Kratki osvrt Kratki osvrt: Crna Gora i EU integracije – Rt Dobre nade Crna Gora je nedavno podnijela zvani č ni zahtjev za dobijanje statusa kandidata za č lanstvo u Evropskoj uniji. Na sve č anoj ceremoniji u Parizu, Premijer Crne Gore, Milo Đ ukanovi ć, predao je zahtjev francuskom predsjedniku Nikolasu Sarkoziju. Time je Crna Gora postala tre ć a država sa Zapadnog Balkana koja je napravila jedan korak više ka EU. Nakon ovoga č ina Evropske integracije uistinu djeluju kao vanjskopoliti č ki prioritet vlasti Crne Gore te stvaraju dobar imidž. Sve izjave crnogorskih zvani č nika to potvr đ uju ali postoje i glasovi da je u praksi malo druga č ije. Radi se o tome da u nekim oblastima vlasti uopšte ne žure da ispoštuju EU standarde, pogotovo kad se radi o najlukrativnijim aktivnostima kao što su transparentnost investicija, energetski sektor, prirodni i privredni resursi. No s druge strane sve države kandidati nastoje sa č uvati što dulje svoj suverenitet nad ovim oblastima pa to i ne treba da nas č udi. Nakon sticanja statusa kandidata, a prije nego postane punopravna č lanica EU Crna Gora ć e morati poraditi na svojevrsnoj promjeni imidža zemlje na me đ unarodnoj sceni. Za takav poduhvat trebat i ć e joj diplomatija sposobna za lobiranja za podršku država č lanica evropskom putu Crne Gore. Ipak, teško je ocijeniti u ovom trenutku kapacitete diplomatske mreže Crne Gore. Pored toga što je to ipak jedna mlada diplomatija, me đ unarodna politika se kroji u uskom krugu č elnika najviših institucija, Premijera, Predsjednika, Ministra vanjskih poslova i donekle Predsjednika Skupštine Crne Gore. Realno postoji problem manjka kadrova obrazovanih za diplomaciju i me đ unarodne odnose, manjka i iskustva i li č nih veza ali tu je i problem poznavanja stranih jezika. Što se konkretno ti č e EU integracija u Ministarstvu vanjskih poslova postoji Sektor za EU ali nema dovoljno kapaciteta. Me đ utim, treba biti pošten i ista ć i da nerješena, ili bolje re ć i sporna, bilateralna pitanja ne uti č u mnogo na saradnju Crne Gore sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. Crna Gora ima izuzetno dobre odnose sa drugim državama na Zapadnom Balkanu. Postoje tu i tamo sporovi poput granice na Prevlaci sa Hrvatskom ali se to rješava politi č kim dijalogom. Diplomatski problem sa Srbijom koja je tražila od crnogorske ambasadorke da napusti Beograd nakon što je Crna Gora priznala neovisnost Kosova, ć e se izgleda riješiti tako što ć e Crna Gora poslati uskoro novog ambasadora u Beograd. Što se ti č e pitanja grani č nog podru č ja izme đ u BiH i Crne Gore kod Sutorine, koje je nedavno iskrslo u Parlamentarnoj skupštini BiH, i zahtjeva za pokretanjem spora kojim se tvrdi da je to teritorija BiH, u Crnoj Gori nije data naro č ita pažnja. Uostalom kao i u medijima u BiH. Crna Gora ovo pitanje ignorira nastoje ć i izgraditi što bolje odnose sa BiH. U svakom slu č aju na potezu su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Nije jasno samo kom bi entitetu u slu č aju povrata Sutorina pripala, i šta bi s njom radili. Ipak, dobra vijest je da se planira potpisivanje bilateralnog sporazuma o dvojnom državljanstvu izme đ u ove dvije države, za mart 2009. godine. 1 Č ini se da u Crnoj Gori konsenzus društva o EU integracijama postoji iako društvo baš i ne razumije šta je Europska unija i šta proces pristupanja u stvari zna č i ali vide EU kao nešto bolje od ovog sada, kao ideal kojem teže. Prije svega bolji standard života kao i svi stanovnici regije. Crnogorsko društvo je jedno malo društvo koje č ini oko 650.000. ljudi i ne 70 Foreign Policy Review-godina 3, broj 3