Porast formalnog obrazovanja novinara može se utvrditi i u SAD-u gdje se kao minimalan stupanj kvalifikacije za novinarsko zanimanje nametnuo«bachelor», a znatno se pove­ćao broj onih koji imaju diplomu iz novinarstva i komunikologije odnosno koji su na fakul­tetu barem pohađali novinarske tečajeve(od 40 posto 1982/83. na 62 posto 1992; Wea­ver/Wilhoit 1996, 29-47; 1998, 402). Zbog nejasnoća povezanih s pojmom profesije i zbog osobitosti novinarstva(npr. pristup zanimanju), ne možemo jednoznačno odgovoriti na pitanje je li novinarstvo profesija ili nije, ali zamjetne su tendencije prema profesionalizaciji. U diskusiji o profesionalnom statusu novinarstva treba također uzeti u obzir da profesionalnost nipošto ne mora zna­čiti kakvoću. Mjereno mnogim spomenutim kriterijima, novinarstvo npr. u autoritarnim sustavima može biti klasificirano kao profesionalnije od novinarstva u demokracijama. 5. Čimbenici utjecaja u novinarstvu 5. 1. Sistematika Mnogi ljudi koji odaberu novinarsko zanimanje smatraju da odabiru«slobodno zanima­nje»-«slobodno» u smislu da je ta djelatnost u velikoj mjeri autonomna. Mnogi koji su u Njemačkoj zaposleni u novinarstvu upravo tu slobodu smatraju osobito privlačnom (Schneider/Schönbach/Stürzebecher 1993a, 366-370; 1993b, 19-23; 1994, 204-207) 102 . I novinari u Francuskoj(74 posto; McMane 1998, 198), Velikoj Britaniji(47 posto; Hennin­ham/Delano 1998, 155) i u SAD-u(51 posto; Weaver/Wilhoit 1996, 101; 1998, 406) na autonomiju gledaju kao na vrlo važan čimbenik svojeg zanimanja 103 . Ipak to nas ne smije zavarati jer različiti utjecaji i prisile uvjetuju rad novinara. Za sistematizaciju različitih čimbenika koji mogu utjecati na novinare i medijske sadržaje Donsbach(1987a, 111-139) je razvio model koji razlikuje četiri sfere 104 :«sfera subjekta», «sfera profesije»,«sfera institucije» i«sfera društva». Sferi subjekta Donsbach dodaje faktore koji se tiču obilježja novinara kao pojedinca poput demografskih obilježja, vrijednosti i stajališta, razumijevanja svrhe posla, motiva bavljenja zanimanjem i slike u javnosti. U sferu profesije spadaju obilježja novinara kao socijalne skupine kao što su obrazovanje, etička načela, norme zanimanja(npr. objektivnost), kriteriji selekcije vijesti, standardi u pribavljanju informacija i upućenost na kolege 105 . Obilježja medijskih kuća u kojima novinari rade tvore sferu institucije . U to ubrajamo čimbenike kao što su tehnički uvjeti rada, interna sloboda tiska, svrha koju institucija slijedi, redakcijska politika i za­dovoljstvo na radu. U sferu društva ubrajamo čimbenike koji se tiču društvenog okruženja 102 «Profesionalna sloboda samostalnog odlučivanja o zadacima i temama» privukla je u to zanimanje 68 posto zapadnonjemačkih i 85 posto istočnonjemačkih novinara. 103 Ispitanici međutim smatraju da im je autonomija prilično ugrožena. Na pitanje kako se novinari suočavaju s pritiskom političkih stranaka, moćnika i pokušaje mita, 33 posto francuskih ispitanika navelo je da bi novinari tomu popustili; njih 37 posto mislilo je da bi im se oduprli(McMane, 1998, 198). Kao najvažnije eksterne čimbenike koji ugrožavaju autonomiju 58 posto novinara u SAD-u navelo je otpor nadređenih i zataju infor­macija od vlasti, 34 posto suzdržanost odnosno neprijateljski stav javnosti, a osam posto pritisak oglašivača. Samo njih 34 posto navelo je da na njihovu autonomiju utječu eksterne prepreke, a 52 posto naveli su interne čimbenike(Weaver/Wilhoit 1996, 65-70). 104 Donsbach(1987a, 114) koristi taj model za strukturiranje rezultata istraživanja i upozorava na činjenicu da model ne teži cjelovitosti, pa nisu uzeti u obzir odnosi međuovisnosti između različitih čimbenika. 105 Donsbach(1987a, 131id) tu ubraja različite oblike novačenja pomlatka i socijalizaciju početnika u skladu s vrijednostima koje dominiraju kod kolega, proučavanje rada kolega čitanjem vodećih medija, međusobno čitanje tekstova i socijalne kontakte s kolegama izvan redakcije. 82