137 Tablica 2: Prihvatljivost etički upitnih metoda istraživanja u različitim zemljama D D D F GB SAD 1980/1981. N=450 «Socijalna«Novinarstvo anketa» u Njemačkoj» 1992/93. 1992/93. 1988. Istok/zapad N=983/477 N=1494 N=310 1995. N=726 1992. N=1156 Korištenje vladinih informacija bez dozvole 57% 75%/ 65% 54% Pozivanje na izvore koji se ne otkrivaju javnosti -- 71%/ 74%-­Zapošljavanje u organizacijama kako bi se doznale interne informacije 36% 46%/ 43% 54% Navođenje drukčijih mišljenja ili nazora kako bi se steklo povjerenje informanata 25% 39%/ 23% 48% Izdavanje za drugu osobu 22% 28%/ 27% 45% Kupovanje tajne informacije novcem 25% 28%/ 15% 41% Kori štenje skrivenih mikrofona i kamera -- 22%/ 25% 31% Objavljivanje privatnih dokumenata bez dozvole 5% 10%/ 4% 11% Vršenje pritiska na informante 8% 6%/ 3% 12% Kršenje obećanja danog 1% 3%/ 1% 10% informantu o čuvanju tajne 69% -­56% 86% -­80% 82% -­63% -----­40% 36% -­12% 82% 4% 47% 65% 73% 49% 59% 9% 22% 20% 60% 48% 49% 5% Izvor: Köcher 1985, 140id; Schneider/Schönbach/Stürzebecher 1993a, 375; Weischenberg/Löf­felholz/Scholl 1998, 247; McMane 1998, 204id; Henningham/Delano 1998, 156; Weaver/ Wilhoit 1998, 410, a i Weaver 1998, 471id Kako pokazuje usporedba metoda istraživanja koje se odobravaju u različitim zemljama, malo je internacionalnog suglasja o etički korektnom oblicima pribavljanja informacija; izuzetak je samo čuvanje tajne o povjerljivim izvorima. 6.5.2. Etika uvjerenja i etika odgovornosti Za raspravu o novinarskoj etici na individualnoj razini važna su razmišljanja Maxa We­bera. On je razlikovao između«vrijednosno racionalnog» i«svrhovito racionalnog» soci­137 Zbog metodoloških razlika(npr. različitih kriterija u definiranju uzorka, različitih postupaka tijekom provedbe ispitivanja i različitog vremena ispitivanja itd) podaci se mogu samo ograničeno uspoređivati. 113