Buch 
Finansijska autonomija i održivost javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini : studija slučaja Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru
Einzelbild herunterladen
 

II. Pregled sistema finansiranja javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini Sistem finansiranja javnih univerziteta u Bosni i Hercego ­vini određen je složenom ustavno-političkom strukturom države. Za razliku od većine evropskih zemalja, u BiH ne postoji jedinstven državni model finansiranja visokog obra ­zovanja, niti državni budžet koji podržava univerzitete. Umjesto toga, nadležnosti su raspodijeljene između entiteta, kantona i Distrikta Brčko, što je dovelo do stvaranja različitih modela finansijskog poslovanja javnih univerziteta. Ovakva struktura za direktne posljedice ima značajnu frag ­mentaciju sistema, velike razlike u pristupima finansiranju, odsustvo jedinstvenih standarda i indikatora, te krajnje ograničen prostor za dugoročno planiranje i koordinaciju razvoja visokog obrazovanja na nivou države. II.1. Normativni okvir II.1.1. Državni nivo koordinacija bez finansiranja Iako Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH(Okvirni zakon) 2 uspostavlja osnovne principe, finansiranje javnih univerziteta nije državna nadležnost. 3 Država, putem Minis ­tarstva civilnih poslova BiH(Sektor za obrazovanje), osigurava koordinaciju, propisuje minimalne standarde, te osigurava rad Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osi ­guranje kvaliteta(HEA) i okvir za akreditaciju. Iako ne propisuje model finansiranja, Okvirni zakon o visokom obrazovanju jasno definiše sljedeće: Upravni odbor je najviši organ univerziteta odgovoran za finansijsko poslovanje koji, između ostalog, usvaja fi ­nansijski plan i godišnji obračun, usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora u domenu finansijskog poslovanja, donosi odluke o korištenju sredstava preko iznosa ut ­vrđenog statutom univerziteta, podnosi osnivaču izv ­ještaje o poslovanju, te donosi opće akte iz domena fi ­nansija i upravljanja sredstvima; Statut svake visokoškolske ustanove mora biti usklađen s Okvirnim zakonom, a između ostalog uređuje i finansi ­jske odnose unutar univerziteta. Može se zaključiti da Okvirni zakon kreira pravne temelje finansijskog upravljanja i postavlja institucionalne obaveze i procedure koje direktno utiču na finansijski sistem, budući da utvrđuje: pravni status univerziteta kao javnih ustanova, nadležnosti upravnog odbora, senata i rektora, minimalne standarde transparentnosti, odgovornosti i upravljanja, obavezu usklađivanja statuta i pravilnika univerziteta sa zakonom. Sama autonomija univerziteta prema Okvirnom zakonu je prvenstveno akademska, dok se finansijska autonomija samo implicira, ali ne i operacionalizira. Tek kroz entitetske i kantonalne zakone dolazi do konkretizacije modela finan ­sijske autonomije javnih univerziteta. II.1.2. Entitetski i kantonalni nivoi ključ finansiran ­ja javnih univerziteta u BiH 4 Federacija BiH(FBiH) : finansiranje javnih univerziteta je u nadležnosti kantona. Svaki kanton koji ima javni univerzitet odnosno univerzitete ima vlastiti zakon o vi ­sokom obrazovanju i vlastiti model finansiranja. Republika Srpska(RS): oba javna univerziteta u RS-u Univerzitet u Banjoj Luci(UNIBL) i Univerzitet u Is ­točnom Sarajevu(UIS) finansiraju se sa entitetskog nivoa, kroz Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, vi ­soko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srp ­ske. Finansijski modeli u Federaciji BiH kantonalni pristup Kao što je već navedeno, u FBiH finansiranje je isključiva nadležnost kantona, što dovodi do različitih modela i praksi. Ipak, u većini kantonalnih zakona o visokom obra ­zovanju nalazi se gotovo identična struktura članova o finansiranju, koja uključuje sljedeće: 2 Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH. Dostupno na: https://www.mcp.gov.ba/attachments/bs_Migrirani_dokumenti/Va%C5%BEni_dokumenti/Va%C5%BEno-Zakoni/ Okvirni_zakon_o_visokom_obrazovanju_u_Bosni_i_Hercegovini_(3)b.pdf. Pristupljeno: 12.11.2025. 3 Primjera radi, ne postoji instrument poput državnog fonda za visoko obrazovanje niti jedinstvena formula finansiranja javnih univerziteta. 4 Ovdje je bitno napomenuti da Brčko distrikt BiH, kao jedinica lokalne samouprave definirana Amandmanom I Ustava Bosne i Hercegovine, nema javni univerzitet, ali ima specifične oblike podrške studiranju. Finansijska autonomija i održivost javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini 5