Poslovni model„Izrabljivanje“: europski radnici u Njemačkoj prevareni za svoja prava CARMEN MOLITOR Na njemačkom su se tržištu rada stvorile mračne niše u kojima za mobilne zaposlenike iz istočnih zemalja Europske unije više ne vrijede temeljna socijalna postignuća. U tom svijetu sive ekonomije poslodavci proizvoljno diktiraju tjedno radno vrijeme, vješto zaobilaze minimalne plaće, naknadno mijenjaju zaključene ugovore po svojoj volji, sustavno smanjuju plaće ili ih uopće ne isplaćuju, ne isplaćuju naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ni plaću za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, niti pružaju zaštitu od otkaza. Radnice i radnici iz inozemstva trebali bi se prije početka rada točno informirati o vrsti svojeg zaposlenja, kao i tome koja prava i obveze proizlaze iz takvog zapošljavanja za njih i za poslodavca. Važno je inzistirati na pismenom ugovoru(na svom materinskom jeziku) te provjeriti jesu li u njemu obvezujuće utvrđeni sljedeći podaci: točno radno vrijeme, način plaćanja i socijalni minimalni standardi. Preporučujemo da osobno precizno bilježite koliko ste radnih sati i pod kojim uvjetima odradili, također zabilježite koja bi osoba mogla biti mogući svjedok, sve da biste u slučaju pravnih poteškoća imali pismene dokaze pri ruci. Također bismo preporučili da se za svaki slučaj u matičnoj zemlji ili pak u Njemačkoj učlanite u neki sindikat da biste u slučaju spora mogli zatražiti savjete te uživati pravnu zaštitu i solidarnost. Izrabljivanje mobilnih radnica i radnika iz inozemstva događa se u sve više struka i u sve više oblika zapošljavanja. Ti su oblici u načelu legalni, a namijenjeni su privremenim radnim angažmanima – u takve oblike pripadaju ugovori o djelu, prekogranično privremeno zapošljavanje (ustupanje radnika) i određeni oblici izaslanstva radnika na rad u stranom poduzeću. Uobičajeno je i fiktivno obrtništvo, s tim da ga zaposlenik koji radi po ugovoru o djelu često ne može ni dokazati. Nadzorna su tijela preopterećena i nemaju na raspolaganju ni dovoljno djelatnika ni sredstava. Osim toga, ta tijela u prvom redu provjeravaju jesu li porezna davanja i socijalni doprinosi uredno uplaćeni, a manje se bave ispitivanjem vladaju li humani i pravno usklađeni uvjeti rada. Tako nastaje začarani krug dampinga plaća i socijalnih doprinosa jer tko se ne pridržava pravila, a ne očekuje otpor ili kontrole, može ponuditi svoje usluge po znatno nižoj cijeni od ostalih konkurenata na tržištu.