Buch 
Finansijska autonomija i održivost javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini : studija slučaja Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru
Einzelbild herunterladen
 

Izvori finansiranja visokoškolske ustanove obuhvataju: sredstva osnivača(kantona), sredstva fondova, donacije, oporuke i poklone, školarine i druge naknade, prodaju intelektualnih, kulturnih i komercijalnih do­bara i usluga, prihode od autorskih prava, patenata, projekata, druge zakonom dopuštene izvore; Vlastiti prihodi javne visokoškolske ustanove pripadaju univerzitetu i troše se u skladu sa zakonom, statutom i finansijskim planom; Budžetsko finansiranje obuhvata plate, naknade zapos ­lenih, materijalne troškove, opremu, projekte, mobilnosti i druge aktivnosti od javnog interesa; Nadležna kantonalna ministarstva donose pravilnik o standardima i normativima za finansiranje javnih vi ­sokoškolskih ustanova, čime se propisno uređuje mini ­malni okvir finansiranja. Ove odredbe potvrđuju da je model FBiH kombinacija budžetskih sredstava i vlastitih prihoda, uz prilično velika ograničenja autonomije u upravljanju. Kanton Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 5 i interni akti Univerziteta u Sarajevu predstavljaju vjerovatno najrazrađeniji normativni okvir finansiranja među kanton ­ima u Federaciji BiH. Skupština Kantona Sarajevo donosi zakon, Vlada Kantona Sarajevo je osnivač univerziteta i donosi budžet i podzakonske akte, dok Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade provodi zakon i pred ­laže budžetske stavke. Upravni odbor univerziteta, kao ključni organ upravljanja, ima centralnu ulogu u donošenju odluka o finansijama i vlastitim prihodima univerziteta. Univerzitet u Sarajevu i njegove organizacione jedinice finansiraju se iz budžeta Kantona Sarajevo, iz vlastitih prihoda i iz drugih izvora poput donacija, projekata i komercijalnih usluga. Statut jasno propisuje da Univerzitet posluje u okviru budžetskih limita za svaku članicu, u skladu sa Zakonom o budžetima Federacije BiH, Zakonom o trezoru Federacije BiH i Zakonom o izvršavanju budžeta Kantona Sarajevo. Sredstva koja osigurava Kanton dodjel­juju se Univerzitetu na osnovu kriterija koje, na prijedlog Senata, utvrđuje Upravni odbor, u skladu s Pravilnikom o finansijskom poslovanju. Ti kriteriji u obzir uzimaju prirodu i troškovnost studijskih programa, mogućnost ostvarivanja vlastitih prihoda, status studenata i nastavnika i druge rele­vantne parametre. Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo predviđa da se javna visokoškolska ustanova finansira iz sredstava osnivača, vlastitih prihoda i drugih izvora. Cjenovnik usluga, upisnina i drugih troškova utvrđuje upravni odbor, ali uz obaveznu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo. Vlas ­titi prihodi univerziteta mogu se ostvarivati samo na način koji ne ometa osnovnu djelatnost i ne ugrožava autonom ­iju; pripadaju onoj visokoškolskoj ustanovi ili organizacionoj jedinici koja ih ostvari, te se koriste u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, statutom i finansijskim planom. Detaljnija pravila o njihovom korištenju uređuju se statutom i općim aktima koje donosi upravni odbor. 6 U praksi, vlastiti prihodi Univerziteta u Sarajevu u pot ­punosti su formalizirani kao javni vlastiti prihodi. To znači da se tretiraju prema pravilima koja uređuju javne prihode u Federaciji BiH, uplaćuju se na Jedinstveni račun Trezora Kantona Sarajevo, evidentiraju kroz propisane budžetske klasifikacije i koriste u skladu sa pravilima o javnim prihod­ima. Univerzitet ne raspolaže vlastitom gotovinom na sopstvenim računima, nego kroz trezorski sistem Kantona. Svi prilivi i plaćanja idu preko trezora, što omogućava visok stepen transparentnosti i nadzora, ali istovremeno ograničava operativnu fleksibilnost Univerziteta. Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda Univerziteta u Sara ­jevu 7 detaljno opisuje vrste vlastitih prihoda, uključujući prihode od školarina i participacija, naknada za ispite, izda ­vanja uvjerenja i diploma, laboratorijskih i drugih stručnih usluga, istraživačkih i razvojnih projekata, donacija, izdavačke djelatnosti, komercijalizacije znanja, iznajml ­jivanja prostora i čitavog niza drugih aktivnosti. Svi ti prihodi imaju dodijeljene budžetske kontne oznake i razvr ­stavaju se u skladu s federalnim pravilnicima o vrstama i raspodjeli javnih prihoda. Pravilnik o finansijskom poslovanju dodatno propisuje da Univerzitet mora koristiti budžetski kalendar i procedure planiranja koje propisuje Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo, te da je obavezan izrađivati strateški trogodišnji i operativni jednogodišnji budžet. Upravni odbor određuje prioritete za dokument okvirnog budžeta, a sve organizacione jedinice dužne su pripremiti svoje finansijske planove i zahtjeve u skladu s trezorskim pravilima. Na nivou fakulteta, akademija i instituta finansijsko poslovanje odvija se kroz budžetske limite po članici koje utvrđuje Univerzitet, interne planove i izvještaje o poslovanju, te obavezu da se sve preuzete obaveze usk ­lađuju sa stvarnim prilivima na trezorskom računu. 5 Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo(Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 36/2022 i 28/2025). Dostupno na: https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ zakon-o-visokom-obrazovanju.html. Pristupljeno: 12.11.2025. 6 Statut Univerziteta u Sarajevu. Dostupno na: https://unsa.ba/sites/default/files/dodatak/2023-07/Statut%20Univerziteta%20u%20Sarajevu.pdf. Pristupljeno: 12.11.2025. 7 Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda Univerziteta u Sarajevu. Dostupno na: https://unsa.ba/sites/default/files/dodatak/2024-02/3.1.%20Pravilnik%20o%20koristenju%20 vlastitih%20prihoda%20Univerziteta%20u%20Sarajevu.pdf. 6 Friedrich-Ebert-Stiftung e.V.