19. st.) i faza redakcijskog novinarstva(od sredine 19. st.) 87 . Preci današnjih novinara u srednjovjekovnoj Europi bili su putujući pjevači koji su na proštenjima, sajmovima i na plemićkim dvorovima izvještavali o aktualnim događajima 84 Christoph Neuberger(2000a, 106) objašnjava to i time da je dosad bilo vrlo teško izravno prodati pa time i refinancirati specijalnu redakcijsku ponudu na internetu. On međutim pretpostavlja(2000b, 33) da će doći do postupnog odvajanja od«roditeljskih medija» i povećanja broja ekskluzivnih članaka. 85 Vrlo je malo i empirijskih radova(npr. ankete među novinarima) u vezi s novinarstvom on-line. 86 I na tom području prihvaćena su na kraju«klasična» mjerila kao što su plasman aktualnih informacija(ažuri­ranje barem dva puta na tjedan), pokrivanje barem onih područja kojima se bave klasične dnevne novine ili po­krivanje interesa neke veće ciljne skupine, a i redakcijska autonomija. 87 Heinz Pürer i Johannes Raabe(1996, 37id) dopunili su Baumertovu shemu petom fazom: redakcijsko-tehnič­kim novinarstvom koje je obilježeno uvođenjem elektroni č kih računalnih sustava za pisanje i obradu teksta u novinskim redakcijama otprilike od 1975. godine. U međuvremenu mogli bismo dodati i dalju fazu novih medija . 71