TVRDNJA br. 1: Političari- muškarci i druge osobe u javnom prostoru učestalo krše profesionalna i ljudska prava novinarki tokom susreta sa medijima i putem društvenih mreža! Sa ovom tvrdnjom se u BiH potpuno slaže 17,4 posto ispitanika, dok se uopšte ne slaže 9,5% anketiranih. U FBiH potpuno saglasno sa gornjom tvrdnjom je 24,2 posto građana, a u RS se 30,8% ispitanika slaže sa konstatacijom da se prava novinarki konstatno krše u javnom prostoru od strane muškaraca – političara i drugih. TVRDNJA br. 4: Medijske kuće i organizacije za zaštitu ženskih ljudskih prava trebale bi efikasnije reagovati u slučajevima uvredljivog govora i javnog nasilja prema novinarkama. Građani BiH su prilično ravnomjerno raspoređeni po ovom pitanju; po 1/3 ispitanika se potpuno slaže, djelimično slaže i ne slaže, a njih 2,2% se nikako ne slaže. TVRDNJA br. 2: Način obraćanja i govor političara prema novinarkama se bitno razlikuje od govora i obraćanja muškarcima- novinarima, snimateljima, i drugim muškarcima u medijima. Slično kao i kod prethodne tvrdnje najveći procenat slaganja(35,4%) ali i potpunog neslaganja sa istom (13,9%), primjećujemo kod građana Republike Srpske. Visok je postotak onih koji se ne slažu(46,2%). Istina, tek 1,3% njih se u potpunosti slaže sa ovim stavom. Takvih je u Federaciji BiH 27,8%. Djelimično se slaže njih 42,3%, ne slaže se njih 24,2%, a u potpunosti se ne slaže 5,7%. TVRDNJA br. 3: Govor političara i obraćanje novinarkama na pres­konferencijama i drugim javnim događajima je diskriminirajući, nepristojan, predstavlja rodno zasnovano nasilje i u suprotnosti je s ustavnim načelima i zakonskim propisima države i entiteta. Ovako oštra i decidna tvrdnja u vezi sa ponašanjem i verbalnim uvredama novinarki od strane političara, koje se definišu kao rodno zasnovano i protivustavno/ protivzakonito nasilje, imala je više apsolutnih pristalica u FBiH – njih 27,7%. U Republici Srpskoj takvih je samo 2,5%, ali onih koji se ipak slažu s ovom tvrdnjom je mnogo više – 33,5%. TVRDNJA br. 5: Državne institucije i tijela odgovorna za ravnopravnost žena i muškaraca, kao i pravosuđe, trebali bi više i efikasnije raditi na kažnjavanju napada na novinarke, bez obzira jesu li napadači političari, osobe na javnim funkcijama ili obični građani. U Federaciji BiH sa gornjom konstatacijom se, djelimično ili posve, slaže preko 88% građana. U RS taj procenat je nešto manji od 50%, koliko otprilike iznosi i postotak onih na drugom kraju skale(nimalo ili djelimično saglasnih). TVRDNJA br. 6: Državne institucije i pravosuđe, trebali bi više i efikasnije raditi na kažnjavanju napadača na novinarke, bez obzira je li riječ o političarima, oso­bama na javnim funkcijama ili običnim građanima. U ovoj tvrdnji se fokus više stavlja na to da li veći step ­en odgovornosti, kada su u pitanju napadi na novinarke, imaju političari, osobe na javnim funkcija ­ma ili građani i da li, ako imaju, proporcionalno treba da budu i kažnjeni. U Federaciji BiH njih 53,5% se pot ­puno slaže s ovom konstatacijom, njih 35,3% se donekle slaže; u RS, vrlo sličan je procenat onih koji se ne slažu s ovom konstatacijom, njih oko 47% i onih koji se slažu(oko 50%). ISTRAŽIVANJE MEDIJSKIH SLOBODA U BOSNI I HERCEGOVINI 2026.GODINE 9