hipoteze 278 . Zbog toga je, osim što se interes preusmjerio na razinu sustava, odnosno makro-razinu(značenje društvene strukture za medijski sustav i širenje informacija) 279 prvotna teza 1975. godine ovako izmijenjena(Donohue/Tichenor/Olien 1975, 21): ! kad se radi o temama osobito važnim za neku zajednicu, manje je vjerojatno da postoji jaz u znanju; ! isto vrijedi i za konfliktne teme; ! prije se može očekivati da će raspodjela znanja biti jednaka unutar male, homo­gene zajednice nego u većoj, heterogenoj zajednici i ! ako se interes javnosti za određenu temu smanji, jaz u znanju može se ponovno zatvoriti. 9.2. Dalji razvoj tog pristupa i intervenirajuće varijable Općenito gledano, teze skupine iz Minnesote imale su još mnoge slabosti i nejasnoće pa se na temelju njih nije izvela potpuna teorija. Empirijski dokazi korišteni kao argumenti 280 također nisu bili dostatni. Međutim, nakon«klasičnih» publikacija Tichenora, Donohuea i Oliena ta se koncepcija nastavila razvijati u važnim smjerovima: Skupina iz Minnesote koristila je formalno obrazovanje kao jedini pokazatelj socioeko­nomskog statusa. Mnoge kasnije studije zadržale su taj postupak odnosno nadopunile ga kategorijama kao što su«prihodi» ili«profesija». U novije vrijeme uvrštene su dodatne varijable kao što su razlike među spolovima, razlike između sela i grada, problemi ma­njina itd.(Bonfadelli 1987, 308; Gaziano 1997, 240id). Budući da se povećanje informacijske ponude ne smije automatski izjednačiti s porastom znanja, novija istraživanja zahtijevaju i da se uvede razlika između kvantitete i kvalitete informacija. Posebice je Winfried Schulz(1985) upozorio na opasnost od kontrapro­duktivne poplave informacijama u medijima. Već je skupina iz Minnesote u jednoj od kasnijih publikacija predvidjela mogućnost da se jaz u znanju ponovno može zatvoriti(Donohue/Tichenor/Olien 1975). Osim toga pojavili su se empirijski rezultati koji, suprotno hipotezi o jazu u znanju, nisu pokazali razlike u znanju(usp. pregleda radi Ettema/Kline 1977). Takvi rezultati mogu se objasniti samo pomoću takozvanog efekta« stropa» ( «ceiling» efekt ) koji polazi od pretpostavke da se obrazovaniji dijelovi društva doduše brže informiraju, ali potom dosežu neku vrstu«gor­nje granice», nakon koje više ne mogu primati dodatno znanje iz medija. Manje privi­legirani segmenti društva mogu ih s vremenom sustići i tako premostiti jaz u znanju o ne­278 Suprotno njihovim pretpostavkama, kod lokalnih tema nije uočen jaz u znanju, a društveni konflikti u nekoj općini prije su prouzročili smanjenje nego povećanje jaza. 279 Autori su držali da su jazovi u znanju bili posljedica nejednaka protoka informacija, što je izazvala moćna elita koja je pokušala kontrolirati i instrumentalizirati medije tako da odražavaju njene interese te da se očuva status quo, tj. nejednaka raspodjela društvene moći(Donohue/Tichenor/Olien 1972; 1973; Tichenor/Donohue/Olien 1973b; Olien/ Donohue/Tichenor 1982). 280 Tako su autori skupine iz Minnesote primjerice u svojoj prvotnoj formulaciji hipoteze o jazu u znanju spomenuli«tendenciju» povećanja razlika u znanju, što nisu pobliže objasnili. Naveli su doduše okvirne uvjete, ali ih nisu integrirali u model; središnji pojmovi poput«dotoka informacija»,«znanja»,«društvenog sustava» itd. nisu pobliže definirani, kronološka dimenzija procesa nije uzeta u obzir itd.(za opsežan prikaz vidi Horstmann 1991, 18-26; Bonfadelli 1994, 70; Wirth 1997, 17-22). 216