Visoka očekivanja i rastuće potrebe građana uticali su na relativno visok udio privatne potrošnje u ukupnoj potrošnji na zdravstvo (28% u 2014.) koji je dvostruko iznad prosjeka Evropske unije (14%). Između kantona u FBiH postoji visok nivo neujednačenosti prosječne javne potrošnje na zdravstvo po osiguranom licu (od 453 KM do 875 KM) s obzirom na to da se prihodi od doprinosa zaposlenih „vraćaju“ kantonu u kojem su prikupljeni. Visoka zavisnost sistema od doprinosa zaposlenih nije, međutim, optimalno rješenje za BiH s obzirom na nisku stopu zaposlenosti i proces starenja stanovništva. Treba naglasiti i da doprinosi predstavljaju relativno „regresivan“ način za finansiranje zdravstva (utiču na veću nejednakost) jer ne oporezuju druge vrste prihoda koje ostvaruju uglavnom bogatije grupe stanovništva, kao npr. dobit, dividenda ili prihodi od imovine.