vaju selekciju i obradu informacija. Prijašnja iskustva se memoriraju i koriste kao okvir unutar kojeg se interpretiraju kasnija iskustva. Erving Goffman pokazuje u knjizi Frame Analysis (1974, 21) da svi mi klasificiramo, organiziramo i interpretiramo svoja životna iskustva kako bismo u njima našli smisao. Interpretacijske sheme, dakle frames, omogućuju pojedincima da informacije«to locate, perceive, identify and lable». Todd Gitlin(1980, 7) piše:«Media frames are persistent patterns of cognition, interpretation and presentation, of selection, emphasis, and exclusion, by which symbol-handlers routinley dicourse whether verbal or visual. Frames enable journalist to process large amounts of information quickly and routinely: to recognize it as information, to asign it to cognitive categories, and to package it for efficient relay to their audencies». «Framing» ističe određene dijelove realnosti, drugima umanjuje važnost ili ih ignorira. Taj se proces može odvijati svjesno ili nesvjesno. Bertram Scheufele i Hans-Bernd Brosius (1999, 410) smatraju da su« frames »«obrasci interpretacije(…) koji nam pomažu pri smislenu svrstavanju novih događaja i informacija i njihovoj učinkovitoj preradbi(…). Frames strukturiraju naknadni sud o tim sadržajima tako što određene aspekte stavljaju u prvi plan, a druge zanemaruju; tako se formiraju određene odluke i ocjene(…). Framing se odnosi i na novinarsko strukturiranje događaja u značenjske cjeline medijskih sadržaja, ali i na objektivnu preradu medijskih sadržaja na strani recipijenata». Teoretski pristup« framing » ne tiče se samo novinarova odabira vijesti nego fungira i kao poveznica s teorijama odabira vijesti i njihova utjecaja na publiku, jer i recipijenti koriste postojeće interpretacijske okvire odnosno razvijaju nove okvire na temelju izvješćivanja. Pojam«frames» može se primijeniti i na neki događaj. Događaj ima interpretacijski okvir u mjeri u kojoj njegova svojstva određuju neke interpretacije. Hans-Bernd Brosius i Peter Eps(1995, 170) odnos između interpretacijskih okvira(frames) kod novinara i događaja određuju ovako:«Postojeći interpretacijski okviri novinara utječu na to o kojim će se događajima informirati, a atributi događaja određuju koje će interpretacijske sheme no­vinari koristiti». Autori(1995, 169) razlikuju četiri mjesta na kojima« frames » zadiru u proces odabira vijesti. Oni određuju: 1. koja će zbivanja novinar shvatiti kao događaj; 2. koje će aspekte nekog događaja odabrati za izvješćivanje; 3. u koji će tematski kontekst taj događaj smjestiti i 4. kako će odrediti vrijednost vijesti događaja. Uz odabir vijesti u užem smislu(novinari usmjeravaju pozornost na događaje koji se ukla­paju u njihov referentni okvir),« framing koncept » odnosi se i na strukturiranje vijesti, tj. na prikaz događaja(novinari ističu aspekte događaja koji su u suglasju s važnim sastavnim dijelom interpretacijskih okvira[frames]). Scheufele i Brosius(1999, 411) navode različite čimbenike koji uzrokuju promjenu interpretacijskog okvira(frames). Među dugoročnim promjenama navodi se opća promjena vrijednosnog sustava ili promjena ideologija vijesti. Srednjoročno, na promjenu djeluju akcije političkih ili društvenih aktera koji hoće nametnuti vlastito viđenje problema ili političke odluke koje stvaraju nove pozicije 173 . Moguće je i da postojeći interpretacijski okvir(frame) preko prijenosnog interpretacijskog okvira(frame transfer) uspostavi referentni odnos za neki drugi srodan interpretacijski okvir(frame). Wolfgang Donsbach i Dietmar Gattwinkel(1998) zaključili su kako je skan­173 Scheufele i Brosius(1999, 428) pretpostavljaju da je promjena zakona o azilu dovela do gubitka«frame prava azilanata» i do lakšeg nametanja«frame ksenofobični napadi». 148