selekcijske odluke novinara nego određuju i selekcijske odluke recipijenata 221 . Eilders (1997, 122) piše:«Čimbenike vijesti možemo u sklopu teorije sheme shvatiti kao ap­straktne opisne kategorije za važne događaje ili vijesti. Oni čine neku vrstu sheme rele­vantnosti. Informacija koja ima odgovarajuća svojstva uklapa se u shemu, recipijent je integrira bez poteškoća i dobro je pamti». Christiane Eilders je u svojoj studiji uspore­đivala medijske priloge i njihovu recepciju s obzirom na usmjerenost prema čimbenicima vijesti. Unutar recepcije razlikovala je dvije faze: odabir priloga i preradu informacija. Kako bi utvrdila način utjecaja čimbenika vijesti na te procese, osim njihove prisutnosti mjerila je i intenzitet te eksplicitno navođenje. Rezultati studije pokazali su da kod recipijenta čimbenici vijesti upravljaju i odabirom i obradom informacija. Pri tome su se osobito uspješnim pokazali čimbenici«etabliranost»,«kontroverznost»,«iznenađenje», «utjecaj/prominentnost»,«personalizacija»,«štetnost». Čimbenici«korist»,«faktičnost» i«doseg» nisu se pokazali važnim. Christiane Eilders je osim toga, prema vrsti obrade vijesti, razlikovala četiri tipa recipijenata: 1.« Pretjeriva či »: osobe koje, u prepričavanju, prekomjerno ističu čimbenike vijesti iz priloga. 2.« Ublaživa či »: osobe koje, u prepričavanju, ublažuju čimbenike vijesti iz priloga. 3.« Koncentrirani »: osobe koje čimbenicima vijesti pridaju važnost tek nakon određe­nog intenziteta. 4.« Nivelatori »: osobe koje čimbenicima vijesti daju prekomjernu važnost, ali pri tome izostavljaju čimbenike koji su bili intenzivno prisutni u prilogu. Ta skupina brojčano je zanemariva, a njihovo ponašanje teško se može interpretirati(Eilders 1997, 244). Pretjerivač i koncentrirani ponašaju se u skladu s hipotezom o iskrivljenju koju su iznijeli Galtung i Ruge(tj. oni ističu obilježja koja čine vrijednost vijesti nekog događaja), što ublaživač i nivelator ne čine. Nadalje utvrđeno je da je političko znanje djelovalo na ne­gativnu povezanost s generalnom orijentacijom na čimbenike vijesti, tj. što je recipijent informiraniji, to više prema vlastitim kriterijima prosuđuje važnost informacija. Eilders je zaključila da novinarski kriteriji selekcije ne odgovaraju kriterijima relevantnosti politički informiranih recipijenata. Rezultati terenske studije koju je provela Christiane Eilders, ne omogućuju međutim jednoznačan iskaz o tome jesu li se recipijenti doista samosvojno orijentirali prema čimbenicima vijesti ili su pri tome odlučni bili oprema i plasman nekog priloga, dakle novinarski kriteriji relevantnosti. Utjecaj tih čimbenika mjerio se u eksperimentu koji su proveli Christiane Eilders i Werner Wirth(1999). U eksperimentu su sudjelovala 123 studenta koji su vidjeli kratke fiktivne vijesti. Potom su ih, prema sjećanju, morali zabilježiti u natuknicama. Pokazalo se da su čimbenici vijesti poticali pamćenje vijesti i da su ih sadržajno strukturirali i akcentnirali. Što je bilo više čimbenika vijesti u nekom prilogu, to su bili bolji rezultati pamćenja. Pri tome su se kao osobito utjecajni pokazali čimbenici: «status osobe»,«personalizacija» i«iznenađenje». Dodatni čimbenik dijelom bi pobolj­šao sposobnost pamćenja, ali samo zajedno s ostalim čimbenicima(to je osobito vrijedilo za«doseg» 222 i«kontroverznost»). Osim toga trebalo je prijeći određenu vrijednost prije nego što bi uslijedilo povećanje vrijednosti vijesti koje bi se odrazilo u znatno boljem 221 O pretečama studija u vezi s čimbenicima vijesti kod recipijenata usp. npr. Schulz(1977) i Eilders(1997) s iscrpnim pregledom. 222 Doseg je operacionaliziran kao broj osoba koje događaj izravno zahvaća. 179