Dražen Barbarić, Ana- Mari Bošnjak, Domagoj Galić Šućur, 2000: 223- 224). Činjenica da su zadržali vanjske simbole različitosti zasigurno je mogla pojačati predrasude prema njima. Naša kategorizacija drugih i rutine u ophođenju pokazat će važnost društvenih interakcija na granici i preko nje koja neminovno obuhvata kategorizacije:„nas“ od strane„njih“ i„njih“ od strane„nas“.(Dženkins, 2001: 288). Svjesni grubosti promatranja, ali i iscrpnosti teme i ograničenog prostora za razmatranje, zadržalo se tek na potonjoj kategorizaciji i njenom utjecaju na konstruiranje identiteta Roma što će biti predmet daljnje analize. A etničke granice, što djelomično opravdava istraživačku nedostatnost, iako imaju dva lica kad je riječ o manjinama„interakcija među članovima različitih grupa tog tipa ne potiče iz komplementarnosti etničkih identiteta; ona se u cijelosti smješta u okvir statusa i institucija većinske dominantne grupe“(Barth, 1997: 249). 5.3.1. Osmi ili Prvi april? Za potrebe rada za Rome će se uglavnom koristiti izraz i nacionalne i etničke manjine 71 .„Na način kako su percipirani i na njihovu interpretaciju je, uz promjene društvene stvarnosti, sociološka i antropološka poimanja i konstrukte kulture i etniciteta, utjecala i migracijama potencirana i preoblikovana struktura i dinamika romskog društveno- kulturnog modela“(Posavec, 2000: 230) iz kojeg se najčešće iščitava pripadnost određenoj etničkoj grupi. Etnogenezu Roma obilježila je asimilacija, integracija, ali mnogo češće izgon i izolacija. Pripadati ovom društvenom entitetu i danas znači biti izložen masovnom nasilju, netoleranciji, nepovjerenju. No, ovaj, nekoć tek mali broj 72 pokrenut će i velika pitanja. Već dva desetljeća najbrojnija manjina u Europi osmog travnja slavi svoj međunarodni dan. Tad nas dnevne tiskovine podsjete na užasne nepravde i uvijete u kojima žive. Pozovu na solidarnost, toleranciju i potporu. A sutra, sutra je već deveti, a Romi u te iste tiskovine zalutaju tek kako bi popunili stupce crne kronike. I tako iznova. Krug deprivacije je potpun. Borba protiv ukalupljivanja i nerazumijevanja značajno je 71 Najčešći primjer etničke manjine u Europi su Romi kojima se objašnjava razlika naspram pojma nacionalne manjine. Potonjim manjinama se smatraju one koje imaju svoju nacionalnu državu“maticu”. No upotreba jednog ili drugog atributa nije tako jednostavna. Najveći problem predstavlja pitanje koji ima subordinaciju. Dajući subordinaciju„nacionalnom“ istraživači ovih fenomena će reći da se etnička manjina može podvesti pod širi pojam„nacionalne“ pravdajući tvrdnju završenim procesom oformljivanja država u kojima etničke manjine nisu uspjele zasnovati vlastite države. Više u: Budislav Vukas, Etničke manjine i međunarodni odnosi , Školska knjiga, Zagreb, 1978., str.17. 72 Pretpostavlja se da u svijetu danas živi oko 15 miliona Roma. Prema: Muharem Serbezovski, Cigani i ljudska prava , Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2000., str. 17. 76