1994, 163-165, 178). Nakon napora koji su već dulje trajali, 1895. godine osnovana je stručna udruga- Savez njemačkih novinarskih udruga 91 . Na početku 20. stoljeća znanost se počela zanimati za novinarstvo i njegovu važnost za društvo. Tako je već Max Weber(1911, 42id) 1910. godine na Prvom njemačkom kongresu sociologa zahtijevao«sociologiju novinarstva» koja bi trebala analizirati u či ­nak novina na moderno društvo. Weber je osobito htio istražiti sljedeća pitanja:«(...), kako uopće tisak dolazi do materijala koji nudi publici?(...), tko su zapravo izvori tih vijesti?(...), kakvo je podrijetlo, obrazovanje i kakvi se zahtjevi postavljaju modernom novinaru u profesionalnom smislu?(...), kakva je sudbina njemačkih novinara u uspo­redbi sa stranima?(...) i na kraju, kakve su njegove životne šanse danas kod nas i u inozemstvu, eventualno i izvan tog zanimanja?» Weber je prepoznao i poseban položaj novinarskog poduzeća kao kapitalističkog, privatnog, poslovnog poduzeća koje radi s dvije vrste klijenata, s kupcima i oglašivačima. Na novine je slično gledao i Karl Bücher (1922), naime kao na cjelinu koja se sastoji od javnog i privatnog dijela. On je 1916. u Lepzigu osnovao Institut za novinarstvo. Bücher je pretpostavljao da je redakcijski dio podložan stvaranju profita i upozorio na iluzoran karakter i danas široko proširene pre­dodžbe o novinarstvu kao«slobodnom» zanimanju. Već je Max Weber istaknuo problem koncentracije tiska koji uzrokuje sve veća potreba za kapitalom. On je još tada postavio(1911, 46id) četiri pitanja koja su i danas aktualna: 1. Kakve posljedice ima organizacijski oblik privatnoga gospodarstva s težnjom za ostvarenjem dobiti? 2. Vodi li sve veća potreba za kapitalom do monopolizacije? 3. Slijedi li iz toga nastanak trustova u novinarstvu? 4. Znači li to i povećanu moć utjecaja na javno mišljenje prema vlastitim mjerilima? Za objašnjenje navedenih pitanja Weber je koncipirao« anketu», koja je trebala kom ­binirati razli čite metode(pismeno i usmeno ispitivanje, promatranje, analiza sadržaja). Tu je ideju preuzeo Alfred Scheel u Carskoj udruzi njemačkog tiska. U središtu je pri tome trebala biti politička korist za udrugu jer bi se podaci o gospodarskom i socijalnom položaju njemačkih novinara koristili za buduće reforme. Projekt je propao na početku Prvog svjetskog rata 92 . 3.2. Kratka povijest slobode tiska U zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi povijest tiska bila je povijest borbe za slobodu tiska . Već ubrzo nakon pronalaska tiskarskog stroja Johanna Gutenberga, institucio­nalizirane su mjere cenzure. Mjere za nadzor tiska nastale su na tri razine: prvo je pos­tojao posve crkveni nadzor, koji su postupno preuzele svjetovne instance; na kraju do­minirala je državna cenzura. Papa Inocent VIII. naredio je 1487. godine da nitko ne smije tiskati ništa što prethodno nije bilo pokazano rimskoj kuriji ili njezinim predstavnicima(preventivna cenzura). U 91 Već 1842. godine osnovana je u Leipzigu književnička udruga, a 1864. godine održan je u Eisenachu prvi opći Njemački sabor novinara. 92 Empirijske studije o novinarstvu provedene na početku 20. stoljeća bavile su se prije svega obrazovanjem i eventualnom prethodnom profesijom, plaćama i radnim uvjetima(Beckelmann 1993, 32-36). 74