Ivona Ondelj Izazovi regionalne suradnja nasuprot sposobnostima Republike Hrvatske da se nosi s njima Piše: Ivona Ondelj I. Uvod Regionalna suradnja na Zapadnom Balkanu nije samo dio uvjeta Evropske unije(u daljnjem tekstu: EU), nego ide u prilog i interesima zemalja Zapadnog Balkana. Proces je zapo č et s ciljem postizanja politi č ke stabilnosti u regiji Zapadnog Balkana, a zatim je proširen na uspostavljanje kontakata izme đ u pojedinaca, op ć ina, poslovne zajednice, civilnog društva, te obrazovnih, znanstvenih i kulturnih institucija zemalja Zapadnog Balkana. Jugoisto č na Evropa predstavlja regiju smještenu na raskrižju. Ona predstavlja podru č je u kojem je postojala potreba za suo č avanjem s problemima stagnacije, politi č ke nestabilnosti, slabog ekonomskog razvoja i izolacije, koji su trajali jedan duži vremenski period. Imaju ć i ovo na umu, regionalna suradnja se mora promatrati kao krucijalni faktor za postizanje demokracije, politi č ke stabilnosti, pomirenja i ekonomskog napretka. Poboljšana regionalna suradnja predstavlja glavni faktor na putu ulaska u evropsku obitelj. Suradnja u ekonomskom razvoju, infrastrukturi, sudstvu, izgradnji humanijeg društva, sigurnosna suradnja i drugi oblici suradnje zna č ajni su za sposobnost nošenja s globalnim prijetnjama i za postizanje prosperiteta u regiji Zapadnog Balkana. Tekst elaborira razli č ite dimenzije povezane s regionalnom suradnjom s hrvatske ta č ke gledišta. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska je dužna aktivno promovirati regionalnu suradnju u skladu sa svojom odlukom o postizanju mira i stabilnosti i predanosti razvoju dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Bitni neriješeni problemi sa susjednim zemljama, nivo lokalnog nacionalizma i kompatibilnosti s dnevnom politikom s namjerom priklju č enja EU zahtijevaju odre đ ene analize da bi se ocijenio kapacitet Hrvatske da se nosi s postavljenim izazovima. Osim toga, kontinuirana namjera za priklju č enjem EU, kombinirana s namjerom da se poboljša suradnja u regiji, postavlja odre đ ena pitanja koja se ti č u snage hrvatskih mehanizama lobiranja. Sve ovo utje č e na sveobuhvatni imidž države unutar regije, kao i naspram EU. Ovaj tekst elaborira i o č ekivane beneficije i prilike koje Republika Hrvatska uživa kroz svoju participaciju u nekoliko regionalnih inicijativa. Uop ć e ne postoji diskusija o tome koliko je važno poticanje regionalne suradnje na podru č ju Zapadnog Balkana. Jedino što je upitno jest to do koje granice je Republika Hrvatska spremna u č estvovati u ovoj ideji i kolika je njena svjesnost o tome koje su sve beneficije koje nudi regionalna suradnja. 44 Foreign Policy Review-godina 3, broj 3