Slika 27: Modificirani model tijeka komunikacije na dvije razine prema Renckstorfu Masovni mediji 1.razina Kreator javnog mišljena Kreator javnog mišljena zina 2.ra Recipijent Recipijent Recipijent Izvor: Renckstorf 1970, 325 231 Rezultati istraživanja o načinu širenja informacija, razlikuju se ovisno o temama. Paul J. Deutschmann i Wane A. Danielson(1960) u svojoj su studiji zaključili da informacije o 232 važnim događajima dolaze do recipijenata izravno preko medija. Richard J. Hill i Char­les M. Bonjean(1964) nasuprot tome konstatirali su: što je veća vrijednost vijesti nekog događaja, raste i važnost interpersonalne komunikacije 233 . U istraživanju Bradleyja S. Greenberga(1964) pokazalo se da je interpersonalna komunikacija posebno relevantna za događaje koji izazivaju osobito veliku ili osobito malu pozornost recipijenata. Istraživanje u cjelini međutim pokazuje manju važnost interpersonalne komunikacije za širenje vijesti. Ona je važna samo kad se radi o izuzetnim, vrlo velikim događajima (pregled daje Eisenstein 1994, 118-125; Jäckel 1999, 114-119). I kad je riječ o važnim događajima interpersonalna komunikacija više se pojavljuje u obliku«popratne komu­nikacije» nego kao«prva informacija»(Schenk/ Rössler 1994, 278; Schenk 1998, 398). Dalje važno ograničenje prvotnog modela odnosi se na razlikovanje širenja informacije i utjecaja . Verling C. Troldahl(1966) razlikovao je na primjer tijek informacija na jednoj razini, a proces utjecaja na dvije razine. U svojem modelu« Two-Cycle-Flow », koji isto­dobno uvažava i model« multi-step-flow », pošao je od pretpostavke da informacije iz masovnih medija na prvoj razini u jednakoj mjeri utječu na sljedbenike, kreatore javnog mišljenja i kreatore kreatora javnog mišljenja. U vezi s drugom razinom model je inte­grirao i teoriju kognitivne konzistencije odnosno kognitivnog balansa. Jedna od moguć­nosti za uklanjanje stresa koji su izazvale nekonzistentne informacije može biti i potraga za savjetom odnosno novim informacijama od nekog kreatora javnog mišljenja. Tu inici­231 Za pregled usp. Schenk(1987, 254-259). Treba međutim imati na umu da su ti rezultati dobiveni u vrijeme kad televizija još nije bila tako važna. 232 Istraživanja su obuhvatila vijesti o bolesti predsjednika Eisenhowera(1952), o ekspediciji«Explorer I»(1958) i vijest da je Aljaska postala savezna država SAD-a(1958). Za ta tri događaja u prosjeku je 88 posto ispitanika navelo da su prve informacije o tim događajima doznali putem masovnih medija, prvenstveno preko televizije. Samo 12 posto navelo je interpersonalnu komunikaciju kao prvi izvor. Dvije trećine ispitanika izjavili su međutim da su o tim događajima razgovarali s drugima. 233 Osim ta tri događaja koja su istraživali Deutschmann i Danielson, uvršteni su i ubojstvo predsjednika Ken­nedyja, Roseveltova smrt, Eisenhowerova odluka da se kandidira i drugi put i smrt senatora Tafta. Rezultati vezani za ubojstvo Kennedyja zasnivali su se na vlastitu istraživanju, a ostali rezultati uzeti su iz prijašnjih istraživanja. Autori su osim toga postavili tezu da se događaji šire brže što je veća njihova vrijednost vijesti, da važnost različitih medija kao prvih izvora informacija ovisi o dnevnom ritmu recipijenata, a i o dobu dana kad se zbivanje dogodi. Razlike u praćenju medija uvjetovane socioekonomskim statusom gube značenje kod važnih događaja. 183