poslije o umjetnicima, izumiteljima itd) sve više su se isticala i druga područja kao što su gospodarstvo, kultura i društvo. Počelo se izvješćivati i o osobama bez prominentnog statusa, povezanim doduše s negativnim događajima kao što su nesreće i zločini. Dugo vremena gotovo uopće nije bilo lokalnog informiranja(Wilke, 1984a, 147-159). Do po­lovice 19. stoljeća, češća su bila izvješća iz inozemstva nego iz zemlje. Od polovice 19. stoljeća više se informira o lokalnom i regionalnom okruženju, a istodobno i o izvane­uropskom svijetu(Wilke 1984a, 156). Taj na početku prilično velik udio objašnjava se činjenicom da su vijesti o događajima izvan neposrednog okruženja bile manje cenzu­rirane. Kad je riječ o izboru vijesti, sloboda tiska omogućila je veću etnocentričnost. I zbog razvitka njemačkog patriotizma u kasnom 18. stoljeću, koji je bio usmjeren protiv prosvje­titeljskog kozmopolitizma,«blizina» je postala važniji čimbenik vijesti. Wilke je(1984a, 133id) utvrdio i da su tek u novije doba interpretacije događaja i sadržaja počele dobivati više prostora nego njihovo jednostavno opisivanje. Još 1906. godine više od četiri petine vijesti i izvještaja bilo je faktografsko. Samo u 13 posto njih iskazivali su se mišljenje i namjera. Osim toga tijekom vremena smanjio se kontinuitet izvješćivanja 161 . Pokazalo se da se doduše izvješćuje o sve više događaja, ali da slika svijeta koju mediji posreduju postaje sve nepovezanija. Wilke(1984c, 29) poantirao je to ovako:«Nekoć su ljudi iz novina doznavali manje, ali su u prosjeku o tome bili kontinuirano informirani. Poslije su doznavali više, ali u cjelini te su spoznaje bile diskontinuiranije». Stabilni čimbenici vijesti su, dugoročno gledano, prema Wikeovim rezultatima,«perso­nalizacija i«odnos prema elitnim nacijama», a nešto manje«prominentnost» i«negativi­zam». Wilke(1984a, 230id) s obzirom na potencijal utjecaja novina(Wilke 1984a, 101­107) konstatira da su čitatelji nekoć imali manju mogućnost izbora, i to ne samo izbora između različitih novina odnosno drugih masovnih medija nego i s obzirom na prezen­taciju vijesti. Tijekom vremena, kao pomoć u selekciji, uvodila se formalna i tematska raš­člamba, podjela na stupce, oprema(glavni naslovi i međunaslovi), varijacije veličine slo­va i masnog otiska. Nekad je u čitanju novina bilo mnogo teže naći određene sadržaje ili 162 ih preskakati. Što se tiče povijesne promjene novinarskih kriterija izbora valja spome­nuti studiju Jörgena Westerståhla i Folkea Johanssona(1986). Oni su razlikovali između vrijednosti vijesti, koju su karakterizirali kao stati čni, i ideologije vijesti, koju su razumjeli kao dinamični kriterij selekcije, što se tijekom vremena mijenjao zbog smjene ideologija. Westerståhl i Johansson istraživali su informiranje o domaćim temama švedskih dnevnih novina te radijskih i televizijskih postaja od 1912. do 1984. i ustanovili da su postojala tri razdoblja s različitim ideologijama vijesti. Utjecaj tih ideologija nije se odražavao samo na selekciju nego i na oblikovanje vijesti. U prvoj fazi- od 1925. do 1955.- dominirao je jak odgojni zahtjev. Publika se trebala prosvijetliti. Tipično za to razdoblje bilo je izbjegavanje kontroverznih tema jer zahtjev za objektivnošću izvješćivanja nije dopuštao prikazivanje gorućih socijalnih konflikata odnosno nepromjenjivih stajališta u vezi s nekom temom. Otprilike 1955. promijenilo se razumijevanje novinarske uloge. Novinari su se prestali 161 «Kontinuitet» znači da je«događaj o kojem se izvještava objavljen bar u jednom od tri prethodna novinska izdanja»(Wilke 1984a, 170). 162 Visoku stabilnost kriterija odabira utvrdili su- doduše na osnovi vrlo grube analize- Peter Ludes, Joachim Friedrich Staab i Georg Schütte(1997; također i Ludes 1999). Oni su istraživali«CBS Evening News», «Tagesschau» ARD-a i«Aktuelle Kamera» DDR-a u odabranim tjednima 1976, 1983, 1989, 1990. i 1995. Za CBS i ARD utvrđen je velik kontinuitet s obzirom na koncentraciju na nacionalne teme, političke teme i teme u kojima je tadašnja vlada bila glavni čimbenik. Što se tiče tematskih područja, autori(1997, 148) zaključuju: «Nova tematska područja rjeđe se pojavljuju u glavnim televizijskim vijestima nego što bi se moglo očekivati na temelju stupnja njihove kontroverznosti i na temelju njihove prisutnosti u ostalim televizijskim žanrovima. Tako možemo ustanoviti da postoji jaz između razvoja problema i konvencije prikazivanja ». 138