79.4% ispitanika u BiH je mišljenja da je rad novinara politički motivisan. U odnosu na 2025. godinu kod stanovnika Republike Srpske bilježimo pad od oko 9% onih koji smatraju da je rad nekih novinara politički motivisan (podsjećanja radi, u 2025. godini, ovaj procenat je iznosio visokih 96,4%). U ovoj godini procenat onih koji napade na novinare smatraju opravdanim je 5,2% stanovnika BiH, od toga 4,2% iz Federacije BiH i 7,6% iz RS. Kada se govori o unapređenju novinarskog rada i kvaliteta izvještavanja, vidimo da ispitanici ističu skoro sve ponuđene opcije kao važne, ali i ovdje postoje razlike među entitetima. U FBiH smatraju da treba pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, unaprijediti sistem obrazovanja novinara i omogućiti im bolje materijalne uslove. Stanovnici RS smatraju da prevashodno treba poboljšati uslove rada novinara, potom osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara, a tek onda poboljšati i sistem njihovog obrazovanja. I ovo istraživanje je pokušalo da da odgovor na pitanje preko kojih medija se informišu građani BiH. Rezultati su uporedivi sa prošlogodišnjim, ali izvjesnu konfuziju bi mogla da unese činjenica da je internet, baš kao i prethodnih godina, tretiran kao medij, a ne kao platforma preko koje i tzv. tradicionalni mediji plasiraju svoj sadržaj (web stranice i portali televizijskih i radio stanica, novina i časopisa), a u istraživanju su posebno navedene društvene mreže, koje su svakako i samo na internetu. Tako se putem interneta informiše 37,3% stanovnika BiH- dodaju li se tome društvene mreže(30,5%), stiče se utisak da su tzv. mediji izgubili bitku u borbi za primat u informisanju građana. Prema ovoj podjeli, najveću postojanost i održivost među potonjim medijima ima televizija, koja je prvi izvor informacija za 26,7% stanovnika BiH. Po ovom pitanju stanovnici oba entiteta su saglasni: i kod jednih i kod drugih, internet je prvi izbor za informisanje, slijede društvene mreže, dok je televizija na trećem mjestu. Ispitanici na sličan način ocjenjuju i kvalitet informacija koje dobijaju preko različitih medija. Internet i ovdje dominira(48,3%), dok je na drugom mjestu televizija (35,9%). Zanimljivo je da su u FBiH televizija i internet po ovom pitanju izjednačeni, dok u RS internet ima primat. Društvene mreže nisu prepoznate kao dominantan izvor valjanih informacija. Povjerenje u rad institucija Na početku ove analize dat je grubi pregled institucija u koje građani imaju odnosno nemaju povjerenja. Na nivou BiH građani najviše vjeruju medijima, potom vjerskim zajednicama, te institucijama vlasti. Zatim slijede međunarodna zajednica i nevladine organizacije, dok su na dnu ljestvice političke stranke i političari. Republika Srpska izrazito slabo vjeruje međunarodnoj zajednici i nevladinim organizacijama(1,8%), dok u Federaciji BiH najmanje povjerenja uživaju političari(2,6%) i političke stranke(6%). Međunarodna zajednica kod stanovnika FBiH i dalje kotira prilično visoko, iako je procenat povjerenja u blagom padu u poređenju sa onim iz 2025. godine. Istovremeno se bilježi rast povjerenja u nevladine organizacije. Kada je riječ o institucijama vlasti, njima u FBiH vjeruje polovina ispitanika. U RS taj procenat je prošle godine iznosio tek 16,8% anketiranih, a ove godine je porastao na 46,5%. Za razliku od prošle godine, kada su vjerske zajednice imale gotovo jednaku podršku u oba entiteta, ove godine je taj odnos promijenjen: u Republici Srpskoj, vjerskim zajednicama vjeruje čak 66,7% ispitanika, a u Federaciji BiH 45%. Uprkos relativno visokoj poziciji institucija vlasti na skali povjerenja u 2026. godini, primjetno je da je povjerenje građana BiH u institucije tokom proteklih devet godina, dakle u periodu od 2017. do 2026. godine opadalo. Istovremeno, političari su zabilježili najnižu razinu povjerenja u 2025. godini i ona je iznosila 7,3%. Ovdje valja podsjetiti da su političari i političke stranke najveće povjerenje građana uživali 2020. godine, u jeku pandemije korona virusa: i to političari – 34%, a političke stranke – 39%. S druge strane, nevladin sektor se sa 17,3% iz prošle godine, što je najniža razina povjerenja u periodu od 2017. godine, popeo na 34,5%, prije svega zahvaljujući rastu u Republici Srpskoj, Međunarodna zajednica je s ukupnim rezultatom od 32,9% povjerenja zadržala prošlogodišnji nivo, ali i onaj iz 2017. godine, no teško da će skoro dostići rekord iz pandemijskog perioda, kada joj je vjerovalo 63% ispitanika u BiH. Institucije vlasti su u kontinuiranom blagom oporavku od 2021. god.(45,8% povjerenja u 2025., odnosno 54,2% u 2026. godini). Podsjećanja radi, 2017. godine su bile na tek 24%. Medijima se i dalje najviše vjeruje, manda nešto manje u odnosu 2018. do 2022. kada im je vjerovalo preko 70% građana BiH. Zadovoljstvo radom medija i novinara Kada je u pitanju ocjena zadovoljstva radom medija i novinara, ispitanicima su bile ponuđene sledeće mogućnosti: u potpunosti sam zadovoljan, donekle sam zadovoljan, donekle sam nezadovoljan, u potpunosti sam nezadovoljan i ne znam. Na toj skali najviše je onih donekle zadovoljnih, ukupno 49%, donekle nezadovoljnih je 22,9%. Potpuno nezadovoljno radom medija i novinara je 17,3%, što je gotovo duplo manje od prošlogodišnjih 31,4%. Isti je procenat potpuno zadovoljnih i prošle i ove godine. U ISTRAŽIVANJE MEDIJSKIH SLOBODA U BOSNI I HERCEGOVINI 2026.GODINE 5