stentnih informacija. Hoće li se apsorbirati konzistentne ili nekonzistentne informacije ovisi o tome je li neka individua prebacila ili podbacila optimalnu razinu aktivnosti. Ako apsorbirane informacije zahtijevaju djelovanje, a dotadašnje ideje odnosno informacije ne omogućuju odluku za neku alternativu djelovanja, Donohew i Tipton pretpostavljaju da će doći do potrage za dodatnim informacijama. Nekonzistentne informacije recipiraju se prije svega kad se osoba mora prilagoditi nekoj novoj ili promijenjenoj situaciji. Teoretski pristup« information utility »(Atkin 1973) slično objašnjava potragu za informa­cijama i njihovu apsorpciju instrumentalnom korišću za ponašanje prema okolini. Prema toj teoriji, informacije se recipiraju samo onda ako njihova vrijednost nadilazi troškove 213 apsorpcije informacija.Kognitivno-psihološki pristup prerade informacija nudi objašnje­nje selektivnosti u sklopu« teorijesheme» . Winfried Schulz(1994, 155) razlikuje između značenja«sheme» kao strukture, procesora i elemenata upravljanja. Kao struktura shema označava«organizirano parcijalno područje informacije o znanjima i iskustvima u individuumu». Kao procesor shema djeluje kao mehanizam obrade koji nove informacije dovodi u vezu s postojećima. Kao element upravljanja na kraju dirigira pozornošću i percepcijom. Teorija sheme polazi od pretpostavke da čovjek može primiti i obraditi samo mali dio informacija koje su mu na raspolaganju. Zato u procesu socijalizacije razvija određene «sheme». Njihov nastanak temelji se na sposobnosti čovjeka da apstrahira zajedničke atribute objekata, osoba, događaja itd. Umjesto da memorira sve pojedinačne dojmove, čovjek pamti samo ono što im je zajedničko. To što im je zajedničko stvara shemu, tj. «stup atributa koji su zajednički objektima određene kategorije»(Brosius 1991, 286). Shema koja implicira određena očekivanja i predodžbe upravlja recipijentovom percep­cijom i njegovom preradom informacija. Medijski sadržaji aktiviraju shemu što onda utje­če na odabir informacija koje se percipiraju odnosno pamte odnosno interpretiraju prema određenom stajalištu. S jedne strane sheme služe organizaciji dojmova i iskustava recipi­jenata i njihovoj klasifikaciji, a s druge strane te sheme sudjeluju u formiranju odnosno modifikaciji tih isti dojmova. Doris Graber(1984, 24) primijenila je teoriju shema na recepciju vijesti u empirijskom istraživanju 214 . Razlikovala je četiri funkcije shema: 1. sheme određuju koje će se infor­macije od mnoštva podataka percipirati i dalje obraditi; 2. one pomažu u vrednovanju novih informacija i njihovoj integraciji u postojeće znanje; 3. sheme omogućuju inferencije koje nadilaze predočene informacije i zatvaraju rupe u informacijama; 4. predočavanjem mogućih rješenja problema one pridonose uklanjanju konfliktnih situacija. S teorijom shema usko je povezan i teoretski« framing pristup » o kojem smo već pisali u kontekstu o novinarskoj selekciji vijesti, a koji se može primijeniti i na odluke recipijenta o odabiru. Individue ne slijede samo«frames» kakve im nude masovni mediji nego i sami aktivno biraju, reorganiziraju i klasificiraju informacije u procesu koji počiva na njihovim vlastitim interpretacijskim shemama. Utjecaj interpretacijskih okvira(«frames») vijesti, osobito je velik kad nema drugih izvora informacija i kad nema nezavisnih kognitivnih interpretacijskih okvira(«frames») ili kad su nedovoljno razvijeni. 213 Navedeni pristupi bave se selekcijom informacija, a za područje zabave nude nam se funkcionalistički teoretski pristupi kao što je«uses-and-gratifications approach» kako bi se objasnili procesi selekcije koji u prvi plan također stavljaju motivaciju i intencionalnost. 214 U više od godinu dana nekoliko puta provedeni su intervjui sa 21 osobom. 177