Östgaard(1965) koji se bavio uzrocima i posljedicama iskrivljenja u međunarodnom tijeku vijesti. Östgaard je zaključio da na novinsko izvješćivanje osobito utječu tri čim­benika:«pojednostavljivanje»(jednostavni sadržaji preferiraju se u odnosu na komplek­snije odnosno kompleksni se pojednostavljuju),«identifikacija»(blizina događaja, status 159 sudionika, personalizacija vijesti) i«senzacionalizam»(nesreće, konflikti, tračevi).Tako se učvršćuje postojeće stanje i podjela svijeta na države visokog i niskog statusa, politika se suviše često svodi na djelovanje utjecajnih osoba, a svijet se opisuje kao da je bre­menitiji konfliktima nego što uistinu jest. Östgaardov pristup preuzeli su i produbili Johan Galtung i Marie Holmboe Ruge(1965) u studiji The Structure of Foreign News . Autori su izradili listu od 12 obilježja događaja odnosno kriterija izbora koje su označili kao« čimbenike vijesti »: 1. Frekvencija : Što je vremenski tijek nekog doga đaja usklađeniji s periodi čnošću objavljivanja određenih medija, to je veća vjerojatnost da će postati vijest. 2. Čimbenik praga pozornosti : Kako bi neki doga đaj postao vijest mora prije ći od­ređeni prag pozornosti. Što je veći intenzitet nekog događaja, odnosno što se in­tenzitet povećava, to je veća vjerojatnost da će se o njemu informirati. Intenzitet se može odnositi na različite aspekte nekog događaja kao što su važnost odnosno negativnost. 3. Jednoznačnost : Što je neki doga đaj jasniji i jednozna čniji, veća je vjerojatnost da će biti klasificiran kao vrijedan novinskog informiranja. 4. Važnost : Što je neki doga đaj važniji, odnosno što više izravno utje če na život reci­pijenta, to će taj događaj prije postati vijest.«Važnost» se može ticati i kulturološke blizine. 5. Suglasnost : Što su doga đaji suglasniji s o čekivanjima i željama publike, veća je vjerojatnost da će postati vijesti. 6. Iznenađenje : Što je neki doga đaj neo čekivaniji odnosno rje đi, to je ve ća vjerojat­nost da će postati vijest. 7. Kontinuitet : Kad neki doga đaj prijeđe prag pozornosti i postane vijest, o njemu se i dalje izvješćuje čak ako se smanjuje njegova vrijednost kao vijesti(npr. u uspo­redbi s događajima koji još nisu postali vijest). 8. Varijacija : Ako na sliku vijesti pretežno utje ču odre đeni događaji(npr. unutrašnja politika), onda komplementarni događaji(vanjska politika) imaju veću šansu pos­tati viješću jer se masovni mediji trude oko uravnoteženog prikaza informacija. 9. Odnos prema elitnim nacijama : Doga đaji u kojima sudjeluju mo ćne i važne nacije imaju osobitu visoku vrijednost vijesti. 10. Odnos prema elitnim osobama : Doga đaji u kojima sudjeluju mo ćne i važne osobe imaju osobito visoku vrijednost vijesti. 11. Personalizacija : Doga đaji koji se mogu predstaviti kao posljedica djelovanja ljudi koji se mogu konkretno identificirati, imaju veću vrijednost vijesti od apstraktnih, 159 Njih je Östgaard označio kao interne čimbenike vijesti za razliku od eksternih čimbenika vijesti koji izvana utječu ne tijek vijesti(npr. utjecaj vlada, izvještajnih agencija, vlasnika masovnih medija). Uz ta tri navedena Östgaard je postavio temelje i za kasnije čimbenike vijesti«trajanje događaja»(preferiraju se kratkotrajni do­gađaji) i«etabliranost teme»(šanse za objavljivanje događaja veće su ako je tema prešla prag izvješćivanja). 133