! o temama koje su u cjelini važne za lokalnu zajednicu ili zajednicu povezanu drugim zajedničkim obilježjima; ! o temama za koje se ispostavi da su osobito važne; ! o temama koje izazivaju društvene konflikte i tako otvaraju javne rasprave, koje po­buđuje veću pozornost, odnosno postaju predmetom interpersonalne komuni­kacije; ! o temama koje se osobno tiču pojedinca i bave se njegovom životnom situacijom; ! o lokalnim, a ne nacionalnim i međunarodnim temama. Prezentacija/publicitet: ! Informacije se ravnomjernije usvajaju kada se koriste jednostavniji oblici prezen­tacije, koji su redundantni i/ili su vizualizirani. ! Teme o kojima se kontinuirano informira mogu(također ako ih prenose kreatori javnog mišljenja) dugoročno postati opće teme, kod kojih će se smanjiti jaz u znanju. ! Može se očekivati da će se informacije ravnomjernije recipirati i kad je riječ o temama koje imaju osobito velik publicitet i predstavljaju se kao osobito važne (često zbog toga što sadržavaju konflikte ili kontroverze). Recipijenti: Zapostavljenost recipijenata nižeg stupnja obrazovanja ili društvenog statusa djelo­mično mogu ublažiti ovi čimbenici: ! osobna uključenost u neku temu; ! opći interes ili interes za određenu temu; ! predznanje; ! pažljivo praćenje medija(u prvom redu tiskovnih), usmjerenost na informiranje; ! kognitivne vještine u korištenju medijskih informacija; ! osobine kao što su osjećaj vlastite vrijednosti ili iskustvo da osoba sama može utjecati na vlastitu okolinu/sudbinu, što je često povezano s većom spremnošću na učenje i većim brojem društvenih kontakata; ! članstvo u organizacijama, klubovima i udrugama, čime se povećava broj interper­sonalnih kontakata. Ti čimbenici mogu se podijeliti u makro-teoretske odnosno strukturalne (društvena struk­tura, medijski sustav, medijski sadržaj, konfliktnost, intenzitet informiranja) i mikro-teoret­ske odnosno individualne utjecaje(interes, motivacija, predznanje, pra ćenje medija, me­dijska kompetencija, kontakti zasnovani na interpersonalnoj komunikaciji). U cjelini kod prikazanih veza riječ je prvenstveno o pregledu dosadašnjih istraživanja koji se prema rezultatima često znatno razlikuju. Unatoč daljem razvoju hipoteze o pukotini u znanju, još vrijedi da je predmet istraživanja«istodobno disperzivan i disparatan»(Bonfadelli, 1994, 137). I Wirth(1997, 12) drži da su takva istraživanja dosad proizvela«neujed­načene, fragmentarne i proturječne rezultate». Uzrok tome su velike razlike u razumije­220