Print 
Uvod u znanost o medijima i kommunikologiju
Place and Date of Creation
Turn right 90°Turn left 90°
  
  
  
  
  
 
Download single image
 

tojala je razlika između pozitivnih i negativnih posljedica. Više od 85 posto ispitanih smatralo je da je novinar moralno zaslužan ako njegov novinarski rad ima pozitivne pos­ljedice. Obratno, međutim, samo je 25 posto novinara smatralo da su novinari moralno odgovorni i za negativne posljedice novinarskog rada. Autori su te rezultate usporedili s Weberovim razmišljanjima i zaključili: ako je samo 25 posto novinara spremno preuzeti odgovornost za nenamjerne negativne posljedice svo­jeg djelovanja, novinari djeluju tendencijski u skladu s etikom uvjerenja. Tko snosi odgo­vornost za ispravnost svojih izvještaja, ne mora ni u kojem slučaju preuzeti odgovornosti za nenamjerne posljedice. Budući da je bezuvjetna obveza prema istini obilježje dje­lovanja prema etici uvjerenja, Kepplinger i Vohl smatraju da je ponašanje novinara pre­težno izraz etike uvjerenja i vrijednosno racionalnog ponašanja. Holger Mühlberger(1997) u svojoj je studiji u Njemačkoj istraživao novinare lokalnih lis­tova koji su smatrali da im je najvažniji zadatak otkrivanje društvenih konflikata, nepravdi i kontrola političkih moćnika. Mühlberger je istraživao jesu li novinari prakticirali kritiku unutar svojeg zanimanja prema načelima etike odgovornosti ili su bili spremniji na kritiku bez ikakvih obzira, čak i kad ne bi mogli previdjeti posljedice. On je na primjer pitao bi li novinari bili spremni izvijestiti o pogrešci nekog liječnika čak i kad bi taj liječnik tada morao zatvoriti svoju ordinaciju, a njegov bi odlazak bio gubitak za pacijente. Djelovanje u skladu s etikom uvjerenja značilo bi objaviti istinu bez obzira na liječnika i pacijente, a djelovanje u skladu s etikom odgovornosti značilo bi da novinar, zbog obzira prema pacijentima i liječniku, odustaje od objavljivanja istine. 54 posto novinara odlučilo se za ponašanje su skladu s etikom odgovornosti, a 34 posto u skladu s etikom uvjerenja. Načelno međutim djelovanje prema etici odgovornosti i djelovanje prema etici uvjerenja međusobno se ne isključuju. Nastavimo primjer s liječnikom: kad bi liječnik pogriješio drugi ili treći put, tada bi udio novinara koji bi djelovali prema etici uvjerenja zasigurno bio veći. Očito od slučaja do slučaja postoje različite granice na kojima etika uvjerenja potiskuje etiku odgovornosti odnosno, djelovanje prema etici odgovornosti i etici uvjerenja vodi do identičnog pona­šanja. U još jednom Mühlbergerovu istraživanju, u studiji slučaja, proučavalo se ponašanje pre­ma izvorima informacija. Novinari su bili konfrontirani sa situacijom u kojoj je dobar i va­žan informant donio pogrešnu odluku koja se ticala javnog interesa. Ispitanici su mogli birati između sljedećih odgovora: o pogrešnoj odluci izvještava se bez obzira na osobu, bez obzira na to koje će posljedice objavljivanje proizvesti(etika uvjerenja) ili se infor­macija o pogrešnoj odluci objavljuje u ublaženu obliku radi zaštite informanta(etika odgo­vornosti). Istraživanje je pokazalo da bi se novinari koji su prema javnosti i prema liječniku bili skloni djelovati etički odgovorno, jednako etički odgovorno ponašali i prema informan­tu. Novinari lokalnih novina često su se ponašali etički odgovorno, tako to interpretira Mühlberger, jer su izravno i stalno bili konfrontirani s posljedicama svojeg djelovanja. Geografska i socijalna blizina omogućuju novinarima lokalnih novina, bar u određenim granicama, kalkulaciju o posljedicama svojeg djelovanja. Mühlberger(1979, 108id) pret­postavlja da etika uvjerenja nije nužno stav novinara nego posljedica njihove specifične profesionalne situacije, tj. nedostatka informacija o posljedicama njihovih izvještaja. Kad bi novinari raspolagali takvim informacijama djelovali bi etički odgovorno. Kerstin Knirsch(1999; tako đer i Kepplinger/Knirsch 2000) autorica je empirijske studije o etici novinarstva. U pismenoj anketi u kojoj je sudjelovalo 158 novinara iz novina istra­živala je«da li su i pod kojim su uvjetima novinari spremni prihvatiti posljedice onoga što objavljuju, a pod kojim uvjetima bi bili spremni odustati od objavljivanja informacija» i«da li novinari zagovaraju suodgovornost za posljedice odluka o objavljivanju informacija i o 115