281 koj temi. Moguće je i da obrazovaniji članovi društva, nakon postizanja određene razine informiranosti, gube motivaciju za traženjem novih informacija, pa se izjednačuje razina znanja između više i manje obrazovanih segmenata društva 282 . Dok su se u prijašnjim istraživanjima razlike u znanju između društveno-ekonomskih segmenata shvaćale normativno u smislu deficita nepovlaštenih, James S. Ettema i Gerald F. Kline(1977) uveli su u raspravu perspektivu diferencije. Prema tom pristupu treba uzeti u obzir različite potrebe, interese i motivacije raznih društvenih skupina, jer iste informacije nisu svima jednako korisne 283 . Pukotina u znanju prema tome ne nastaje zbog različitih vještina u praćenju medija, neovisno o određenoj situaciji, nego zbog različite motivacije za korištenje i obradu informacija, specifične za svaku situaciju 284 . Stoga se osobito Brenda Dervin(1980) zauzima za to da se«informacija» više ne definira kao objektivna nego kao veličina ovisna o korisniku. Držalo se da je hipoteza diferencije u suprotnosti s prvotnom hipotezom deficita. Pritom se, međutim, zanemarila činjenica da se u nastanku jaza u znanju čimbenici obrazovanja i motivacije vjerojatno isprepleću, da se primjerice međusobno osnažuju(Gaziano 1997, 249id; Wirth 1997, 35-41; Kwak 1999, 386id). Empirijska istraživanja upućuju na to da vrlo motivirane osobe u stjecanju znanja manje ovise o obrazovanju nego slabije motivirane(Horstmann 1991; Kwak, 1999). Wirth je (1997, 297) primjerice u svom istraživanju pronašao naznake da se neki čimbenici koji potiču recepciju informacija često pojavljuju zajedno(npr. politički interes, pomna recep­cija informacija, orijentacija na tiskovne medije) i da taj«sindrom» ovisi o obrazovanju. To se može objasniti primjerice time da osobe višeg stupnja obrazovanja u procesu socijalizacije osim kognitivnih sposobnosti usvajaju i određene«osnovne motivacije». U to se ubrajaju primjerice društvene vrijednosti kao što je dužnost građanina da se sam informira i sudjeluje u društvenim zbivanjima ili usmjerenost na učinak(koja može stvoriti i naviku obrade informacija koje nemaju neposrednu praktičnu primjenu). Općenito gledano, empirijske su studije pokazale da čimbenik«(političkog) interesa» više utječe na stjecanje znanja od sociodemografskih obilježja(npr. Horstmann 1991). I Schulz(1985; 1997, 118-135) misli da su motivacijski čimbenici važniji od formalnog obrazovanja. 281 Ettema i Kline(1977) ovu vrstu učinaka stropa nazivaju«pravim» učincima stropa( «true ceilings» ). Osim toga oni još razlikuju umjetne( «artefact ceilings» ) i nametnute( «imposed ceilings» ) učinke stropa. Kod umjetnih riječ je o metodološkom problemu koji nastaje kad su u nekom empirijskom istraživanju jaza u znanju postavljena pitanja kojima se testira znanje prejednostavna, tako da se ne mogu utvrditi razlike u znanju između obrazovnih segmenata niti porast znanja putem recepcije medija. Nametnuti učinci stropa mogu biti uvjetovani i metodologijom. O njima govorimo kad je u nekom pokusu o jazu u znanju ukupna količina informacija premala. U prirodnim uvjetima oni se mogu pojaviti kad porast informacija o nekoj temi ne postoji ili je vrlo malen(usp. također Bonfadelli 1994, 117-119). 282 Ettema i Kline(1977) to smatraju posebnim oblikom nametnutog učinka stropa koji nazivaju« audience imposed ceilings ». 283 Ettema i Kline(1977, 188) ovako su preformulirali hipotezu o jazu u znanju:«As the infusion of mass media information into a social system increases, segments of the population motivated to acquire that information and/or for which that information is functional tend to acquire that information at a faster rate than those not motivated or for which it is not functional, so that the gap in knowledge between these segments tends to increase rather than decrease.» 284 Za sličan pristup na makrorazini zauzimaju se i Emanuel i Cecilie Gaziano(1999, 132). Prema njihovu mišljenju trebalo bi se zapitati sljedeće:«What does knowledge mean for different groups located in different times and places? What is the value of that knowledge? What are the processes of community knowledge construction? Is there variation within SES[socio-economic status] categories, and more broadly, what is the social context of knowledge?» Klasična definicija hipoteze o jazui u znanju mijenja se na ovaj način (Gaziano/Gaziano 1999 130):«As the infusion of mass media information into society increases, certain groups will tend to acquire this information at a faster rate than other groups, so that the gap in knowledge between these groups tends to increase because of differences in their social construction of knowledge- that is, their cultures.» 217