Davor Vuleti ć Zapadni Balkan i mogu ć e posljedice izgubljenih o č ekivanja: cijena nepridruživanja Piše:Davor Vuleti ć * Uvod u‘iracionalni Balkan’ Prije pola stolje ć a István Bibó je napisao kako‘treba sprije č iti narode Isto č ne i Centralne Evrope da uznemiruju Evropu svojim beskrajnim teritorijalnim sporovima. Stabilnost je osnovna potreba Evrope’(Bibó, 1996: 111). Ova izjava možda djeluje pretjerano ili presnažno, ali, nažalost, ova misao je potvr đ ena 1990-ih. Na po č etku 21. stolje ć a tadašnji predsjednik Evropske komisije Romano Prodi je rekao: Moja poruka je da je proces stabilizacije u regiji upravo po č eo. Ne postoje garancije da proces ne ć e trajati dugo, da se ne ć e pogoršati, ili č ak krenuti unatrag. Ne ć e trebati dugo da regija postane nestabilna. Da bi se to sprije č ilo, mi moramo umnogostru č iti svoje napore da konsolidiramo naša dostignu ć a, ali i proaktivno podržavati konsolidaciju demokracije i stabilnosti na Balkanu(Kuko, 2006: 113). Nažalost, konsolidiranje dostignu ć a Evropske unije(EU) nije uspjelo. Odbacivanje Lisabonskog ugovora u Francuskoj i Holandiji nije bilo uzrokom neuspjeha; to je bio samo znak da Evropska unija ima problem s“produbljivanjem”, kao i krizu solidarnosti i identiteta Evrope. Nakon što su ovi znaci politi č ki priznati i finansijski prora č unati, ponu đ eno je veoma pragmati č no rješenje: ne ć e biti daljnjeg proširenja ka Zapadnom Balkanu dok se ne postigne konsenzus unutar Evropske unije o institucionalnoj reformi me đ u trenutnim zemljama č lanicama. i Zabrinutost Evropske unije u pogledu stvarne spremnosti pristupanja novih zemalja polazi od nezadovoljavaju ć e regionalne suradnje koja se temelji na regionalnom pristupu EU, preko nedovoljnog ispunjavanja Kopenhaških kriterija, do nezadovoljavaju ć e provedbe prihva ć enih strategija i obaveza koje su preuzele zemlje potencijalni kandidati na Zapadnom Balkanu. Može se raspravljati o tome da li je ovo bio samo dobar izgovor, iako je ve ć ina č injenica koje su iznesene u izvještajima Evropske komisije o spremnosti zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za 2006. ta č na. Postoji mnogo uzroka zašto je došlo do zamora daljnjeg proširenja, kao što su brojne i posljedice za obje strane. Rješenje koje je donijela Evropska unija i koje se temelji na ovim zabrinutostima bilo je loša vijest za zemlje Zapadnog Balkana, naro č ito za one koje su postigle status kandidata i koje su se nadale priklju č enju do 2010. godine. Zemlje mogu ć i kandidati, koje još uvijek imaju ogroman potencijal za razvoj krize, bile su više nego razo č arane. Ono što je još važnije jest č injenica da ako te zemlje izgube evropsku perspektivu mogu se vrlo lako preorijentirati na stare perspektive teritorijalnih sporova i me đ uetni č kih netrpeljivosti, jer ć e politi č ke elite opet biti u mogu ć nosti jednu perspektivu * Esej„Zapadni Balkan i mogu ć e posljedice izgubljenih o č ekivanja: Cijena nepristupanja“objavljen je u publikaciji „Overcoming the EU crises: EU perspectives after the eastern enlargement“ koju je uredio g. Attila Agh, za EU Consent Project, TACIS Foundation, Budimpešta 2007. Ovaj esej prevodimo i objavljujemo uz odobrenje g Davora Vuleti ć a i Profesora Attila Agh-a. 76 Foreign Policy Review-godina 3, broj 3