Nedvojbeno je da je migrantska kriza otvorila cijeli spektar osjetljivih problema u samoj Europi. Znanstvenici, humanitarci, politicari i medijski djelatnici nudili su vlastita objašnjenja kompleksne tematike i pokusavali je objasniti sukladno vlastitoj perspektivi. Fokus ponudjenih interpretacija sezao je od humanitarnoga moraliziranja, sablaznjavanja nad odsutnoscu iskrene politike prihvacanja, preko ugroze nacionalnih identiteta sve do podrivanja geopolitickih temelja Europe. Danas je potpuno jasno da je europski javni narativ dozivio sustinski zaokret, od iskljucivo humanitarnog pitanja do sigurnosnoga problema. Upravo je migrantska kriza pokazala fragilnost onoga cime se Europska unija ponosno dicila kroz koncept „europske solidarnosti“. Potonja je sluzila kao normativno centripetalno sredstvo koje je trebalo pruzati izvjesnost i uzajamnost u kriznim trenutcima i situacijama. Također, europska solidarnost je bila jedna od neprikosnovenih 'privlacnih silnica' za sve potencijalne zemlje kandidatkinje i njezino magnetsko djelovanje nije dolazilo u pitanje. Medjutim, migrantska kriza nije samo prouzrocila duboku distorziju navedenoga koncepta unutar same strukture Europske unije i medju clanicama, nego i medju zemljama koje nestrpljivo iscekuju proces pristupanja. Cilj ovoga istrazivanja je analiza koncepta i sadrzaja europske solidarnosti na primjeru utjecaja migrantske krize u Bosni i Hercegovini.